- Mon Sep 07, 2020 12:46 pm
#4289
Levchuk protiv Ukraine
(br. 17496/19), 3.9.2020.
Povreda člana 8. EK
Aplikantica je Iryna Mykolayivna Levchuk, ukrajinska državljanka. Slučaj se odnosi na njenu žalbu da su odbacivanjem zahtjeva za iseljenje usmjerenog protiv bivšeg muža ona i njena djeca izložena riziku od nasilja u porodici i uznemiravanja.
Aplikantica se 2006. godine udala za O.L. Dobili su trojke 2007. godine, a lokalno vijeće im je osiguralo stan i socijalno stanovanje. Njihov se odnos pogoršao jer je O.L. mnogo pio, započinjao svađe i maltretirao i prijetio njoj i djeci, ponekad pribjegavajući fizičkom nasilju. Njihov brak je raskinut 2015. godine a aplikantica je dobila skrbništvo nad djecom. Međutim, O.L. je nastavio živjeti u stanu. Nastavljeno je zastrašivanje i nasilje, zbog čega je policija intervenirala u više navrata, a socijalne službe su izradile izvještaj u kojem je konstatovano da su djeca ozbiljno uznemirena. O.L. je optužen, ali nikada nije proglašen formalno krivim za porodično nasilje.
Kako se situacija nije poboljšala, aplikantica je pokrenula postupak 2016. godine u skladu s članom 116. Stambenog zakona koji je predvidio mogućnost deložacije stanara socijalnog stanovanja zbog sistemskog kršenja zakona. Nacionalni sudovi su u konačnici 2018. godine odbacili tužbeni zahtjev. Iako su konstatovali da O.L. „Treba promijeniti svoj stav“, nisu utvrdili da je prekršaj bio sistemski i smatrali su da ne postoje osnovi za tako ekstremnu mjeru kao što je deložacija. Aplikantica i njena djeca nastavila su dijeliti stan s O.L. Nedavno je, 2019. godine, pokrenula postupak za lišenje O.L. njegovih roditeljskih prava, tvrdeći da zapostavlja trojke i izbjegava plaćati uzdržavanje djece. Slučaj je u toku.
Pozivajući se na član 8. aplikantica se žali na odbijanja da se naloži deložacija njenog bivšeg supruga, navodeći da su sudovi bili pretjerano formalistički u svojim odlukama i da su njenom bivšem suprugu dali osjećaj nekažnjivosti koji je izložio nju i njezinu djecu još većem riziku od psihološkog uznemiravanja i napada.
Evropski sud je, između ostalog, istakao da je odbacivanjem aplikantovog zahtjeva za deložaciju O.L.-a podnesen na osnovu člana 116. Stambenog zakona, koji je, kako je objasnila Vlada, u načelu bio prikladno zakonodavno rješenje za aplikanticin slučaj, domaća pravosudna tijela nisu provela sveobuhvatnu analizu situacije i rizika od budućeg psihološkog i fizičkog nasilja s kojima su se suočili aplikantica i njena djeca.
Također je naglasio da je postupak trajao više od dvije godine na tri nivoa nadležnosti, tokom kojih su aplikantica i njena djeca i dalje riskirali daljnje nasilje. Stoga nije postignuta pravična ravnoteža između svih konkurentskih privatnih interesa. Odgovor građanskih sudova na aplikanticin zahtjev za deložaciju njenog bivšeg supruga nije bio u skladu s pozitivnom obavezom države da osigura aplikantici učinkovitu zaštitu od nasilja u porodici.
(br. 17496/19), 3.9.2020.
Povreda člana 8. EK
Aplikantica je Iryna Mykolayivna Levchuk, ukrajinska državljanka. Slučaj se odnosi na njenu žalbu da su odbacivanjem zahtjeva za iseljenje usmjerenog protiv bivšeg muža ona i njena djeca izložena riziku od nasilja u porodici i uznemiravanja.
Aplikantica se 2006. godine udala za O.L. Dobili su trojke 2007. godine, a lokalno vijeće im je osiguralo stan i socijalno stanovanje. Njihov se odnos pogoršao jer je O.L. mnogo pio, započinjao svađe i maltretirao i prijetio njoj i djeci, ponekad pribjegavajući fizičkom nasilju. Njihov brak je raskinut 2015. godine a aplikantica je dobila skrbništvo nad djecom. Međutim, O.L. je nastavio živjeti u stanu. Nastavljeno je zastrašivanje i nasilje, zbog čega je policija intervenirala u više navrata, a socijalne službe su izradile izvještaj u kojem je konstatovano da su djeca ozbiljno uznemirena. O.L. je optužen, ali nikada nije proglašen formalno krivim za porodično nasilje.
Kako se situacija nije poboljšala, aplikantica je pokrenula postupak 2016. godine u skladu s članom 116. Stambenog zakona koji je predvidio mogućnost deložacije stanara socijalnog stanovanja zbog sistemskog kršenja zakona. Nacionalni sudovi su u konačnici 2018. godine odbacili tužbeni zahtjev. Iako su konstatovali da O.L. „Treba promijeniti svoj stav“, nisu utvrdili da je prekršaj bio sistemski i smatrali su da ne postoje osnovi za tako ekstremnu mjeru kao što je deložacija. Aplikantica i njena djeca nastavila su dijeliti stan s O.L. Nedavno je, 2019. godine, pokrenula postupak za lišenje O.L. njegovih roditeljskih prava, tvrdeći da zapostavlja trojke i izbjegava plaćati uzdržavanje djece. Slučaj je u toku.
Pozivajući se na član 8. aplikantica se žali na odbijanja da se naloži deložacija njenog bivšeg supruga, navodeći da su sudovi bili pretjerano formalistički u svojim odlukama i da su njenom bivšem suprugu dali osjećaj nekažnjivosti koji je izložio nju i njezinu djecu još većem riziku od psihološkog uznemiravanja i napada.
Evropski sud je, između ostalog, istakao da je odbacivanjem aplikantovog zahtjeva za deložaciju O.L.-a podnesen na osnovu člana 116. Stambenog zakona, koji je, kako je objasnila Vlada, u načelu bio prikladno zakonodavno rješenje za aplikanticin slučaj, domaća pravosudna tijela nisu provela sveobuhvatnu analizu situacije i rizika od budućeg psihološkog i fizičkog nasilja s kojima su se suočili aplikantica i njena djeca.
Također je naglasio da je postupak trajao više od dvije godine na tri nivoa nadležnosti, tokom kojih su aplikantica i njena djeca i dalje riskirali daljnje nasilje. Stoga nije postignuta pravična ravnoteža između svih konkurentskih privatnih interesa. Odgovor građanskih sudova na aplikanticin zahtjev za deložaciju njenog bivšeg supruga nije bio u skladu s pozitivnom obavezom države da osigura aplikantici učinkovitu zaštitu od nasilja u porodici.