- Sat Feb 09, 2019 10:41 am
#3002
Standardi objavljivanja i izvještavanja o sudskoj praksi, s akcentom na zemlje regiona
Pripremile: Vera Bjelogrlić i Šeila Imamović-Brković, Centar za sudsku dokumentaciju
Izvor: Pravna Hornika – broj 8, godina 4, decembar 2018
Savjetodavno vijeće evropskih sudija (CCJE) u mišljenju broj 20 koje je posvećeno ulozi sudova u jedinstvenoj primjeni prava[18] navodi i određene standarde objavljivanja i izvještavanja o sudskoj praksi. U mišljenju se, prije svega, navodi da je odgovarajući sistem izvještavanja o sudskoj praksi neophodan za osiguravanje jedinstvene primjene prava. Morale bi se objavljivati barem presude vrhovnih i žalbenih sudova i to ne kako bi se s njima upoznale samo stranke u pojedinom predmetu, već i sudovi, advokati, tužioci, akademski krugovi i najšira javnost, a kako bi im se omogućilo da se na te presude pozivaju u budućim predmetima.[19] Za objavljivanje odluka mogu se koristiti službeni, poluslužbeni i drugi pregledi sudske prakse u štampanom ili elektronskom obliku. Sudije bi trebali imati pristup i biti osposobljeni za besplatno korištenje barem jedne elektronske baze podataka o sudskoj praksi Vrhovnog suda i žalbenih sudova.
U mišljenju se dalje navodi da CCJE uviđa kako različite pravne tradicije utiču na različite načine pisanja sudskih odluka, kao i na različita viđenja o tome koje odluke treba objavljivati i u kojem obli- ku. Međutim, CCJE naglašava kako treba povesti računa i o činjeničnim okolnostima i kontekstu predmeta, a kako se eventualno korištenje objavljene odluke u budućim predmetima ne bi neop- ravdano proširilo i na one predmete koji ne počivaju na dovoljno sličnim okolnostima. S tim u vezi, pozdravlja se praksa objavljivanja sažetaka odluka, uključujući i njihov činjenični osnov.
Na kraju se ističe da, kada vrhovni ili žalbeni sudovi donose veliki broj odluka, njihovo puko objav- ljivanje neće biti dovoljno za primjereno praćenje sudske prakse. Stoga CCJE smatra da bi u takvim okolnostima bio koristan sistem gdje bi se u određenom obliku objavljivao izbor odluka kojima se postavljaju standardi kojih bi se valjalo držati u budućim predmetima (npr. kao „zbirka najvažnijih odluka“), a sve kako bi se što bolje osiguralo da se o njima vodi računa.
U nastavku se nalaze informacije kako se objavljuju odluke najviših sudova u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori i Makedoniji.[20]
Hrvatska Na internet stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske dostupan je informacijski sistem za sudsku praksu koji sadrži sve odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Odluke donesene u vezi zahtjeva za suđenje u razumnom roku se zbog veli- kog broja istovjetnih odluka ne objavljuju od 1. jula 2012. godine, izuzev onih u kojima je zauzeto značajno pravno stajalište. Uz posebno važne i zanimljive odluke objavljuju se pravna stajališta (tzv. sentence). U istom sistemu se objavljuju i najznačajnije odluke opštinskih, okružnih i privrednih
[18] Mišljenje je doneseno 10. novembra 2017. godine i može se preuzeti na stranici Centra za sudsku dokumentaciju VSTV-a
[19] Vidi Mišljenje br. 14 (2011.) o pravosuđu i informacijskim tehnologijama (IT). U ovom mišljenju se, između ostalog, navodi: CCJE smatra da bi pravosuđe trebalo da objavljuje na internetu sudsku praksu, ili bar značajne odluke, i) besplatno, ii) u lako pristupačnom obliku, te iii) uzimaju- ći u obzir zaštitu ličnih podataka. CCJE pozdravlja inicijative za uvođenje međunarodnih identifikatora sudske prakse (kao što je identifikator sudske prakse Evropske unije ECLI koji će poboljšati pristup stranoj sudskoj praksi).
[20] Za pripremu materijala korištene su primarno informacije s internet stranica sudova, internet stranice evropskog portala e-pravosuđe (European e-Justice Portal), te odgovori država Vijeća Evrope na upitnik za pripremu Mišljenja CCJE br. 20.
sudova, te odluke Visokog trgovinskog suda i Visokog prekršajnog suda.[21]
Slika 1 Prikaz stranice o sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Slika 2 Opcija za pretraživanje sudske prakse
Za odluke koje su donesene nakon 1. januara 2004. godine dostupni su i sljedeći podaci: ime suda koji je donio odluku, naziv odjeljenja, vrsta predmeta, datum odluke i datum objavljivanja, indeksni podaci (stvarno i zakonsko kazalo), te drugi podaci po kojima je moguće vršiti pretragu.
Slovenija Na internet stranici dostupne su sve odluke Vrhovnog suda Slovenije, te odluke drugostepenih sudova, Višeg radnog i socijalnog suda i Upravnog suda, kao i principijelni pravni stavovi plenarne sjednice Vrhovnog suda.[22]
Slika 3 Pretraživanje sudske prakse u Sloveniji
Sve presude se rediguju prije objavljivanja. Osim redigovanog teksta odluke, pružaju se detaljne informacije o pravnom osnovu, kao i rezime presude (do 100 riječi). Također se daje veći broj ključ- nih riječi kako bi se korisnicima pomoglo da identifikuju područje prava i pravno pitanje na koje se odnosi presuda. Izbor najvažnijih odluka Vrhovnog suda dostupan je i na engleskom jeziku na posebnom dijelu navedene internet stranice.
[21] Na dan 12.11.2018. godine dostupno je 200.214 odluka, od čega 186.972 odluke Vrhovnog suda. [22] Na dan 12.11.2018. godine dostupno je 55.301 odluka Vrhovnog suda i 109.617 ostalih sudova.
Slika 4 Prikaz rezultata pretrage
Presude koje se odnose na naknadu nematerijalne štete dostupne su također putem specijalnog pre- traživača, što korisniku pomaže u traženju slične sudske prakse prema vrsti štete, datumu štetnog događaja, itd.
Slika 5 Pretraživač baze za naknadu štete
Srbija Na internet stranici Vrhovnog kasacionog suda Srbije dostupne su odluke ovog suda, kao i odluke ranijeg Vrhovnog suda Srbije.[23] Odluke se objavljuju u anonimiziranom obliku u punom tekstu, uz osnovne informacije o broju predmeta i ključnim riječima. Odluke se mogu pretraživati po različitim parametrima, uključujući oblast prava, incijalni akt stranke, broj sudskog predmeta/godina, datum donošenja odluke, ključne riječi, dio teksta, itd. Kasacioni sud također izdaje biltene sudske prakse čija se elektronska izdanja objavljuju na internet stranici suda. Na stranici su također dostupna pravna shvatanja, stavovi i zaključci sa sjednica odjeljenja ovog suda. Na stranicama apelacionih sudova objavljuju se odluke koje su ocije- njene kao značajne za sudsku praksu. Odluke su razvrstane prema nomenklaturi odjeljenja sudske prakse i nisu pretražive.
[23] Ukupno je dostupno 7.297 odluka Kasacionog suda, te 2.023 odluke ranijeg Vrhovnog suda.
Slika 6 Prikaz ekrana za pretragu, te rezultata pretrage Vrhovnog kasacionog suda Srbije
Crna Gora Od novembra 2011. godine redovni sudovi Crne Gore objavljuju odluke na internet Na portalu sudova se, po pravilu, objavljuju samo pravosnažne odluke, relativno ažurno[24].
Slika 7 Prikaz recentne sudske prakse Slika 8 Ekran za pretraživanje s prikazom rezultata pretrage
Sistem omogućava pregled posljednjih pravosnažnih odluka. Pretraga je moguća po nazivu suda, nazivu odjeljenja, vrsti predmeta, broju predmeta, godini donošenja odluke, vrsti odluke, te sadržaju odluke. Ključne riječi nisu unaprijed zadate, već ih je potrebno samostalno definisati u odgovaraju- ćem polju (sadržaj odluke); npr. „izdržavanje djeteta“, „pritvor“, „neuračunljivost“, „reorganizacija“,
„ne bis in idem“, i dr.
[24] Na dan 12.11.2018. godine dostupno je 282.294 odluka, od čega 25.425 odluke Vrhovnog suda.
Makedonija Ministarstvo pravde obezbjeđuje instaliranje, održavanje i rad IT sistema na jedin- stvenoj metodološkoj i tehnološkoj osnovi, a odluke su dostupne na portalu u pra- vilu dva dana po pravosnažnosti. Objavljuju se čak i najjednostavnije odluke i rješenja, zbog čega dolazi do preopterećenja sistema, te se vrše ulaganja u efikasniji sistem elektronskog pohranjivanja i pretraživanja sudske prakse. Pored pretrage po nazivu suda, broju predmeta i datumu donošenja odluke, moguće je vršiti pretragu po imenu sudije, pravnoj oblasti, vrsti predmeta, ponuđenoj ključ- noj riječi, slobodnom tekstu, itd.
Slika 9 Prikaz ekrana za pretragu sudske prakse u Makedoniji
Države u pravilu objavljuju odluke u integralnoj formi, koja se od originalne razlikuje u dijelu kojim se štiti privatnost stranaka u postupku, u skladu s pravilnicima i pratećim uputstvima kojima se obezbjeđuje anonimnost sudskih odluka. Izuzetak predstavlja Slovenija, gdje se odluke objavljuju u redigovanoj formi.
Slika 10 Prikaz odluke u Hrvatskoj Slika 11 Prikaz odluke u Sloveniji
Slika 12 Prikaz odluke u Srbiji Slika 13 Prikaz odluke u Crnoj Gori
Slika 14 Prikaz odluke u Makedoniji
U svim navedenim zemljama pristup odlukama je omogućen bez prethodne registracije i besplat- no. Pored navedenih baza koje djeluju pod okriljem najviših sudova ili odgovarajućih pravosudnih internet portala, sudsku praksu objavljuju i drugi komercijalni i nekomercijalni pružaoci pravnih informacija koji nude međusobno povezane pravne sadržaje (zakonodavstvo, sudska praksa, stručni članci, pravne publikacije, vijesti, itd.).
Kreiranje programa stručnog usavršavanja i početne obuke sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj u 2019. godini
Pripremio: Tomislav Čavić, Centar za edukaciju sudija i javnih tužilaca u RS-u
Program stručnog usavršavanja i početne obuke sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj za 2019. godinu, koji donosi Centar za edukaciju sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj, kreira se na bazi analiza potreba za edukacijom nosilaca pravosudnih funkcija koja je izvršena u saradnji sa predsjednicima sudova i glavnim tužiocima u Republici Srpskoj, te na osnovu iskazanog interesa pravosudne zajednice, prikupljenih prijedloga od pravosudnih institucija, preporuka VSTS-a BiH, prijedloga sudija i javnih tužilaca, edukatora s liste edukatora CEST-a RS-a, prijedloga akademske zajednice, nevladinih i međunarodnih organizacija čiji su projekti uključeni u edukaciju sudija i tuži- laca u Bosni i Hercegovini, te na osnovu analize različitih sudskih odluka, posebno odluka ESLJP-a.
CEST RS-a, pod nadzorom VSTS-a BiH, kreira Program za 2019. godinu po kojem će se sprovoditi nastava i obuka za stručno usavršavanje, pri tome garantujući sudijama i javnim tužiocima održava- nje i proširivanje njihovog znanja iz najnovijih naučnih i stručnih dostignuća u oblasti prava, sudske i tužilačke prakse drugih zemalja, pravne tehnike, kulture i društvenih odnosa, koji su neophodni za obavljanje njihove funkcije. Kvalitet rada nosilaca pravosudnih funkcija umnogome zavisi od kvali- tetnog programa stručnog usavršavanja i početne obuke koji se pripremaju za nosioce pravosudnih funkcija, a što doprinosi unapređenju efikasnosti pravosuđa, pravnoj sigurnosti i jačanju povjerenja javnosti u pravosudni sistem BiH.
VSTS BiH je svojom odlukom utvrdio minimalne uslove stručnog usavršavanja za sudije i javne tuži- oce, u trajanju od najmanje tri dana obavezne edukacije u godini, a maksimalno deset dana stručnog usavršavanja, na teme koje su vezane za referate na kojima rade, a koje svaki sudija i javni tužilac mora ispuniti u toku godine. Odlukom VSTS-a BiH od 24.10.2018. godine, za novoimenovane sudije i javne tužioce, kao lica koja su od strane VSTS-a BiH prvi put imenovana na ovu funkciju, utvrđena je obaveza da u prvih šest mjeseci nakon preuzimanja dužnosti pohađaju cjelokupan Program obuke koji je od strane Centra posebno kreiran i namijenjen za novoimenovane sudije, odnosno javne tužioce, umjesto do sada važećeg pravila kojim je bilo određeno da novoimenovane sudije i tužioci pohađaju najmanje osam dana obavezne obuke u periodu od godinu dana od dana imenovanja.
Početnoj obuci novoimenovanih sudija i javnih tužilaca, kao posebnom dijelu početne obuke, u 2019. godini će se posvetiti posebna pažnja kroz odabir tema koje će biti uvrštene u Program stručnog usavršavanja i početne obuke CEST-a RS-a za 2019.godinu, kao i kroz uvođenje sistema mentorstva u sudove i tužilaštva, u kojem će sudije i javni tužioci sa dokazanim iskustvom i znanjem, koji su određeni za mentore, pomagati i usmjeravati novoimenovane sudije i javne tužioce kroz savladava- nje i sticanje praktičnih vještina u radu, kao i primjenu procesnih zakonskih odredbi kroz aktuelnu praksu. U Odluci VSTS-a BiH od 24.10.2018. godine, koja je donesena nakon što je Evropska komisija putem ekspertske Peer Review misije u 2017. godini dostavila izvještaj o izvršenoj stručnoj analizi postojećeg sistema edukacije sudija i tužilaca u BiH kroz početnu obuku i stručno usavršavanja su- dija i javnih tužilaca u BiH, konstatovano je da razvoj obavezne i dobro kreirane početne obuke za novoimenovane sudije i javne tužioce jeste jedan od prioriteta u oblasti edukacije sudija i javnih tu- žilaca u BiH kojom se želi obezbijediti da svi novoimenovani sudije i tužioci dobiju jednu temeljnu, efektivnu i istoobraznu početnu obuku u okviru centara za edukaciju sudija i tužilaca u određenom
periodu nakon imenovanja i stupanja na sudijsku, odnosno tužilačku funkciju. Navedena obuka bi bila komplementarni dio početne obuke, jer se novoimenovanim sudijama i tužiocima treba obez- bijediti formalizovana stručna podrška i orijentacija unutar pravosudne institucije u kojoj su ime- novani, kako bi se kroz izbor tema poboljšali standardi i metodologija izvođenja obuke, te posebno potreba za sistematskim provođenjem specijalističke obuke kroz interaktivan rad i veću zastuplje- nost radionica, vježbi, simuliranih suđenja i praktičnih rješenja u edukaciji.
Teme koje će biti odabrane za početnu obuku novoimenovanih sudija i tužilaca će se uglavnom odnositi na metodologiju izrade sudskih i tužilačkih odluka, tehniku izrade tužilačkih akata, vještinu pisanja i obrazlaganja presude, upravljanje sudskim postupkom i organizacija vremena, koordinaci- ju i nadzor tužioca nad radom policije, etiku i integritet, etičke standarde, rodnu neravnopravnost, disciplinski postupak, osnove evropskog prava, zaštitu ljudskih prava i primjenu prakse ESLJP-a u postupku pred domaćim sudovima, obuku CMS/TCMS, i dr.
Teme koje se odnose na stručni dio, kao što su metodologija izrade sudskih i tužilačkih odluka, će realizovati edukatori s liste edukatora CEST-a RS-a – sudije okružnih sudova i sudije Vrhovnog suda RS-a, kao i javni tužioci koji su na listi edukatora, a koji su stručni i sposobni da pripreme stručnu prezentaciju, materijale koji se odnose na simulirano suđenje, testove i praktične vježbe, te da održe pažnju učesnika seminara i da podstaknu učesnike na interaktivan rad i diskusiju. VSTS BiH je početkom 2018. godine donio poseban Pravilnik kojim je detaljnije razrađen način uvođenja i funk- cionisanja sistema mentorstva u sudovima i tužilaštvima.
U Programu stručnog usavršavanja i početne obuke za 2019.godinu, koji kreira CEST RS, će se i dalje nastaviti sa obukama iz oblasti borbe protiv korupcije, organizovanog i privrednog kriminala, kroz predviđene edukativne aktivnosti na teme: Koruptivna krivična djela; Jačanje integriteta tužioca i sudija u borbi protiv korupcije – Izazovi i očekivanja u procesuiranju koruptivnih krivičnih djela; Upravljanje promjenama; Praksa Evropskog suda za ljudska prava u pogledu zakonitosti dokaza u krivičnom postupku. Na ovim seminarima su predviđeni kao edukatori javni tužioci koji su završili naprednu specijalističku obuku za tužioce i koji su u martu 2018. godine bili u studijskoj posjeti Hagu (Holandija) gdje su aktivno učestvovali u edukaciji sudija i tužilaca iz regiona na glavnu temu: „Administriranje pravde“ u organizaciji Helsinškog komiteta za ljudska prava Holandije, a u okviru predpristupne pomoći Holandije zemljama zapadnog Balkana u pro- cesu evropskih integracija. Zadatak ovih edukatora je bio da, po povratku u zemlju, osmisle plan edukacije za sudije i tužioce koji bi se realizovao u okviru centara za edukaciju sudija u RS-a i FBiH. Neophodno je organizovanje seminara na ovu temu u cilju jačanja tužilačkih i sudijskih kapaciteta u procesuiranju krivičnih djela korupcije, kao značajnog faktora za ulazak u Evropsku uniju.
Kroz nastavak projekta „Jačanje tužilačkih kapaciteta u sistemu krivičnog pravosuđa“ u 2019. go- dini planiraće se sljedeće teme edukacije za javne tužioce, sudije i policijske službenike: Praktične edukacije za tužioce koji rade na predmetima korupcije, a koje se odnose na kvalitet optužni- ca (pozivanje na odredbe materijalnog prava, činjenični opis optužnice, i sl.); Specijalistička edukacija za konsultativne tužioce u tužilaštvima; Pokazne vježbe istraživanja lica, mjesta i prikupljanja tragova; Unapređenje vještina pisanja žalbi.
U saradnji i uz podršku USAID-a u 2019. godini će se organizovati seminari na kojima bi se razmo- trile dobre prakse u tužilaštvima i sudovima u procesuiranju koruptivnih krivičnih djela, krivičnih djela s finansijskim elementom i krivičnih djela organizovanog kriminala: Radionica za tužioce o upotrebi novog Priručnika: istraga, optuženje i presuđivanje koruptivnih krivičnih djela, kri- vičnih djela s finansijskim elementom i krivičnih djela organizovanog kriminala (tri radionice
po regijama), te Radionica za sudije o upotrebi novog Priručnika: istraga, optuženje i presu- đivanje koruptivnih krivičnih djela, krivičnih djela s finansijskim elementom i krivičnih djela organizovanog kriminala (ukupno dvije radionice po regijama).
U saradnji i uz podršku Twinning projekta IPA 2013 „Podrška borbi protiv pranja novca“ u 2019. go- dini će se organizovati seminari kojim će se osigurati specijalizacija sudija i tužilaca na teme pranje novca i edukacija edukatora na temu pranja novca.
Osim navedenih aktivnosti, u Program stručnog usavršavanja i početne obuke za 2019. godi- nu će se uvrstiti seminari za sudije i tužioce i policijske službenike i na posebne teme: Mjesto i uloga Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA/OBA) u borbi protiv organizovanog krimina- la i poboljšanje razmjene obavještajnih podataka; Realizacija aktivnosti Strategije za borbu protiv korupcije; Krivična djela protiv privrede i platnog prometa i njihovo dokazivanje; Imovinskopravni zahtjevi u krivičnom postupku; Oduzimanje imovine stečene krivičnim dje- lom; Finansijsko-ekonomske istrage i vještačenja; Unapređenje kvaliteta obrazloženja presu- de u krivičnim predmetima iz oblasti korupcije; Usklađivanje kriterija za odmjeravanje kazne u praksi; Cyber bezbjednost i cyber kriminalitet i istrage.
CEST RS-a u okviru decentralizovane obuke svake godine organizuje okrugle stolove za sudije na kojima se raspravljaju aktuelna pitanja iz krivičnopravne oblasti u praksi na području 6 okružnih su- dova u Republici Srpskoj (Okružni sud u Banjaluci, Okružni sud u Prijedoru, Okružni sud u Doboju, Okružni sud u Bijeljini, Okružni sud u Istočnom Sarajevu i Okružni sud u Trebinju). Cilj ovih okru- glih stolova je da predstavnici okružnih sudova RS-a, koji su ujedno moderatori na ovim okruglim stolovima, sami odrede teme koje su aktuelne u radu okružnih sudova, odnosno da delegiraju najak- tuelnija pitanja iz prakse okružnih sudova, te da podstaknu učesnike na razmišljanje i zauzimanje određenih stavova i mišljenja u vezi najznačajnijih pitanja s kojima se susreću u radu. Ovi okrugli stolovi predstavljaju jedinstvenu priliku za okupljanje sudija prvog i drugog stepena sudovanja i razmjenu mišljenja i iskustava s područja više okružnih sudova i uz odgovarajući prikaz prakse Ustavnog suda BiH i ESLJP-a. CEST RS-a na ovim okruglim stolovima podstiče učesnike na zauzi- manje odgovarajućih stavova i zaključaka koje objavljuje na svojoj internet stranici, kako bi isti bili dostupni čitavoj pravosudnoj zajednici.
Na isti način CEST RS-a organizuje i okrugle stolove za tužioce iz svih šest okružnih tužilaštava u Republici Srpskoj, u cilju razmjene iskustava i donošenja određenih zaključaka predstavnika tužila- štava povodom najznačajnijih pitanja iz tužilačke prakse s kojima se susreću u radu. Moderatore za ove okrugle stolove delegiraju glavni okružni tužioci.
Program stručnog usavršavanja i početne obuke CEST-a RS-a za 2019. godinu će se dostaviti svim sudijama i javnim tužiocima u Republici Srpskoj i biće objavljen na internet stranici CEST-a RS-a, gdje se mogu pronaći i ostale informacije o trenutnim i budućim aktivnostima ovog Centra.
Programska edukacija nosilaca pravosudnih funkcija u Centru za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH u 2019. godini
Pripremili: Almir Tabaković i Adela Čomić, Centar za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH
Uvod
Pripreme Programa stručnog usavršavanja sudija i tužilaca u 2019. godini u Centru za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH su u završnoj fazi. Osim uobičajenih ciljnih skupina i tema, Program će u sljedećoj godini sadržavati i određene novitete o kojima će biti riječi u nastavku ovog kraćeg predstavljanja.
Polazna osnova za navedene novitete bile su Peer Review preporuke ekspertske misije i Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2018. godinu Evropske komisije. Uz praćenje brojnih domaćih strateških do- kumenata, Centar kontinuirano prati i postigunuća u edukaciji pravosuđa od strane Evropske mreže institucija za edukaciju pravosuđa (EJTN). Ovakav rad uticao je na Program u dva pravca: s jedne strane, postojeće obuke su unaprijeđene na način da se pomnije prate efekti obuka i unapređuje metodologija realizacije obuka, a s druge strane se ozbiljna pažnja posvećuje zasebnim tematskim cjelinama i višegodišnjim specijalističkim obukama, u okviru oblasti koje su istaknute kao prepreke na putu BiH ka EU.
U navedenim novitetima međunarodne i domaće partnerske organizacije pružaju nam, kao i uvi- jek, podršku. Vijeće Evrope, OSCE Misija u Bosni i Hercegovini, USAID, UNICEF, CLDP, OPDAT, TRIAL International, Heinrich Boll Stiftung, AIRE Centre, Atlantska inicijativa, Sarajevski otvoreni centar, Centar ženskih prava – samo su neke od organizacija s kojima ćemo realizovati projekte edu- kacije u narednoj godini.
Ciljne skupine edukacije su, prema važećim propisima, nosioci pravosudnih funkcija i osobe koje to žele biti. U tom kontekstu, pripravnici imaju mogućnost da pohađaju jednu od tri obuke koje se odnose na aktuelnosti građanskog i krivičnog prava te etiku.
Početna obuka za stručne saradnike i savjetnike u pravosuđu održava se prema, od VSTV BiH ra- nije usvojenom, trogodišnjem programu. U okviru ove obuke zastupljene su sve oblasti prava, ali i oblasti znanja, vještina komunikacije i psihologije sudnice i etike budućih nosilaca pravosudnih funkcija.
Komplementarna obuka predviđena je za stručne saradnike i savjetnike u pravosuđu koji su uspješ- no okončali početnu obuku. Ova obuka u 2019. godini obuhvatiće pet edukativnih aktivnosti u vezi etičkih standarda koji se odnose na ovu populaciju u profesionalnoj zajednici, međunarodnu pravnu saradnju u građanskim i krivičnim stvarima, anti-diskriminaciono pravo, ugovornu odgovornost za štetu, ostavinske postupke s elementom inostranosti, te krivičnopravne aspekte slobode izražavanja.
Kontinuirana obuka za sudije i tužioce, osim standardno zastupljenih svih oblasti prava, i ove je godine podijeljena na teme za novoimenovane sudije i tužioce i za one koji su duže od jedne godine nosioci pravosudnih funkcija. U okviru tzv. početne obuke za sudije i tužioce, kao i prošlih godina, akcenat je stavljen na sticanje znanja o evropskom sistemu zaštite ljudskih prava te vještina rukovo-
đenja postupcima i menadžment vremena i resursa i korištenje sistema za automatsko upravljanje predmetima. Također, novitet predstavlja i specijalistička obuka za konsultativne tužioce (budući mentori novoimenovanih tužilaca unutar institucija).
Primjena standarda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Ustavnog suda BiH, prezentira- nje stavova Vrhovnog suda FBiH, pravo EU, engleski jezik za pravnike, alternativno rješavanje spo- rova, tržište vrijednosnih papira, ugovori i naknada štete, zaštita svjedoka i oštećenih kao i njihovo obeštećenje u krivičnom postupku, razvijanje „mekih“ vještina u rukovođenju postupcima, sloboda govora, njena ograničenja i efikasna primjena članova 10 i 8 Evropske konvencije o ljudskim pra- vima, posebna specijalistička obuka o postupanju s maloljetnicima, kao i specijalistička obuka u oblasti forenzike, samo su neke od oblasti koje su zastupljene u kontinuiranoj obuci.
Za ovu priliku, potrebno je posebno istaći borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Shodno realizaciji preporuka Evropske komisije, tj. akcionih planova za realizaciju istih, pažnja je posvećena podršci borbi protiv pranja novca, koja će u okviru IPA Twinning projekta poboljšati saradnju i koor- dinaciju na finansijskim istragama, pružiti zajedničku obuku zasnovanu na sudskoj praksi, te stvoriti uslove za višegodišnju specijalizaciju sudija/tužilaca i predstavnika policijskih agencija koji rade na predmetima pranja novca i finansijskim istragama. Trenutno su u pripremi i edukativni materijal, edukacija edukatora i radionice za nosioce pravosudnih funkcija.
U okviru saradnje s USAID Projektom pravosuđa u BiH, u narednom periodu značajnu ulogu u edukaciji nosilaca pravosudnih funkcija zauzimaju teme poput istrage, optuženja i presuđenja ko- ruptivnih krivičnih djela s finansijskim elementom, kao i krivičnih djela organiziranog kriminala. Tendencija suzbijanja korupcije i borba protiv organiziranog kriminala rezultiraju veoma dobro pri- premljenim materijalima i praktičnim studijama slučaja koji će moći biti realizovani na radionicama na temu korupcije u javnim nabavkama i zloupotrebe u javnim nabavkama. Putem razvijanja vje- ština kritičkog razmišljanja i rješavanja problema u vezi s analizom predmeta i dokazima, nastojaće se potaknuti proaktivne istrage koruptivnih predmeta i predmeta iz oblasti finansijskih prevara i finansijskog kriminala.
Nezaobilazni noviteti u narednom periodu će svakako biti i predstavljanje i analiza segmenata sud- ske prakse koji se odnose na primjenu kivičnih djela podmićivanja i krivičnih djela protiv službene i druge odgovorne funkcije iz glave XXXI Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. Primanje dara i drugih oblika koristi, zatim protuzakonito posredovanje, zloupotreba položaja i ovlaštenja kao materiajalno krivično pravo, našli su svoje mjesto u programskim aktivnostima tokom 2019. godine.
Ljudska prava i odgovor krivičnog pravosuđa na terorizam, fenomen stranih terorističkih boraca i razmjena iskustava u borbi protiv novih trendova u korištenju žrtava trgovine ljudima za svrhe or- ganiziranog kriminala se ističu kao noviteti u edukaciji koji će u narednom periodu biti zastupljeni u programu u oblasti jačanja kapaciteta pravosuđa u borbi protiv organiziranog kriminala.
Potpuno novi koncept upoznavanja nosilaca pravosudnih funkcija s prepoznavanjem i razumije- vanjem savremenih karakteristika organiziranog kriminala će biti prezentovan u okviru nekoliko radionica na temu „Visokotehnološki kriminal i uticaj interneta na organizirani kriminal“. Na ovaj način, nosiocima pravosudnih funkcija će se omogućiti sticanje uvida u buduće trendove organizi- ranog kriminala.
Najnoviji vidovi zloupotrebe interneta u svrhe organiziranog kriminala kroz krivična djela iskori- štavanja i seksualnog zlostavljanja djece u digitalnom okruženju, te nasilja nad djecom putem infor- maciono-komunikacijskih tehnologija su potpuno nove edukativne aktivnosti u narednom periodu,
kojima se s više aspekata nastoji približiti i zaokružiti sveobuhvatno jačanje kapaciteta pravosuđa u borbi protiv organiziranog kriminala. Više detalja o edukativnim aktivnostima i realizaciji istih će, naravno, biti predstavljeno u samom Programu početne obuke i stručnog usavršavanja sudija i tuži- laca za 2019. godinu koji će, nakon usvajanja, biti dostupan javnosti i putem internet stranice Centra.
Borba protiv organiziranog kriminala nije efikasna, ako kao završni čin ne uslijedi oduzimanje neza- konito stečene imovine. Prethodnih godina Centar je, u saradnji s Centrom za istraživanje politike suzbijanja kriminaliteta (CPRC), realizovao multisektorske višednevne edukacije za sve profesio- nalce u ovoj oblasti. U sljedećoj godini akcenat se stavlja na prošireno oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.
Posebne istražne radnje u Odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U-5/16 i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine Pripemile: Biljana Kujundžić i Ivanka Mrkonjić, Ustavni sud BiH
Uvod
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je Odlukom o dopustivosti i meritumu broj U-5/16 od 1. juna 2017. godine (u daljnjem tekstu: Odluka broj U-5/16)[25] djelimično usvojio zahtjev za ocjenu ustav- nosti pojedinih odredaba Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine[26] (u daljnjem tekstu: ZKP BiH) i iz Glave IX kojom su regulisane posebne istražne radnje. Ustavni sud je kao neustavna ocijenio rješenja iz člana 117 tačka d) (krivična djela za koje se mogu odrediti posebne istražne radnje s obzirom na moguće izrečenu kaznu zatvora) i rješenja iz člana 118 stav 3 ZKP BiH (uslov pod kojim istražne radnje mogu biti produžene i njihovo trajanje). Citiranom odlukom naloženo je Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da neustavne odredbe ZKP BiH uskladi sa odgovarajućim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine.
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je u cilju izvršenja Odluke broj U-5/16 usvojila Zakon i izmjenama i dopunama ZKP BiH[27](u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune ZKP BiH), kojim je izmije- nila i dopunila rješenja iz člana 117 tačka d) i rješenja iz člana 118 stav 3 ZKP BiH.
Krivična djela za koja mogu biti određene posebne istražne radnje
Članom 117 ZKP BiH bilo je određeno da se posebne istražne radnje mogu odrediti u odnosu na krivična djela: a) protiv integriteta i suvereniteta BiH, b) protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, c) terorizma, d) za koja se prema zakonu može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna.
Ustavni sud je u svojoj praksi u okviru apelacione nadležnosti i prije donošenja Odluke broj U-5/16 upozoravao da rješenje prema kojem posebne istražne radnje mogu biti određene za krivična djela s obzirom na mogućnost izricanja kazne zatvora od tri ili više godina, ostavlja mogućnost da one budu određene za većinu krivičnih djela a što, s obzirom na zakonsku definiciju navedenih radnji i njihovo stipuliranje kao radnji koje se vežu za najteža krivična djela (protiv teritorijalnog integriteta i suvereniteta, protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, terorizam) nije, niti je mogla biti intencija zakonodavca i da to za učinak može imati povredu prava pojedinca ga- rantovanih Ustavom i EKLJP.[28]
[25] „Službeni glasnik BiH“ broj 49/17
[26] „Službeni glasnik BiH“ br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09 i 72/13)
[27] „Službeni glasnik BiH“ broj 65/18
[28] Vidi, Ustavni sud Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-2400/11 od 24. aprila 2014. godine, tačka 35
Ustavni sud je u Odluci broj U-5/16 zaključio da rješenje iz tačke d) za koja se prema zakonu može izre- ći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 8 EKLJP-a. Ustavni sud je najprije istakao da je legitimni cilj primjene posebnih istražnih radnji suprotstavljanje najtežim oblicima kriminaliteta. Nadalje, Ustavni sud je cijenio: da je Krivičnim zakonom BiH (u daljnjem tekstu: KZ BiH) za veliku većinu krivičnih djela (osnovni odnosno kvalifiko- vani oblik) zakonodavac propisao mogućnost izricanja kazne zatvora od tri godine, pa da se, shodno članu 117 tačka d) ZKP BiH, za sva ta djela mogu odrediti posebne istražne radnje; da se u okviru tih krivičnih djela razlikuju teška krivična djela koja se manifestiraju nasiljem i napadom na osnovne vrijednosti čovjeka i društva u cjelini, te krivična djela koja nemaju takva obilježja i koja se zbog toga mogu smatrati lakšim. Na drugoj strani, Ustavni sud je imao u vidu da je zakonodavac propisao da se posebne istražne radnje primjenjuju isključivo ako se na drugi način ne može postići isti cilj odnosno da je ih je potrebno ograničiti na mjeru koja je strogo nužna za očuvanje demokratskih institucija. Slijedom navedenog, Ustavni sud je zaključio da zakonodavac, propisivanjem da se posebne istražne radnje mogu odrediti za veliku većinu krivičnih djela propisanih KZ BiH, u okviru kojih su i djela koja nemaju obilježja teških krivičnih djela, nije osigurao ravnotežu između težine zadiranja u pravo na privatnosti i legitimnog cilja koji se želi postići primjenom posebnih istražnih radnji.
Ustavni sud je u Odluci broj U-5/16 istakao da: „Način (na koji će) zakonodavac urediti ovo pitanje, hoće li podići opću granicu kazne za koju se mogu određivati posebne istražne radnje kombinirajući sa određenim krivičnim djelima ili grupama krivičnih djela koja, zbog svoje specifičnosti, bez obzira na propisanu kaznu, zahtijevaju da budu obuhvaćena zakonskom odredbom krivičnih djela za koja se mogu odrediti posebne istražne radnje nije u nadležnosti Ustavnog suda, međutim zakonodavac se kod određivanja krivičnih djela za koja se mogu odrediti posebne istražne radnje mora ograničiti samo na ono što je nužno u demokratskom društvu, odnosno omogućiti razmjer između prava na privatnost i legitimnog cilja koji se želi postići primjenom te posebne istražne radnje.“[29]
Izmjenama i dopunama ZKP BiH iz 2018. godine član 117 tačka d) ZKP BiH je izmijenjen na način da se zakonodavac odlučio da taksativno pobroji krivična djela za koja se mogu odrediti posebne istražne radnje bez obzira kolika kazna zatvora može biti izrečena - izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mr- žnje, razdora i netrpeljivosti; protupravno lišenje slobode; neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili op- tičko snimanje; povreda slobode opredjeljenja birača; krivotvorenje novca; krivotvorenje vrijednosnih papira; pranje novca; utaja poreza ili prevara; krijumčarenje; organiziranje grupe ljudi ili udruženja za krijumčarenje ili rasturanje neocarinjene robe; carinska prevara; primanje dara i drugih oblika koristi; davanje dara i drugih oblika koristi; primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem; davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem; zloupotreba položaja ili ovlaštenja; protuzakonito oslobođenje lica lišenog slobode; pomoć počiniocu poslije učinjenog krivičnog djela; pomoć licu koje je optužio međunarodni krivični sud; sprečavanje dokazivanja; otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka; ometanje pravde; udruživanje radi činjenja krivičnih djela; organizirani kriminal.
Taksativno pobrojana krivična djela u odnosu na koja je moguće odrediti posebne istražne radnje izdvojena su iz sljedećih kategorija krivičnih djela: slobode i prava čovjeka i građanina, privreda i jedinstvo tržišta i oblast carina, korupcija i službena i odgovorna dužnost, pravosuđe kao i dogovor, pripremanje, udruživanje i organizovani kriminal. Dakle, radi se o krivičnim djelima koja za objekt zaštite imaju osnovne vrijednosti čovjeka i društva kao cjeline.
Nadalje, član 117 sada ima i novu tačku e). Naime, kao i u prethodnom rješenju, zakonodavac je i dalje ostavio mogućnost da se posebne istražne radnje mogu odrediti i za krivična djela s obzirom na kaznu zatvora koja može biti izrečena. Novina je samo u određivanju visine kazne zatvora. Prema
[29] Vidi, Odluka broj U-5/16, tačka 50
ranijem rješenju po ovom osnovu posebne istražne radnje mogle su biti određene u odnosu na kri- vična djela za koja je moguće izreći kaznu zatvora od tri godine ili teža kazna. Prema novom rješe- nju to će biti moguće samo u odnosu na krivična djela za koja se može izreći kaznu zatvora od pet godina ili teža kazna. Inače, kriterij visine zaprijećena kazne zatvora za određivanje težine krivičnih djela, prihvaćen je i u međunarodnim instrumentima koji su ratifikovani i čine dio domaćeg pravnog sistema.[30]
Nadležnost za određivanje i trajanje istražnih radnji
Članom 116 stav 2 ZKP-a BiH taksativno su navedene istražne radnje: a) nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija, b) pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka, c) nad- zor i tehničko snimanje prostorija, d) tajno praćenje i tehničko snimanje lica, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi s njima, e) korištenje prikrivenih istražitelja i korištenje informatora, f) simulirani i kontrolirani otkup predmeta i simulirano davanje otkupnine i pod g) nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivičnog djela.
Članom 118 stav 3 ZKP-a BiH je bilo propisano da istražne radnje iz člana 116 stava 2 tačke a) do
d) i g) ovog zakona mogu trajati najduže do mjesec dana, a iz posebno važnih razloga mogu se, na obrazloženi prijedlog tužitelja, produžiti za još mjesec dana, s tim da mjere iz tačke a) do c) mogu trajati ukupno najduže šest mjeseci, a mjere iz tačke )d i g) ukupno najduže tri mjeseca. Zahtjev za radnju iz člana 116 stava 2 tačke f) ovog zakona se može odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za svaku narednu radnju protiv iste osobe mora sadržavati razloge koji opravdavaju njenu upotrebu.
Ustavni sudje u Odluci broj U-5/16 zaključio da odredbe člana 118 stav 3 Zakona u dijelu koji se odnosi na produženje posebnih istražnih radnji nisu u skladu sa članom II/3f) Ustava Bosne i Hercegovine i članom I/2 Ustava Bosne i Hercegovine. Naime, Ustavni sud je u sadržaju navedene odredbe uočio neodređeni pravni termin, tj. da se posebne istražne radnje mogu produžiti „iz poseb- no važnih razloga“. Budući da se radi o neodređenom pravnom terminu nije jasno odnosi li se na nemogućnost daljeg pribavljanja dokaza uslijed toga što posebne istražne radnje ne daju očekivane rezultate ili se odnose na samu prirodu i okolnosti izvršenja kaznenog djela. Sudac za prethodni postupak nema precizna mjerila u zakonu prema kojima bi mogao razmotriti prijedlog tužitelja za produljenje posebnih istražnih radnji i u skladu s tim prijedlog odbiti, odnosno usvojiti i odrediti produženje. Ustavni sud je našao da zakonodavac nije poštovao da zakon mora dovoljno jasno propi- sivati obim diskrecije dodijeljene nadležnim tijelima, jer je propisao da se iz posebno važnih razloga, što predstavlja neodređenu pretpostavku, mogu produžiti posebne istražne radnje zbog čega se ne osigurava odgovarajuća zaštita od proizvoljnog miješanja u pravo na privatni život.
Osim toga, Ustavni sud je uočio da, iako je propisao vrste krivičnih djela za koja je moguće odre- diti posebne istražne radnje, zakonodavac je na isti način i u istim rokovima predvidio produženje posebnih istražnih radnji bez obzira o kojim krivičnim djelima se radi. S tim u vezi ukazao da je nesporno potrebno duže trajanje posebnih istražnih radnji ako se radi o dokazivanju krivičnih djela terorizma, korupcije, organiziranog kriminala, trgovine ljudima i oružjem budući da izvršenja ovih djela mogu trajati duži vremenski period. Ustavni sud je ocijenio nejasnim zbog čega priroda i te- žina krivičnih djela za koja je, na primjer, propisana maksimalna kazna zatvora do tri godine ili do pet godina objektivno opravdava mogućnost određivanja tih mjera u najdužem trajanju jednako kao krivična djela s propisanom kaznom zatvora do dvadeset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Ustavni sud je zaključio da zakonodavac prilikom propisivanja trajanja posebnih istražnih radnji
[30] Član 2 Konvenciji UN o borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, („Službeni glasnik BiH“ 3/02)- teško krivično djelo predstav- lja prekršaj kažnjiv maksimalnim lišavanjem slobode od najmanje četiri godine ili težom kaznom
nije vodio računa o razmjeru između ograničavanja ljudskih prava i težine krivičnih djela, odnosno pitanje trajanja posebnih istražnih radnji nije uskladio s prirodom pojedinih krivičnih djela na koja se produžavanje objektivno ne treba odnositi.
Izmjenama ZKP-a BiH propisano je :„Istražne radnje iz člana 116 stav 2 tačke a) do d) i tačka g) ovog zakona mogu trajati najduže do mjesec dana, a ako one daju rezultate i postoji razlog da se nastavi s njihovim provođenjem radi prikupljanja dokaza, mogu se na obrazložen prijedlog tužioca produžiti za još mjesec dana, s tim da mjere iz tački od a) do c) mogu trajati ukupno najduže šest mjeseci za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a za ostala krivična djela najduže četiri mjeseca. Mjere iz tački d) i g) mogu trajati ukupno najduže tri mjeseca za krivič- na djela za koja se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a za ostala krivična djela najduže dva mjeseca. Izuzetno u odnosu na krivično djelo organiziranog kriminala i krivična djela terorizma istražne radnje iz člana 116 stav (2) tačke a) do d) i tačka g) ovog zakona, ako one daju rezultate i postoji razlog da se nastavi s njihovim provođenjem radi prikupljanja dokaza, mogu se na obrazložen prijedlog tužioca produžiti još do tri mjeseca. Prijedlog za radnju iz člana 116 stav (2) tačka f) ovog zakona može se odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za svaku narednu radnju protiv istog lica mora sadržavati razloge koji opravdavaju njenu upotrebu.”.
Novo zakonsko rješenje ponovilo je dužinu trajanja istih istražnih radnji (do mjesec dana), ponovilo je mogućnost njihovog produženja za još mjesec dana s tim što je kao novinu propisalo da za nave- deno trebaju biti ispunjena dva uslova: da istražne radnje koje su određene daju rezultate i da postoji razlog da se nastavi sa njihovim provođenje.
Prema novom zakonskom rješenju ukupno trajanje istražnih radnji iz tačke a) do c) je u direktnoj vezi sa težinom krivičnog djela (najduže šest mjeseci za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna i najduže četiri mjeseca za ostala krivična djela), za razliku od prethodnog zakonskog rješenja prema kojem su ove istražne radnje mogle trajati najduže šest mje- seci bez obzira o kojim djelima se radi.
Dalje, prema novom zakonskom rješenju ukupno trajanje istražnih radnji iz tačke d) i g) je takođe u direktnoj vezi sa težinom krivičnog djela (najduže tri mjeseca za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna i najduže dva mjeseca za ostala krivična djela) za razliku od prethodnog zakonskog rješenja prema kojem su ove istražne radnje mogle trajati najduže tri mje- seca bez obzira o kojim djelima se radi.
Osim toga novo zakonsko rješenje odredilo je kao izuzetak mogućnost produženja istražnih radnji iz tačke a) do d) i tačka g) još do tri mjeseca (dakle ukupno devet mjeseci) u odnosu na krivično djelo organiziranog kriminala i krivična djela terorizma, ali takođe uz ispunjenje dva uslova: da istražne radnje koje su određene daju rezultate i da postoji razlog da se nastavi sa njihovim provođenjem.
Lista korištenih skraćenica
Brčko distrikt Bosne i Hercegovine – BD BiH
Centar za edukaciju sudija i javnih tužilaca RS – CEST RS Centar za edukaciju sudija i tužilaca FBiH – CEST FBiH Evropska konvencija o ljudskim pravima – EKLJP Evropski sud za ljudska prava – ESLJP
Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi – OSCE/OEBS Sud Evropske unije – Sud EU
Vijeće Evrope – VE
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH – VSTV BiH/VSTS BiH
https://www.pravobih.com/
Pripremile: Vera Bjelogrlić i Šeila Imamović-Brković, Centar za sudsku dokumentaciju
Izvor: Pravna Hornika – broj 8, godina 4, decembar 2018
Savjetodavno vijeće evropskih sudija (CCJE) u mišljenju broj 20 koje je posvećeno ulozi sudova u jedinstvenoj primjeni prava[18] navodi i određene standarde objavljivanja i izvještavanja o sudskoj praksi. U mišljenju se, prije svega, navodi da je odgovarajući sistem izvještavanja o sudskoj praksi neophodan za osiguravanje jedinstvene primjene prava. Morale bi se objavljivati barem presude vrhovnih i žalbenih sudova i to ne kako bi se s njima upoznale samo stranke u pojedinom predmetu, već i sudovi, advokati, tužioci, akademski krugovi i najšira javnost, a kako bi im se omogućilo da se na te presude pozivaju u budućim predmetima.[19] Za objavljivanje odluka mogu se koristiti službeni, poluslužbeni i drugi pregledi sudske prakse u štampanom ili elektronskom obliku. Sudije bi trebali imati pristup i biti osposobljeni za besplatno korištenje barem jedne elektronske baze podataka o sudskoj praksi Vrhovnog suda i žalbenih sudova.
U mišljenju se dalje navodi da CCJE uviđa kako različite pravne tradicije utiču na različite načine pisanja sudskih odluka, kao i na različita viđenja o tome koje odluke treba objavljivati i u kojem obli- ku. Međutim, CCJE naglašava kako treba povesti računa i o činjeničnim okolnostima i kontekstu predmeta, a kako se eventualno korištenje objavljene odluke u budućim predmetima ne bi neop- ravdano proširilo i na one predmete koji ne počivaju na dovoljno sličnim okolnostima. S tim u vezi, pozdravlja se praksa objavljivanja sažetaka odluka, uključujući i njihov činjenični osnov.
Na kraju se ističe da, kada vrhovni ili žalbeni sudovi donose veliki broj odluka, njihovo puko objav- ljivanje neće biti dovoljno za primjereno praćenje sudske prakse. Stoga CCJE smatra da bi u takvim okolnostima bio koristan sistem gdje bi se u određenom obliku objavljivao izbor odluka kojima se postavljaju standardi kojih bi se valjalo držati u budućim predmetima (npr. kao „zbirka najvažnijih odluka“), a sve kako bi se što bolje osiguralo da se o njima vodi računa.
U nastavku se nalaze informacije kako se objavljuju odluke najviših sudova u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori i Makedoniji.[20]
Hrvatska Na internet stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske dostupan je informacijski sistem za sudsku praksu koji sadrži sve odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Odluke donesene u vezi zahtjeva za suđenje u razumnom roku se zbog veli- kog broja istovjetnih odluka ne objavljuju od 1. jula 2012. godine, izuzev onih u kojima je zauzeto značajno pravno stajalište. Uz posebno važne i zanimljive odluke objavljuju se pravna stajališta (tzv. sentence). U istom sistemu se objavljuju i najznačajnije odluke opštinskih, okružnih i privrednih
[18] Mišljenje je doneseno 10. novembra 2017. godine i može se preuzeti na stranici Centra za sudsku dokumentaciju VSTV-a
[19] Vidi Mišljenje br. 14 (2011.) o pravosuđu i informacijskim tehnologijama (IT). U ovom mišljenju se, između ostalog, navodi: CCJE smatra da bi pravosuđe trebalo da objavljuje na internetu sudsku praksu, ili bar značajne odluke, i) besplatno, ii) u lako pristupačnom obliku, te iii) uzimaju- ći u obzir zaštitu ličnih podataka. CCJE pozdravlja inicijative za uvođenje međunarodnih identifikatora sudske prakse (kao što je identifikator sudske prakse Evropske unije ECLI koji će poboljšati pristup stranoj sudskoj praksi).
[20] Za pripremu materijala korištene su primarno informacije s internet stranica sudova, internet stranice evropskog portala e-pravosuđe (European e-Justice Portal), te odgovori država Vijeća Evrope na upitnik za pripremu Mišljenja CCJE br. 20.
sudova, te odluke Visokog trgovinskog suda i Visokog prekršajnog suda.[21]
Slika 1 Prikaz stranice o sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Slika 2 Opcija za pretraživanje sudske prakse
Za odluke koje su donesene nakon 1. januara 2004. godine dostupni su i sljedeći podaci: ime suda koji je donio odluku, naziv odjeljenja, vrsta predmeta, datum odluke i datum objavljivanja, indeksni podaci (stvarno i zakonsko kazalo), te drugi podaci po kojima je moguće vršiti pretragu.
Slovenija Na internet stranici dostupne su sve odluke Vrhovnog suda Slovenije, te odluke drugostepenih sudova, Višeg radnog i socijalnog suda i Upravnog suda, kao i principijelni pravni stavovi plenarne sjednice Vrhovnog suda.[22]
Slika 3 Pretraživanje sudske prakse u Sloveniji
Sve presude se rediguju prije objavljivanja. Osim redigovanog teksta odluke, pružaju se detaljne informacije o pravnom osnovu, kao i rezime presude (do 100 riječi). Također se daje veći broj ključ- nih riječi kako bi se korisnicima pomoglo da identifikuju područje prava i pravno pitanje na koje se odnosi presuda. Izbor najvažnijih odluka Vrhovnog suda dostupan je i na engleskom jeziku na posebnom dijelu navedene internet stranice.
[21] Na dan 12.11.2018. godine dostupno je 200.214 odluka, od čega 186.972 odluke Vrhovnog suda. [22] Na dan 12.11.2018. godine dostupno je 55.301 odluka Vrhovnog suda i 109.617 ostalih sudova.
Slika 4 Prikaz rezultata pretrage
Presude koje se odnose na naknadu nematerijalne štete dostupne su također putem specijalnog pre- traživača, što korisniku pomaže u traženju slične sudske prakse prema vrsti štete, datumu štetnog događaja, itd.
Slika 5 Pretraživač baze za naknadu štete
Srbija Na internet stranici Vrhovnog kasacionog suda Srbije dostupne su odluke ovog suda, kao i odluke ranijeg Vrhovnog suda Srbije.[23] Odluke se objavljuju u anonimiziranom obliku u punom tekstu, uz osnovne informacije o broju predmeta i ključnim riječima. Odluke se mogu pretraživati po različitim parametrima, uključujući oblast prava, incijalni akt stranke, broj sudskog predmeta/godina, datum donošenja odluke, ključne riječi, dio teksta, itd. Kasacioni sud također izdaje biltene sudske prakse čija se elektronska izdanja objavljuju na internet stranici suda. Na stranici su također dostupna pravna shvatanja, stavovi i zaključci sa sjednica odjeljenja ovog suda. Na stranicama apelacionih sudova objavljuju se odluke koje su ocije- njene kao značajne za sudsku praksu. Odluke su razvrstane prema nomenklaturi odjeljenja sudske prakse i nisu pretražive.
[23] Ukupno je dostupno 7.297 odluka Kasacionog suda, te 2.023 odluke ranijeg Vrhovnog suda.
Slika 6 Prikaz ekrana za pretragu, te rezultata pretrage Vrhovnog kasacionog suda Srbije
Crna Gora Od novembra 2011. godine redovni sudovi Crne Gore objavljuju odluke na internet Na portalu sudova se, po pravilu, objavljuju samo pravosnažne odluke, relativno ažurno[24].
Slika 7 Prikaz recentne sudske prakse Slika 8 Ekran za pretraživanje s prikazom rezultata pretrage
Sistem omogućava pregled posljednjih pravosnažnih odluka. Pretraga je moguća po nazivu suda, nazivu odjeljenja, vrsti predmeta, broju predmeta, godini donošenja odluke, vrsti odluke, te sadržaju odluke. Ključne riječi nisu unaprijed zadate, već ih je potrebno samostalno definisati u odgovaraju- ćem polju (sadržaj odluke); npr. „izdržavanje djeteta“, „pritvor“, „neuračunljivost“, „reorganizacija“,
„ne bis in idem“, i dr.
[24] Na dan 12.11.2018. godine dostupno je 282.294 odluka, od čega 25.425 odluke Vrhovnog suda.
Makedonija Ministarstvo pravde obezbjeđuje instaliranje, održavanje i rad IT sistema na jedin- stvenoj metodološkoj i tehnološkoj osnovi, a odluke su dostupne na portalu u pra- vilu dva dana po pravosnažnosti. Objavljuju se čak i najjednostavnije odluke i rješenja, zbog čega dolazi do preopterećenja sistema, te se vrše ulaganja u efikasniji sistem elektronskog pohranjivanja i pretraživanja sudske prakse. Pored pretrage po nazivu suda, broju predmeta i datumu donošenja odluke, moguće je vršiti pretragu po imenu sudije, pravnoj oblasti, vrsti predmeta, ponuđenoj ključ- noj riječi, slobodnom tekstu, itd.
Slika 9 Prikaz ekrana za pretragu sudske prakse u Makedoniji
Države u pravilu objavljuju odluke u integralnoj formi, koja se od originalne razlikuje u dijelu kojim se štiti privatnost stranaka u postupku, u skladu s pravilnicima i pratećim uputstvima kojima se obezbjeđuje anonimnost sudskih odluka. Izuzetak predstavlja Slovenija, gdje se odluke objavljuju u redigovanoj formi.
Slika 10 Prikaz odluke u Hrvatskoj Slika 11 Prikaz odluke u Sloveniji
Slika 12 Prikaz odluke u Srbiji Slika 13 Prikaz odluke u Crnoj Gori
Slika 14 Prikaz odluke u Makedoniji
U svim navedenim zemljama pristup odlukama je omogućen bez prethodne registracije i besplat- no. Pored navedenih baza koje djeluju pod okriljem najviših sudova ili odgovarajućih pravosudnih internet portala, sudsku praksu objavljuju i drugi komercijalni i nekomercijalni pružaoci pravnih informacija koji nude međusobno povezane pravne sadržaje (zakonodavstvo, sudska praksa, stručni članci, pravne publikacije, vijesti, itd.).
Kreiranje programa stručnog usavršavanja i početne obuke sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj u 2019. godini
Pripremio: Tomislav Čavić, Centar za edukaciju sudija i javnih tužilaca u RS-u
Program stručnog usavršavanja i početne obuke sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj za 2019. godinu, koji donosi Centar za edukaciju sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj, kreira se na bazi analiza potreba za edukacijom nosilaca pravosudnih funkcija koja je izvršena u saradnji sa predsjednicima sudova i glavnim tužiocima u Republici Srpskoj, te na osnovu iskazanog interesa pravosudne zajednice, prikupljenih prijedloga od pravosudnih institucija, preporuka VSTS-a BiH, prijedloga sudija i javnih tužilaca, edukatora s liste edukatora CEST-a RS-a, prijedloga akademske zajednice, nevladinih i međunarodnih organizacija čiji su projekti uključeni u edukaciju sudija i tuži- laca u Bosni i Hercegovini, te na osnovu analize različitih sudskih odluka, posebno odluka ESLJP-a.
CEST RS-a, pod nadzorom VSTS-a BiH, kreira Program za 2019. godinu po kojem će se sprovoditi nastava i obuka za stručno usavršavanje, pri tome garantujući sudijama i javnim tužiocima održava- nje i proširivanje njihovog znanja iz najnovijih naučnih i stručnih dostignuća u oblasti prava, sudske i tužilačke prakse drugih zemalja, pravne tehnike, kulture i društvenih odnosa, koji su neophodni za obavljanje njihove funkcije. Kvalitet rada nosilaca pravosudnih funkcija umnogome zavisi od kvali- tetnog programa stručnog usavršavanja i početne obuke koji se pripremaju za nosioce pravosudnih funkcija, a što doprinosi unapređenju efikasnosti pravosuđa, pravnoj sigurnosti i jačanju povjerenja javnosti u pravosudni sistem BiH.
VSTS BiH je svojom odlukom utvrdio minimalne uslove stručnog usavršavanja za sudije i javne tuži- oce, u trajanju od najmanje tri dana obavezne edukacije u godini, a maksimalno deset dana stručnog usavršavanja, na teme koje su vezane za referate na kojima rade, a koje svaki sudija i javni tužilac mora ispuniti u toku godine. Odlukom VSTS-a BiH od 24.10.2018. godine, za novoimenovane sudije i javne tužioce, kao lica koja su od strane VSTS-a BiH prvi put imenovana na ovu funkciju, utvrđena je obaveza da u prvih šest mjeseci nakon preuzimanja dužnosti pohađaju cjelokupan Program obuke koji je od strane Centra posebno kreiran i namijenjen za novoimenovane sudije, odnosno javne tužioce, umjesto do sada važećeg pravila kojim je bilo određeno da novoimenovane sudije i tužioci pohađaju najmanje osam dana obavezne obuke u periodu od godinu dana od dana imenovanja.
Početnoj obuci novoimenovanih sudija i javnih tužilaca, kao posebnom dijelu početne obuke, u 2019. godini će se posvetiti posebna pažnja kroz odabir tema koje će biti uvrštene u Program stručnog usavršavanja i početne obuke CEST-a RS-a za 2019.godinu, kao i kroz uvođenje sistema mentorstva u sudove i tužilaštva, u kojem će sudije i javni tužioci sa dokazanim iskustvom i znanjem, koji su određeni za mentore, pomagati i usmjeravati novoimenovane sudije i javne tužioce kroz savladava- nje i sticanje praktičnih vještina u radu, kao i primjenu procesnih zakonskih odredbi kroz aktuelnu praksu. U Odluci VSTS-a BiH od 24.10.2018. godine, koja je donesena nakon što je Evropska komisija putem ekspertske Peer Review misije u 2017. godini dostavila izvještaj o izvršenoj stručnoj analizi postojećeg sistema edukacije sudija i tužilaca u BiH kroz početnu obuku i stručno usavršavanja su- dija i javnih tužilaca u BiH, konstatovano je da razvoj obavezne i dobro kreirane početne obuke za novoimenovane sudije i javne tužioce jeste jedan od prioriteta u oblasti edukacije sudija i javnih tu- žilaca u BiH kojom se želi obezbijediti da svi novoimenovani sudije i tužioci dobiju jednu temeljnu, efektivnu i istoobraznu početnu obuku u okviru centara za edukaciju sudija i tužilaca u određenom
periodu nakon imenovanja i stupanja na sudijsku, odnosno tužilačku funkciju. Navedena obuka bi bila komplementarni dio početne obuke, jer se novoimenovanim sudijama i tužiocima treba obez- bijediti formalizovana stručna podrška i orijentacija unutar pravosudne institucije u kojoj su ime- novani, kako bi se kroz izbor tema poboljšali standardi i metodologija izvođenja obuke, te posebno potreba za sistematskim provođenjem specijalističke obuke kroz interaktivan rad i veću zastuplje- nost radionica, vježbi, simuliranih suđenja i praktičnih rješenja u edukaciji.
Teme koje će biti odabrane za početnu obuku novoimenovanih sudija i tužilaca će se uglavnom odnositi na metodologiju izrade sudskih i tužilačkih odluka, tehniku izrade tužilačkih akata, vještinu pisanja i obrazlaganja presude, upravljanje sudskim postupkom i organizacija vremena, koordinaci- ju i nadzor tužioca nad radom policije, etiku i integritet, etičke standarde, rodnu neravnopravnost, disciplinski postupak, osnove evropskog prava, zaštitu ljudskih prava i primjenu prakse ESLJP-a u postupku pred domaćim sudovima, obuku CMS/TCMS, i dr.
Teme koje se odnose na stručni dio, kao što su metodologija izrade sudskih i tužilačkih odluka, će realizovati edukatori s liste edukatora CEST-a RS-a – sudije okružnih sudova i sudije Vrhovnog suda RS-a, kao i javni tužioci koji su na listi edukatora, a koji su stručni i sposobni da pripreme stručnu prezentaciju, materijale koji se odnose na simulirano suđenje, testove i praktične vježbe, te da održe pažnju učesnika seminara i da podstaknu učesnike na interaktivan rad i diskusiju. VSTS BiH je početkom 2018. godine donio poseban Pravilnik kojim je detaljnije razrađen način uvođenja i funk- cionisanja sistema mentorstva u sudovima i tužilaštvima.
U Programu stručnog usavršavanja i početne obuke za 2019.godinu, koji kreira CEST RS, će se i dalje nastaviti sa obukama iz oblasti borbe protiv korupcije, organizovanog i privrednog kriminala, kroz predviđene edukativne aktivnosti na teme: Koruptivna krivična djela; Jačanje integriteta tužioca i sudija u borbi protiv korupcije – Izazovi i očekivanja u procesuiranju koruptivnih krivičnih djela; Upravljanje promjenama; Praksa Evropskog suda za ljudska prava u pogledu zakonitosti dokaza u krivičnom postupku. Na ovim seminarima su predviđeni kao edukatori javni tužioci koji su završili naprednu specijalističku obuku za tužioce i koji su u martu 2018. godine bili u studijskoj posjeti Hagu (Holandija) gdje su aktivno učestvovali u edukaciji sudija i tužilaca iz regiona na glavnu temu: „Administriranje pravde“ u organizaciji Helsinškog komiteta za ljudska prava Holandije, a u okviru predpristupne pomoći Holandije zemljama zapadnog Balkana u pro- cesu evropskih integracija. Zadatak ovih edukatora je bio da, po povratku u zemlju, osmisle plan edukacije za sudije i tužioce koji bi se realizovao u okviru centara za edukaciju sudija u RS-a i FBiH. Neophodno je organizovanje seminara na ovu temu u cilju jačanja tužilačkih i sudijskih kapaciteta u procesuiranju krivičnih djela korupcije, kao značajnog faktora za ulazak u Evropsku uniju.
Kroz nastavak projekta „Jačanje tužilačkih kapaciteta u sistemu krivičnog pravosuđa“ u 2019. go- dini planiraće se sljedeće teme edukacije za javne tužioce, sudije i policijske službenike: Praktične edukacije za tužioce koji rade na predmetima korupcije, a koje se odnose na kvalitet optužni- ca (pozivanje na odredbe materijalnog prava, činjenični opis optužnice, i sl.); Specijalistička edukacija za konsultativne tužioce u tužilaštvima; Pokazne vježbe istraživanja lica, mjesta i prikupljanja tragova; Unapređenje vještina pisanja žalbi.
U saradnji i uz podršku USAID-a u 2019. godini će se organizovati seminari na kojima bi se razmo- trile dobre prakse u tužilaštvima i sudovima u procesuiranju koruptivnih krivičnih djela, krivičnih djela s finansijskim elementom i krivičnih djela organizovanog kriminala: Radionica za tužioce o upotrebi novog Priručnika: istraga, optuženje i presuđivanje koruptivnih krivičnih djela, kri- vičnih djela s finansijskim elementom i krivičnih djela organizovanog kriminala (tri radionice
po regijama), te Radionica za sudije o upotrebi novog Priručnika: istraga, optuženje i presu- đivanje koruptivnih krivičnih djela, krivičnih djela s finansijskim elementom i krivičnih djela organizovanog kriminala (ukupno dvije radionice po regijama).
U saradnji i uz podršku Twinning projekta IPA 2013 „Podrška borbi protiv pranja novca“ u 2019. go- dini će se organizovati seminari kojim će se osigurati specijalizacija sudija i tužilaca na teme pranje novca i edukacija edukatora na temu pranja novca.
Osim navedenih aktivnosti, u Program stručnog usavršavanja i početne obuke za 2019. godi- nu će se uvrstiti seminari za sudije i tužioce i policijske službenike i na posebne teme: Mjesto i uloga Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA/OBA) u borbi protiv organizovanog krimina- la i poboljšanje razmjene obavještajnih podataka; Realizacija aktivnosti Strategije za borbu protiv korupcije; Krivična djela protiv privrede i platnog prometa i njihovo dokazivanje; Imovinskopravni zahtjevi u krivičnom postupku; Oduzimanje imovine stečene krivičnim dje- lom; Finansijsko-ekonomske istrage i vještačenja; Unapređenje kvaliteta obrazloženja presu- de u krivičnim predmetima iz oblasti korupcije; Usklađivanje kriterija za odmjeravanje kazne u praksi; Cyber bezbjednost i cyber kriminalitet i istrage.
CEST RS-a u okviru decentralizovane obuke svake godine organizuje okrugle stolove za sudije na kojima se raspravljaju aktuelna pitanja iz krivičnopravne oblasti u praksi na području 6 okružnih su- dova u Republici Srpskoj (Okružni sud u Banjaluci, Okružni sud u Prijedoru, Okružni sud u Doboju, Okružni sud u Bijeljini, Okružni sud u Istočnom Sarajevu i Okružni sud u Trebinju). Cilj ovih okru- glih stolova je da predstavnici okružnih sudova RS-a, koji su ujedno moderatori na ovim okruglim stolovima, sami odrede teme koje su aktuelne u radu okružnih sudova, odnosno da delegiraju najak- tuelnija pitanja iz prakse okružnih sudova, te da podstaknu učesnike na razmišljanje i zauzimanje određenih stavova i mišljenja u vezi najznačajnijih pitanja s kojima se susreću u radu. Ovi okrugli stolovi predstavljaju jedinstvenu priliku za okupljanje sudija prvog i drugog stepena sudovanja i razmjenu mišljenja i iskustava s područja više okružnih sudova i uz odgovarajući prikaz prakse Ustavnog suda BiH i ESLJP-a. CEST RS-a na ovim okruglim stolovima podstiče učesnike na zauzi- manje odgovarajućih stavova i zaključaka koje objavljuje na svojoj internet stranici, kako bi isti bili dostupni čitavoj pravosudnoj zajednici.
Na isti način CEST RS-a organizuje i okrugle stolove za tužioce iz svih šest okružnih tužilaštava u Republici Srpskoj, u cilju razmjene iskustava i donošenja određenih zaključaka predstavnika tužila- štava povodom najznačajnijih pitanja iz tužilačke prakse s kojima se susreću u radu. Moderatore za ove okrugle stolove delegiraju glavni okružni tužioci.
Program stručnog usavršavanja i početne obuke CEST-a RS-a za 2019. godinu će se dostaviti svim sudijama i javnim tužiocima u Republici Srpskoj i biće objavljen na internet stranici CEST-a RS-a, gdje se mogu pronaći i ostale informacije o trenutnim i budućim aktivnostima ovog Centra.
Programska edukacija nosilaca pravosudnih funkcija u Centru za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH u 2019. godini
Pripremili: Almir Tabaković i Adela Čomić, Centar za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH
Uvod
Pripreme Programa stručnog usavršavanja sudija i tužilaca u 2019. godini u Centru za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH su u završnoj fazi. Osim uobičajenih ciljnih skupina i tema, Program će u sljedećoj godini sadržavati i određene novitete o kojima će biti riječi u nastavku ovog kraćeg predstavljanja.
Polazna osnova za navedene novitete bile su Peer Review preporuke ekspertske misije i Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2018. godinu Evropske komisije. Uz praćenje brojnih domaćih strateških do- kumenata, Centar kontinuirano prati i postigunuća u edukaciji pravosuđa od strane Evropske mreže institucija za edukaciju pravosuđa (EJTN). Ovakav rad uticao je na Program u dva pravca: s jedne strane, postojeće obuke su unaprijeđene na način da se pomnije prate efekti obuka i unapređuje metodologija realizacije obuka, a s druge strane se ozbiljna pažnja posvećuje zasebnim tematskim cjelinama i višegodišnjim specijalističkim obukama, u okviru oblasti koje su istaknute kao prepreke na putu BiH ka EU.
U navedenim novitetima međunarodne i domaće partnerske organizacije pružaju nam, kao i uvi- jek, podršku. Vijeće Evrope, OSCE Misija u Bosni i Hercegovini, USAID, UNICEF, CLDP, OPDAT, TRIAL International, Heinrich Boll Stiftung, AIRE Centre, Atlantska inicijativa, Sarajevski otvoreni centar, Centar ženskih prava – samo su neke od organizacija s kojima ćemo realizovati projekte edu- kacije u narednoj godini.
Ciljne skupine edukacije su, prema važećim propisima, nosioci pravosudnih funkcija i osobe koje to žele biti. U tom kontekstu, pripravnici imaju mogućnost da pohađaju jednu od tri obuke koje se odnose na aktuelnosti građanskog i krivičnog prava te etiku.
Početna obuka za stručne saradnike i savjetnike u pravosuđu održava se prema, od VSTV BiH ra- nije usvojenom, trogodišnjem programu. U okviru ove obuke zastupljene su sve oblasti prava, ali i oblasti znanja, vještina komunikacije i psihologije sudnice i etike budućih nosilaca pravosudnih funkcija.
Komplementarna obuka predviđena je za stručne saradnike i savjetnike u pravosuđu koji su uspješ- no okončali početnu obuku. Ova obuka u 2019. godini obuhvatiće pet edukativnih aktivnosti u vezi etičkih standarda koji se odnose na ovu populaciju u profesionalnoj zajednici, međunarodnu pravnu saradnju u građanskim i krivičnim stvarima, anti-diskriminaciono pravo, ugovornu odgovornost za štetu, ostavinske postupke s elementom inostranosti, te krivičnopravne aspekte slobode izražavanja.
Kontinuirana obuka za sudije i tužioce, osim standardno zastupljenih svih oblasti prava, i ove je godine podijeljena na teme za novoimenovane sudije i tužioce i za one koji su duže od jedne godine nosioci pravosudnih funkcija. U okviru tzv. početne obuke za sudije i tužioce, kao i prošlih godina, akcenat je stavljen na sticanje znanja o evropskom sistemu zaštite ljudskih prava te vještina rukovo-
đenja postupcima i menadžment vremena i resursa i korištenje sistema za automatsko upravljanje predmetima. Također, novitet predstavlja i specijalistička obuka za konsultativne tužioce (budući mentori novoimenovanih tužilaca unutar institucija).
Primjena standarda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Ustavnog suda BiH, prezentira- nje stavova Vrhovnog suda FBiH, pravo EU, engleski jezik za pravnike, alternativno rješavanje spo- rova, tržište vrijednosnih papira, ugovori i naknada štete, zaštita svjedoka i oštećenih kao i njihovo obeštećenje u krivičnom postupku, razvijanje „mekih“ vještina u rukovođenju postupcima, sloboda govora, njena ograničenja i efikasna primjena članova 10 i 8 Evropske konvencije o ljudskim pra- vima, posebna specijalistička obuka o postupanju s maloljetnicima, kao i specijalistička obuka u oblasti forenzike, samo su neke od oblasti koje su zastupljene u kontinuiranoj obuci.
Za ovu priliku, potrebno je posebno istaći borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Shodno realizaciji preporuka Evropske komisije, tj. akcionih planova za realizaciju istih, pažnja je posvećena podršci borbi protiv pranja novca, koja će u okviru IPA Twinning projekta poboljšati saradnju i koor- dinaciju na finansijskim istragama, pružiti zajedničku obuku zasnovanu na sudskoj praksi, te stvoriti uslove za višegodišnju specijalizaciju sudija/tužilaca i predstavnika policijskih agencija koji rade na predmetima pranja novca i finansijskim istragama. Trenutno su u pripremi i edukativni materijal, edukacija edukatora i radionice za nosioce pravosudnih funkcija.
U okviru saradnje s USAID Projektom pravosuđa u BiH, u narednom periodu značajnu ulogu u edukaciji nosilaca pravosudnih funkcija zauzimaju teme poput istrage, optuženja i presuđenja ko- ruptivnih krivičnih djela s finansijskim elementom, kao i krivičnih djela organiziranog kriminala. Tendencija suzbijanja korupcije i borba protiv organiziranog kriminala rezultiraju veoma dobro pri- premljenim materijalima i praktičnim studijama slučaja koji će moći biti realizovani na radionicama na temu korupcije u javnim nabavkama i zloupotrebe u javnim nabavkama. Putem razvijanja vje- ština kritičkog razmišljanja i rješavanja problema u vezi s analizom predmeta i dokazima, nastojaće se potaknuti proaktivne istrage koruptivnih predmeta i predmeta iz oblasti finansijskih prevara i finansijskog kriminala.
Nezaobilazni noviteti u narednom periodu će svakako biti i predstavljanje i analiza segmenata sud- ske prakse koji se odnose na primjenu kivičnih djela podmićivanja i krivičnih djela protiv službene i druge odgovorne funkcije iz glave XXXI Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. Primanje dara i drugih oblika koristi, zatim protuzakonito posredovanje, zloupotreba položaja i ovlaštenja kao materiajalno krivično pravo, našli su svoje mjesto u programskim aktivnostima tokom 2019. godine.
Ljudska prava i odgovor krivičnog pravosuđa na terorizam, fenomen stranih terorističkih boraca i razmjena iskustava u borbi protiv novih trendova u korištenju žrtava trgovine ljudima za svrhe or- ganiziranog kriminala se ističu kao noviteti u edukaciji koji će u narednom periodu biti zastupljeni u programu u oblasti jačanja kapaciteta pravosuđa u borbi protiv organiziranog kriminala.
Potpuno novi koncept upoznavanja nosilaca pravosudnih funkcija s prepoznavanjem i razumije- vanjem savremenih karakteristika organiziranog kriminala će biti prezentovan u okviru nekoliko radionica na temu „Visokotehnološki kriminal i uticaj interneta na organizirani kriminal“. Na ovaj način, nosiocima pravosudnih funkcija će se omogućiti sticanje uvida u buduće trendove organizi- ranog kriminala.
Najnoviji vidovi zloupotrebe interneta u svrhe organiziranog kriminala kroz krivična djela iskori- štavanja i seksualnog zlostavljanja djece u digitalnom okruženju, te nasilja nad djecom putem infor- maciono-komunikacijskih tehnologija su potpuno nove edukativne aktivnosti u narednom periodu,
kojima se s više aspekata nastoji približiti i zaokružiti sveobuhvatno jačanje kapaciteta pravosuđa u borbi protiv organiziranog kriminala. Više detalja o edukativnim aktivnostima i realizaciji istih će, naravno, biti predstavljeno u samom Programu početne obuke i stručnog usavršavanja sudija i tuži- laca za 2019. godinu koji će, nakon usvajanja, biti dostupan javnosti i putem internet stranice Centra.
Borba protiv organiziranog kriminala nije efikasna, ako kao završni čin ne uslijedi oduzimanje neza- konito stečene imovine. Prethodnih godina Centar je, u saradnji s Centrom za istraživanje politike suzbijanja kriminaliteta (CPRC), realizovao multisektorske višednevne edukacije za sve profesio- nalce u ovoj oblasti. U sljedećoj godini akcenat se stavlja na prošireno oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.
Posebne istražne radnje u Odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U-5/16 i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine Pripemile: Biljana Kujundžić i Ivanka Mrkonjić, Ustavni sud BiH
Uvod
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je Odlukom o dopustivosti i meritumu broj U-5/16 od 1. juna 2017. godine (u daljnjem tekstu: Odluka broj U-5/16)[25] djelimično usvojio zahtjev za ocjenu ustav- nosti pojedinih odredaba Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine[26] (u daljnjem tekstu: ZKP BiH) i iz Glave IX kojom su regulisane posebne istražne radnje. Ustavni sud je kao neustavna ocijenio rješenja iz člana 117 tačka d) (krivična djela za koje se mogu odrediti posebne istražne radnje s obzirom na moguće izrečenu kaznu zatvora) i rješenja iz člana 118 stav 3 ZKP BiH (uslov pod kojim istražne radnje mogu biti produžene i njihovo trajanje). Citiranom odlukom naloženo je Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da neustavne odredbe ZKP BiH uskladi sa odgovarajućim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine.
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je u cilju izvršenja Odluke broj U-5/16 usvojila Zakon i izmjenama i dopunama ZKP BiH[27](u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune ZKP BiH), kojim je izmije- nila i dopunila rješenja iz člana 117 tačka d) i rješenja iz člana 118 stav 3 ZKP BiH.
Krivična djela za koja mogu biti određene posebne istražne radnje
Članom 117 ZKP BiH bilo je određeno da se posebne istražne radnje mogu odrediti u odnosu na krivična djela: a) protiv integriteta i suvereniteta BiH, b) protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, c) terorizma, d) za koja se prema zakonu može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna.
Ustavni sud je u svojoj praksi u okviru apelacione nadležnosti i prije donošenja Odluke broj U-5/16 upozoravao da rješenje prema kojem posebne istražne radnje mogu biti određene za krivična djela s obzirom na mogućnost izricanja kazne zatvora od tri ili više godina, ostavlja mogućnost da one budu određene za većinu krivičnih djela a što, s obzirom na zakonsku definiciju navedenih radnji i njihovo stipuliranje kao radnji koje se vežu za najteža krivična djela (protiv teritorijalnog integriteta i suvereniteta, protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, terorizam) nije, niti je mogla biti intencija zakonodavca i da to za učinak može imati povredu prava pojedinca ga- rantovanih Ustavom i EKLJP.[28]
[25] „Službeni glasnik BiH“ broj 49/17
[26] „Službeni glasnik BiH“ br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09 i 72/13)
[27] „Službeni glasnik BiH“ broj 65/18
[28] Vidi, Ustavni sud Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-2400/11 od 24. aprila 2014. godine, tačka 35
Ustavni sud je u Odluci broj U-5/16 zaključio da rješenje iz tačke d) za koja se prema zakonu može izre- ći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 8 EKLJP-a. Ustavni sud je najprije istakao da je legitimni cilj primjene posebnih istražnih radnji suprotstavljanje najtežim oblicima kriminaliteta. Nadalje, Ustavni sud je cijenio: da je Krivičnim zakonom BiH (u daljnjem tekstu: KZ BiH) za veliku većinu krivičnih djela (osnovni odnosno kvalifiko- vani oblik) zakonodavac propisao mogućnost izricanja kazne zatvora od tri godine, pa da se, shodno članu 117 tačka d) ZKP BiH, za sva ta djela mogu odrediti posebne istražne radnje; da se u okviru tih krivičnih djela razlikuju teška krivična djela koja se manifestiraju nasiljem i napadom na osnovne vrijednosti čovjeka i društva u cjelini, te krivična djela koja nemaju takva obilježja i koja se zbog toga mogu smatrati lakšim. Na drugoj strani, Ustavni sud je imao u vidu da je zakonodavac propisao da se posebne istražne radnje primjenjuju isključivo ako se na drugi način ne može postići isti cilj odnosno da je ih je potrebno ograničiti na mjeru koja je strogo nužna za očuvanje demokratskih institucija. Slijedom navedenog, Ustavni sud je zaključio da zakonodavac, propisivanjem da se posebne istražne radnje mogu odrediti za veliku većinu krivičnih djela propisanih KZ BiH, u okviru kojih su i djela koja nemaju obilježja teških krivičnih djela, nije osigurao ravnotežu između težine zadiranja u pravo na privatnosti i legitimnog cilja koji se želi postići primjenom posebnih istražnih radnji.
Ustavni sud je u Odluci broj U-5/16 istakao da: „Način (na koji će) zakonodavac urediti ovo pitanje, hoće li podići opću granicu kazne za koju se mogu određivati posebne istražne radnje kombinirajući sa određenim krivičnim djelima ili grupama krivičnih djela koja, zbog svoje specifičnosti, bez obzira na propisanu kaznu, zahtijevaju da budu obuhvaćena zakonskom odredbom krivičnih djela za koja se mogu odrediti posebne istražne radnje nije u nadležnosti Ustavnog suda, međutim zakonodavac se kod određivanja krivičnih djela za koja se mogu odrediti posebne istražne radnje mora ograničiti samo na ono što je nužno u demokratskom društvu, odnosno omogućiti razmjer između prava na privatnost i legitimnog cilja koji se želi postići primjenom te posebne istražne radnje.“[29]
Izmjenama i dopunama ZKP BiH iz 2018. godine član 117 tačka d) ZKP BiH je izmijenjen na način da se zakonodavac odlučio da taksativno pobroji krivična djela za koja se mogu odrediti posebne istražne radnje bez obzira kolika kazna zatvora može biti izrečena - izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mr- žnje, razdora i netrpeljivosti; protupravno lišenje slobode; neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili op- tičko snimanje; povreda slobode opredjeljenja birača; krivotvorenje novca; krivotvorenje vrijednosnih papira; pranje novca; utaja poreza ili prevara; krijumčarenje; organiziranje grupe ljudi ili udruženja za krijumčarenje ili rasturanje neocarinjene robe; carinska prevara; primanje dara i drugih oblika koristi; davanje dara i drugih oblika koristi; primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem; davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem; zloupotreba položaja ili ovlaštenja; protuzakonito oslobođenje lica lišenog slobode; pomoć počiniocu poslije učinjenog krivičnog djela; pomoć licu koje je optužio međunarodni krivični sud; sprečavanje dokazivanja; otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka; ometanje pravde; udruživanje radi činjenja krivičnih djela; organizirani kriminal.
Taksativno pobrojana krivična djela u odnosu na koja je moguće odrediti posebne istražne radnje izdvojena su iz sljedećih kategorija krivičnih djela: slobode i prava čovjeka i građanina, privreda i jedinstvo tržišta i oblast carina, korupcija i službena i odgovorna dužnost, pravosuđe kao i dogovor, pripremanje, udruživanje i organizovani kriminal. Dakle, radi se o krivičnim djelima koja za objekt zaštite imaju osnovne vrijednosti čovjeka i društva kao cjeline.
Nadalje, član 117 sada ima i novu tačku e). Naime, kao i u prethodnom rješenju, zakonodavac je i dalje ostavio mogućnost da se posebne istražne radnje mogu odrediti i za krivična djela s obzirom na kaznu zatvora koja može biti izrečena. Novina je samo u određivanju visine kazne zatvora. Prema
[29] Vidi, Odluka broj U-5/16, tačka 50
ranijem rješenju po ovom osnovu posebne istražne radnje mogle su biti određene u odnosu na kri- vična djela za koja je moguće izreći kaznu zatvora od tri godine ili teža kazna. Prema novom rješe- nju to će biti moguće samo u odnosu na krivična djela za koja se može izreći kaznu zatvora od pet godina ili teža kazna. Inače, kriterij visine zaprijećena kazne zatvora za određivanje težine krivičnih djela, prihvaćen je i u međunarodnim instrumentima koji su ratifikovani i čine dio domaćeg pravnog sistema.[30]
Nadležnost za određivanje i trajanje istražnih radnji
Članom 116 stav 2 ZKP-a BiH taksativno su navedene istražne radnje: a) nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija, b) pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka, c) nad- zor i tehničko snimanje prostorija, d) tajno praćenje i tehničko snimanje lica, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi s njima, e) korištenje prikrivenih istražitelja i korištenje informatora, f) simulirani i kontrolirani otkup predmeta i simulirano davanje otkupnine i pod g) nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivičnog djela.
Članom 118 stav 3 ZKP-a BiH je bilo propisano da istražne radnje iz člana 116 stava 2 tačke a) do
d) i g) ovog zakona mogu trajati najduže do mjesec dana, a iz posebno važnih razloga mogu se, na obrazloženi prijedlog tužitelja, produžiti za još mjesec dana, s tim da mjere iz tačke a) do c) mogu trajati ukupno najduže šest mjeseci, a mjere iz tačke )d i g) ukupno najduže tri mjeseca. Zahtjev za radnju iz člana 116 stava 2 tačke f) ovog zakona se može odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za svaku narednu radnju protiv iste osobe mora sadržavati razloge koji opravdavaju njenu upotrebu.
Ustavni sudje u Odluci broj U-5/16 zaključio da odredbe člana 118 stav 3 Zakona u dijelu koji se odnosi na produženje posebnih istražnih radnji nisu u skladu sa članom II/3f) Ustava Bosne i Hercegovine i članom I/2 Ustava Bosne i Hercegovine. Naime, Ustavni sud je u sadržaju navedene odredbe uočio neodređeni pravni termin, tj. da se posebne istražne radnje mogu produžiti „iz poseb- no važnih razloga“. Budući da se radi o neodređenom pravnom terminu nije jasno odnosi li se na nemogućnost daljeg pribavljanja dokaza uslijed toga što posebne istražne radnje ne daju očekivane rezultate ili se odnose na samu prirodu i okolnosti izvršenja kaznenog djela. Sudac za prethodni postupak nema precizna mjerila u zakonu prema kojima bi mogao razmotriti prijedlog tužitelja za produljenje posebnih istražnih radnji i u skladu s tim prijedlog odbiti, odnosno usvojiti i odrediti produženje. Ustavni sud je našao da zakonodavac nije poštovao da zakon mora dovoljno jasno propi- sivati obim diskrecije dodijeljene nadležnim tijelima, jer je propisao da se iz posebno važnih razloga, što predstavlja neodređenu pretpostavku, mogu produžiti posebne istražne radnje zbog čega se ne osigurava odgovarajuća zaštita od proizvoljnog miješanja u pravo na privatni život.
Osim toga, Ustavni sud je uočio da, iako je propisao vrste krivičnih djela za koja je moguće odre- diti posebne istražne radnje, zakonodavac je na isti način i u istim rokovima predvidio produženje posebnih istražnih radnji bez obzira o kojim krivičnim djelima se radi. S tim u vezi ukazao da je nesporno potrebno duže trajanje posebnih istražnih radnji ako se radi o dokazivanju krivičnih djela terorizma, korupcije, organiziranog kriminala, trgovine ljudima i oružjem budući da izvršenja ovih djela mogu trajati duži vremenski period. Ustavni sud je ocijenio nejasnim zbog čega priroda i te- žina krivičnih djela za koja je, na primjer, propisana maksimalna kazna zatvora do tri godine ili do pet godina objektivno opravdava mogućnost određivanja tih mjera u najdužem trajanju jednako kao krivična djela s propisanom kaznom zatvora do dvadeset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Ustavni sud je zaključio da zakonodavac prilikom propisivanja trajanja posebnih istražnih radnji
[30] Član 2 Konvenciji UN o borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, („Službeni glasnik BiH“ 3/02)- teško krivično djelo predstav- lja prekršaj kažnjiv maksimalnim lišavanjem slobode od najmanje četiri godine ili težom kaznom
nije vodio računa o razmjeru između ograničavanja ljudskih prava i težine krivičnih djela, odnosno pitanje trajanja posebnih istražnih radnji nije uskladio s prirodom pojedinih krivičnih djela na koja se produžavanje objektivno ne treba odnositi.
Izmjenama ZKP-a BiH propisano je :„Istražne radnje iz člana 116 stav 2 tačke a) do d) i tačka g) ovog zakona mogu trajati najduže do mjesec dana, a ako one daju rezultate i postoji razlog da se nastavi s njihovim provođenjem radi prikupljanja dokaza, mogu se na obrazložen prijedlog tužioca produžiti za još mjesec dana, s tim da mjere iz tački od a) do c) mogu trajati ukupno najduže šest mjeseci za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a za ostala krivična djela najduže četiri mjeseca. Mjere iz tački d) i g) mogu trajati ukupno najduže tri mjeseca za krivič- na djela za koja se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a za ostala krivična djela najduže dva mjeseca. Izuzetno u odnosu na krivično djelo organiziranog kriminala i krivična djela terorizma istražne radnje iz člana 116 stav (2) tačke a) do d) i tačka g) ovog zakona, ako one daju rezultate i postoji razlog da se nastavi s njihovim provođenjem radi prikupljanja dokaza, mogu se na obrazložen prijedlog tužioca produžiti još do tri mjeseca. Prijedlog za radnju iz člana 116 stav (2) tačka f) ovog zakona može se odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za svaku narednu radnju protiv istog lica mora sadržavati razloge koji opravdavaju njenu upotrebu.”.
Novo zakonsko rješenje ponovilo je dužinu trajanja istih istražnih radnji (do mjesec dana), ponovilo je mogućnost njihovog produženja za još mjesec dana s tim što je kao novinu propisalo da za nave- deno trebaju biti ispunjena dva uslova: da istražne radnje koje su određene daju rezultate i da postoji razlog da se nastavi sa njihovim provođenje.
Prema novom zakonskom rješenju ukupno trajanje istražnih radnji iz tačke a) do c) je u direktnoj vezi sa težinom krivičnog djela (najduže šest mjeseci za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna i najduže četiri mjeseca za ostala krivična djela), za razliku od prethodnog zakonskog rješenja prema kojem su ove istražne radnje mogle trajati najduže šest mje- seci bez obzira o kojim djelima se radi.
Dalje, prema novom zakonskom rješenju ukupno trajanje istražnih radnji iz tačke d) i g) je takođe u direktnoj vezi sa težinom krivičnog djela (najduže tri mjeseca za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna i najduže dva mjeseca za ostala krivična djela) za razliku od prethodnog zakonskog rješenja prema kojem su ove istražne radnje mogle trajati najduže tri mje- seca bez obzira o kojim djelima se radi.
Osim toga novo zakonsko rješenje odredilo je kao izuzetak mogućnost produženja istražnih radnji iz tačke a) do d) i tačka g) još do tri mjeseca (dakle ukupno devet mjeseci) u odnosu na krivično djelo organiziranog kriminala i krivična djela terorizma, ali takođe uz ispunjenje dva uslova: da istražne radnje koje su određene daju rezultate i da postoji razlog da se nastavi sa njihovim provođenjem.
Lista korištenih skraćenica
Brčko distrikt Bosne i Hercegovine – BD BiH
Centar za edukaciju sudija i javnih tužilaca RS – CEST RS Centar za edukaciju sudija i tužilaca FBiH – CEST FBiH Evropska konvencija o ljudskim pravima – EKLJP Evropski sud za ljudska prava – ESLJP
Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi – OSCE/OEBS Sud Evropske unije – Sud EU
Vijeće Evrope – VE
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH – VSTV BiH/VSTS BiH
https://www.pravobih.com/
- By LegaForum