- Wed Sep 09, 2015 6:53 pm
#157
DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU (d.o.o.)
D.o.o. je društvo koje može osnovati jedna osoba, a može i više, i fizičkih i pravnih lica.
Ako društvo osniva više osoba kapital društva je podijeljen na udjele.
Udjeli osnivača društva mogu biti različiti, ali svaki osnivač može imati samo jedan udio u društvu.
Osnivački akt društva je ugovor kada društvo osnivaju dvije ili više osoba. Ako društvo osniva jedna osoba osnivački akt je odluka osobe. Po formi i sadržaju i ugovor i odluka moraju biti u pisanoj formi, a potpisi ovjereni u skladu sa zakonom. Zakon dopušta mogućnost da ugovor potpiše i punomoćnik koji ima izričito punomoćje za potpisivanje ugovora, a potpis vlastodavca na punomoći mora biti ovjeren u skladu sa zakonom.
Osnivački akt mora da sadrži:
1) osnovne podatke o članovima društva,
2) firmu, sjedište društva i djelatnost društva,
3) iznos osnovnog kapitala i njegovu strukturu (novac, stvari, prava i novčana vrijednost svakog),
4) odredbe o pravima i obavezama članova društva, imenovanju lica koje će biti zastupnik ili lica koje će biti ovlašteno da podnese prijavu za upis u registar,
5) ako se društvo osniva na određeno vrijeme i to akt o osnivanju mora sadržavati.
Ovo društvo je društvo kapitala i zakonom je propisan minimalni iznos osnivačkog kapitala (2.000 KM), a vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100 KM.
U ovo društvo se mogu unositi stvari i prava, ali ako se ista unose, iznos kapitala u novcu ne može biti manji od zakonom propisanog.
Stvari i prava se moraju unijeti u društvo prije nego je upisano u registar.
Osnivačkim aktom može se odrediti i obaveza članu društva da u korist društva izvrši određenu činidbu čija se vrijednost može novčano izraziti i to bi tada bio njegov udio.
D.o.o. ima statut koji su osnivači dužni donijeti najkasnije u roku od 60 dana od dana upisa u registar.
Prijavu za upis u registar dužna je da podnese osoba koja je za to određena osnivačkim aktom. Potpisivanje prijave za upis u registar se ne može prenijeti na drugog – to je ovlaštenje zakonom izričito propisano za zastupnika ili članove društva.
Kako odgovaraju članovi društva? Za obaveze društva odgovara društvo, znači članovi posredno odgovaraju do visine svojih udjela.
Svaki član ima jedan udio koji je srazmjeran učešću njegovog udjela u temeljnom kapitalu. Udjeli u društvu su prenosivi – članovi mogu raspolagati njima na način koji je u skladu sa zakonom i osnivačkim aktom.
Nasljeđivati se može udio bez ikakvog ograničenja zato što je član društva u društvo unio svoju imovinu, pa to čini njegovu zaostavštinu.
Kod ovog društva je u slučaju prenosa konstituisano pravo preče kupovine u korist osatlih članova društva kada član za života raspolaže svojim udjelom. Član društva koji ima namjeru da prenese svoj dio dužan je istim ponuditi ostale članove, a šutnja ostalih članova u ostavljenom roku se smatra odbijanjem. Istekom roka, član je slobodan da svoj udio proda trećoj osobi. Ako je ove odredbe povrijedio, ugovor sa trećom osobom je rušljiv.
U prvoj godini od osnivanja društva član ne može raspolagati svojim udjelom na ovaj način. Ovo se naravno ne odnosi na nasljeđivanje.
Član društva može istupiti iz društva, a može mu pristupiti i novi član. Član takođe može biti i isključen iz društva, a razlozi za isključenje se unaprijed određuju osnivačkim aktom i statutom. I kod istupanja i kod isključenja član ima pravo da mu se isplati njegov udio po tržišnoj vrijednosti na dan kada mu je prestalo članstvo u društvu.
Organi upravljanaja u d.o.o.
1) Skupštinu društva čine članovi društa i ista ima ukupno 100 glasova, a svaki član ima broj glasova srazmjeran visini svog udjela u društvu.
2) Društvo ima upravu i ona vrši poslovanje i zastupanje društva.
Upravu može činiti jedno, dva ili više lica. Ne moraju biti članovi društva, mogu biti imenovani. Kada uprava ima više članova osnivačkim aktom ili statutom se određuju njihova prava i obaveze.
3) D.o.o. ne mora imati nadzorni odbor, osim u slučaju kad ima više od 10 osnivača i osnovni kapital veči od 1 milion KM. U društvu koji nema nadzorni odbor, svaki član ima pravo da vrši nadzor i u ostvarivanju tog prava ima pravo da traži uvid u sve ono što bi vršio nadzorni odbor da postoji (poslovne knjige, bilans stanja i sl.).
Društvo može povećavati i smanjivati osnovni kapital koji je upisan u registar.
O tome da li će se povaćati ili sniziti odlučuje skupština.
Temeljni kapital se može povaćati – na 2 načina:
a) uplatom - članovi društva imaju prvenstvo ako se vrši uplata novih uloga.
b) uvođenjem novih uloga - novi udjeli se unose tako da društvu pristupa novi član. Za pristup novog člana nije potrebna izmjena osnivačkog akta, nego samo izjava novog člana, i da je sačinjena u pisanom obliku i da je saglasna sa osnivačkim aktom i statutom.
Temeljni kapital se može smanjiti - na osovu odluke skupštine, ali ne ispod zakonom propisanog iznosa.
Izvor: www.epravo.ba
D.o.o. je društvo koje može osnovati jedna osoba, a može i više, i fizičkih i pravnih lica.
Ako društvo osniva više osoba kapital društva je podijeljen na udjele.
Udjeli osnivača društva mogu biti različiti, ali svaki osnivač može imati samo jedan udio u društvu.
Osnivački akt društva je ugovor kada društvo osnivaju dvije ili više osoba. Ako društvo osniva jedna osoba osnivački akt je odluka osobe. Po formi i sadržaju i ugovor i odluka moraju biti u pisanoj formi, a potpisi ovjereni u skladu sa zakonom. Zakon dopušta mogućnost da ugovor potpiše i punomoćnik koji ima izričito punomoćje za potpisivanje ugovora, a potpis vlastodavca na punomoći mora biti ovjeren u skladu sa zakonom.
Osnivački akt mora da sadrži:
1) osnovne podatke o članovima društva,
2) firmu, sjedište društva i djelatnost društva,
3) iznos osnovnog kapitala i njegovu strukturu (novac, stvari, prava i novčana vrijednost svakog),
4) odredbe o pravima i obavezama članova društva, imenovanju lica koje će biti zastupnik ili lica koje će biti ovlašteno da podnese prijavu za upis u registar,
5) ako se društvo osniva na određeno vrijeme i to akt o osnivanju mora sadržavati.
Ovo društvo je društvo kapitala i zakonom je propisan minimalni iznos osnivačkog kapitala (2.000 KM), a vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100 KM.
U ovo društvo se mogu unositi stvari i prava, ali ako se ista unose, iznos kapitala u novcu ne može biti manji od zakonom propisanog.
Stvari i prava se moraju unijeti u društvo prije nego je upisano u registar.
Osnivačkim aktom može se odrediti i obaveza članu društva da u korist društva izvrši određenu činidbu čija se vrijednost može novčano izraziti i to bi tada bio njegov udio.
D.o.o. ima statut koji su osnivači dužni donijeti najkasnije u roku od 60 dana od dana upisa u registar.
Prijavu za upis u registar dužna je da podnese osoba koja je za to određena osnivačkim aktom. Potpisivanje prijave za upis u registar se ne može prenijeti na drugog – to je ovlaštenje zakonom izričito propisano za zastupnika ili članove društva.
Kako odgovaraju članovi društva? Za obaveze društva odgovara društvo, znači članovi posredno odgovaraju do visine svojih udjela.
Svaki član ima jedan udio koji je srazmjeran učešću njegovog udjela u temeljnom kapitalu. Udjeli u društvu su prenosivi – članovi mogu raspolagati njima na način koji je u skladu sa zakonom i osnivačkim aktom.
Nasljeđivati se može udio bez ikakvog ograničenja zato što je član društva u društvo unio svoju imovinu, pa to čini njegovu zaostavštinu.
Kod ovog društva je u slučaju prenosa konstituisano pravo preče kupovine u korist osatlih članova društva kada član za života raspolaže svojim udjelom. Član društva koji ima namjeru da prenese svoj dio dužan je istim ponuditi ostale članove, a šutnja ostalih članova u ostavljenom roku se smatra odbijanjem. Istekom roka, član je slobodan da svoj udio proda trećoj osobi. Ako je ove odredbe povrijedio, ugovor sa trećom osobom je rušljiv.
U prvoj godini od osnivanja društva član ne može raspolagati svojim udjelom na ovaj način. Ovo se naravno ne odnosi na nasljeđivanje.
Član društva može istupiti iz društva, a može mu pristupiti i novi član. Član takođe može biti i isključen iz društva, a razlozi za isključenje se unaprijed određuju osnivačkim aktom i statutom. I kod istupanja i kod isključenja član ima pravo da mu se isplati njegov udio po tržišnoj vrijednosti na dan kada mu je prestalo članstvo u društvu.
Organi upravljanaja u d.o.o.
1) Skupštinu društva čine članovi društa i ista ima ukupno 100 glasova, a svaki član ima broj glasova srazmjeran visini svog udjela u društvu.
2) Društvo ima upravu i ona vrši poslovanje i zastupanje društva.
Upravu može činiti jedno, dva ili više lica. Ne moraju biti članovi društva, mogu biti imenovani. Kada uprava ima više članova osnivačkim aktom ili statutom se određuju njihova prava i obaveze.
3) D.o.o. ne mora imati nadzorni odbor, osim u slučaju kad ima više od 10 osnivača i osnovni kapital veči od 1 milion KM. U društvu koji nema nadzorni odbor, svaki član ima pravo da vrši nadzor i u ostvarivanju tog prava ima pravo da traži uvid u sve ono što bi vršio nadzorni odbor da postoji (poslovne knjige, bilans stanja i sl.).
Društvo može povećavati i smanjivati osnovni kapital koji je upisan u registar.
O tome da li će se povaćati ili sniziti odlučuje skupština.
Temeljni kapital se može povaćati – na 2 načina:
a) uplatom - članovi društva imaju prvenstvo ako se vrši uplata novih uloga.
b) uvođenjem novih uloga - novi udjeli se unose tako da društvu pristupa novi član. Za pristup novog člana nije potrebna izmjena osnivačkog akta, nego samo izjava novog člana, i da je sačinjena u pisanom obliku i da je saglasna sa osnivačkim aktom i statutom.
Temeljni kapital se može smanjiti - na osovu odluke skupštine, ali ne ispod zakonom propisanog iznosa.
Izvor: www.epravo.ba
- By LegaForum