- Wed Sep 09, 2015 1:01 pm
#121
ZASTARJELOST
- Zastrajelost je gubitak prava zahtijevati ispunjenje obveze kada protekne zakonom određeno vrijeme. Time se ne gasi samo pravo povjerioca, već se gasi samo zahtjev za ostvarenje tog prava, tj. gubi se pravo na podnošenje tužbe. Dužnikova obaveza kao naturalna i dalje postoji, što znači da je dužnik može ispuniti i nakon nastupanja zastarjelosti, ali ako to ne učini, a povjerilac podnese tužbu, sud će po prigovoru dužnika da je potraživanje zastarjelo odbiti tužbeni zahtjev.
- Zastarjeti mogu svi obligaciono-pravni zahtjevi, izuzev prava na izdržavanje, ono ne može zastarjeti, ali mogu zastrajeti pojedini obroci.
- Sud po službenoj dužnosti ne pazi na zasterjelost, već samo po prigovoru dužnika. Dakle, tužba se može podnijeti i nakon proteka zastarnih rokova, ali ako je druga strana prigovorila na rok, odn. na zastarjelost - onda će sud odbiti takav tužbiti tužbeni zahtjev.
- Zastarjelost nastupa kada istekne posljednji dan određenog zakonom propisanog roka predviđenog za zastarjelost. U vrijeme zastare računa se i period koji je protekao u korist dužnikova prednika (npr u slučaju nasljeđivanja, računa se i vrijeme do smrti ostavioca).
- Ako je zastarjelost nastupila, dužnik se može odreći prava da se poziva na zastarjelost. Dužnik se ne može odreči zastarjelosti prije nego što je ona nastupila, tj. sve dok ne protekne rok za zastarjelost. I pismeno priznanje zastarjele obaveze, smatra se odricanjem od zastarjelosti. Isto takvo dejstvo ima i davanje zaloga ili osiguranje obveze.
- Učinak odricanja od zastarjelosti je taj da nakon toga povjerilac stiče pravo da zahtjeva ispunjenje obaveze tako da neutuživa obaveza postaje utuživa, te zastarjelost počinje izbova teči.
http://www.drzavljanstva-advokat.com
- Ako nastupi zastarjelost, pa i pored toga dužnik ispuni svoju obavezu, nema pravo da zahtijeva vraćanje onog što je dao u ispunjenju zastarjele obaveze, pa ni u situaciji kad nije znao da je obaveza zastarjela.
- Kada zastari glavno potraživanje, zastarijevaju i sporedna potraživanja (kamate, plodovi, troškovi, ugovorna kazna itd).
- Od ovih zastarnih rokova treba razlikovati prekluzivne rokove.
- To su strogi rokovi u kojima treba da se podnese neka tužba, ili u kojima treba da se izvrši neka radnja pod prijetnjom gubitka nekog prava.
- Razlika između prekluzivnih i zastarnih rokova je u slijedećem:
1) Kod prekluzivnih rokova se gubi ne samo pravo na tužbu u materijalnom smislu, već i samo subjektivno pravo povjerioca odn. obaveza dužnika (dok kod zastarnih rokova takve posljedice ne nastupaju, tj. gubi se samo pravo na tužbu ali ne i subjektivno pravo);
2) Ako neko ispuni obavezu u odnosu na koju je nastupila prekljuzija on može tražiti vraćanje datog, (dok kod zastare to nijre moguće);
3) Kod prekluzije nema mogućnosti zastoja i prekida (dok kod zastarjelosti ima ta mogućnost);
4) Sud na prekluziju pazi po službenoj dužnosti (dok na zastarjelost samo po prigovoru dužnika).
Vrijeme potrebno za zastarjelost
- Opšti rok zastarjelosti je 5 godina.
- Za potraživanje naknade štete prouzrokovane krivičnim djelom, ako je za krivično gonjenje predviđen rok duži od 5 godina, taj rok važi i za potraživanje naknade štete.
- Rok zastarjelosti je 10 godina:
1) za potraživanja utvrđena pred sudom ili dr. nadležnim organom,
2) za potraživanja koja proizilaze iz nagodbe zaključene pred sudom ili nadležnim organom,
3) za potraživanja iz ugovora o osiguranju života.
- Rok zastarjelosti je 3 godine
1) za povremena potraživanja koja dospjevaju godišnje ili u kraćim rokovima,
2) za međusobna potraživanja pravnih lica u državnom vlasništvu, koja su proistekla iz ugovora o prometu robe ili obavljanja usluga,
3) potraživanja zakupnine,
4) potraživanja naknade štete – izuzev ako je šteta prouzrokovana krivičnim djelom a za krivično gonjenje je predviđen duži zastarni rok.
- Rok zastarjelosti je 1 godina za potraživanja za isporučenu električnu energiju, plin, vodu, usluge za održavanje čistoče, kao i potraživanja pošte, radio i TV stanica.
- Pravnim poslom ne može se odrediti duže ili kraće trajanje zastarnog roka od određenog zakonom, niti se pravnim poslom može odrediti da zastarjelost neće teči kroz određeno vrijeme.
Zastoj zastarjelosti
- Zastoj zastarjelosti nastupa za vrijeme dok neka zapreka postoji za ostvarivanje potraživanja, tako da se ne računa u zastaru i nakon proteka tih zapreka zastarjelost se nastavlja.
- Zastarijevanje ne teče:
1) između bračnih ili vanbračnih drugova - za vrijeme dok brak odn. vanbračna zajednica traje,
2) između roditelja i djece - za vrijeme dok traje roditeljsko pravo,
3) između štićenika i njegovog staraoca odn. organa starateljstva - za vrijeme dok takav odnos traje,
4) za vrijeme mobilizacije u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata - u odnosu na potraživanja lica koja su na vojnoj dužnosti,
5) u odnosu na potraživanja koja imaju lica zaposlena u tuđem domaćinstvu prema poslodavcu ili članovima porodice koji s njim žive – sve dok taj odnos postoji.
6) za vrijeme koje povjerilac nije bio u mogućnosti zbog nesavladivih prepreka da sudskim putem zahtjeva ispunjenje obaveze.
Prekid zastarijevanja
Zastarijevanje se prekida:
1) priznanjem duga u toku roka zastare - Priznanje se može učiniti i izjavom povjeriocu a i na posredan način davanjem otplate, osiguranjem, plaćanjem kamate.
2) podnošenjem tužbe
3) svakom drugom radnjom povjerioca poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom, ako povjerilac povuče tužbu prekid nema dejstva
Međutim, prekid zastare nema dejstvo:
a) ako povjerilac povuče tužbu ili odustane od radnje koje je preduzeo,
b) ako tužba bude odbačena ili zahtjev za tužbu bude odbijen.
Ako je tužba odbačena zbog nenadležnosti, smatra se da podnošenjem tužbe nije nastupio prekid zastare a uvjet je da u roku od tri mjeseca od donošenja rješenja o odbacivanju ponovno podnese tužbu nadležnom sudu
Nakon prekida rokovi ponovno teku.
- Zastrajelost je gubitak prava zahtijevati ispunjenje obveze kada protekne zakonom određeno vrijeme. Time se ne gasi samo pravo povjerioca, već se gasi samo zahtjev za ostvarenje tog prava, tj. gubi se pravo na podnošenje tužbe. Dužnikova obaveza kao naturalna i dalje postoji, što znači da je dužnik može ispuniti i nakon nastupanja zastarjelosti, ali ako to ne učini, a povjerilac podnese tužbu, sud će po prigovoru dužnika da je potraživanje zastarjelo odbiti tužbeni zahtjev.
- Zastarjeti mogu svi obligaciono-pravni zahtjevi, izuzev prava na izdržavanje, ono ne može zastarjeti, ali mogu zastrajeti pojedini obroci.
- Sud po službenoj dužnosti ne pazi na zasterjelost, već samo po prigovoru dužnika. Dakle, tužba se može podnijeti i nakon proteka zastarnih rokova, ali ako je druga strana prigovorila na rok, odn. na zastarjelost - onda će sud odbiti takav tužbiti tužbeni zahtjev.
- Zastarjelost nastupa kada istekne posljednji dan određenog zakonom propisanog roka predviđenog za zastarjelost. U vrijeme zastare računa se i period koji je protekao u korist dužnikova prednika (npr u slučaju nasljeđivanja, računa se i vrijeme do smrti ostavioca).
- Ako je zastarjelost nastupila, dužnik se može odreći prava da se poziva na zastarjelost. Dužnik se ne može odreči zastarjelosti prije nego što je ona nastupila, tj. sve dok ne protekne rok za zastarjelost. I pismeno priznanje zastarjele obaveze, smatra se odricanjem od zastarjelosti. Isto takvo dejstvo ima i davanje zaloga ili osiguranje obveze.
- Učinak odricanja od zastarjelosti je taj da nakon toga povjerilac stiče pravo da zahtjeva ispunjenje obaveze tako da neutuživa obaveza postaje utuživa, te zastarjelost počinje izbova teči.
http://www.drzavljanstva-advokat.com
- Ako nastupi zastarjelost, pa i pored toga dužnik ispuni svoju obavezu, nema pravo da zahtijeva vraćanje onog što je dao u ispunjenju zastarjele obaveze, pa ni u situaciji kad nije znao da je obaveza zastarjela.
- Kada zastari glavno potraživanje, zastarijevaju i sporedna potraživanja (kamate, plodovi, troškovi, ugovorna kazna itd).
- Od ovih zastarnih rokova treba razlikovati prekluzivne rokove.
- To su strogi rokovi u kojima treba da se podnese neka tužba, ili u kojima treba da se izvrši neka radnja pod prijetnjom gubitka nekog prava.
- Razlika između prekluzivnih i zastarnih rokova je u slijedećem:
1) Kod prekluzivnih rokova se gubi ne samo pravo na tužbu u materijalnom smislu, već i samo subjektivno pravo povjerioca odn. obaveza dužnika (dok kod zastarnih rokova takve posljedice ne nastupaju, tj. gubi se samo pravo na tužbu ali ne i subjektivno pravo);
2) Ako neko ispuni obavezu u odnosu na koju je nastupila prekljuzija on može tražiti vraćanje datog, (dok kod zastare to nijre moguće);
3) Kod prekluzije nema mogućnosti zastoja i prekida (dok kod zastarjelosti ima ta mogućnost);
4) Sud na prekluziju pazi po službenoj dužnosti (dok na zastarjelost samo po prigovoru dužnika).
Vrijeme potrebno za zastarjelost
- Opšti rok zastarjelosti je 5 godina.
- Za potraživanje naknade štete prouzrokovane krivičnim djelom, ako je za krivično gonjenje predviđen rok duži od 5 godina, taj rok važi i za potraživanje naknade štete.
- Rok zastarjelosti je 10 godina:
1) za potraživanja utvrđena pred sudom ili dr. nadležnim organom,
2) za potraživanja koja proizilaze iz nagodbe zaključene pred sudom ili nadležnim organom,
3) za potraživanja iz ugovora o osiguranju života.
- Rok zastarjelosti je 3 godine
1) za povremena potraživanja koja dospjevaju godišnje ili u kraćim rokovima,
2) za međusobna potraživanja pravnih lica u državnom vlasništvu, koja su proistekla iz ugovora o prometu robe ili obavljanja usluga,
3) potraživanja zakupnine,
4) potraživanja naknade štete – izuzev ako je šteta prouzrokovana krivičnim djelom a za krivično gonjenje je predviđen duži zastarni rok.
- Rok zastarjelosti je 1 godina za potraživanja za isporučenu električnu energiju, plin, vodu, usluge za održavanje čistoče, kao i potraživanja pošte, radio i TV stanica.
- Pravnim poslom ne može se odrediti duže ili kraće trajanje zastarnog roka od određenog zakonom, niti se pravnim poslom može odrediti da zastarjelost neće teči kroz određeno vrijeme.
Zastoj zastarjelosti
- Zastoj zastarjelosti nastupa za vrijeme dok neka zapreka postoji za ostvarivanje potraživanja, tako da se ne računa u zastaru i nakon proteka tih zapreka zastarjelost se nastavlja.
- Zastarijevanje ne teče:
1) između bračnih ili vanbračnih drugova - za vrijeme dok brak odn. vanbračna zajednica traje,
2) između roditelja i djece - za vrijeme dok traje roditeljsko pravo,
3) između štićenika i njegovog staraoca odn. organa starateljstva - za vrijeme dok takav odnos traje,
4) za vrijeme mobilizacije u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata - u odnosu na potraživanja lica koja su na vojnoj dužnosti,
5) u odnosu na potraživanja koja imaju lica zaposlena u tuđem domaćinstvu prema poslodavcu ili članovima porodice koji s njim žive – sve dok taj odnos postoji.
6) za vrijeme koje povjerilac nije bio u mogućnosti zbog nesavladivih prepreka da sudskim putem zahtjeva ispunjenje obaveze.
Prekid zastarijevanja
Zastarijevanje se prekida:
1) priznanjem duga u toku roka zastare - Priznanje se može učiniti i izjavom povjeriocu a i na posredan način davanjem otplate, osiguranjem, plaćanjem kamate.
2) podnošenjem tužbe
3) svakom drugom radnjom povjerioca poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom, ako povjerilac povuče tužbu prekid nema dejstva
Međutim, prekid zastare nema dejstvo:
a) ako povjerilac povuče tužbu ili odustane od radnje koje je preduzeo,
b) ako tužba bude odbačena ili zahtjev za tužbu bude odbijen.
Ako je tužba odbačena zbog nenadležnosti, smatra se da podnošenjem tužbe nije nastupio prekid zastare a uvjet je da u roku od tri mjeseca od donošenja rješenja o odbacivanju ponovno podnese tužbu nadležnom sudu
Nakon prekida rokovi ponovno teku.
- By LegaForum