- Sat May 30, 2020 9:16 am
#4131
Gil Sanjuan v. Spain (no. 48297/15), 26.5.2020.godine Povreda člana 6.1. EK
Aplikantica je Maria Gil Sanjuan, španjolska državljanka.
Slučaj se odnosi na njenu žalbu zbog odbacivanja revizije Vrhovnog suda iz procesnih razloga.
Audiencia Nacional (Nacionalni sud) je u 2010. godini presudio protiv aplikantice u pravnom sporu s vlastima zbog obalnih mjera razgraničenja, koje su uticale na zemljište koje je posjedovala.
U novembru 2010. godine podnijela je obavijest o reviziji (escrito de pripravración) protiv presude Audiencia Nacional - uslov prije podnošenja revizije (recurso de casación) Vrhovnom sudu (Upravnom vijeću). Audiencia Nacional (Nacionalni sud) smatrao je da je revizija pripremljena te je u januaru 2011. godine aplikantica podnijela Vrhovnom sudu.
U oktobru 2011. godine Vrhovni sud je obavijestio aplikanticu o mogućim osnovama neprihvatljivosti u obavijesti o reviziji, jer se ona nije pozvala na žalbene razloge i na odgovarajuća pravna pravila ili sudsku praksu koja su, navodno, povrijeđena. Vrhovni sud pozvao se na odredbe Zakona 29/1998 o reguliranju sudskih postupaka u upravnim stvarima i na jednu od svojih ranijih odluka od 10. februara 2011. godine. Aplikantici je dao 10 dana za komentare.
Aplikantica je iznijela argumente u korist prihvatljivosti, ali je u februaru 2012. godine Vrhovni sud proglasio reviziju neprihvatljivom, pozivajući se na Zakon 29/1998 i na kriterije utvrđene u odluci iz februara 2011. godine. Kao odgovor na njenu tvrdnju da je njena obavijest o reviziji udovoljila pravnim zahtjevima u vrijeme kada ju je podnijela, Vrhovni sud je smatrao da je sudska praksa koju je aplikantica navodila „zamijenjena spomenutom nedavnom doktrinom“.
U aprilu 2011. aplikantica je podnijela zahtjev za poništenje (incidente de nulidad), navodeći kršenje svog prava na pravično suđenje budući da je Vrhovni sud retroaktivno primijenio novo tumačenje proceduralnog uslova. Također joj nije data mogućnost da ispravi eventualne nedostatke. Vrhovni sud je zahtjev za poništenje odbio u septembru 2012. godine.
Ustavni sud je u martu 2015. također odbio žalbu aplikantice.
Pozivajući se na član 6. stav 1. Konvencije (pristup sudu), aplikantica prigovara retroaktivnoj primjeni novog tumačenja procesnih uslova od strane Vrhovnog suda za obavijest o reviziji i da joj nije data mogućnost da otkloni sve moguće nedostatke.
Evropski sud je utvrdio da novo tumačenje formalnih uslova za podnošenje revizije nije bilo predvidivo i da je primijenjeno retroaktivno, te da aplikantica nije imala mogućnost da ispravi nedostatke u svojim podnescima. Sud je također zaključio da odluka Vrhovnog suda kojom je aplikanticina revizija proglašena neprihvatljivom predstavlja pretjerani formalizam koji je uključio nerazumnu i posebno strogu primjenu proceduralnih formalnosti, neopravdano ograničavajući aplikanticin pristup nadležnosti tog suda.
Aplikantica je Maria Gil Sanjuan, španjolska državljanka.
Slučaj se odnosi na njenu žalbu zbog odbacivanja revizije Vrhovnog suda iz procesnih razloga.
Audiencia Nacional (Nacionalni sud) je u 2010. godini presudio protiv aplikantice u pravnom sporu s vlastima zbog obalnih mjera razgraničenja, koje su uticale na zemljište koje je posjedovala.
U novembru 2010. godine podnijela je obavijest o reviziji (escrito de pripravración) protiv presude Audiencia Nacional - uslov prije podnošenja revizije (recurso de casación) Vrhovnom sudu (Upravnom vijeću). Audiencia Nacional (Nacionalni sud) smatrao je da je revizija pripremljena te je u januaru 2011. godine aplikantica podnijela Vrhovnom sudu.
U oktobru 2011. godine Vrhovni sud je obavijestio aplikanticu o mogućim osnovama neprihvatljivosti u obavijesti o reviziji, jer se ona nije pozvala na žalbene razloge i na odgovarajuća pravna pravila ili sudsku praksu koja su, navodno, povrijeđena. Vrhovni sud pozvao se na odredbe Zakona 29/1998 o reguliranju sudskih postupaka u upravnim stvarima i na jednu od svojih ranijih odluka od 10. februara 2011. godine. Aplikantici je dao 10 dana za komentare.
Aplikantica je iznijela argumente u korist prihvatljivosti, ali je u februaru 2012. godine Vrhovni sud proglasio reviziju neprihvatljivom, pozivajući se na Zakon 29/1998 i na kriterije utvrđene u odluci iz februara 2011. godine. Kao odgovor na njenu tvrdnju da je njena obavijest o reviziji udovoljila pravnim zahtjevima u vrijeme kada ju je podnijela, Vrhovni sud je smatrao da je sudska praksa koju je aplikantica navodila „zamijenjena spomenutom nedavnom doktrinom“.
U aprilu 2011. aplikantica je podnijela zahtjev za poništenje (incidente de nulidad), navodeći kršenje svog prava na pravično suđenje budući da je Vrhovni sud retroaktivno primijenio novo tumačenje proceduralnog uslova. Također joj nije data mogućnost da ispravi eventualne nedostatke. Vrhovni sud je zahtjev za poništenje odbio u septembru 2012. godine.
Ustavni sud je u martu 2015. također odbio žalbu aplikantice.
Pozivajući se na član 6. stav 1. Konvencije (pristup sudu), aplikantica prigovara retroaktivnoj primjeni novog tumačenja procesnih uslova od strane Vrhovnog suda za obavijest o reviziji i da joj nije data mogućnost da otkloni sve moguće nedostatke.
Evropski sud je utvrdio da novo tumačenje formalnih uslova za podnošenje revizije nije bilo predvidivo i da je primijenjeno retroaktivno, te da aplikantica nije imala mogućnost da ispravi nedostatke u svojim podnescima. Sud je također zaključio da odluka Vrhovnog suda kojom je aplikanticina revizija proglašena neprihvatljivom predstavlja pretjerani formalizam koji je uključio nerazumnu i posebno strogu primjenu proceduralnih formalnosti, neopravdano ograničavajući aplikanticin pristup nadležnosti tog suda.