- Tue Jul 05, 2016 2:42 pm
#1156
ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU FBiH
POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(Predmet Zakona)
Ovim se zakonom uređuju pitanja vezana uz osnovna pravila financijskog poslovanja, obveze uprave i nadzornog odbora u vođenju poslova poduzetnika, kao i poduzimanje mjera na osiguranju likvidnosti, rizik u financijskom poslovanju, rokovi izvršenja novčanih obveza poduzetnika i subjekata javnog prava, pravne posljedice kašnjenja u izvršavanju novčanih obveza, ništavnost pojedinih odredbi ugovora o poslovnim transakcijama, kao i obveze poduzetnika kod nastanka nelikvidnosti, te nadzor poduzetnika i subjekata javnog prava.
Članak 2.
(Pojmovi)
U smislu odredbi ovoga zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:
a) "poduzetnik" je pravna osoba koja samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vrši usluge na tržištu radi stjecanja dobiti sukladno propisu o gospodarskim društvima (u daljnjem tekstu: društvo) i fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost sukladno propisu o obrtu i srodnim djelatnostima;
b) "subjekti javnog prava" su ugovorni organi i sektorski ugovorni organi uređeni sukladno propisu o javnim nabavama, osim gospodarskih društava koja odgovaraju definiciji poduzetnika;
c) "financijsko poslovanje" čini pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje financijskim sredstvima, te raspoređivanje sredstava financiranja radi osiguravanja uvjeta za obavljanje gospodarske djelatnosti;
d) "poslovna transakcija" predstavlja prijenos sredstava između poduzetnika ili između poduzetnika i subjekata javnog prava u svrhu izmirenja novčanih obveza koje su nastale po osnovi nabave roba ili pružanja usluga za novčanu naknadu;
e) "pravila poslovno-financijske struke" su pravila financijskog poslovanja uređena posebnim zakonima, te druga iskustvena pravila financijskog poslovanja;
f) "novčana obveza" je dospjeli iznos glavnice koji je trebao biti plaćen u okviru ugovornog ili zakonskog roka plaćanja, uključujući poreze i druga obvezna davanja navedena u računu ili drugom odgovarajućem zahtjevu za isplatu;
g) "likvidnost" je sposobnost pravodobnog izvršavanja dospjelih novčanih obveza;
h) "adekvatnost kapitala" je odnos između dugoročnih izvora financiranja i opsega i vrste poslova koju društvo obavlja, te rizika kojima je izloženo u poslovanju;
i) "izvršna isprava" je odluka, presuda ili zahtjev za plaćanje koje izdaje sud ili drugi mjerodavni organ, bilo za neposredno plaćanje ili plaćanje u obrocima, a koji vjerovniku omogućuju da naplati svoje potraživanje prema dužniku putem prinudnog izvršenja;
j) "financijsko restrukturiranje" je postupak koji se provodi na temelju prihvaćenog plana financijskog restrukturiranja radi postizanja stanja likvidnosti i solventnosti;
k) "kašnjenje s plaćanjem" znači plaćanje koje nije izvršeno u roku predviđenom ugovorom ili zakonom;
l) "kamata za kašnjenje s plaćanjem" je kamata koja je jednaka visini kamatne stope propisane sukladno propisu o visini stope zatezne kamate.
https://advokat-prnjavorac.com
POGLAVLJE II. OSNOVNA PRAVILA FINANCIJSKOG POSLOVANJA
Članak 3.
(Primjena odredbi o financijskom poslovanju)
(1) Odredbe ovoga zakona odnose se na pravne osobe iz članka 2. točka a) ovoga zakona, a na odgovarajući način i na fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost.
(2) Odredbe ovoga zakona ne odnose se na financijske institucije, banke, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje mirovinskim fondovima,
društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva i mikrokreditne organizacije.
Članak 4.
(Osnovne obveze uprave)
(1) U smislu odredbi ovoga zakona uprava je dužna u vođenju poslova društva poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osigurala njegova likvidnost.
(2) Uprava je dužna upravljati imovinom i obvezama društva tako da je ono sposobno izvršavati sve svoje dospjele obveze.
(3) Uprava je dužna osigurati sustavno praćenje, procjenu i strategiju održavanja, odnosno dostizanja adekvatne razine kapitala u odnosu na vrstu, opseg i složenost poslovne djelatnosti koju društvo obavlja i rizike kojima je izloženo ili bi moglo biti izloženo u obavljanju te poslovne djelatnosti.
Članak 5.
(Osnovne obveze članova nadzornog odbora)
U smislu odredbi ovoga zakona nadzorni odbor je dužan nadzirati stanje likvidnosti, kao i poduzimati adekvatne mjere radi otklanjanja nelikvidnosti društva.
Članak 6.
(Rizik i upravljanje rizikom)
(1) Pod pojmom rizik podrazumijevaju se svi rizici kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u poslovanju, a naročito kreditni rizik, tržišni rizik, operativni rizik i rizik likvidnosti.
(2) Kreditni rizik je rizik gubitka uloženih novčanih sredstava zbog zakašnjenja dužnika društva.
(3) Tržišni rizik je rizik od gubitaka zbog promjene cijena roba, valuta i financijskih instrumenata ili promjena kamatnih stopa.
(4) Operativni rizik je rizik od gubitka zbog pogrešaka, prekida ili šteta uzrokovanih neadekvatnim internim procesima, osobama, sustavima ili vanjskim događajima, uključujući
rizik izmjena pravnih propisa.
(5) Rizik likvidnosti je rizik gubitka koji može nastati zbog nemogućnosti izvršenja dospjelih obveza.
(6) S obzirom na opseg i vrstu poslova koju društvo obavlja, uprava je dužna osigurati da društvo provodi redovite mjere upravljanja rizikom i glede toga da postupa sukladno pravilima poslovno-financijske struke.
(7) Upravljanje rizikom obuhvaća identificiranje, mjerenje ili procjenu, te praćenje rizika, uključujući izvješćivanje o rizicima kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo tijekom svoga poslovanja.
Članak 7.
(Upravljanje rizikom likvidnosti)
Mjere koje je uprava dužna poduzeti za razvitak i provođenje politike redovitog upravljanja rizikom likvidnosti su:
a) redovito praćenje i upravljanje likvidnošću,
b) planiranje poznatih i potencijalnih novčanih odljeva i priljeva s obzirom na redovit tijek poslovanja,
c) određivanje odgovarajućih mjera za sprječavanje ili otklanjanje uzroka nelikvidnosti i identificiranje drugih mogućnosti.
Članak 8.
(Praćenje i osiguranje adekvatnosti kapitala)
(1) Uprava je dužna poduzeti sve potrebne mjere da društvo raspolaže s dovoljno dugoročnih izvora financiranja s obzirom na opseg i vrstu poslovne djelatnosti.
(2) Uprava je dužna redovito pratiti da društvo ostvaruje adekvatnost kapitala.
(3) Smatra se da je kod društva nastala neadekvatnost kapitala ako mu je na dan sastavljanja financijskih izvješća gubitak iz tekuće godine zajedno s prenesenim gubitcima dostigao
polovinu visine njegovog temeljnog kapitala.
Članak 9.
(Dužnosti uprave i nadzornog odbora u slučaju neadekvatnosti
kapitala)
(1) U slučaju kad je kapital društva postao neadekvatan, uprava je dužna:
a) u roku osam dana analizirati uzroke nastanka neadekvatnosti kapitala i predložiti mjere potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala, te ih dostaviti nadzornom odboru koji je dužan o tome dati mišljenje u roku osam dana od dana prijema;
b) početi provoditi mjere iz točke a) ovoga stavka koje su u njezinoj mjerodavnosti (pronalaženje adekvatnih izvora financiranja) i za koje je dobila suglasnost;
c) odmah sazvati skupštinu i predložiti provedbu mjera koje su potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala koje su u njenoj mjerodavnosti (npr. smanjenje temeljnog kapitala subjekta radi pokrivanja nepokrivenih gubitaka uz istodobno povećanje temeljnog
kapitala).
(2) Mjere iz stavka (1) ovoga članka uprava je dužna provesti u roku 90 dana.
Članak 10.
(Izvršenje novčanih obveza)
(1) Odredbe čl. od 10. do 16. ovoga zakona odnose se na poslovne transakcije između poduzetnika i između poduzetnika i subjekata javnog prava, kao i na komercijalne
transakcije između glavnih izvođača i njihovih dobavljača i kooperanata nastale po osnovi projektiranja i izvođenja javnih radova, kao i izvođenje građevinskih radova.
(2) Odredbe ovoga zakona ne odnose se na promet ostvaren s potrošačima u maloprodaji, kao i na obveze koje su predmet stečajnog postupka, uključujući i obveze po osnovi restrukturiranja duga radi povećanja profitabilnosti i troškovne učinkovitosti subjekata.
Članak 11.
(Rokovi izvršenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama
između poduzetnika)
(1) Ugovorom između poduzetnika može se ugovoriti rok izvršenja novčane obveze do 60 dana.
(2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka može se ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok izvršenja novčane obveze, a koji ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana, pod
uvjetom da je dužnik novčane obveze izdao vjerovniku sredstvo osiguranja koje ima snagu izvršne isprave.
(3) Sredstva osiguranja koja imaju snagu izvršne isprave iz stavka (2) ovoga članka su bankarsko jamstvo koje sadrži klauzule "neopoziva", "bezuvjetna", "naplativa na prvi
poziv bez prigovora", kao i avalirane mjenice kod banke.
(4) Ako ugovorom između poduzetnika nije ugovoren rok za izvršenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez poziva vjerovnika na izvršenje, izvršiti novčanu obvezu u roku 30
dana.
(5) Rok za izvršenje novčane obveze počinje teći od:
a) dana kad je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu ili
b) dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu:
1) ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan prijema računa ili drugog odgovarajućeg
zahtjeva za isplatu ili
2) ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije nego je
vjerovnik ispunio svoju obvezu ili
c) dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predviđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka toga roka.
(6) Rok za pregled predmeta obveze iz stavka (5) točka c) ovoga članka ne može biti dulji od 30 dana od dana prijema predmeta obveze.
(7) Iznimno, ako je to opravdano posebnim okolnostima, kao što je to npr. posebna priroda predmeta obveze, ako ne postoje okolnosti iz članka 15. stavka (4) ovoga zakona, ugovorne strane mogu ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok od roka iz stavka (6) ovoga članka.
Članak 12.
(Rokovi izvršenja novčanih obveza u ugovorima između
poduzetnika i subjekata javnog prava)
(1) Ugovorom između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojem je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze može se ugovoriti rok izvršenja novčane obveze do 60 dana.
(2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, može se ugovoriti i dulji rok izvršenja novčane obveze, ali ne dulji od 90 dana.
(3) Ako ugovorom iz stavka (1) ovoga članka nije ugovoren rok za izvršenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez poziva vjerovnika na izvršenje, izvršiti novčanu obvezu u roku 30 dana.
(4) Rok za izvršenje novčane obveze iz st. (1), (2) i (3) ovoga članka počinje teći od dana određenog člankom 11. Stavak (5) ovoga zakona.
(5) U ugovorima iz stavka (1) ovoga članka na rok za pregled predmeta obveze primjenjuju se odredbe članka 11. st. (6) i (7) ovoga zakona.
(6) Rok za pregled predmeta obveze iz stavka (5) ovoga članka mora biti naveden u natječajnoj dokumentaciji.
(7) Na ugovore između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze primjenjuju se odredbe članka 11. ovoga zakona.
Članak 13.
(Posljedice dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčanih
obveza)
(1) Ako dužnik zakasni s izvršenjem novčane obveze, tada duguje vjerovniku, pored glavnice, bez bilo kakve daljnje opomene i kamate za kašnjenje s plaćanjem, pod uvjetom da je vjerovnik ispunio svoje ugovorne i zakonske obveze.
(2) Stopa zakonskih kamata na kašnjenje s plaćanjem u poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, jednaka je visini stope zatezne kamate propisane zakonom.
(3) U poslovnim transakcijama između poduzetnika moguće je ugovoriti drukčiju stopu kamata za kašnjenje s plaćanjem, ali ne veću od stope zakonskih kamata za kašnjenje s
plaćanjem iz stavka (2) ovoga članka, a koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora. Ako su kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, obračunavaju se zakonske kamate za kašnjenje s plaćanjem.
Članak 14.
(Posebna naknada za troškove koji su prouzročeni vjerovniku
zbog dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčane obveze u
poslovnim transakcijama)
(1) U poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, ako dužnik zakasni s izvršenjem novčane obveze, vjerovnik ima pravo, bez ikakve daljnje opomene, na posebnu naknadu u iznosu 100,00 KM.
(2) Vjerovnik ima pravo na posebnu naknadu iz stavka (1) ovoga članka bez obzira na to je li pretrpio štetu zbog dužnikovog kašnjenja.
(3) Odredbe st. (1) i (2) ovoga članka ni na koji način ne umanjuju, ne ograničavaju niti isključuju pravo vjerovnika na naknadu štete, troškove postupka prinudne naplate i ostala prava koja mu pripadaju zbog dužnikovog kašnjenja.
Članak 15.
(Ništavnost pojedinih odredbi ugovora)
(1) Ništavna je odredba ugovora iz članka 11. stavak (1) ovoga zakona kojom se isključuje, ograničava ili uvjetuje pravo vjerovnika na kamate za kašnjenje s plaćanjem ili pravo vjerovnika na posebnu naknadu iz članka 14. stavka (1) ovoga zakona.
(2) Ništavna je odredba ugovora iz članka 11. stavak (1) ovoga zakona kojom se određuje datum prijema računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu.
(3) Ništavna je odredba ugovora između poduzetnika, kao i ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojem je poduzetnik dužnik novčane obveze iz odredbe članka 11. st. (2) i (3) ovoga zakona, kojom je ugovoren rok izvršenja novčane obveze dulji od 360 dana i odredba ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojem je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren rok izvršenja novčane obveze dulji od 90 dana.
(4) Ništavna je odredba ugovora između poduzetnika, kao i ugovora između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren:
a) rok izvršenja novčane obveze dulji od 60 dana,
b) rok za pregled predmeta obveze dulji od 30 dana, ako na temelju okolnosti slučaja, a posebice trgovačkih običaja i prirode predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna nejednakopravnost u
pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze.
(5) Ništavna je odredba ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren:
a) rok izvršenja novčane obveze dulji od 60 dana,
b) rok za pregled predmeta obveze dulji od 30 dana, ako na temelju okolnosti slučaja, a posebice trgovačkih običaja i prirode predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna nejednakopravnost u
pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze.
(6) Prilikom ocjene jesu li odredbe ugovora iz st. (4) i (5) ovoga članka ništavne, uzet će se, između ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od rokova izvršenja novčanih obveza propisanih ovim zakonom.
(7) Utvrđenje ništavnosti ugovornih odredbi iz st. od (1) do (6) ovoga članka i ugovornih odredbi o visini stope kamata za kašnjenje s plaćanjem sadržanih u standardiziranim ugovorima, zabrana uporabe takvih ugovornih odredbi u standardiziranim ugovorima, te
zabrana uporabe drugih ugovornih odredbi u standardiziranim ugovorima kojima se suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje očigledno nejednakopravni položaj u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčanih obveza, kolektivni je interes vjerovnika novčanih obveza, radi čije zaštite ovlaštena osoba može podnijeti tužbu za zaštitu kolektivnih interesa i prava sukladno odredbama zakona kojim se uređuju pravila parničnog postupka.
(8) Ovlaštena osoba iz stavka (7) ovoga članka je komorska i/ili interesna (strukovna) udruga poduzetnika, te svaka pravna osoba osnovana sukladno zakonu, koja se u sklopu svoje registrirane ili propisane djelatnosti bavi zaštitom kolektivnih interesa vjerovnika novčanih obveza zajamčenih odredbom stavka (7) ovoga članka.
Članak 16.
(Obročna otplata)
Ako se u poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, ugovori obročna otplata, odredbe o pravnim posljedicama iz čl. 13. i 14. ovoga zakona primjenjuju se na svaki
obrok zasebice.
POGLAVLJE III. OBVEZE PODUZETNIKA KOD NASTANKA NELIKVIDNOSTI
Članak 17.
(Nelikvidnost poduzetnika)
(1) Nelikvidnost, u smislu odredbi ovoga zakona, nastaje kad poduzetnik ne može u određenom razdoblju izvršavati novčane obveze koje dospijevaju u tom razdoblju.
(2) Smatra se da je poduzetnik nelikvidan:
a) ako kasni više od 60 dana u izvršenju jedne ili više kratkoročnih novčanih obveza, čiji iznos prelazi 20% iznosa njegovih kratkoročnih obveza objavljenih u godišnjem financijskom izvješću za proteklu financijsku godinu ili
b) ako kasni više od 30 dana sa isplatom plaće u visini ugovorene plaće, te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom.
Članak 18.
(Postupanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti)
(1) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovito poslovanje.
(2) Smatra se da su za redovito poslovanje nužna plaćanja za:
a) nabavu roba i usluga potrebnih za redovito poslovanje,
b) operativne troškove poslovanja (električna energija, voda i dr.),
c) plaće radnika,
d) porez na dodatnu vrijednost, trošarine, doprinose za socijalno osiguranje i druge poreze koje dužnik mora obračunati i platiti sukladno propisima,
e) troškove postupaka pred javnopravnim tijelima,
f) troškove izrade dokumentacije potrebne za pokretanje i provođenje postupka financijske konsolidacije i programa restrukturiranja.
(3) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije poduzimati radnje koje bi za posljedicu imale oštećenje ili dovođenje vjerovnika u nejednakopravan položaj.
(4) Radnjama iz stavka (3) ovoga članka naročito se smatraju:
preusmjeravanje novčanih i financijskih tijekova na druge osobe, davanje zajma, isplaćivanje predujma dobiti ili dobiti, isplaćivanje dividende, obavljanje prijenosa prava na treće osobe, naročito na povezana društva, nabava putničkih automobila i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, izdatci za poslovne zabave i smještaj i izdatci obveznika za reprezentaciju.
(5) Poduzetnik je obvezan najkasnije u roku 60 dana od nastanka nelikvidnosti poduzeti mjere financijskog restrukturiranja radi ponovne uspostave stanja likvidnosti.
(6) Osim redovitih poslova iz stavka (2) ovoga članka poduzetnik može poduzimati i druge mjere na temelju kojih se sukladno pravilima financijske struke omogućuje da poduzetnik postane likvidan.
(7) Ukoliko se vrši obračunsko plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje unutarnji platni promet, obveze izmirene na taj način evidentiraju se putem redovitih računa kod ovlaštenih organizacija unutarnjeg platnog prometa, najmanje jednom u mjesecu, odnosno do kraja tog mjeseca u kojem su izvršena obračunska plaćanja.
POGLAVLJE IV. NADZOR PODUZETNIKA I SUBJEKATA JAVNOG PRAVA
Članak 19.
(Financijski nadzor i vršitelji nadzora)
(1) U smislu odredbi ovoga zakona financijskim nadzorom smatra se inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga zakona kod subjekata iz članka 2. toč. a) i b) ovoga zakona (u daljnjem tekstu: subjekti nadzora).
(2) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga zakona koje se odnose na ugovore između poduzetnika vrši Federalno ministarstvo financija - Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine, a inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga zakona koje se odnose na ugovore između subjekata javnog prava i poduzetnika vrši Federalno ministarstvo financija putem proračunske inspekcije (u daljnjem tekstu: nadzorno tijelo).
(3) Ovlaštene osobe za vršenje nadzora iz stavka (2) ovoga članka su inspektori nadzornog tijela.
(4) Financijski nadzor obuhvaća uvid u financijsku, računovodstvenu i ostalu poslovnu dokumentaciju sukladno predmetu financijskog nadzora subjekata iz stavka (1) ovoga članka.
(5) Financijski nadzor nad poslovanjem subjekata iz stavka (1) ovoga članka vrši se neposrednim nadzorom, odnosno analizom njihove financijsko-računovodstvene dokumentacije.
(6) Odgovorna osoba u subjektima nadzora iz stavka (1) ovoga članka ili od nje ovlaštena osoba dužna je sudjelovati u postupku nadzora i na zahtjev ovlaštene osobe nadzornog
tijela dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju.
(7) Odgovorna osoba u subjektima nadzora iz stavka (1) ovoga članka dužna je omogućiti nesmetano vršenje nadzora uz osiguranje odgovarajućih uvjeta rada.
Članak 20.
(Postupak nadzora)
(1) Postupak nadzora nad subjektima iz članka 2. toč. a) i b) ovoga zakona započinje uručenjem naloga odgovornoj osobi ili od nje ovlaštenoj osobi subjekta nadzora.
(2) Nalog iz stavka (1) ovoga članka sadrži:
a) naziv tijela koje ga je izdalo, broj i datum akta,
b) ime i prezime, odnosno naziv subjekta nadzora iz stavka (1) ovoga članka,
c) predmet nadzora,
d) razdoblje koje će biti obuhvaćeno nadzorom,
e) datum početka nadzora,
f) ime i prezime ovlaštenih službenika za provedbu nadzora,
g) potpis ovlaštene osobe.
(3) Protiv naloga iz stavka (2) ovoga članka prigovor nije dopušten.
(4) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, postupak nadzora može započeti i bez uručenja naloga ako:
a) odgovorna osoba iz stavka (1) ovoga članka očito izbjegava uručenje naloga,
b) postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano.
Članak 21.
(Zapisnik o izvršenom nadzoru)
(1) U roku osam radnih dana po izvršenom nadzoru inspektor će sačiniti zapisnik koji sadrži: naziv tijela koje ga je sačinilo, broj i datum akta, ime i prezime, odnosno naziv subjekta nadzora, pravnu i činjeničnu osnovu, mjesto provedbe i vrijeme trajanja nadzora, imena ovlaštenih osoba koje su obavile nadzor, razdoblje obuhvaćeno nadzorom, opis radnji, činjenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrđene nepravilnosti.
(2) Na zapisnik o izvršenom nadzoru odgovorna osoba subjekta nadzora ima pravo podnijeti prigovor u roku pet dana, računajući od dana prijema zapisnika.
(3) O prigovoru na zapisnik odlučuje rješenjem inspektor ili druga ovlaštena osoba nadzornog tijela.
(4) Na temelju zapisnika ukoliko postoje elementi prekršaja, izdaje se prekršajni nalog.
Članak 22.
(Mjere nadzora)
(1) U vršenju nadzora nad provedbom odredbi iz članka 18. ovoga zakona nadzorno tijelo iz članka 19. stavak (2) ovoga zakona podnosi mjerodavnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje predviđene ovim zakonom.
(2) Nadzorno tijelo podnosi mjerodavnom prekršajnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i po prijemu pravomoćnog rješenja o izvršenju koje se odnosi na
neizvršene novčane obveze između poduzetnika.
(3) Sudski postupak izvršenja neizmirenih novčanih obveza definiranih ovim zakonom vrši se uz primjenu načela žurnosti postupanja.
(4) Prijedlog o izvršenju koji vjerovnik podnosi sudu sačinjava se sukladno zakonu kojim se uređuje ovršni postupak.
(5) Vjerovnik u prijedlogu za izvršenje ima pravo zahtijevati naknadu za kašnjenje u izvršavanju novčane obveze u iznosu propisanom člankom 14. ovoga zakona.
Članak 23.
(Zastara)
Na pokretanje i vođenje prekršajnog postupka za prekršaj utvrđen ovim zakonom primjenjuju se odredbe o zastari propisane zakonom kojim se uređuju prekršaji.
POGLAVLJE V. KAZNENE ODREDBE
Članak 24.
(Prekršaji poduzetnika)
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj poduzetnik koji:
a) ne izvrši novčanu obvezu u roku ugovorenom sukladno odredbama članka 11. ovoga zakona, odnosno u zakonskom roku izvršenja novčane obveze sukladno odredbama ovoga zakona,
b) postupa suprotno odredbama članka 18. st. (3) i (4) ovoga zakona, odnosno ako u stanju nelikvidnosti obavlja bilo kakva druga plaćanja osim onih nužnih za redovito poslovanje,
c) ne postupi sukladno članku 18. st. (5) i (7) ovoga zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka bit će kažnjena odgovorna osoba poduzetnika novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM.
(3) Novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj odgovorna osoba subjekta nadzora iz članka 19. stavak (1) ovoga zakona ako:
a) odbije sudjelovati u postupku financijskog nadzora ili odbije postupiti po zahtjevu inspektora kojim se traži na uvid dokumentacija, sukladno članku 19. stavak (6) ovoga zakona,
b) onemogući nesmetano vršenje financijskog nadzora ili ne osigura potrebne uvjete za vršenje financijskog nadzora sukladno članku 19. stavak (7) ovoga zakona.
(4) Novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjene za prekršaj odgovorne osobe uprave i nadzornog odbora subjekta nadzora ako ne postupaju sukladno
odredbama članka 9. ovoga zakona.
Članak 25.
(Prekršaji subjekta javnog prava)
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj subjekt javnog prava iz članka 2. točka b) ovoga zakona koji ne izvrši novčanu obvezu u roku
ugovorenom sukladno odredbama članka 12. ovoga zakona, odnosno u zakonskom roku izvršenja novčane obveze sukladno odredbama ovoga zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka bit će kažnjena odgovorna osoba subjekta javnog prava novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM.
POGLAVLJE VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 26.
(Primjena odredbi ovoga zakona na zaključene ugovore u
poslovnim transakcijama)
(1) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se na ugovore u poslovnim transakcijama koji su zaključeni nakon početka primjene ovoga zakona.
(2) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i na poslovne transakcije čija realizacija nije počela prije početka primjene ovoga zakona, a ugovori su zaključeni prije stupanja na snagu ovoga zakona.
(3) Poslovna transakcija nije započeta ukoliko nije izvršena isporuka dobara, odnosno nije pružena usluga.
Članak 27.
(Primjena odredbi drugih propisa)
Ako nije drukčije određeno ovim zakonom, na obvezne odnose iz ovoga zakona primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuju obvezni odnosi.
Članak 28.
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati nakon isteka šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Predsjedateljica
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Lidija Bradara
Predsjedatelj
Zastupničkoga doma
Parlamenta Federacije BiH
izvor: https://advokat-prnjavorac.com
POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(Predmet Zakona)
Ovim se zakonom uređuju pitanja vezana uz osnovna pravila financijskog poslovanja, obveze uprave i nadzornog odbora u vođenju poslova poduzetnika, kao i poduzimanje mjera na osiguranju likvidnosti, rizik u financijskom poslovanju, rokovi izvršenja novčanih obveza poduzetnika i subjekata javnog prava, pravne posljedice kašnjenja u izvršavanju novčanih obveza, ništavnost pojedinih odredbi ugovora o poslovnim transakcijama, kao i obveze poduzetnika kod nastanka nelikvidnosti, te nadzor poduzetnika i subjekata javnog prava.
Članak 2.
(Pojmovi)
U smislu odredbi ovoga zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:
a) "poduzetnik" je pravna osoba koja samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vrši usluge na tržištu radi stjecanja dobiti sukladno propisu o gospodarskim društvima (u daljnjem tekstu: društvo) i fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost sukladno propisu o obrtu i srodnim djelatnostima;
b) "subjekti javnog prava" su ugovorni organi i sektorski ugovorni organi uređeni sukladno propisu o javnim nabavama, osim gospodarskih društava koja odgovaraju definiciji poduzetnika;
c) "financijsko poslovanje" čini pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje financijskim sredstvima, te raspoređivanje sredstava financiranja radi osiguravanja uvjeta za obavljanje gospodarske djelatnosti;
d) "poslovna transakcija" predstavlja prijenos sredstava između poduzetnika ili između poduzetnika i subjekata javnog prava u svrhu izmirenja novčanih obveza koje su nastale po osnovi nabave roba ili pružanja usluga za novčanu naknadu;
e) "pravila poslovno-financijske struke" su pravila financijskog poslovanja uređena posebnim zakonima, te druga iskustvena pravila financijskog poslovanja;
f) "novčana obveza" je dospjeli iznos glavnice koji je trebao biti plaćen u okviru ugovornog ili zakonskog roka plaćanja, uključujući poreze i druga obvezna davanja navedena u računu ili drugom odgovarajućem zahtjevu za isplatu;
g) "likvidnost" je sposobnost pravodobnog izvršavanja dospjelih novčanih obveza;
h) "adekvatnost kapitala" je odnos između dugoročnih izvora financiranja i opsega i vrste poslova koju društvo obavlja, te rizika kojima je izloženo u poslovanju;
i) "izvršna isprava" je odluka, presuda ili zahtjev za plaćanje koje izdaje sud ili drugi mjerodavni organ, bilo za neposredno plaćanje ili plaćanje u obrocima, a koji vjerovniku omogućuju da naplati svoje potraživanje prema dužniku putem prinudnog izvršenja;
j) "financijsko restrukturiranje" je postupak koji se provodi na temelju prihvaćenog plana financijskog restrukturiranja radi postizanja stanja likvidnosti i solventnosti;
k) "kašnjenje s plaćanjem" znači plaćanje koje nije izvršeno u roku predviđenom ugovorom ili zakonom;
l) "kamata za kašnjenje s plaćanjem" je kamata koja je jednaka visini kamatne stope propisane sukladno propisu o visini stope zatezne kamate.
https://advokat-prnjavorac.com
POGLAVLJE II. OSNOVNA PRAVILA FINANCIJSKOG POSLOVANJA
Članak 3.
(Primjena odredbi o financijskom poslovanju)
(1) Odredbe ovoga zakona odnose se na pravne osobe iz članka 2. točka a) ovoga zakona, a na odgovarajući način i na fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost.
(2) Odredbe ovoga zakona ne odnose se na financijske institucije, banke, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje mirovinskim fondovima,
društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva i mikrokreditne organizacije.
Članak 4.
(Osnovne obveze uprave)
(1) U smislu odredbi ovoga zakona uprava je dužna u vođenju poslova društva poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osigurala njegova likvidnost.
(2) Uprava je dužna upravljati imovinom i obvezama društva tako da je ono sposobno izvršavati sve svoje dospjele obveze.
(3) Uprava je dužna osigurati sustavno praćenje, procjenu i strategiju održavanja, odnosno dostizanja adekvatne razine kapitala u odnosu na vrstu, opseg i složenost poslovne djelatnosti koju društvo obavlja i rizike kojima je izloženo ili bi moglo biti izloženo u obavljanju te poslovne djelatnosti.
Članak 5.
(Osnovne obveze članova nadzornog odbora)
U smislu odredbi ovoga zakona nadzorni odbor je dužan nadzirati stanje likvidnosti, kao i poduzimati adekvatne mjere radi otklanjanja nelikvidnosti društva.
Članak 6.
(Rizik i upravljanje rizikom)
(1) Pod pojmom rizik podrazumijevaju se svi rizici kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u poslovanju, a naročito kreditni rizik, tržišni rizik, operativni rizik i rizik likvidnosti.
(2) Kreditni rizik je rizik gubitka uloženih novčanih sredstava zbog zakašnjenja dužnika društva.
(3) Tržišni rizik je rizik od gubitaka zbog promjene cijena roba, valuta i financijskih instrumenata ili promjena kamatnih stopa.
(4) Operativni rizik je rizik od gubitka zbog pogrešaka, prekida ili šteta uzrokovanih neadekvatnim internim procesima, osobama, sustavima ili vanjskim događajima, uključujući
rizik izmjena pravnih propisa.
(5) Rizik likvidnosti je rizik gubitka koji može nastati zbog nemogućnosti izvršenja dospjelih obveza.
(6) S obzirom na opseg i vrstu poslova koju društvo obavlja, uprava je dužna osigurati da društvo provodi redovite mjere upravljanja rizikom i glede toga da postupa sukladno pravilima poslovno-financijske struke.
(7) Upravljanje rizikom obuhvaća identificiranje, mjerenje ili procjenu, te praćenje rizika, uključujući izvješćivanje o rizicima kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo tijekom svoga poslovanja.
Članak 7.
(Upravljanje rizikom likvidnosti)
Mjere koje je uprava dužna poduzeti za razvitak i provođenje politike redovitog upravljanja rizikom likvidnosti su:
a) redovito praćenje i upravljanje likvidnošću,
b) planiranje poznatih i potencijalnih novčanih odljeva i priljeva s obzirom na redovit tijek poslovanja,
c) određivanje odgovarajućih mjera za sprječavanje ili otklanjanje uzroka nelikvidnosti i identificiranje drugih mogućnosti.
Članak 8.
(Praćenje i osiguranje adekvatnosti kapitala)
(1) Uprava je dužna poduzeti sve potrebne mjere da društvo raspolaže s dovoljno dugoročnih izvora financiranja s obzirom na opseg i vrstu poslovne djelatnosti.
(2) Uprava je dužna redovito pratiti da društvo ostvaruje adekvatnost kapitala.
(3) Smatra se da je kod društva nastala neadekvatnost kapitala ako mu je na dan sastavljanja financijskih izvješća gubitak iz tekuće godine zajedno s prenesenim gubitcima dostigao
polovinu visine njegovog temeljnog kapitala.
Članak 9.
(Dužnosti uprave i nadzornog odbora u slučaju neadekvatnosti
kapitala)
(1) U slučaju kad je kapital društva postao neadekvatan, uprava je dužna:
a) u roku osam dana analizirati uzroke nastanka neadekvatnosti kapitala i predložiti mjere potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala, te ih dostaviti nadzornom odboru koji je dužan o tome dati mišljenje u roku osam dana od dana prijema;
b) početi provoditi mjere iz točke a) ovoga stavka koje su u njezinoj mjerodavnosti (pronalaženje adekvatnih izvora financiranja) i za koje je dobila suglasnost;
c) odmah sazvati skupštinu i predložiti provedbu mjera koje su potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala koje su u njenoj mjerodavnosti (npr. smanjenje temeljnog kapitala subjekta radi pokrivanja nepokrivenih gubitaka uz istodobno povećanje temeljnog
kapitala).
(2) Mjere iz stavka (1) ovoga članka uprava je dužna provesti u roku 90 dana.
Članak 10.
(Izvršenje novčanih obveza)
(1) Odredbe čl. od 10. do 16. ovoga zakona odnose se na poslovne transakcije između poduzetnika i između poduzetnika i subjekata javnog prava, kao i na komercijalne
transakcije između glavnih izvođača i njihovih dobavljača i kooperanata nastale po osnovi projektiranja i izvođenja javnih radova, kao i izvođenje građevinskih radova.
(2) Odredbe ovoga zakona ne odnose se na promet ostvaren s potrošačima u maloprodaji, kao i na obveze koje su predmet stečajnog postupka, uključujući i obveze po osnovi restrukturiranja duga radi povećanja profitabilnosti i troškovne učinkovitosti subjekata.
Članak 11.
(Rokovi izvršenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama
između poduzetnika)
(1) Ugovorom između poduzetnika može se ugovoriti rok izvršenja novčane obveze do 60 dana.
(2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka može se ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok izvršenja novčane obveze, a koji ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana, pod
uvjetom da je dužnik novčane obveze izdao vjerovniku sredstvo osiguranja koje ima snagu izvršne isprave.
(3) Sredstva osiguranja koja imaju snagu izvršne isprave iz stavka (2) ovoga članka su bankarsko jamstvo koje sadrži klauzule "neopoziva", "bezuvjetna", "naplativa na prvi
poziv bez prigovora", kao i avalirane mjenice kod banke.
(4) Ako ugovorom između poduzetnika nije ugovoren rok za izvršenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez poziva vjerovnika na izvršenje, izvršiti novčanu obvezu u roku 30
dana.
(5) Rok za izvršenje novčane obveze počinje teći od:
a) dana kad je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu ili
b) dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu:
1) ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan prijema računa ili drugog odgovarajućeg
zahtjeva za isplatu ili
2) ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije nego je
vjerovnik ispunio svoju obvezu ili
c) dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predviđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka toga roka.
(6) Rok za pregled predmeta obveze iz stavka (5) točka c) ovoga članka ne može biti dulji od 30 dana od dana prijema predmeta obveze.
(7) Iznimno, ako je to opravdano posebnim okolnostima, kao što je to npr. posebna priroda predmeta obveze, ako ne postoje okolnosti iz članka 15. stavka (4) ovoga zakona, ugovorne strane mogu ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok od roka iz stavka (6) ovoga članka.
Članak 12.
(Rokovi izvršenja novčanih obveza u ugovorima između
poduzetnika i subjekata javnog prava)
(1) Ugovorom između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojem je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze može se ugovoriti rok izvršenja novčane obveze do 60 dana.
(2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, može se ugovoriti i dulji rok izvršenja novčane obveze, ali ne dulji od 90 dana.
(3) Ako ugovorom iz stavka (1) ovoga članka nije ugovoren rok za izvršenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez poziva vjerovnika na izvršenje, izvršiti novčanu obvezu u roku 30 dana.
(4) Rok za izvršenje novčane obveze iz st. (1), (2) i (3) ovoga članka počinje teći od dana određenog člankom 11. Stavak (5) ovoga zakona.
(5) U ugovorima iz stavka (1) ovoga članka na rok za pregled predmeta obveze primjenjuju se odredbe članka 11. st. (6) i (7) ovoga zakona.
(6) Rok za pregled predmeta obveze iz stavka (5) ovoga članka mora biti naveden u natječajnoj dokumentaciji.
(7) Na ugovore između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze primjenjuju se odredbe članka 11. ovoga zakona.
Članak 13.
(Posljedice dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčanih
obveza)
(1) Ako dužnik zakasni s izvršenjem novčane obveze, tada duguje vjerovniku, pored glavnice, bez bilo kakve daljnje opomene i kamate za kašnjenje s plaćanjem, pod uvjetom da je vjerovnik ispunio svoje ugovorne i zakonske obveze.
(2) Stopa zakonskih kamata na kašnjenje s plaćanjem u poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, jednaka je visini stope zatezne kamate propisane zakonom.
(3) U poslovnim transakcijama između poduzetnika moguće je ugovoriti drukčiju stopu kamata za kašnjenje s plaćanjem, ali ne veću od stope zakonskih kamata za kašnjenje s
plaćanjem iz stavka (2) ovoga članka, a koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora. Ako su kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, obračunavaju se zakonske kamate za kašnjenje s plaćanjem.
Članak 14.
(Posebna naknada za troškove koji su prouzročeni vjerovniku
zbog dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčane obveze u
poslovnim transakcijama)
(1) U poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, ako dužnik zakasni s izvršenjem novčane obveze, vjerovnik ima pravo, bez ikakve daljnje opomene, na posebnu naknadu u iznosu 100,00 KM.
(2) Vjerovnik ima pravo na posebnu naknadu iz stavka (1) ovoga članka bez obzira na to je li pretrpio štetu zbog dužnikovog kašnjenja.
(3) Odredbe st. (1) i (2) ovoga članka ni na koji način ne umanjuju, ne ograničavaju niti isključuju pravo vjerovnika na naknadu štete, troškove postupka prinudne naplate i ostala prava koja mu pripadaju zbog dužnikovog kašnjenja.
Članak 15.
(Ništavnost pojedinih odredbi ugovora)
(1) Ništavna je odredba ugovora iz članka 11. stavak (1) ovoga zakona kojom se isključuje, ograničava ili uvjetuje pravo vjerovnika na kamate za kašnjenje s plaćanjem ili pravo vjerovnika na posebnu naknadu iz članka 14. stavka (1) ovoga zakona.
(2) Ništavna je odredba ugovora iz članka 11. stavak (1) ovoga zakona kojom se određuje datum prijema računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu.
(3) Ništavna je odredba ugovora između poduzetnika, kao i ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojem je poduzetnik dužnik novčane obveze iz odredbe članka 11. st. (2) i (3) ovoga zakona, kojom je ugovoren rok izvršenja novčane obveze dulji od 360 dana i odredba ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojem je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren rok izvršenja novčane obveze dulji od 90 dana.
(4) Ništavna je odredba ugovora između poduzetnika, kao i ugovora između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren:
a) rok izvršenja novčane obveze dulji od 60 dana,
b) rok za pregled predmeta obveze dulji od 30 dana, ako na temelju okolnosti slučaja, a posebice trgovačkih običaja i prirode predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna nejednakopravnost u
pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze.
(5) Ništavna je odredba ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren:
a) rok izvršenja novčane obveze dulji od 60 dana,
b) rok za pregled predmeta obveze dulji od 30 dana, ako na temelju okolnosti slučaja, a posebice trgovačkih običaja i prirode predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna nejednakopravnost u
pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze.
(6) Prilikom ocjene jesu li odredbe ugovora iz st. (4) i (5) ovoga članka ništavne, uzet će se, između ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od rokova izvršenja novčanih obveza propisanih ovim zakonom.
(7) Utvrđenje ništavnosti ugovornih odredbi iz st. od (1) do (6) ovoga članka i ugovornih odredbi o visini stope kamata za kašnjenje s plaćanjem sadržanih u standardiziranim ugovorima, zabrana uporabe takvih ugovornih odredbi u standardiziranim ugovorima, te
zabrana uporabe drugih ugovornih odredbi u standardiziranim ugovorima kojima se suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje očigledno nejednakopravni položaj u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčanih obveza, kolektivni je interes vjerovnika novčanih obveza, radi čije zaštite ovlaštena osoba može podnijeti tužbu za zaštitu kolektivnih interesa i prava sukladno odredbama zakona kojim se uređuju pravila parničnog postupka.
(8) Ovlaštena osoba iz stavka (7) ovoga članka je komorska i/ili interesna (strukovna) udruga poduzetnika, te svaka pravna osoba osnovana sukladno zakonu, koja se u sklopu svoje registrirane ili propisane djelatnosti bavi zaštitom kolektivnih interesa vjerovnika novčanih obveza zajamčenih odredbom stavka (7) ovoga članka.
Članak 16.
(Obročna otplata)
Ako se u poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, ugovori obročna otplata, odredbe o pravnim posljedicama iz čl. 13. i 14. ovoga zakona primjenjuju se na svaki
obrok zasebice.
POGLAVLJE III. OBVEZE PODUZETNIKA KOD NASTANKA NELIKVIDNOSTI
Članak 17.
(Nelikvidnost poduzetnika)
(1) Nelikvidnost, u smislu odredbi ovoga zakona, nastaje kad poduzetnik ne može u određenom razdoblju izvršavati novčane obveze koje dospijevaju u tom razdoblju.
(2) Smatra se da je poduzetnik nelikvidan:
a) ako kasni više od 60 dana u izvršenju jedne ili više kratkoročnih novčanih obveza, čiji iznos prelazi 20% iznosa njegovih kratkoročnih obveza objavljenih u godišnjem financijskom izvješću za proteklu financijsku godinu ili
b) ako kasni više od 30 dana sa isplatom plaće u visini ugovorene plaće, te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom.
Članak 18.
(Postupanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti)
(1) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovito poslovanje.
(2) Smatra se da su za redovito poslovanje nužna plaćanja za:
a) nabavu roba i usluga potrebnih za redovito poslovanje,
b) operativne troškove poslovanja (električna energija, voda i dr.),
c) plaće radnika,
d) porez na dodatnu vrijednost, trošarine, doprinose za socijalno osiguranje i druge poreze koje dužnik mora obračunati i platiti sukladno propisima,
e) troškove postupaka pred javnopravnim tijelima,
f) troškove izrade dokumentacije potrebne za pokretanje i provođenje postupka financijske konsolidacije i programa restrukturiranja.
(3) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije poduzimati radnje koje bi za posljedicu imale oštećenje ili dovođenje vjerovnika u nejednakopravan položaj.
(4) Radnjama iz stavka (3) ovoga članka naročito se smatraju:
preusmjeravanje novčanih i financijskih tijekova na druge osobe, davanje zajma, isplaćivanje predujma dobiti ili dobiti, isplaćivanje dividende, obavljanje prijenosa prava na treće osobe, naročito na povezana društva, nabava putničkih automobila i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, izdatci za poslovne zabave i smještaj i izdatci obveznika za reprezentaciju.
(5) Poduzetnik je obvezan najkasnije u roku 60 dana od nastanka nelikvidnosti poduzeti mjere financijskog restrukturiranja radi ponovne uspostave stanja likvidnosti.
(6) Osim redovitih poslova iz stavka (2) ovoga članka poduzetnik može poduzimati i druge mjere na temelju kojih se sukladno pravilima financijske struke omogućuje da poduzetnik postane likvidan.
(7) Ukoliko se vrši obračunsko plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje unutarnji platni promet, obveze izmirene na taj način evidentiraju se putem redovitih računa kod ovlaštenih organizacija unutarnjeg platnog prometa, najmanje jednom u mjesecu, odnosno do kraja tog mjeseca u kojem su izvršena obračunska plaćanja.
POGLAVLJE IV. NADZOR PODUZETNIKA I SUBJEKATA JAVNOG PRAVA
Članak 19.
(Financijski nadzor i vršitelji nadzora)
(1) U smislu odredbi ovoga zakona financijskim nadzorom smatra se inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga zakona kod subjekata iz članka 2. toč. a) i b) ovoga zakona (u daljnjem tekstu: subjekti nadzora).
(2) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga zakona koje se odnose na ugovore između poduzetnika vrši Federalno ministarstvo financija - Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine, a inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga zakona koje se odnose na ugovore između subjekata javnog prava i poduzetnika vrši Federalno ministarstvo financija putem proračunske inspekcije (u daljnjem tekstu: nadzorno tijelo).
(3) Ovlaštene osobe za vršenje nadzora iz stavka (2) ovoga članka su inspektori nadzornog tijela.
(4) Financijski nadzor obuhvaća uvid u financijsku, računovodstvenu i ostalu poslovnu dokumentaciju sukladno predmetu financijskog nadzora subjekata iz stavka (1) ovoga članka.
(5) Financijski nadzor nad poslovanjem subjekata iz stavka (1) ovoga članka vrši se neposrednim nadzorom, odnosno analizom njihove financijsko-računovodstvene dokumentacije.
(6) Odgovorna osoba u subjektima nadzora iz stavka (1) ovoga članka ili od nje ovlaštena osoba dužna je sudjelovati u postupku nadzora i na zahtjev ovlaštene osobe nadzornog
tijela dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju.
(7) Odgovorna osoba u subjektima nadzora iz stavka (1) ovoga članka dužna je omogućiti nesmetano vršenje nadzora uz osiguranje odgovarajućih uvjeta rada.
Članak 20.
(Postupak nadzora)
(1) Postupak nadzora nad subjektima iz članka 2. toč. a) i b) ovoga zakona započinje uručenjem naloga odgovornoj osobi ili od nje ovlaštenoj osobi subjekta nadzora.
(2) Nalog iz stavka (1) ovoga članka sadrži:
a) naziv tijela koje ga je izdalo, broj i datum akta,
b) ime i prezime, odnosno naziv subjekta nadzora iz stavka (1) ovoga članka,
c) predmet nadzora,
d) razdoblje koje će biti obuhvaćeno nadzorom,
e) datum početka nadzora,
f) ime i prezime ovlaštenih službenika za provedbu nadzora,
g) potpis ovlaštene osobe.
(3) Protiv naloga iz stavka (2) ovoga članka prigovor nije dopušten.
(4) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, postupak nadzora može započeti i bez uručenja naloga ako:
a) odgovorna osoba iz stavka (1) ovoga članka očito izbjegava uručenje naloga,
b) postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano.
Članak 21.
(Zapisnik o izvršenom nadzoru)
(1) U roku osam radnih dana po izvršenom nadzoru inspektor će sačiniti zapisnik koji sadrži: naziv tijela koje ga je sačinilo, broj i datum akta, ime i prezime, odnosno naziv subjekta nadzora, pravnu i činjeničnu osnovu, mjesto provedbe i vrijeme trajanja nadzora, imena ovlaštenih osoba koje su obavile nadzor, razdoblje obuhvaćeno nadzorom, opis radnji, činjenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrđene nepravilnosti.
(2) Na zapisnik o izvršenom nadzoru odgovorna osoba subjekta nadzora ima pravo podnijeti prigovor u roku pet dana, računajući od dana prijema zapisnika.
(3) O prigovoru na zapisnik odlučuje rješenjem inspektor ili druga ovlaštena osoba nadzornog tijela.
(4) Na temelju zapisnika ukoliko postoje elementi prekršaja, izdaje se prekršajni nalog.
Članak 22.
(Mjere nadzora)
(1) U vršenju nadzora nad provedbom odredbi iz članka 18. ovoga zakona nadzorno tijelo iz članka 19. stavak (2) ovoga zakona podnosi mjerodavnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje predviđene ovim zakonom.
(2) Nadzorno tijelo podnosi mjerodavnom prekršajnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i po prijemu pravomoćnog rješenja o izvršenju koje se odnosi na
neizvršene novčane obveze između poduzetnika.
(3) Sudski postupak izvršenja neizmirenih novčanih obveza definiranih ovim zakonom vrši se uz primjenu načela žurnosti postupanja.
(4) Prijedlog o izvršenju koji vjerovnik podnosi sudu sačinjava se sukladno zakonu kojim se uređuje ovršni postupak.
(5) Vjerovnik u prijedlogu za izvršenje ima pravo zahtijevati naknadu za kašnjenje u izvršavanju novčane obveze u iznosu propisanom člankom 14. ovoga zakona.
Članak 23.
(Zastara)
Na pokretanje i vođenje prekršajnog postupka za prekršaj utvrđen ovim zakonom primjenjuju se odredbe o zastari propisane zakonom kojim se uređuju prekršaji.
POGLAVLJE V. KAZNENE ODREDBE
Članak 24.
(Prekršaji poduzetnika)
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj poduzetnik koji:
a) ne izvrši novčanu obvezu u roku ugovorenom sukladno odredbama članka 11. ovoga zakona, odnosno u zakonskom roku izvršenja novčane obveze sukladno odredbama ovoga zakona,
b) postupa suprotno odredbama članka 18. st. (3) i (4) ovoga zakona, odnosno ako u stanju nelikvidnosti obavlja bilo kakva druga plaćanja osim onih nužnih za redovito poslovanje,
c) ne postupi sukladno članku 18. st. (5) i (7) ovoga zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka bit će kažnjena odgovorna osoba poduzetnika novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM.
(3) Novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj odgovorna osoba subjekta nadzora iz članka 19. stavak (1) ovoga zakona ako:
a) odbije sudjelovati u postupku financijskog nadzora ili odbije postupiti po zahtjevu inspektora kojim se traži na uvid dokumentacija, sukladno članku 19. stavak (6) ovoga zakona,
b) onemogući nesmetano vršenje financijskog nadzora ili ne osigura potrebne uvjete za vršenje financijskog nadzora sukladno članku 19. stavak (7) ovoga zakona.
(4) Novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjene za prekršaj odgovorne osobe uprave i nadzornog odbora subjekta nadzora ako ne postupaju sukladno
odredbama članka 9. ovoga zakona.
Članak 25.
(Prekršaji subjekta javnog prava)
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj subjekt javnog prava iz članka 2. točka b) ovoga zakona koji ne izvrši novčanu obvezu u roku
ugovorenom sukladno odredbama članka 12. ovoga zakona, odnosno u zakonskom roku izvršenja novčane obveze sukladno odredbama ovoga zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka bit će kažnjena odgovorna osoba subjekta javnog prava novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM.
POGLAVLJE VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 26.
(Primjena odredbi ovoga zakona na zaključene ugovore u
poslovnim transakcijama)
(1) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se na ugovore u poslovnim transakcijama koji su zaključeni nakon početka primjene ovoga zakona.
(2) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i na poslovne transakcije čija realizacija nije počela prije početka primjene ovoga zakona, a ugovori su zaključeni prije stupanja na snagu ovoga zakona.
(3) Poslovna transakcija nije započeta ukoliko nije izvršena isporuka dobara, odnosno nije pružena usluga.
Članak 27.
(Primjena odredbi drugih propisa)
Ako nije drukčije određeno ovim zakonom, na obvezne odnose iz ovoga zakona primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuju obvezni odnosi.
Članak 28.
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati nakon isteka šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Predsjedateljica
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Lidija Bradara
Predsjedatelj
Zastupničkoga doma
Parlamenta Federacije BiH
izvor: https://advokat-prnjavorac.com
- By LegaForum