- Tue Apr 28, 2020 12:23 pm
#4037
ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU U BRČKO DISTRIKTU BOSNE I HERCEGOVINE
("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 23/2016)
DIO PRVI – OPĆE ODREDBE
Član 1
(Predmet)
Ovim zakonom propisuju se plaćanje odnosno poslovanje između rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja i u konvertibilnim markama, poslovanje između rezidenata u stranim sredstvima plaćanja, kupovina i prodaja sredstava plaćanja, fizički prenos i jednostrani prenosi imovine iz Brčko distrikta Bosne I Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt) u inostranstvo i iz inostranstva u Distrikt koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenata i nerezidenata.
Član 2
(Definicije)
(1) Termini koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
a) Rezidenti su:
1) pravna lica sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, osim predstavništava ovih lica koja se nalaze izvan Bosne i Hercegovine;
2) podružnice i drugi organizacioni dijelovi stranih pravnih lica upisani u registar nadležnog organa u Bosni i Hercegovini i predstavništva stranih pravnih lica ukoliko to nije u suprotnosti s propisima Bosne i Hercegovine kojima je uređeno ovo pitanje;
3) preduzetnici (obrtnici i trgovci) koji samostalno obavljaju djelatnost radi sticanja dohotka i registrovani su kod nadležnog organa (u daljnjem tekstu: preduzetnici);
4) fizička lica s prebivalištem u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH), osim fizičkih lica čiji privremeni boravak u inostranstvu traje duže od jedne godine;
5) fizička lica - strani državljani koji u BiH borave na osnovu dozvole za boravak, odnosno radne vize, duže od 183 dana, osim diplomatskih i konzularnih predstavnika stranih zemalja te članova njihovih porodica;
6) diplomatska, konzularna i druga predstavništva iz BiH u inostranstvu koja se finansiraju iz budžeta te državljani BiH zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih porodica.
b) Nerezidenti su lica koja nisu navedena u tački a) ovog člana.
c) Poslovanje je zaključivanje i realizacija tekućih i kapitalnih poslova odnosno izvršavanje plaćanja, naplaćivanja i prijenosa.
d) Banka je pravno lice koje je osnovano i posluje u skladu s propisima o bankama entiteta i ima dozvolu za rad Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ili Agencije za bankarstvo Republike Srpske.
e) Centralna banka Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Centralna banka) je pravno lice koje posluje u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i obavlja poslove u skladu sa svojim ovlaštenjima.
f) Strana sredstva plaćanja su devize, strana gotovina (gotov novac), čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti.
g) Devize su novčana potraživanja od inostranstva.
h) Strana gotovina (novčanice i kovani novac) je novčano potraživanje od centralne banke ili države koja je izdala novac.
i) Čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti su novčana potraživanja od izdavatelja.
j) Vrijednosni papiri jesu vrijednosni papiri u skladu s propisima kojima se uređuje tržište vrijednosnih papira.
k) Domaći vrijednosni papiri su vrijednosni papiri izdati od strane rezidenta te depozitni zapisi koji su izdati u inostranstvu na osnovu domaćeg vrijednosnog papira.
l) Strani vrijednosni papiri jesu vrijednosni papiri koji nisu definisani kao domaći vrijednosni papiri.
m) Devizno tržište obuhvata poslove kupovine i prodaje deviza i strane gotovine.
n) Mjenjački poslovi su poslovi kupovine i prodaje strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu fizičkim licima.
o) Tekući poslovi su poslovi zaključeni između rezidenata i nerezidenata čija namjena nije prenos kapitala.
p) Plaćanja i prenosi po tekućim poslovima obuhvataju:
1) dospjela plaćanja na osnovu vanjskotrgovinskih poslova, kao i po drugim tekućim poslovima s inostranstvom uključujući i usluge;
2) dospjela plaćanja kamata na kredite i neto dobiti od drugih ulaganja;
3) plaćanje dospjelog dijela glavnice kredita, povlačenje direktnih investicija i prenos dobiti po osnovu direktnih investicija;
4) prenos u korist fizičkih lica po osnovu doznaka radnika, penzija, invalidnina i ostalih socijalnih primanja, prenos po osnovu poreza i taksi međudržavne saradnje, isplata po štetama na osnovu ugovora o osiguranju, prenos po osnovu pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka, prenos po osnovu dobitaka u igrama na sreću, naknade za koncesije, članarina i kazni (penala) te umjerenih doznaka na ime troškova za izdržavanje porodica.
q) Kapitalni poslovi su poslovi zaključeni između rezidenta i nerezidenta koji nisu tekući poslovi s inostranstvom. U kapitalne poslove ubrajaju se:
1) direktne investicije;
2) ulaganje u nekretnine;
3) poslovi s vrijednosnim papirima;
4) poslovi s udjelima u investicijskim fondovima;
5) kreditni poslovi;
6) depozitni poslovi;
7) poslovi plaćanja po osnovu ugovora o osiguranju, u skladu s propisima kojima se uređuju poslovi osiguranja;
8) jednostrani prenosi imovine koji mogu biti lični i fizički.
r) Direktne investicije su sva ulaganja rezidenata u inostranstvu i nerezidenata u Distriktu koja ulagač obavi s namjerom uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanja znatnog uticaja na upravljanje pravnim licem, u skladu s propisima o stranim ulaganjima i propisima o vanjskotrgovinskom poslovanju.
s) Uspostavljanje trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanje značajnog uticaja na upravljanje pravnim licem podrazumijeva:
1) osnivanje pravnog lica ili povećanje osnovnog kapitala pravnog lica u potpunom vlasništvu ulagača, osnivanje dijela pravnog lica (podružnice) ili otkup već postojećeg pravnog lica u potpuno vlasništvo ulagača ili ulaganje radi obavljanja djelatnosti preduzetnika pojedinca;
2) ulaganje u novo ili već postojeće pravno lice ako ulagač time stiče ukupno 10% (deset posto) ili više procenata učešća u osnovnom kapitalu, odnosno 10% (deset posto) ili više glasačkih prava poslije ispunjenja uslova iz alineje 1 ove tačke;
3) kredite radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa, s rokom od pet godina ili duže ako nemaju karakter podređenog potraživanja (subordinirani krediti).
t) Ulaganje u nekretnine su plaćanja radi sticanja svojine na nekretninama rezidenata u inostranstvu i nerezidenata u Distriktu.
u) Poslovi s vrijednosnim papirima su poslovi na tržištu kapitala i tržištu novca, kao i poslovi s investicionim fondovima koji nisu poslovi u smislu direktnih ulaganja. Vrijednosni papiri kojima se trguje na tržištu kapitala su: dionice, obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri koji su emitovani u seriji, s rokom dospijeća dužim od jedne godine. Vrijednosni papiri kojima se trguje na tržištu novca su vrijednosni papiri emitovani u seriji, s rokom dospijeća do godinu dana, kao što su blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, certifikati o depozitu i bankarski akcepti.
v) Kreditni poslovi (krediti i zajmovi) su pravni poslovi između rezidenta i nerezidenta zaključeni u devizama u skladu sa zakonom. U kreditne poslove ubrajaju se komercijalni krediti i finansijski krediti, kao i jamstva i garancije, od čega su:
1) komercijalni krediti odgođena plaćanja odnosno plaćanja unaprijed robe i usluga kao i finansiranje od banke odgođenog plaćanja i plaćanja unaprijed. Komercijalnim kreditima smatraju se i poslovi otkupa potraživanja (faktoring i forfeiting) ako osnovni posao, koji je osnov za nastalo potraživanje ima obilježja komercijalnog kredita. Pod finansiranjem od banke odgođenog plaćanja i plaćanja unaprijed iz ove tačke podrazumijeva se davanje kredita dužniku radi finansiranja prometa roba i usluga s inostranstvom, odnosno izmirenje obaveze po nalogu tog dužnika neposredno isporučiocu robe, odnosno pružaocu usluge u vanjskotrgovinskom prometu;
2) finansijski krediti su svi krediti osim kredita iz tačke s) alineje 3). Finansijskim kreditima smatraju se i svi oblici finansiranja koji u osnovi imaju komercijalne poslove (trgovina robom ili pružanje usluga) u kojima rezident nije ugovorna strana u poslu. Pod finansijskim kreditima podrazumijevaju se i svi oblici finansiranja koji u osnovi imaju komercijalne poslove (trgovina robom i pružanje usluga) u kojima je rezident jedna od ugovornih strana u poslu. U finansijske kredite se ne ubrajaju jamstva i garancije;
3) zajmovi i poslovi između rezidenta i nerezidenta kojima rezident uzima od nerezidenta ili daje nerezidentu zajam, u skladu s odredbama ovog zakona i zakona kojima se uređuju obligacioni odnosi;
4) bankarske garancije, koje banke daju u korist nerezidenta po kreditnim poslovima s inostranstvom i kreditnim poslovima između dva nerezidenta u inostranstvu;
5) jamstva i druga sredstva osiguranja, osiguranja koja, u skladu s ovim zakonom, rezidenti - pravna lica daju u korist nerezidenata - davaoca kredita, po kreditnim poslovima s inostranstvom i kreditnim poslovima između dva nerezidenta u inostranstvu.
w) Depozitni poslovi su poslovi nastali na osnovu ugovora o depozitu između nerezidenta i banke te između rezidenta i nerezidentne finansijske institucije. U smislu ovog zakona depozitnim poslom smatra se i ugovor o tekućem ili drugom računu, a u skladu s propisima kojima se uređuju obligacioni odnosi i platni promet.
x) Plaćanje po osnovu ugovora o osiguranju su plaćanja koja uključuju plaćanje premija i osiguranih svota na osnovu ugovora između nerezidentnog društva za osiguranje i rezidenta kao korisnika kao i rezidentnog društva za osiguranje i nerezidenta kao korisnika, u skladu s propisima koji uređuju oblast osiguranja.
y) Jednostrani prenosi su prenosi imovine iz Distrikta u inostranstvo ili iz inostranstva u Distrikt koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenta fizičkog lica i nerezidenta fizičkog lica. Jednostrani prenosi mogu biti lični i fizički, od čega je:
1) lični prenos imovine je prenos imovine iz Distrikta u inostranstvo ili iz inostranstva u Distrikt uključujući poklone i pomoć, rentu, nasljedstvo, podmirenje duga useljenika u matičnoj zemlji, prenos imovine iseljenika u inostranstvo i dohotka osoba zaposlenih u BiH koji nisu rezidenti.
2) fizički prenos je svaki prenos gotovine u konvertibilnim markama, strane gotovine, čekova i materijaliziranih vrijednosnih papira iz Distrikta u inostranstvo ili iz inostranstva u Distrikt.
DIO DRUGI – DEVIZNO POSLOVANJE
POGLAVLJE I. PLAĆANJE, NAPLAĆIVANJE I PRENOS
Član 3
(Plaćanje prema inostranstvu)
(1) Rezidenti i nerezidenti za plaćanje prema inostranstvu koriste devize, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada) može propisati uslove pod kojima rezidenti i nerezidenti mogu koristiti i stranu gotovinu za plaćanje prema inostranstvu.
Član 4
(Plaćanje, naplaćivanje i prenos u Distriktu)
(1) Plaćanje, naplaćivanje, prenos i isplata u Distriktu između rezidenata, između rezidenata i nerezidenata i između nerezidenata vrši se u konvertibilnim markama.
(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana plaćanje, naplaćivanje i prenos može se vršiti u devizama i stranoj gotovini i to po osnovu:
a) deviznog kreditiranja u Distriktu u skladu s odredbama ovog zakona;
b) otplate deviznog kredita u Distriktu;
c) naplaćivanje premije osiguranja i isplati štete u poslovima osiguranja s nerezidentima, kao i s rezidentima koji izvode investicijske radove i obavljaju privrednu djelatnost u inostranstvu;
d) prodaja i kupovina robe s konsignacijskih skladišta, u slobodnim zonama i u slobodnim carinskim prodavnicama;
e) kupovina i prodaja vrijednosnih papira koji glase na stranu valutu;
f) isplate strane gotovine s devizne štedne knjižice i deviznog računa, kao i prenos deviza s jedne devizne štedne knjižice na drugu deviznu štednu knjižicu, odnosno s jednog deviznog računa na drugi devizni račun;
g) kupovine i prodaje, odnosno plaćanja i naplate potraživanja i dugovanja nastalih po vanjskotrgovinskim poslovima rezidenata - pravnih lica i preduzetnika iz člana 7 stava 3 i člana 24 ovog zakona;
h) uplate depozita kao sredstva osiguranja.
(3) Stranu gotovinu ostvarenu u skladu s ovim zakonom, rezident – pravno lice i preduzetnik dužan je položiti na svoj devizni račun u banci, najkasnije narednog radnog dana.
(4) Druge osnove po kojima se u Distriktu može izvršiti plaćanje, naplaćivanje i prenos u devizama i stranoj gotovini utvrđuju se podzakonskim aktom koji donosi Vlada, na prijedlog Direkcije za finansije Distrikta (u daljnjem tekstu: Direkcija).
Član 5
(Sloboda ugovaranja)
U Distriktu je dozvoljeno ugovaranje u devizama s tim što se plaćanje i naplaćivanje vrši u konvertibilnim markama.
Član 6
(Tekući i kapitalni poslovi)
Plaćanje, naplaćivanje i prenos po tekućim i kapitalnim poslovima između rezidenata i nerezidenata vrši se slobodno, u skladu s ovim zakonom.
Član 7
(Plaćanje, naplaćivanje i prenos po tekućim i kapitalnim poslovima)
(1) Plaćanje, naplaćivanje i prenos po tekućim i kapitalnim poslovima između rezidenata i nerezidenata obavljaju banke, u skladu s ovim zakonom.
(2) Banka ne može izvršiti nalog za plaćanje, odnosno prenos inostranstvu ako takvo plaćanje, odnosno prenos nije u skladu s ovim zakonom.
(3) Banka primjenjuje uslove propisane prema svom sjedištu, pod kojima se plaćanje, naplaćivanje i prenos po tekućim i kapitalnim poslovima između rezidenata i nerezidenata može vršiti prebijanjem dugovanja i potraživanja, ustupanjem potraživanja, preuzimanjem duga ili drugim oblikom namirenja dugovanja i potraživanja.
(4) Platnim karticama ne može se vršiti plaćanje po kapitalnim poslovima.
(5) Rezident ne može izvršiti plaćanje ili izdati nalog za plaćanje prema inostranstvu na osnovu simuliranog ugovora ili druge nevjerodostojne dokumentacije, odnosno zaključiti ugovor u kojem nije navedena stvarna vrijednost.
Član 8
(Banka primalac naloga za plaćanje)
(1) Banka primalac naloga za plaćanje (u daljnjem tekstu: banka primalac) obavezna je izvršiti nalog za plaćanje pošiljaoca samo ako postoji odgovarajuće pokriće na računu pošiljaoca.
(2) Banka primalac obavezna je izvršiti nalog za plaćanje koji:
a) je propisno popunjen, autorizovan ili autentičan;
b) propisno identifikuje odredišnu banku; i
c) identifikuje primaoca s izvjesnim stepenom sigurnosti.
(3) Banka primalac obavezna je izvršiti instrukcije sadržane u nalogu onog bankarskog dana kada je nalog primljen ili na dan druge valute, ako on postoji zavisno od toga koji je od ta dva kasniji.
(4) Banka primalac obavezna je pošiljaocu osigurati informacije o:
a) uslovima pod kojima se izvršava nalog za plaćanje;
b) vremenu potrebnom za izvršenje, od davanja naloga do isplate primaocu;
c) načinu obračuna provizije i drugih troškova, ukoliko postoje; i
d) primijenjenom deviznom kursu.
(5) Po izvršenom nalogu za plaćanje, banka primalac dužna je pošiljaocu osigurati informacije o:
a) izvršenom plaćanju;
b) originalnom iznosu po kojem je izvršeno plaćanje;
c) iznosu svih troškova i provizija koje je pošiljalac dužan da plati; i
d) datumu valute.
(6) Isplata primaoca vrši se odobravanjem računa, a najkasnije sljedećeg bankarskog dana po završetku transfera.
Član 9
(Devize ostvarene u inostranstvu i prenesene u inostranstvo)
Rezident koji je devize ostvario u inostranstvu, kao i rezident koji je devize prenio u inostranstvo, a nije ih upotrijebio u inostranstvu, dužan je devize unijeti u Distrikt, u skladu s ovim zakonom.
Član 10
(Sredstva plaćanja po osnovu izvoza robe ili usluge)
(1) Rezident – pravno lice i preduzetnik dužan je naplatiti i unijeti u Distrikt sredstva plaćanja po osnovu izvoza robe ili usluge prema inostranstvu u roku od šest mjeseci od dana izvoznog carinjenja, odnosno od dana izvršenja usluge.
(2) Posao izvoza robe ili usluge s ugovorenim rokom naplate dužim od šest mjeseci od dana izvoznog carinjenja robe, odnosno dana izvršene usluge, kao i posao izvoza robe ili usluge koji nije naplaćen u roku iz stava 1 ovog člana, smatra se kreditnim poslom s inostranstvom.
(3) Sredstva plaćanja ostvarena po osnovu prodaje plaćene robe koja se nalazi u inostranstvu i neposredno isporučuje inostranstvu, rezident je dužan unijeti u Distrikt u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja.
(4) Naplata po osnovu izvezene robe i izvršenih usluga u okviru privredne djelatnosti u slobodnim carinskim zonama, uređuje se u skladu s propisima koji uređuju takvu djelatnost.
(5) Uslovi i način evidentiranja poslova iz stava 2 ovog člana utvrđuje se podzakonskim aktom koji donosi Vlada, na prijedlog direktora Direkcije.
Član 11
(Izvođenje investicijskih radova u inostranstvu)
Rezident – pravno lice dužan je, u roku od osam radnih dana od dana završetka investicijskih radova, odnosno do isteka garantnog perioda unijeti u Distrikt:
a) dobit ostvarenu po osnovu izvođenja investicijskih radova u inostranstvu,
b) devize koje je, u skladu s garantnim rokovima za ispravnost izvršenih radova naručilac investicijskih radova zadržao kao garanciju za dobro izvršenje posla, kao i
c) sva preostala sredstva na računu.
Član 12
(Obavljanje privredne djelatnosti u inostranstvu)
Rezident – pravno lice i preduzetnik dužni su dobit ostvarenu po osnovu obavljanja privredne djelatnosti u inostranstvu koju ne iskoriste za namjene utvrđene propisima o vanjskotrgovinskoj politici i vanjskotrgovinskom poslovanju unijeti u Distrikt, u roku od osam radnih dana od dana iskazivanja dobiti.
Član 13
(Dan naplate)
(1) Danom naplate smatra se dan:
a) kada su devize uplaćene u korist računa u banci;
b) kada je izvršeno carinjenje robe, odnosno izvršena usluga kojom se naplaćuje izvoz.
(2) Ako je rezidentu – pravnom licu ili preduzetniku odobreno držanje deviza na računu u inostranstvu, danom naplate smatra se dan kada su devize doznačene na računu tog lica u inostranstvu.
Član 14
(Plaćanje unaprijed)
(2) Rezident – pravno lice i preduzetnik dužan je unaprijed plaćenu robu ili usluge uvesti u Distrikt u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja robe ili usluge.
(3) Rezident koji ne uveze robu ili uslugu u roku iz stava 1 ovog člana dužan je vratiti unaprijed plaćeni iznos u roku od osam dana od isteka roka iz stava 1 ovog člana.
(4) Posao uvoza unaprijed plaćene robe ili usluge s ugovorenim rokom dužim od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja smatra se kreditnim poslom s inostranstvom.
(5) Plaćanje uvoza robe ili usluga u okviru privredne djelatnosti u slobodnim carinskim zonama uređuje se u skladu s propisima koji uređuju ovu djelatnost.
(6) Uslovi i način evidentiranja poslova iz stava 3 ovog člana utvrđuje se podzakonskim aktom koji donosi Vlada, na prijedlog Direkcije.
Član 15
(Plaćanje i prenos kapitala)
(2) Rezidenti mogu slobodno vršiti plaćanje i prenos kapitala po osnovu sticanja, prodaje i likvidacije direktnih investicija u inostranstvu samo ako je taj posao registrovan i izvršen u skladu s propisima o vanjskotrgovinskoj politici odnosno poslovanju.
(3) Nerezidenti mogu slobodno vršiti plaćanje i prenos kapitala po osnovu sticanja, prodaje i likvidacije direktnih investicija u Distriktu, samo ako je taj posao registriran i izvršen u skladu s propisima koji regulišu vanjskotrgovinsku politiku odnosno poslovanje.
Član 16
(Prenos dobiti i stečajne odnosno likvidacijske mase)
(2) Prenos dobiti u inostranstvo koju nerezident ostvari direktnim ulaganjem slobodan je pod uslovom da su u Distriktu izmirene sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa.
(3) Prenos ostatka likvidacijske ili stečajne mase u inostranstvo, slobodan je pod uslovom da su u Distriktu izmirene sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa.
(4) Izmirenje poreznih obaveza dokazuje se uvjerenjem o izmirenju poreza i doprinosa koje izdaje Direkcija za finansije Brčko distrikta BIH, Porezna uprava kao i uvjerenjem o izmirenju poreza koje izdaje Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
Član 17
(Sticanje vlasništva na nekretninama)
(2) Rezident može doznačiti sredstva u inostranstvo radi sticanja vlasništva na nekretninama u inostranstvu ako je izmirio obaveze po osnovu poreza i doprinosa uz predočenje banci dokumenata iz člana 16 stava 3 ovog zakona, osim ako posebnim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije propisano.
(3) Nerezident može izvršiti plaćanje radi sticanja vlasništva na nekretninama u Distriktu, osim ako posebnim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije propisano.
Član 18
(Otkup vrijednosnih papira)
(2) Rezidenti – pravna lica mogu vršiti plaćanja radi kupovine stranih vrijednosnih papira na stranom tržištu kapitala ako je ta kupovina izvršena preko ovlaštenih učesnika na tržištu vrijednosnih papira u BiH ili preko stranog učesnika na stranom tržištu kapitala u skladu s propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira, međunarodnim ugovorima i drugim posebnim propisima.
(3) Rezidenti – fizička lica mogu vršiti plaćanja radi kupovine stranih vrijednosnih papira na stranom i domaćem tržištu kapitala ako je ta kupovina izvršena preko ovlaštenih učesnika na tržištu vrijednosnih papira u BiH u skladu s propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira, međunarodnim ugovorima i drugim posebnim propisima.
(4) Nerezidenti mogu vršiti plaćanja radi kupovine domaćih vrijednosnih papira ako je ta kupovina izvršena preko ovlaštenih učesnika na tržištu vrijednosnih papira u BiH u skladu s propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira, stranim ulaganjima i drugim posebnim propisima.
Član 19
(Kupovina kratkoročnih vrijednosnih papira)
(2) Rezidenti mogu vršiti plaćanje radi kupovine stranih kratkoročnih vrijednosnih papira na stranom i domaćem tržištu samo ako je ta kupovina izvršena preko ovlaštenih učesnika na tržištu vrijednosnih papira u BiH, u skladu s važećim propisima.
(3) Nerezidenti mogu, u skladu s propisima koji uređuju poslovanje s kratkoročnim vrijednosnim papirima i drugim važećim propisima vršiti plaćanje radi kupovine domaćih kratkoročnih vrijednosnih papira.
Član 20
(Ulaganje u strane investicijske fondove)
Ulaganje u strane investicijske fondove vrši se u skladu s propisima kojima je uređeno poslovanje s vrijednosnim papirima na tržištu kapitala.
Član 21
(Kreditni poslovi)
(2) Plaćanje i naplaćivanje po kreditnim poslovima je slobodno ako je zaključeno u skladu sa zakonom.
(3) Banka ne može odobriti rezidentu kredit u devizama, osim rezidentu - pravnom licu i preduzetniku za plaćanje uvoza roba i usluga iz inostranstva.
(4) Odobreni devizni kredit u Distriktu može se otplaćivati u devizama.
(5) Zabranjeno je rezidentima - pravnim licima i preduzetnicima međusobno odobravanje deviznih kredita.
(6) Rezident je dužan da finansijske kredite iz inostranstva koristi preko banke ili deviznog računa u inostranstvu otvorenog u skladu s odredbama člana 30 stava 4 ovog zakona.
(7) Izuzetno od stava 5 ovog člana, finansijski krediti iz inostranstva mogu se koristiti preko banke u inostranstvu, ako je ugovorom o kreditu, ugovoreno plaćanje roba i usluga direktno dobavljaču ili ako se kreditom otplaćuje ranije zaključeni kredit u inostranstvu tzv. refinansiranje.
(8) Rezidenti su obavezni pri odobravanju kredita te izdavanju garancija i jamstava u korist nerezidenta pribaviti one instrumente osiguranja naplate kojima se postiže sigurnost kreditnog posla, kao i garancije koja se izdaje, odnosno jamstva koje se daje.
(9) Zabranjeno je odobravanje nerezidentima finansijskih kredita s rokom dospijeća kraćim od jedne godine, osim odobravanja kredita od banaka i kredita koje rezidenti odobravaju radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa.
(10) Kreditiranje u domaćoj valuti između rezidenata i nerezidenata nije dopušteno.
Član 22
(Trajni ekonomski odnosi)
(2) Kreditni poslovi i krediti radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa iz člana 2 tačke s) alineje 3) ovog zakona zaključuju se u pismenoj formi.
(3) Banke mogu zaključiti kreditne poslove s inostranstvom u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime i za tuđi račun i u tuđe ime i za tuđi račun.
(4) Rezidenti koji nisu banka mogu zaključivati kreditne poslove s inostranstvom samo u svoje ime i za svoj račun.
Član 23
(Odgovornost iz zaključenog ugovora o kreditnom poslu s inostranstvom)
(2) Za izvršavanje obaveza iz zaključenog ugovora o kreditnom poslu s inostranstvom odgovoran je rezident koji zaključi ugovor, kao i rezident po čijem ovlaštenju i za čiji račun je ugovor zaključen, odnosno banka i rezident – pravno lice koje od tog rezidenta kupi potraživanje, odnosno preuzme dug prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla s inostranstvom.
(3) Distrikt ne garantuje za izvršenje obaveza po kreditnim poslovima s inostranstvom.
(4) Ugovor o kreditnom poslu s inostranstvom zaključen suprotno stavu 2 ovog člana ništavan je.
Član 24
(Otkup potraživanja i preuzimanje duga)
(2) Banka kao i rezident, pravno lice mogu kupovati od rezidenta potraživanje po osnovu kredita odobrenog nerezidentu, kao i preuzimati dug rezidenta prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla s inostranstvom.
(3) Poslovi iz stava 1 ovog člana mogu se vršiti samo na osnovu kreditnog posla s inostranstvom.
(4) Nerezidenti mogu od rezidenata kupovati potraživanja i dugovanja po osnovu kreditnih poslova s inostranstvom samo pod uslovima i na način koji utvrđuje Vlada, na prijedlog Direkcije.
Član 25
(Izvještavanje o kreditnim poslovima)
(2) Rezidenti su dužni izvještavati Direkciju o kreditnim poslovima zaključenim u skladu s ovim zakonom.
(3) Za potrebe izvještavanja Direkcija može odrediti da se u kreditne poslove svrstaju i drugi poslovi između rezidenata i nerezidenata koji su po ekonomskoj namjeni jednaki namjeni kreditnog posla.
(4) Obrasci izvještavanja o kreditnim poslovima s inostranstvom utvrđuju se podzakonskim aktom koji donosi Vlada, na prijedlog direktora Direkcije.
Član 26
(Obaveze po osnovu ugovora o osiguranju)
Rezident može plaćati premije osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju koji je zaključen s osiguravajućim društvom koje nije registrovano u BiH, pod uslovom da je takav ugovor dozvoljen propisima koji uređuju poslove osiguranja u BiH.
Član 27
(Obaveze osiguravajućeg društva)
(2) Rezident, osiguravajuće društvo, naplaćuje premije osiguranja od rezidenata u konvertibilnim markama, a od nerezidenata u devizama, stranoj gotovini i konvertibilnim markama.
(3) Osiguravajuće društvo isplaćuje štetu rezidentima u konvertibilnim markama, a nerezidentu konvertibilnim markama, odnosno devizama i stranoj gotovini.
(4) Izuzetno od odredbi stavova 1 i 2 ovog člana, osiguravajuće društvo – rezident može naplatiti premiju osiguranja i isplatiti štetu u devizama rezidentima na osnovu izvođenja investicijskih radova i drugih djelatnosti u inostranstvu.
(5) Kod kupovine na kredit u inostranstvu može se ugovoriti premija osiguranja u devizama i isplata štete nerezidentu u devizama.
Član 28
(Lični i fizički prenos stranih sredstava plaćanja)
(2) Lični i fizički prenos stranih sredstava plaćanja i domaće valute vrši se u skladu s ovim zakonom.
(3) Uslovi i način ličnih i fizičkih prijenosa stranih sredstava plaćanja i domaće valute utvrđuju se podzakonskim aktom koji donosi Vlada, na prijedlog Direkcije, koji neće biti u suprotnosti s relevantnim propisima BiH.
Član 29
(Deponovanje deviza od strane banaka)
Banka ne može držati devize na računima kod nerezidenata osim kod stranih banaka.
Član 30
(Deponovanje deviza od strane rezidenata – pravnih lica i preduzetnika)
(2) Rezident – pravno lice i preduzetnik dužan je devize držati na svom deviznom računu kod banke ili ih može prodati toj banci.
(3) Rezident može imati devizne račune kod banke u inostranstvu za izvršavanje tekućih i kapitalnih transakcija u skladu s ovim zakonom.
(4) Rezident – fizičko lice može devize držati na svom deviznom računu ili kao devizne štedne uloge u banci i sredstvima može slobodno raspolagati i podizati stranu gotovinu.
(5) Uslovi i način otvaranja deviznih računa u inostranstvu utvrđuju se podzakonskim aktom koji donosi Vlada, na prijedlog Direkcije.
Član 31
(Deponovanje strane valute i konvertibilnih maraka od strane nerezidenta)
(2) Nerezidenti mogu u banci otvoriti račun u stranoj valuti i u konvertibilnim markama.
(3) Devize ostvarene u skladu s ovim zakonom, nerezident drži na deviznom računu kod banke i sredstvima na računu slobodno raspolaže ili ih može prodati toj banci.
(4) Nerezident ne može na računu kod banke držati konvertibilne marke koje nije ostvario naplaćivanjem po tekućim ili kapitalnim poslovima dozvoljenim ovim zakonom.
(5) Nerezident ne može od banke kupiti devize u iznosu većem od iznosa protuvrijednosti domaće valute ostvarene u skladu s ovim zakonom.
Član 32
(Uslov za transfer strane valute u inostranstvo)
Nerezident može transferirati sredstva u inostranstvo ukoliko pribavi uvjerenja da nema neizmirenih carinskih i poreznih obaveza.
Član 33
(Otvaranje deviznog računa i računa u konvertibilnim markama)
(2) Banka je dužna pri otvaranju deviznog računa, računa u konvertibilnim markama i deviznih štednih knjižica kao i izvršenja platnih transakcija, utvrditi identitet rezidenta ili nerezidenta i postupiti u skladu s propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti.
(3) Banka je dužna osigurati tajnost podataka o deviznim računima i čuvati ih u skladu s propisima.
Član 34
(Primjena propisa o bankama)
U pogledu uslova otvaranja, načina vođenja i zatvaranja računa rezidenata i nerezidenata banka primjenjuje zakone i podzakonske akte entiteta u kojem ima sjedište.
POGLAVLJE II. DEVIZNO TRŽIŠTE I KURS KONVERTIBILNE MARKE
Član 35
(Devizno tržište)
(2) Devizno tržište čine svi poslovi kupovine i prodaje deviza i strane gotovine u BiH unutar bankarskog sistema BiH koji se vrše neposredno između:
a) banaka i rezidenata i banaka i nerezidenata;
b) banaka;
c) banaka i rezidenata koji obavljaju mjenjačke poslove.
(3) Zabranjena je kupovina i prodaja deviza i strane gotovine izvan deviznog tržišta.
Član 36
(Trgovina devizama i stranim gotovim novcem od strane banaka)
(2) Banke na deviznom tržištu kupuju i prodaju devize i stranu gotovinu u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime i za račun rezidenta ili nerezidenta i u ime i za račun rezidenta ili nerezidenta.
(3) Banke mogu na stranim deviznim tržištima kupovati devize i stranu gotovinu.
Član 37
(Trgovina devizama i stranim gotovim novcem promptno i na termin)
(2) Na deviznom tržištu mogu se kupovati i prodavati devize i strana gotovina promptno i na termin.
(3) Promptna kupovina, odnosno prodaja deviza i strane gotovine je kupovina odnosno prodaja sa rokom dospijeća odmah, a najkasnije u roku od dva radna dana.
(4) Terminska kupovina odnosno prodaja deviza i strane gotovine je kupovina odnosno prodaja koja se vrši u roku koji je duži od dva radna dana od zaključenja ugovora.
Član 38
(Mjenjački poslovi)
(1) Mjenjačke poslove mogu obavljati banke kao i rezidenti – druga pravna lica i preduzetnici koji imaju zaključen ugovor s bankom, ovlaštenje Direkcije i registrovani su za obavljanje mjenjačkih poslova.
(2) Mjenjačke poslove banka obavlja u svoje ime i za svoj račun, a rezidenti – druga pravna lica i preduzetnici u svoje ime, a za račun banke.
(3) Rezidenti – druga pravna lica i preduzetnici mjenjačke poslove obavljaju na osnovu ugovora o obavljanju mjenjačkih poslova zaključenog s bankom, na određeno vrijeme do godinu dana.
(4) Zahtjev za dobijanje ovlaštenja za obavljanje mjenjačkih poslova rezidenti iz stava 3 ovog člana podnose Direkciji.
(5) Uslovi i način obavljanja mjenjačkih poslova i uslove za izdavanje ovlaštenja utvrđuju se podzakonskim aktom koji donosi Vlada, na prijedlog Direkcije.
Član 39
(Uslovi za obavljanje mjenjačkih poslova)
Uz zahtjev za dobijanje ovlaštenja iz člana 38 stava 4 ovog zakona rezidenti iz člana 38 stava 3 podnose Direkciji:
a) ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova, zaključen između banke i rezidenta – pravnog lica ili preduzetnika;
b) rješenje iz sudskog registra, iz kojeg je vidljivo da je pravno lice odnosno preduzetnik registrovan za obavljanje mjenjačkih poslova;
c) rješenje nadležnog organa o ispunjenju minimalnih tehničkih uslova za rad u skladu s važećim propisima.
Član 40
(Postupak Direkcije po zahtjevu)
(1) Direkcija odbija zahtjev za izdavanje ovlaštenja za obavljanje mjenjačkih poslova ako utvrdi da rezident – pravno lice ili preduzetnik ne ispunjava uslove za obavljanje mjenjačkih poslova propisane odredbama člana 38 i 39 ovog zakona.
(2) Direkcija oduzima ovlaštenje za obavljanje mjenjačkih poslova ako:
a) rezident - pravno lice ili preduzetnik ne počne s obavljanjem poslova u roku od 90 dana od dana izdavanja ovlaštenja;
b) je ovlaštenje pribavljeno na osnovu neistinite dokumentacije, odnosno neistinito prikazanih podataka;
c) nakon izdavanja ovlaštenja nastupe okolnosti i/ili razlozi usljed kojih rezident - pravno lice ili preduzetnik više ne ispunjava uslove na osnovu kojih je dobio ovlaštenje.
Član 41
(Kurs konvertibilne marke)
(2) Domaća valuta je konvertibilna marka (KM).
(3) Zvanični kurs konvertibilne marke utvrđuje Centralna banka Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine.
(4) Kupovina i prodaja konvertibilne marke za euro vrši se po kursu i uslovima određenim Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, a kurs konvertibilne marke prema ostalim stranim valutama formira se u skladu s ponudom i potražnjom na deviznom tržištu, ukoliko Centralna banka Bosne i Hercegovine drugačije ne odredi.
(5) Banke su dužne javno isticati i objavljivati kurseve po kojima kupuju odnosno prodaju devize i stranu gotovinu.
POGLAVLJE III. FIZIČKI PRENOS SREDSTAVA PLAĆANJA
Član 42
(Fizički prenos strane gotovine, platnih kartica i čekova koji glase na stranu valutu)
(2) Strana gotovina, platne kartice i čekovi koji glase na stranu valutu mogu se slobodno unositi u Distrikt iz inostranstva, uz obavezu prijavljivanja u smislu člana 45 ovog zakona.
(3) Slobodno je iznošenje platnih kartica u inostranstvo.
Član 43
(Iznošenje konvertibilnih maraka u inostranstvo)
Direkcija propisuje iznos do kojega se slobodno mogu iznositi konvertibilne marke iz Distrikta u inostranstvo za rezidente i nerezidente – fizička lica, kao i uslove pod kojima banke mogu iznositi konvertibilne marke iz Brčko distrikta BiH u inostranstvo, saglasno propisima BiH odnosno entiteta.
Član 44
(Iznošenje strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu)
(2) Visinu iznosa strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu koje rezident fizičko lice može iznositi iz Distrikta u inostranstvo utvrđuje Vlada na prijedlog Direkcije.
(3) Uslove pod kojima nerezident može iznositi u inostranstvo stranu gotovinu i čekove koji glase na stranu valutu, a koje je stekao u skladu sa zakonom, utvrđuje Vlada na prijedlog Direkcije.
Član 45
(Obaveza prijavljivanja)
(2) Rezidenti i nerezidenti dužni su prilikom prelaska državne granice carinskom organu prijaviti svako unošenje odnosno iznošenje strane gotovine, konvertibilnih maraka i čekova, koji prelaze iznose koje propiše Vlada.
(3) Obaveza iz stava 1 ovog člana odnosi se i na predstavnika, odgovorno lice ili opunomoćenika, koji preko državne granice za pravno lice ili preduzetnika prenosi stranu gotovinu, konvertibilne marke i čekove.
Član 46
(Mjera privremenog oduzimanja)
(2) Organi kontrole mogu privremeno oduzeti stranu gotovinu, čekove i konvertibilne marke zbog osnovane sumnje da je počinjen prekršaj ili krivično djelo.
(3) Privremeno oduzeta strana gotovina, čekovi i konvertibilne marke deponuju se na Jedinstveni račun Trezora, na poseban privremeni račun, u roku od dva dana od dana njihovog oduzimanja i ostaju na privremenom računu do okončanja prekršajnog ili krivičnog postupka.
(4) O oduzetim sredstvima plaćanja iz stava 1 ovog člana izdaje se potvrda.
POGLAVLJE IV. IZVJEŠTAVANJE I NADZOR
Član 47
(Obaveza izvještavanja)
(2) O obavljanju deviznih poslova propisanih ovim zakonom banke su dužne izvještavati agenciju za bankarstvo nadležnu prema sjedištu banke.
(3) O obavljanju deviznih poslova propisanih ovim zakonom mjenjačnice sa sjedištem u Distriktu dužne su obavještavati Direkciju.
(4) Nadležni organi iz člana 48 ovog zakona propisuju, u okvirima svoje nadležnosti, bankama, mjenjačnicama i ostalim rezidentima i nerezidentima sadržaj i rokove izvještavanja o obavljanju deviznih poslova propisanih ovim zakonom kao i način tog izvještavanja.
(5) Obveznici izvještavanja iz stava 1 ovog člana dužni su nadležnom organu omogućiti uvid u poslovne knjige i staviti na raspolaganje drugu potrebnu dokumentaciju.
Član 48
(Nadzor nad provođenjem ovog zakona)
Nadzor nad provođenjem ovog zakona obavljaju nadležne agencije za bankarstvo, Direkcija i carinski organi, svako u okviru svoje nadležnosti.
Član 49
(Razmjena informacija)
(2) Nadzorna tijela Distrikta dužna su međusobno, kao i s tijelima Bosne i Hercegovine i entiteta:
a) razmjenjivati informacije potrebne u postupku nadzora; i
b) obavještavati o ustanovljenim nepravilnostima važnim za rad drugog nadzornog tijela.
(3) Dostavljanje odnosno razmjena podataka o nadziranoj osobi potrebnih u postupcima nadzora s tijelima iz stava 1 ne smatra se povredom službene tajne.
(4) Nadzorna tijela mogu, posebnim sporazumom ili drugim aktima, urediti sadržaj i način međusobnog obavještavanja odnosno razmjene informacija.
Član 50
(Nadzor nad deviznim poslovanjem banaka i mjenjačnica)
(1) Agencija za bankarstvo Federacije BiH, odnosno Agencija za bankarstvo Republike Srpske obavljaju nadzor deviznog poslovanja banke odnosno mjenjačnice prema sjedištu banke, odnosno mjenjačnice.
(2) Nadzor nad deviznim poslovanjem mjenjačnice sa sjedištem u Distriktu obavlja Direkcija.
Član 51
(Neposredni nadzor)
(1) Direkcija nadzire primjenu i provedbu ovog zakona, te poslovanje rezidenata i nerezidenata kada svoju privrednu i drugu djelatnost obavljaju na teritoriji Distrikta.
(2) Rezidenti i nerezidenti iz stava 1 ovog člana dužni su inspektoru Direkcije:
a) omogućiti nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora i uvid u poslovanje; i
b) staviti na raspolaganje potrebnu dokumentaciju kao i podatke o djelatnosti koju rezident obavlja u inostranstvu.
Član 52
(Postupanje carinskih organa)
(1) Propisima BiH utvrđuju se ovlaštenja i mjere carinskih organa u vezi s kontrolom iznošenja iz Distrikta u inostranstvo i unošenja u Distrikt iz inostranstva strane gotovine, konvertibilnih maraka i čekova u putničkom, robnom i poštanskom saobraćaju u skladu s propisima BiH kojima se uređuje ova oblast.
(2) Carinski organi, uz izdavanje potvrde, mogu na graničnom prelazu privremeno oduzeti konvertibilne marke, stranu gotovinu i čekove koji prelaze iznos koji utvrdi Vlada, od rezidenta ili nerezidenta.
Član 53
(Obaveza saradnje)
Rezidenti i nerezidenti dužni su nadzornim organima iz člana 48 ovog zakona:
a) omogućiti nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora i uvid u poslovanje;
b) dati na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju kao i informacije o djelatnosti koju rezident obavlja u inostranstvu.
POGLAVLJE V. KAZNENE ODREDBE
Odjeljak A. Krivična djela
Član 54
(Neovlašteno bavljenje trgovinom stranim gotovim novcem)
Ko se neovlašteno bavi kupovinom ili prodajom stranog gotovog novca ili organizuje mrežu preprodavaca odnosno posrednika, a vrijednost prometovanog gotovog novca prelazi iznos od 50.000 KM kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Član 55
(Neovlašteno posredovanje u trgovini stranim gotovim novcem)
Odgovorno lice koje sklapanjem ugovora, organizovanjem posla ili na drugi način ostvaruje za pravno lice kupovinu, prodaju ili posreduje prilikom kupovine ili prodaje strane gotovine suprotno ovom zakonu ili u pravnom licu organizuje mjenjačke poslove suprotno ovom zakonu, a iznos prometovane strane gotovine prelazi iznos od 50.000 KM kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Odjeljak B. Prekršaji
Član 56
(Plaćanje prema inostranstvu na osnovu simuliranog ugovora ili druge nevjerodostojne dokumentacije, odnosno zaključenja ugovora suprotno ovom zakonu)
(2) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj rezident – pravno lice ako plaća ili izdaje nalog za plaćanje prema inostranstvu na osnovu simuliranog ugovora ili druge nevjerodostojne dokumentacije, odnosno zaključuje ugovor u kojem nije navedena stvarna vrijednost (član 7 stav 5).
(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu, rezidentu – pravnom licu i nerezidentu – pravnom licu novčanom kaznom do 3.000 KM.
(4) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se rezident preduzetnik i nerezident preduzetnik novčanom kaznom od 1.500 KM.
(5) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se rezident fizičko lice i nerezident fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM.
Član 57
(Odobravanje kredita, izdavanje garancija i jamstva u korist nerezidenta bez ugovaranja odnosno pribavljanja instrumenata osiguranja naplate)
(2) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj rezident ako pri odobravanju kredita, te izdavanju garancije i jamstva u korist nerezidenta ne ugovori i od nerezidenta ne pribavi instrumente osiguranja naplate kojima se postiže sigurnost kreditnog posla, kao i garancije koja se izdaje i jamstva koje se daje (član 21 stav 7).
(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u rezidentu novčanom kaznom od 3.000 KM.
Član 58
(Obavljanje mjenjačkih poslova suprotno ovom zakonu odnosno onemogućavanja nesmetanog obavljanja kontrole poslovanja)
(1) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj rezident – pravno lice ako:
a) mjenjačke poslove obavlja suprotno odredbama člana 38 ovog zakona;
b) ako ne omogući nesmetano obavljanje kontrole, uvid u poslovanje, te ne stavi na raspolaganje potrebnu dokumentaciju te tražene podatke (član 54).
(2) Za prekršaj iz stava 1 tačke b) ovog člana kaznit će se i nerezident pravno lice novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM.
(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se odgovorno lice u rezidentu, pravnom licu i nerezidentu, pravnom licu novčanom kaznom od 3.000 KM.
(4) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se rezident, preduzetnik novčanom kaznom od 1.500 KM.
(5) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se rezident, fizičko lice i nerezident, fizičko lice novčanom kaznom od 1.500 KM.
(6) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja mjenjačkih poslova ili druge djelatnosti koja je bila predmet kontrole, u trajanju od tri do šest mjeseci.
Član 59
(Postupanje suprotno odredbama člana 7 stava 2, člana 11, člana 12, člana 14 stava 2, člana 15, člana 17, člana 18 stavova 1 i 3, člana 19 stavova 1 i 2, člana 20, člana 21 stavova 2, 4, 5, 6, 8, 9, člana 22, člana 24 stavova 1, 2 i 3, člana 27, člana 32, člana 33 stava 2 i člana 47 stavova 1 i 3 ovog zakona)
(2) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj banka, rezident pravno lice i nerezident pravno lice ako:
a) izvrši nalog za plaćanje, odnosno prenos inostranstvu suprotno članu 7 stavu 2 ovog zakona;
b) dobit ostvarenu po osnovu izvođenja investicijskih radova u inostranstvu, kao i devize koje je u skladu s garantnim rokovima naručilac investicijskih radova zadržao kao garanciju za dobro izvršenje posla, ne unese u Distrikt u roku od osam dana od dana izvršenja investicijskih radova odnosno dana isteka garantnog roka (član 11);
c) dobit ostvarenu po osnovu obavljanja privredne djelatnosti u inostranstvu ne unese u Distrikt u skladu s ovim zakonom (član 12);
d) za robu ili uslugu koje nisu uvezene u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja ne izvrši vraćanje unaprijed plaćenog iznosa u roku od osam dana od dana isteka roka od šest mjeseci (član 14 stav 2);
e) rezidenti, odnosno nerezidenti plaćanje i prenos kapitala po osnovu sticanja, prodaje i likvidacije direktnih investicija u inostranstvu vrše suprotno odredbi člana 15 ovog zakona;
f) rezident, odnosno nerezident plaćanje i prenos sredstava radi sticanja vlasništva nad nekretninama u inostranstvu vrši suprotno odredbi člana 17 ovog zakona;
g) plaćanje radi kupovine stranih vrijednosnih papira na domaćem i stranom tržištu kapitala vrši suprotno odredbi člana 18 stava 1 ovog zakona;
h) plaćanje radi kupovine domaćih vrijednosnih papira vrši suprotno odredbi člana 18 stava 3 ovog zakona;
i) plaćanje radi kupovine stranih kratkoročnih vrijednosnih papira na stranom i domaćem tržištu novca vrši suprotno odredbi člana 19 stava 1 ovog zakona;
j) plaćanje vrši radi kupovine domaćih kratkoročnih vrijednosnih papira suprotno članu 19 stavu 2 ovog zakona;
k) poslove s udjelima u investicijskim fondovima obavlja suprotno članu 20 ovog zakona;
l) banka odobri kredit suprotno odredbi člana 21 stava 2 ovog zakona;
m) međusobno odobravaju devizne kredite (član 21 stav 4);
n) finansijske kredite iz inostranstva ne koristi preko banke ili deviznog računa u inostranstvu otvorenog u skladu s odredbama ovog zakona (član 21 stav 5);
o) finansijske kredite preko banke u inostranstvu koristi suprotno članu 21 stavu 6;
p) odobrava nerezidentima finansijske kredite s rokom dospijeća kraćim od jedne godine kada to ovim zakonom nije dopušteno (član 21 stav 8);
q) rezidenti i nerezidenti vrše kreditiranje u domaćoj valuti (član 21 stav 9);
r) kreditne poslove zaključuju suprotno članu 22 ovog zakona;
s) poslove kupovine potraživanja po osnovu kredita odobrenog nerezidentu, kao i preuzimanja duga rezidenta prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla s inostranstvom zaključi suprotno članu 24 stavu 1 ovog zakona;
t) poslove kupovine potraživanja po osnovu kredita odobrenog nerezidentu, kao i preuzimanja duga rezidenta prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla s inostranstvom zaključi suprotno članu 24 stavu 2 ovog zakona;
u) nerezident izvrši kupovinu potraživanja i dugovanja suprotno propisu Vlade (član 24 stav 3);
v) naplatu premije osiguranja ili isplatu štete vrši suprotno članu 27 ovog zakona;
w) vrši transfer sredstava s deviznog računa i računa u konvertibilnim markama prije izmirenja obaveza iz člana 32 ovog zakona;
x) banka ne osigura tajnost podataka (član 33 stav 2);
y) ne postupi u skladu s propisanom obavezom izvještavanja iz člana 47 stava 1 ovog zakona;
z) nadležnom organu ne omogući uvid u poslovne knjige i ne stavi na raspolaganje drugu potrebnu dokumentaciju (član 47 stav 3).
(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u banci, rezidentu pravnom licu i nerezidentu pravnom licu novčanom kaznom od 3.000 KM.
(4) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se rezident poduzetnik i nerezident poduzetnik novčanom kaznom od 1.500 KM.
(5) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se rezident fizičko lice i nerezident fizičko lice novčanom kaznom od 1.500 KM.
(6) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za rezidenta pravno lice i preduzetnika u najkraćem trajanju od tri do šest mjeseci.
Član 60
(Postupanje suprotno odredbama člana 3 stavova 1 i 2, člana 4 stavova 1 i 3, člana 7 stavova 1, 3 i 4, člana 8 stavova od 2 do 5, člana 9, člana 29, člana 30 stava 4, člana 31 stavova 2, 3 i 4, člana 35 stava 2, člana 41 stavova 3 i 4, člana 43, člana 44 i člana 45 stava 1)
(2) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj banka, rezident – pravno lice i nerezident pravno lice ako:
a) devize koriste suprotno ovom zakonu (član 3 stav 1);
b) stranu gotovinu koristi suprotno propisima Vlade (član 3 stav 2);
c) plaćanje, naplaćivanje, prenos i isplatu u Distriktu vrši suprotno odredbama ovog zakona (član 4 stav 1);
d) ne položi stranu gotovinu na svoj devizni račun kod banke (član 4 stav 3);
e) plaćanje i naplaćivanje po tekućim i kapitalnim poslovima ne vrši preko banke (član 7 stav 1);
f) plaćanje, naplaćivanje i prenos po tekućim i kapitalnim poslovima vrši suprotno propisu Vlade (član 7 stav 3);
g) plaćanje po kapitalnim poslovima vrši platnim karticama (član 7 stav 4);
h) banka postupa suprotno odredbama člana 8 stavova 2, 3, 4 i 5 ovog zakona;
i) devize koje je ostvario u inostranstvu, kao i devize koje je prenio u inostranstvo, a nije ih upotrijebio u inostranstvu ne unese u Distrikt (član 9);
j) banka ne drži devize u skladu sa zakonom (član 29);
k) ima devizne račune kod banke u inostranstvu suprotno propisu Vlade (član 30 stav 4);
l) devize ostvarene u skladu s ovim zakonom ne drži kod banke (član 31 stav 2);
m) drži na računu kod banke konvertibilne marke koje nije ostvario naplaćivanjem po tekućim i kapitalnim poslovima dozvoljenim ovim zakonom (član 31 stav 3);
n) od banke kupi devize u iznosu većem od iznosa protuvrijednosti konvertibilne marke koju ostvari u skladu s ovim zakonom (član 31 stav 4);
o) kupi ili proda devize ili stranu gotovinu izvan deviznog tržišta (član 35 stav 2);
p) kupovinu i prodaju konvertibilne marke izvrši po kursu i uslovima suprotno odredbama člana 41 stava 3 ovog zakona;
q) javno ne istakne i objavi kurseve po kojima kupuje i prodaje devize i stranu gotovinu (član 41 stav 4);
r) konvertibilne marke iznosi iz Distrikta suprotno propisu Direkcije (član 43);
s) iz Distrikta iznosi stranu gotovinu i strane čekove suprotno propisu Vlade (član 44);
t) ne prijavi cariniku svako unošenje, odnosno iznošenje strane gotovine i konvertibilnih maraka u vrijednosti koja prelazi iznose koje propiše Vlada (član 45 stav 1).
(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana, kaznit će se i odgovorno lice u banci, rezidentu pravnom licu i nerezidentu pravnom licu, novčanom kaznom od 2.500 KM do 3.000 KM.
(4) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se rezident preduzetnik i nerezident preduzetnik novčanom kaznom od 1.500 KM.
(5) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se rezident fizičko lice i nerezident fizičko lice novčanom kaznom od 1.500 KM.
(6) Za radnje iz stava 1 ovog člana, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za rezidenta, pravnog lica i preduzetnika u trajanju od tri do šest mjeseci.
Član 61
(Postupanje suprotno odredbama člana 10 stavova 1 i 3, člana 14 stava 1 i člana 25 stava 1)
(1) Novčanom kaznom od 1.500 KM do 12.000 KM kaznit će se za prekršaj rezident, pravno lice ako:
a) sredstva plaćanja po osnovu izvoza robe ili usluge inostranstvu ne unese u Distrikt u roku od šest mjeseci od dana izvoznog carinjenja robe, odnosno od dana izvršenja usluge (član 10 stav 1);
b) sredstva plaćanja ostvarena po osnovu prodaje plaćene robe koja se nalazi u inostranstvu i neposredno isporučuje u inostranstvo ne unese u Distrikt u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja (član 10 stav 3);
c) unaprijed plaćenu robu ili uslugu ne uveze u Distrikt u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja robe ili usluge (član 14 stav 1);
d) ne izvještava Direkciju o kreditnim poslovima s inostranstvom zaključenim u skladu s ovim zakonom (član 25 stav 1).
(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u rezidentu pravnom licu novčanom kaznom od 1.500 do 3.000 KM.
(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i rezident preduzetnik novčanom kaznom od 1.500 KM.
(4) Za radnje iz stava 1 ovog člana, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za rezidenta pravno lice i preduzetnika u najkraćem trajanju od tri i najdužem trajanju do šest mjeseci.
Član 62
(Postupanje suprotno odredbama članova 18, 26 i 28 stava 2)
Novčanom kaznom od 1.500 KM kaznit će se za prekršaj rezident fizičko lice, ako:
a) plaćanje radi kupovine stranih vrijednosnih papira na stranom i domaćem tržištu kapitala vrši suprotno članu 18 ovog zakona;
b) plaća premiju osiguranja života u inostranstvu nerezidentu – osiguravajućem društvu suprotno članu 26 ovog zakona;
c) suprotno propisu Vlade, vrši lični i fizički prenos sredstava (član 28 stav 2).
Član 63
(Izricanje zaštitne mjere)
(2) Za prekršaje iz članova od 58 do 61 ovog zakona, pored novčane kazne izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili koji su nastali izvršenjem prekršaja.
(3) Predmeti iz stava 1 ovog člana mogu se oduzeti i ako nisu svojina učinioca prekršaja ili njima ne raspolaže učinilac prekršaja.
(4) Izuzetno od odredbe stava 1 ovog člana, može se izvršiti djelimično oduzimanje predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili koji su nastali izvršenjem prekršaja ako pobude ili druge okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen ukazuju da nije opravdano da se predmet oduzme u cjelini.
Član 64
(Postupak s novčanim sredstvima naplaćenim ili oduzetim u prekršajnom odnosno krivičnom postupku)
(1) Novčane kazne, imovinska korist i sredstva plaćanja, kao i sredstva ostvarena prodajom predmeta koji su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvršenje krivičnog djela ili prekršaja ili koji su nastali izvršenjem krivičnog djela ili prekršaja uplaćuju se na JRT.
(2) Strana gotovina, devize i ostala sredstva plaćanja koja su oduzeta kao predmet izvršenja krivičnog djela ili prekršaja, uplaćuju se na račun JRT.
DIO TREĆI – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 65
(Započeti postupci)
Postupci započeti do stupanja na snagu ovog zakona koji nisu pravosnažno okončani nastaviti će se po odredbama zakona koji je važio u vrijeme pokretanja postupka.
Član 66
(Rok za donošenje podzakonskih akata)
(1) Provedbeni propisi predviđeni ovim zakonom bit će doneseni u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Prilikom donošenja provedbenih propisa, nadležni organi će naročitu pažnju posvetiti potrebi da se isti u najvećoj mogućoj mjeri usklade s propisima BiH, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
Član 67
(Prestanak primjene)
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje se primjenjivati Zakon o deviznom poslovanju (Službene novine Federacije BiH, broj 36/98).
Član 68
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko distrikta BiH, a primjenjivat će se od 1. 1. 2017. godine.
("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 23/2016)
DIO PRVI – OPĆE ODREDBE
Član 1
(Predmet)
Ovim zakonom propisuju se plaćanje odnosno poslovanje između rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja i u konvertibilnim markama, poslovanje između rezidenata u stranim sredstvima plaćanja, kupovina i prodaja sredstava plaćanja, fizički prenos i jednostrani prenosi imovine iz Brčko distrikta Bosne I Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt) u inostranstvo i iz inostranstva u Distrikt koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenata i nerezidenata.
Član 2
(Definicije)
(1) Termini koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
a) Rezidenti su:
1) pravna lica sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, osim predstavništava ovih lica koja se nalaze izvan Bosne i Hercegovine;
2) podružnice i drugi organizacioni dijelovi stranih pravnih lica upisani u registar nadležnog organa u Bosni i Hercegovini i predstavništva stranih pravnih lica ukoliko to nije u suprotnosti s propisima Bosne i Hercegovine kojima je uređeno ovo pitanje;
3) preduzetnici (obrtnici i trgovci) koji samostalno obavljaju djelatnost radi sticanja dohotka i registrovani su kod nadležnog organa (u daljnjem tekstu: preduzetnici);
4) fizička lica s prebivalištem u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH), osim fizičkih lica čiji privremeni boravak u inostranstvu traje duže od jedne godine;
5) fizička lica - strani državljani koji u BiH borave na osnovu dozvole za boravak, odnosno radne vize, duže od 183 dana, osim diplomatskih i konzularnih predstavnika stranih zemalja te članova njihovih porodica;
6) diplomatska, konzularna i druga predstavništva iz BiH u inostranstvu koja se finansiraju iz budžeta te državljani BiH zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih porodica.
b) Nerezidenti su lica koja nisu navedena u tački a) ovog člana.
c) Poslovanje je zaključivanje i realizacija tekućih i kapitalnih poslova odnosno izvršavanje plaćanja, naplaćivanja i prijenosa.
d) Banka je pravno lice koje je osnovano i posluje u skladu s propisima o bankama entiteta i ima dozvolu za rad Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ili Agencije za bankarstvo Republike Srpske.
e) Centralna banka Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Centralna banka) je pravno lice koje posluje u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i obavlja poslove u skladu sa svojim ovlaštenjima.
f) Strana sredstva plaćanja su devize, strana gotovina (gotov novac), čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti.
g) Devize su novčana potraživanja od inostranstva.
h) Strana gotovina (novčanice i kovani novac) je novčano potraživanje od centralne banke ili države koja je izdala novac.
i) Čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti su novčana potraživanja od izdavatelja.
j) Vrijednosni papiri jesu vrijednosni papiri u skladu s propisima kojima se uređuje tržište vrijednosnih papira.
k) Domaći vrijednosni papiri su vrijednosni papiri izdati od strane rezidenta te depozitni zapisi koji su izdati u inostranstvu na osnovu domaćeg vrijednosnog papira.
l) Strani vrijednosni papiri jesu vrijednosni papiri koji nisu definisani kao domaći vrijednosni papiri.
m) Devizno tržište obuhvata poslove kupovine i prodaje deviza i strane gotovine.
n) Mjenjački poslovi su poslovi kupovine i prodaje strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu fizičkim licima.
o) Tekući poslovi su poslovi zaključeni između rezidenata i nerezidenata čija namjena nije prenos kapitala.
p) Plaćanja i prenosi po tekućim poslovima obuhvataju:
1) dospjela plaćanja na osnovu vanjskotrgovinskih poslova, kao i po drugim tekućim poslovima s inostranstvom uključujući i usluge;
2) dospjela plaćanja kamata na kredite i neto dobiti od drugih ulaganja;
3) plaćanje dospjelog dijela glavnice kredita, povlačenje direktnih investicija i prenos dobiti po osnovu direktnih investicija;
4) prenos u korist fizičkih lica po osnovu doznaka radnika, penzija, invalidnina i ostalih socijalnih primanja, prenos po osnovu poreza i taksi međudržavne saradnje, isplata po štetama na osnovu ugovora o osiguranju, prenos po osnovu pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka, prenos po osnovu dobitaka u igrama na sreću, naknade za koncesije, članarina i kazni (penala) te umjerenih doznaka na ime troškova za izdržavanje porodica.
q) Kapitalni poslovi su poslovi zaključeni između rezidenta i nerezidenta koji nisu tekući poslovi s inostranstvom. U kapitalne poslove ubrajaju se:
1) direktne investicije;
2) ulaganje u nekretnine;
3) poslovi s vrijednosnim papirima;
4) poslovi s udjelima u investicijskim fondovima;
5) kreditni poslovi;
6) depozitni poslovi;
7) poslovi plaćanja po osnovu ugovora o osiguranju, u skladu s propisima kojima se uređuju poslovi osiguranja;
8) jednostrani prenosi imovine koji mogu biti lični i fizički.
r) Direktne investicije su sva ulaganja rezidenata u inostranstvu i nerezidenata u Distriktu koja ulagač obavi s namjerom uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanja znatnog uticaja na upravljanje pravnim licem, u skladu s propisima o stranim ulaganjima i propisima o vanjskotrgovinskom poslovanju.
s) Uspostavljanje trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanje značajnog uticaja na upravljanje pravnim licem podrazumijeva:
1) osnivanje pravnog lica ili povećanje osnovnog kapitala pravnog lica u potpunom vlasništvu ulagača, osnivanje dijela pravnog lica (podružnice) ili otkup već postojećeg pravnog lica u potpuno vlasništvo ulagača ili ulaganje radi obavljanja djelatnosti preduzetnika pojedinca;
2) ulaganje u novo ili već postojeće pravno lice ako ulagač time stiče ukupno 10% (deset posto) ili više procenata učešća u osnovnom kapitalu, odnosno 10% (deset posto) ili više glasačkih prava poslije ispunjenja uslova iz alineje 1 ove tačke;
3) kredite radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa, s rokom od pet godina ili duže ako nemaju karakter podređenog potraživanja (subordinirani krediti).
t) Ulaganje u nekretnine su plaćanja radi sticanja svojine na nekretninama rezidenata u inostranstvu i nerezidenata u Distriktu.
u) Poslovi s vrijednosnim papirima su poslovi na tržištu kapitala i tržištu novca, kao i poslovi s investicionim fondovima koji nisu poslovi u smislu direktnih ulaganja. Vrijednosni papiri kojima se trguje na tržištu kapitala su: dionice, obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri koji su emitovani u seriji, s rokom dospijeća dužim od jedne godine. Vrijednosni papiri kojima se trguje na tržištu novca su vrijednosni papiri emitovani u seriji, s rokom dospijeća do godinu dana, kao što su blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, certifikati o depozitu i bankarski akcepti.
v) Kreditni poslovi (krediti i zajmovi) su pravni poslovi između rezidenta i nerezidenta zaključeni u devizama u skladu sa zakonom. U kreditne poslove ubrajaju se komercijalni krediti i finansijski krediti, kao i jamstva i garancije, od čega su:
1) komercijalni krediti odgođena plaćanja odnosno plaćanja unaprijed robe i usluga kao i finansiranje od banke odgođenog plaćanja i plaćanja unaprijed. Komercijalnim kreditima smatraju se i poslovi otkupa potraživanja (faktoring i forfeiting) ako osnovni posao, koji je osnov za nastalo potraživanje ima obilježja komercijalnog kredita. Pod finansiranjem od banke odgođenog plaćanja i plaćanja unaprijed iz ove tačke podrazumijeva se davanje kredita dužniku radi finansiranja prometa roba i usluga s inostranstvom, odnosno izmirenje obaveze po nalogu tog dužnika neposredno isporučiocu robe, odnosno pružaocu usluge u vanjskotrgovinskom prometu;
2) finansijski krediti su svi krediti osim kredita iz tačke s) alineje 3). Finansijskim kreditima smatraju se i svi oblici finansiranja koji u osnovi imaju komercijalne poslove (trgovina robom ili pružanje usluga) u kojima rezident nije ugovorna strana u poslu. Pod finansijskim kreditima podrazumijevaju se i svi oblici finansiranja koji u osnovi imaju komercijalne poslove (trgovina robom i pružanje usluga) u kojima je rezident jedna od ugovornih strana u poslu. U finansijske kredite se ne ubrajaju jamstva i garancije;
3) zajmovi i poslovi između rezidenta i nerezidenta kojima rezident uzima od nerezidenta ili daje nerezidentu zajam, u skladu s odredbama ovog zakona i zakona kojima se uređuju obligacioni odnosi;
4) bankarske garancije, koje banke daju u korist nerezidenta po kreditnim poslovima s inostranstvom i kreditnim poslovima između dva nerezidenta u inostranstvu;
5) jamstva i druga sredstva osiguranja, osiguranja koja, u skladu s ovim zakonom, rezidenti - pravna lica daju u korist nerezidenata - davaoca kredita, po kreditnim poslovima s inostranstvom i kreditnim poslovima između dva nerezidenta u inostranstvu.
w) Depozitni poslovi su poslovi nastali na osnovu ugovora o depozitu između nerezidenta i banke te između rezidenta i nerezidentne finansijske institucije. U smislu ovog zakona depozitnim poslom smatra se i ugovor o tekućem ili drugom računu, a u skladu s propisima kojima se uređuju obligacioni odnosi i platni promet.
x) Plaćanje po osnovu ugovora o osiguranju su plaćanja koja uključuju plaćanje premija i osiguranih svota na osnovu ugovora između nerezidentnog društva za osiguranje i rezidenta kao korisnika kao i rezidentnog društva za osiguranje i nerezidenta kao korisnika, u skladu s propisima koji uređuju oblast osiguranja.
y) Jednostrani prenosi su prenosi imovine iz Distrikta u inostranstvo ili iz inostranstva u Distrikt koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenta fizičkog lica i nerezidenta fizičkog lica. Jednostrani prenosi mogu biti lični i fizički, od čega je:
1) lični prenos imovine je prenos imovine iz Distrikta u inostranstvo ili iz inostranstva u Distrikt uključujući poklone i pomoć, rentu, nasljedstvo, podmirenje duga useljenika u matičnoj zemlji, prenos imovine iseljenika u inostranstvo i dohotka osoba zaposlenih u BiH koji nisu rezidenti.
2) fizički prenos je svaki prenos gotovine u konvertibilnim markama, strane gotovine, čekova i materijaliziranih vrijednosnih papira iz Distrikta u inostranstvo ili iz inostranstva u Distrikt.
DIO DRUGI – DEVIZNO POSLOVANJE
POGLAVLJE I. PLAĆANJE, NAPLAĆIVANJE I PRENOS
Član 3
(Plaćanje prema inostranstvu)
(1) Rezidenti i nerezidenti za plaćanje prema inostranstvu koriste devize, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada) može propisati uslove pod kojima rezidenti i nerezidenti mogu koristiti i stranu gotovinu za plaćanje prema inostranstvu.
Član 4
(Plaćanje, naplaćivanje i prenos u Distriktu)
(1) Plaćanje, naplaćivanje, prenos i isplata u Distriktu između rezidenata, između rezidenata i nerezidenata i između nerezidenata vrši se u konvertibilnim markama.
(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana plaćanje, naplaćivanje i prenos može se vršiti u devizama i stranoj gotovini i to po osnovu:
a) deviznog kreditiranja u Distriktu u skladu s odredbama ovog zakona;
b) otplate deviznog kredita u Distriktu;
c) naplaćivanje premije osiguranja i isplati štete u poslovima osiguranja s nerezidentima, kao i s rezidentima koji izvode investicijske radove i obavljaju privrednu djelatnost u inostranstvu;
d) prodaja i kupovina robe s konsignacijskih skladišta, u slobodnim zonama i u slobodnim carinskim prodavnicama;
e) kupovina i prodaja vrijednosnih papira koji glase na stranu valutu;
f) isplate strane gotovine s devizne štedne knjižice i deviznog računa, kao i prenos deviza s jedne devizne štedne knjižice na drugu deviznu štednu knjižicu, odnosno s jednog deviznog računa na drugi devizni račun;
g) kupovine i prodaje, odnosno plaćanja i naplate potraživanja i dugovanja nastalih po vanjskotrgovinskim poslovima rezidenata - pravnih lica i preduzetnika iz člana 7 stava 3 i člana 24 ovog zakona;
h) uplate depozita kao sredstva osiguranja.
(3) Stranu gotovinu ostvarenu u skladu s ovim zakonom, rezident – pravno lice i preduzetnik dužan je položiti na svoj devizni račun u banci, najkasnije narednog radnog dana.
(4) Druge osnove po kojima se u Distriktu može izvršiti plaćanje, naplaćivanje i prenos u devizama i stranoj gotovini utvrđuju se podzakonskim aktom koji donosi Vlada, na prijedlog Direkcije za finansije Distrikta (u daljnjem tekstu: Direkcija).
Član 5
(Sloboda ugovaranja)
U Distriktu je dozvoljeno ugovaranje u devizama s tim što se plaćanje i naplaćivanje vrši u konvertibilnim markama.
Član 6
(Tekući i kapitalni poslovi)
Plaćanje, naplaćivanje i prenos po tekućim i kapitalnim poslovima između rezidenata i nerezidenata vrši se slobodno, u skladu s ovim zakonom.
Član 7
(Plaćanje, naplaćivanje i prenos po tekućim i kapitalnim poslovima)
(1) Plaćanje, naplaćivanje i prenos po tekućim i kapitalnim poslovima između rezidenata i nerezidenata obavljaju banke, u skladu s ovim zakonom.
(2) Banka ne može izvršiti nalog za plaćanje, odnosno prenos inostranstvu ako takvo plaćanje, odnosno prenos nije u skladu s ovim zakonom.
(3) Banka primjenjuje uslove propisane prema svom sjedištu, pod kojima se plaćanje, naplaćivanje i prenos po tekućim i kapitalnim poslovima između rezidenata i nerezidenata može vršiti prebijanjem dugovanja i potraživanja, ustupanjem potraživanja, preuzimanjem duga ili drugim oblikom namirenja dugovanja i potraživanja.
(4) Platnim karticama ne može se vršiti plaćanje po kapitalnim poslovima.
(5) Rezident ne može izvršiti plaćanje ili izdati nalog za plaćanje prema inostranstvu na osnovu simuliranog ugovora ili druge nevjerodostojne dokumentacije, odnosno zaključiti ugovor u kojem nije navedena stvarna vrijednost.
Član 8
(Banka primalac naloga za plaćanje)
(1) Banka primalac naloga za plaćanje (u daljnjem tekstu: banka primalac) obavezna je izvršiti nalog za plaćanje pošiljaoca samo ako postoji odgovarajuće pokriće na računu pošiljaoca.
(2) Banka primalac obavezna je izvršiti nalog za plaćanje koji:
a) je propisno popunjen, autorizovan ili autentičan;
b) propisno identifikuje odredišnu banku; i
c) identifikuje primaoca s izvjesnim stepenom sigurnosti.
(3) Banka primalac obavezna je izvršiti instrukcije sadržane u nalogu onog bankarskog dana kada je nalog primljen ili na dan druge valute, ako on postoji zavisno od toga koji je od ta dva kasniji.
(4) Banka primalac obavezna je pošiljaocu osigurati informacije o:
a) uslovima pod kojima se izvršava nalog za plaćanje;
b) vremenu potrebnom za izvršenje, od davanja naloga do isplate primaocu;
c) načinu obračuna provizije i drugih troškova, ukoliko postoje; i
d) primijenjenom deviznom kursu.
(5) Po izvršenom nalogu za plaćanje, banka primalac dužna je pošiljaocu osigurati informacije o:
a) izvršenom plaćanju;
b) originalnom iznosu po kojem je izvršeno plaćanje;
c) iznosu svih troškova i provizija koje je pošiljalac dužan da plati; i
d) datumu valute.
(6) Isplata primaoca vrši se odobravanjem računa, a najkasnije sljedećeg bankarskog dana po završetku transfera.
Član 9
(Devize ostvarene u inostranstvu i prenesene u inostranstvo)
Rezident koji je devize ostvario u inostranstvu, kao i rezident koji je devize prenio u inostranstvo, a nije ih upotrijebio u inostranstvu, dužan je devize unijeti u Distrikt, u skladu s ovim zakonom.
Član 10
(Sredstva plaćanja po osnovu izvoza robe ili usluge)
(1) Rezident – pravno lice i preduzetnik dužan je naplatiti i unijeti u Distrikt sredstva plaćanja po osnovu izvoza robe ili usluge prema inostranstvu u roku od šest mjeseci od dana izvoznog carinjenja, odnosno od dana izvršenja usluge.
(2) Posao izvoza robe ili usluge s ugovorenim rokom naplate dužim od šest mjeseci od dana izvoznog carinjenja robe, odnosno dana izvršene usluge, kao i posao izvoza robe ili usluge koji nije naplaćen u roku iz stava 1 ovog člana, smatra se kreditnim poslom s inostranstvom.
(3) Sredstva plaćanja ostvarena po osnovu prodaje plaćene robe koja se nalazi u inostranstvu i neposredno isporučuje inostranstvu, rezident je dužan unijeti u Distrikt u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja.
(4) Naplata po osnovu izvezene robe i izvršenih usluga u okviru privredne djelatnosti u slobodnim carinskim zonama, uređuje se u skladu s propisima koji uređuju takvu djelatnost.
(5) Uslovi i način evidentiranja poslova iz stava 2 ovog člana utvrđuje se podzakonskim aktom koji donosi Vlada, na prijedlog direktora Direkcije.
Član 11
(Izvođenje investicijskih radova u inostranstvu)
Rezident – pravno lice dužan je, u roku od osam radnih dana od dana završetka investicijskih radova, odnosno do isteka garantnog perioda unijeti u Distrikt:
a) dobit ostvarenu po osnovu izvođenja investicijskih radova u inostranstvu,
b) devize koje je, u skladu s garantnim rokovima za ispravnost izvršenih radova naručilac investicijskih radova zadržao kao garanciju za dobro izvršenje posla, kao i
c) sva preostala sredstva na računu.
Član 12
(Obavljanje privredne djelatnosti u inostranstvu)
Rezident – pravno lice i preduzetnik dužni su dobit ostvarenu po osnovu obavljanja privredne djelatnosti u inostranstvu koju ne iskoriste za namjene utvrđene propisima o vanjskotrgovinskoj politici i vanjskotrgovinskom poslovanju unijeti u Distrikt, u roku od osam radnih dana od dana iskazivanja dobiti.
Član 13
(Dan naplate)
(1) Danom naplate smatra se dan:
a) kada su devize uplaćene u korist računa u banci;
b) kada je izvršeno carinjenje robe, odnosno izvršena usluga kojom se naplaćuje izvoz.
(2) Ako je rezidentu – pravnom licu ili preduzetniku odobreno držanje deviza na računu u inostranstvu, danom naplate smatra se dan kada su devize doznačene na računu tog lica u inostranstvu.
Član 14
(Plaćanje unaprijed)
(2) Rezident – pravno lice i preduzetnik dužan je unaprijed plaćenu robu ili usluge uvesti u Distrikt u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja robe ili usluge.
(3) Rezident koji ne uveze robu ili uslugu u roku iz stava 1 ovog člana dužan je vratiti unaprijed plaćeni iznos u roku od osam dana od isteka roka iz stava 1 ovog člana.
(4) Posao uvoza unaprijed plaćene robe ili usluge s ugovorenim rokom dužim od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja smatra se kreditnim poslom s inostranstvom.
(5) Plaćanje uvoza robe ili usluga u okviru privredne djelatnosti u slobodnim carinskim zonama uređuje se u skladu s propisima koji uređuju ovu djelatnost.
(6) Uslovi i način evidentiranja poslova iz stava 3 ovog člana utvrđuje se podzakonskim aktom koji donosi Vlada, na prijedlog Direkcije.
Član 15
(Plaćanje i prenos kapitala)
(2) Rezidenti mogu slobodno vršiti plaćanje i prenos kapitala po osnovu sticanja, prodaje i likvidacije direktnih investicija u inostranstvu samo ako je taj posao registrovan i izvršen u skladu s propisima o vanjskotrgovinskoj politici odnosno poslovanju.
(3) Nerezidenti mogu slobodno vršiti plaćanje i prenos kapitala po osnovu sticanja, prodaje i likvidacije direktnih investicija u Distriktu, samo ako je taj posao registriran i izvršen u skladu s propisima koji regulišu vanjskotrgovinsku politiku odnosno poslovanje.
Član 16
(Prenos dobiti i stečajne odnosno likvidacijske mase)
(2) Prenos dobiti u inostranstvo koju nerezident ostvari direktnim ulaganjem slobodan je pod uslovom da su u Distriktu izmirene sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa.
(3) Prenos ostatka likvidacijske ili stečajne mase u inostranstvo, slobodan je pod uslovom da su u Distriktu izmirene sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa.
(4) Izmirenje poreznih obaveza dokazuje se uvjerenjem o izmirenju poreza i doprinosa koje izdaje Direkcija za finansije Brčko distrikta BIH, Porezna uprava kao i uvjerenjem o izmirenju poreza koje izdaje Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
Član 17
(Sticanje vlasništva na nekretninama)
(2) Rezident može doznačiti sredstva u inostranstvo radi sticanja vlasništva na nekretninama u inostranstvu ako je izmirio obaveze po osnovu poreza i doprinosa uz predočenje banci dokumenata iz člana 16 stava 3 ovog zakona, osim ako posebnim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije propisano.
(3) Nerezident može izvršiti plaćanje radi sticanja vlasništva na nekretninama u Distriktu, osim ako posebnim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije propisano.
Član 18
(Otkup vrijednosnih papira)
(2) Rezidenti – pravna lica mogu vršiti plaćanja radi kupovine stranih vrijednosnih papira na stranom tržištu kapitala ako je ta kupovina izvršena preko ovlaštenih učesnika na tržištu vrijednosnih papira u BiH ili preko stranog učesnika na stranom tržištu kapitala u skladu s propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira, međunarodnim ugovorima i drugim posebnim propisima.
(3) Rezidenti – fizička lica mogu vršiti plaćanja radi kupovine stranih vrijednosnih papira na stranom i domaćem tržištu kapitala ako je ta kupovina izvršena preko ovlaštenih učesnika na tržištu vrijednosnih papira u BiH u skladu s propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira, međunarodnim ugovorima i drugim posebnim propisima.
(4) Nerezidenti mogu vršiti plaćanja radi kupovine domaćih vrijednosnih papira ako je ta kupovina izvršena preko ovlaštenih učesnika na tržištu vrijednosnih papira u BiH u skladu s propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira, stranim ulaganjima i drugim posebnim propisima.
Član 19
(Kupovina kratkoročnih vrijednosnih papira)
(2) Rezidenti mogu vršiti plaćanje radi kupovine stranih kratkoročnih vrijednosnih papira na stranom i domaćem tržištu samo ako je ta kupovina izvršena preko ovlaštenih učesnika na tržištu vrijednosnih papira u BiH, u skladu s važećim propisima.
(3) Nerezidenti mogu, u skladu s propisima koji uređuju poslovanje s kratkoročnim vrijednosnim papirima i drugim važećim propisima vršiti plaćanje radi kupovine domaćih kratkoročnih vrijednosnih papira.
Član 20
(Ulaganje u strane investicijske fondove)
Ulaganje u strane investicijske fondove vrši se u skladu s propisima kojima je uređeno poslovanje s vrijednosnim papirima na tržištu kapitala.
Član 21
(Kreditni poslovi)
(2) Plaćanje i naplaćivanje po kreditnim poslovima je slobodno ako je zaključeno u skladu sa zakonom.
(3) Banka ne može odobriti rezidentu kredit u devizama, osim rezidentu - pravnom licu i preduzetniku za plaćanje uvoza roba i usluga iz inostranstva.
(4) Odobreni devizni kredit u Distriktu može se otplaćivati u devizama.
(5) Zabranjeno je rezidentima - pravnim licima i preduzetnicima međusobno odobravanje deviznih kredita.
(6) Rezident je dužan da finansijske kredite iz inostranstva koristi preko banke ili deviznog računa u inostranstvu otvorenog u skladu s odredbama člana 30 stava 4 ovog zakona.
(7) Izuzetno od stava 5 ovog člana, finansijski krediti iz inostranstva mogu se koristiti preko banke u inostranstvu, ako je ugovorom o kreditu, ugovoreno plaćanje roba i usluga direktno dobavljaču ili ako se kreditom otplaćuje ranije zaključeni kredit u inostranstvu tzv. refinansiranje.
(8) Rezidenti su obavezni pri odobravanju kredita te izdavanju garancija i jamstava u korist nerezidenta pribaviti one instrumente osiguranja naplate kojima se postiže sigurnost kreditnog posla, kao i garancije koja se izdaje, odnosno jamstva koje se daje.
(9) Zabranjeno je odobravanje nerezidentima finansijskih kredita s rokom dospijeća kraćim od jedne godine, osim odobravanja kredita od banaka i kredita koje rezidenti odobravaju radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa.
(10) Kreditiranje u domaćoj valuti između rezidenata i nerezidenata nije dopušteno.
Član 22
(Trajni ekonomski odnosi)
(2) Kreditni poslovi i krediti radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa iz člana 2 tačke s) alineje 3) ovog zakona zaključuju se u pismenoj formi.
(3) Banke mogu zaključiti kreditne poslove s inostranstvom u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime i za tuđi račun i u tuđe ime i za tuđi račun.
(4) Rezidenti koji nisu banka mogu zaključivati kreditne poslove s inostranstvom samo u svoje ime i za svoj račun.
Član 23
(Odgovornost iz zaključenog ugovora o kreditnom poslu s inostranstvom)
(2) Za izvršavanje obaveza iz zaključenog ugovora o kreditnom poslu s inostranstvom odgovoran je rezident koji zaključi ugovor, kao i rezident po čijem ovlaštenju i za čiji račun je ugovor zaključen, odnosno banka i rezident – pravno lice koje od tog rezidenta kupi potraživanje, odnosno preuzme dug prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla s inostranstvom.
(3) Distrikt ne garantuje za izvršenje obaveza po kreditnim poslovima s inostranstvom.
(4) Ugovor o kreditnom poslu s inostranstvom zaključen suprotno stavu 2 ovog člana ništavan je.
Član 24
(Otkup potraživanja i preuzimanje duga)
(2) Banka kao i rezident, pravno lice mogu kupovati od rezidenta potraživanje po osnovu kredita odobrenog nerezidentu, kao i preuzimati dug rezidenta prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla s inostranstvom.
(3) Poslovi iz stava 1 ovog člana mogu se vršiti samo na osnovu kreditnog posla s inostranstvom.
(4) Nerezidenti mogu od rezidenata kupovati potraživanja i dugovanja po osnovu kreditnih poslova s inostranstvom samo pod uslovima i na način koji utvrđuje Vlada, na prijedlog Direkcije.
Član 25
(Izvještavanje o kreditnim poslovima)
(2) Rezidenti su dužni izvještavati Direkciju o kreditnim poslovima zaključenim u skladu s ovim zakonom.
(3) Za potrebe izvještavanja Direkcija može odrediti da se u kreditne poslove svrstaju i drugi poslovi između rezidenata i nerezidenata koji su po ekonomskoj namjeni jednaki namjeni kreditnog posla.
(4) Obrasci izvještavanja o kreditnim poslovima s inostranstvom utvrđuju se podzakonskim aktom koji donosi Vlada, na prijedlog direktora Direkcije.
Član 26
(Obaveze po osnovu ugovora o osiguranju)
Rezident može plaćati premije osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju koji je zaključen s osiguravajućim društvom koje nije registrovano u BiH, pod uslovom da je takav ugovor dozvoljen propisima koji uređuju poslove osiguranja u BiH.
Član 27
(Obaveze osiguravajućeg društva)
(2) Rezident, osiguravajuće društvo, naplaćuje premije osiguranja od rezidenata u konvertibilnim markama, a od nerezidenata u devizama, stranoj gotovini i konvertibilnim markama.
(3) Osiguravajuće društvo isplaćuje štetu rezidentima u konvertibilnim markama, a nerezidentu konvertibilnim markama, odnosno devizama i stranoj gotovini.
(4) Izuzetno od odredbi stavova 1 i 2 ovog člana, osiguravajuće društvo – rezident može naplatiti premiju osiguranja i isplatiti štetu u devizama rezidentima na osnovu izvođenja investicijskih radova i drugih djelatnosti u inostranstvu.
(5) Kod kupovine na kredit u inostranstvu može se ugovoriti premija osiguranja u devizama i isplata štete nerezidentu u devizama.
Član 28
(Lični i fizički prenos stranih sredstava plaćanja)
(2) Lični i fizički prenos stranih sredstava plaćanja i domaće valute vrši se u skladu s ovim zakonom.
(3) Uslovi i način ličnih i fizičkih prijenosa stranih sredstava plaćanja i domaće valute utvrđuju se podzakonskim aktom koji donosi Vlada, na prijedlog Direkcije, koji neće biti u suprotnosti s relevantnim propisima BiH.
Član 29
(Deponovanje deviza od strane banaka)
Banka ne može držati devize na računima kod nerezidenata osim kod stranih banaka.
Član 30
(Deponovanje deviza od strane rezidenata – pravnih lica i preduzetnika)
(2) Rezident – pravno lice i preduzetnik dužan je devize držati na svom deviznom računu kod banke ili ih može prodati toj banci.
(3) Rezident može imati devizne račune kod banke u inostranstvu za izvršavanje tekućih i kapitalnih transakcija u skladu s ovim zakonom.
(4) Rezident – fizičko lice može devize držati na svom deviznom računu ili kao devizne štedne uloge u banci i sredstvima može slobodno raspolagati i podizati stranu gotovinu.
(5) Uslovi i način otvaranja deviznih računa u inostranstvu utvrđuju se podzakonskim aktom koji donosi Vlada, na prijedlog Direkcije.
Član 31
(Deponovanje strane valute i konvertibilnih maraka od strane nerezidenta)
(2) Nerezidenti mogu u banci otvoriti račun u stranoj valuti i u konvertibilnim markama.
(3) Devize ostvarene u skladu s ovim zakonom, nerezident drži na deviznom računu kod banke i sredstvima na računu slobodno raspolaže ili ih može prodati toj banci.
(4) Nerezident ne može na računu kod banke držati konvertibilne marke koje nije ostvario naplaćivanjem po tekućim ili kapitalnim poslovima dozvoljenim ovim zakonom.
(5) Nerezident ne može od banke kupiti devize u iznosu većem od iznosa protuvrijednosti domaće valute ostvarene u skladu s ovim zakonom.
Član 32
(Uslov za transfer strane valute u inostranstvo)
Nerezident može transferirati sredstva u inostranstvo ukoliko pribavi uvjerenja da nema neizmirenih carinskih i poreznih obaveza.
Član 33
(Otvaranje deviznog računa i računa u konvertibilnim markama)
(2) Banka je dužna pri otvaranju deviznog računa, računa u konvertibilnim markama i deviznih štednih knjižica kao i izvršenja platnih transakcija, utvrditi identitet rezidenta ili nerezidenta i postupiti u skladu s propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti.
(3) Banka je dužna osigurati tajnost podataka o deviznim računima i čuvati ih u skladu s propisima.
Član 34
(Primjena propisa o bankama)
U pogledu uslova otvaranja, načina vođenja i zatvaranja računa rezidenata i nerezidenata banka primjenjuje zakone i podzakonske akte entiteta u kojem ima sjedište.
POGLAVLJE II. DEVIZNO TRŽIŠTE I KURS KONVERTIBILNE MARKE
Član 35
(Devizno tržište)
(2) Devizno tržište čine svi poslovi kupovine i prodaje deviza i strane gotovine u BiH unutar bankarskog sistema BiH koji se vrše neposredno između:
a) banaka i rezidenata i banaka i nerezidenata;
b) banaka;
c) banaka i rezidenata koji obavljaju mjenjačke poslove.
(3) Zabranjena je kupovina i prodaja deviza i strane gotovine izvan deviznog tržišta.
Član 36
(Trgovina devizama i stranim gotovim novcem od strane banaka)
(2) Banke na deviznom tržištu kupuju i prodaju devize i stranu gotovinu u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime i za račun rezidenta ili nerezidenta i u ime i za račun rezidenta ili nerezidenta.
(3) Banke mogu na stranim deviznim tržištima kupovati devize i stranu gotovinu.
Član 37
(Trgovina devizama i stranim gotovim novcem promptno i na termin)
(2) Na deviznom tržištu mogu se kupovati i prodavati devize i strana gotovina promptno i na termin.
(3) Promptna kupovina, odnosno prodaja deviza i strane gotovine je kupovina odnosno prodaja sa rokom dospijeća odmah, a najkasnije u roku od dva radna dana.
(4) Terminska kupovina odnosno prodaja deviza i strane gotovine je kupovina odnosno prodaja koja se vrši u roku koji je duži od dva radna dana od zaključenja ugovora.
Član 38
(Mjenjački poslovi)
(1) Mjenjačke poslove mogu obavljati banke kao i rezidenti – druga pravna lica i preduzetnici koji imaju zaključen ugovor s bankom, ovlaštenje Direkcije i registrovani su za obavljanje mjenjačkih poslova.
(2) Mjenjačke poslove banka obavlja u svoje ime i za svoj račun, a rezidenti – druga pravna lica i preduzetnici u svoje ime, a za račun banke.
(3) Rezidenti – druga pravna lica i preduzetnici mjenjačke poslove obavljaju na osnovu ugovora o obavljanju mjenjačkih poslova zaključenog s bankom, na određeno vrijeme do godinu dana.
(4) Zahtjev za dobijanje ovlaštenja za obavljanje mjenjačkih poslova rezidenti iz stava 3 ovog člana podnose Direkciji.
(5) Uslovi i način obavljanja mjenjačkih poslova i uslove za izdavanje ovlaštenja utvrđuju se podzakonskim aktom koji donosi Vlada, na prijedlog Direkcije.
Član 39
(Uslovi za obavljanje mjenjačkih poslova)
Uz zahtjev za dobijanje ovlaštenja iz člana 38 stava 4 ovog zakona rezidenti iz člana 38 stava 3 podnose Direkciji:
a) ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova, zaključen između banke i rezidenta – pravnog lica ili preduzetnika;
b) rješenje iz sudskog registra, iz kojeg je vidljivo da je pravno lice odnosno preduzetnik registrovan za obavljanje mjenjačkih poslova;
c) rješenje nadležnog organa o ispunjenju minimalnih tehničkih uslova za rad u skladu s važećim propisima.
Član 40
(Postupak Direkcije po zahtjevu)
(1) Direkcija odbija zahtjev za izdavanje ovlaštenja za obavljanje mjenjačkih poslova ako utvrdi da rezident – pravno lice ili preduzetnik ne ispunjava uslove za obavljanje mjenjačkih poslova propisane odredbama člana 38 i 39 ovog zakona.
(2) Direkcija oduzima ovlaštenje za obavljanje mjenjačkih poslova ako:
a) rezident - pravno lice ili preduzetnik ne počne s obavljanjem poslova u roku od 90 dana od dana izdavanja ovlaštenja;
b) je ovlaštenje pribavljeno na osnovu neistinite dokumentacije, odnosno neistinito prikazanih podataka;
c) nakon izdavanja ovlaštenja nastupe okolnosti i/ili razlozi usljed kojih rezident - pravno lice ili preduzetnik više ne ispunjava uslove na osnovu kojih je dobio ovlaštenje.
Član 41
(Kurs konvertibilne marke)
(2) Domaća valuta je konvertibilna marka (KM).
(3) Zvanični kurs konvertibilne marke utvrđuje Centralna banka Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine.
(4) Kupovina i prodaja konvertibilne marke za euro vrši se po kursu i uslovima određenim Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, a kurs konvertibilne marke prema ostalim stranim valutama formira se u skladu s ponudom i potražnjom na deviznom tržištu, ukoliko Centralna banka Bosne i Hercegovine drugačije ne odredi.
(5) Banke su dužne javno isticati i objavljivati kurseve po kojima kupuju odnosno prodaju devize i stranu gotovinu.
POGLAVLJE III. FIZIČKI PRENOS SREDSTAVA PLAĆANJA
Član 42
(Fizički prenos strane gotovine, platnih kartica i čekova koji glase na stranu valutu)
(2) Strana gotovina, platne kartice i čekovi koji glase na stranu valutu mogu se slobodno unositi u Distrikt iz inostranstva, uz obavezu prijavljivanja u smislu člana 45 ovog zakona.
(3) Slobodno je iznošenje platnih kartica u inostranstvo.
Član 43
(Iznošenje konvertibilnih maraka u inostranstvo)
Direkcija propisuje iznos do kojega se slobodno mogu iznositi konvertibilne marke iz Distrikta u inostranstvo za rezidente i nerezidente – fizička lica, kao i uslove pod kojima banke mogu iznositi konvertibilne marke iz Brčko distrikta BiH u inostranstvo, saglasno propisima BiH odnosno entiteta.
Član 44
(Iznošenje strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu)
(2) Visinu iznosa strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu koje rezident fizičko lice može iznositi iz Distrikta u inostranstvo utvrđuje Vlada na prijedlog Direkcije.
(3) Uslove pod kojima nerezident može iznositi u inostranstvo stranu gotovinu i čekove koji glase na stranu valutu, a koje je stekao u skladu sa zakonom, utvrđuje Vlada na prijedlog Direkcije.
Član 45
(Obaveza prijavljivanja)
(2) Rezidenti i nerezidenti dužni su prilikom prelaska državne granice carinskom organu prijaviti svako unošenje odnosno iznošenje strane gotovine, konvertibilnih maraka i čekova, koji prelaze iznose koje propiše Vlada.
(3) Obaveza iz stava 1 ovog člana odnosi se i na predstavnika, odgovorno lice ili opunomoćenika, koji preko državne granice za pravno lice ili preduzetnika prenosi stranu gotovinu, konvertibilne marke i čekove.
Član 46
(Mjera privremenog oduzimanja)
(2) Organi kontrole mogu privremeno oduzeti stranu gotovinu, čekove i konvertibilne marke zbog osnovane sumnje da je počinjen prekršaj ili krivično djelo.
(3) Privremeno oduzeta strana gotovina, čekovi i konvertibilne marke deponuju se na Jedinstveni račun Trezora, na poseban privremeni račun, u roku od dva dana od dana njihovog oduzimanja i ostaju na privremenom računu do okončanja prekršajnog ili krivičnog postupka.
(4) O oduzetim sredstvima plaćanja iz stava 1 ovog člana izdaje se potvrda.
POGLAVLJE IV. IZVJEŠTAVANJE I NADZOR
Član 47
(Obaveza izvještavanja)
(2) O obavljanju deviznih poslova propisanih ovim zakonom banke su dužne izvještavati agenciju za bankarstvo nadležnu prema sjedištu banke.
(3) O obavljanju deviznih poslova propisanih ovim zakonom mjenjačnice sa sjedištem u Distriktu dužne su obavještavati Direkciju.
(4) Nadležni organi iz člana 48 ovog zakona propisuju, u okvirima svoje nadležnosti, bankama, mjenjačnicama i ostalim rezidentima i nerezidentima sadržaj i rokove izvještavanja o obavljanju deviznih poslova propisanih ovim zakonom kao i način tog izvještavanja.
(5) Obveznici izvještavanja iz stava 1 ovog člana dužni su nadležnom organu omogućiti uvid u poslovne knjige i staviti na raspolaganje drugu potrebnu dokumentaciju.
Član 48
(Nadzor nad provođenjem ovog zakona)
Nadzor nad provođenjem ovog zakona obavljaju nadležne agencije za bankarstvo, Direkcija i carinski organi, svako u okviru svoje nadležnosti.
Član 49
(Razmjena informacija)
(2) Nadzorna tijela Distrikta dužna su međusobno, kao i s tijelima Bosne i Hercegovine i entiteta:
a) razmjenjivati informacije potrebne u postupku nadzora; i
b) obavještavati o ustanovljenim nepravilnostima važnim za rad drugog nadzornog tijela.
(3) Dostavljanje odnosno razmjena podataka o nadziranoj osobi potrebnih u postupcima nadzora s tijelima iz stava 1 ne smatra se povredom službene tajne.
(4) Nadzorna tijela mogu, posebnim sporazumom ili drugim aktima, urediti sadržaj i način međusobnog obavještavanja odnosno razmjene informacija.
Član 50
(Nadzor nad deviznim poslovanjem banaka i mjenjačnica)
(1) Agencija za bankarstvo Federacije BiH, odnosno Agencija za bankarstvo Republike Srpske obavljaju nadzor deviznog poslovanja banke odnosno mjenjačnice prema sjedištu banke, odnosno mjenjačnice.
(2) Nadzor nad deviznim poslovanjem mjenjačnice sa sjedištem u Distriktu obavlja Direkcija.
Član 51
(Neposredni nadzor)
(1) Direkcija nadzire primjenu i provedbu ovog zakona, te poslovanje rezidenata i nerezidenata kada svoju privrednu i drugu djelatnost obavljaju na teritoriji Distrikta.
(2) Rezidenti i nerezidenti iz stava 1 ovog člana dužni su inspektoru Direkcije:
a) omogućiti nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora i uvid u poslovanje; i
b) staviti na raspolaganje potrebnu dokumentaciju kao i podatke o djelatnosti koju rezident obavlja u inostranstvu.
Član 52
(Postupanje carinskih organa)
(1) Propisima BiH utvrđuju se ovlaštenja i mjere carinskih organa u vezi s kontrolom iznošenja iz Distrikta u inostranstvo i unošenja u Distrikt iz inostranstva strane gotovine, konvertibilnih maraka i čekova u putničkom, robnom i poštanskom saobraćaju u skladu s propisima BiH kojima se uređuje ova oblast.
(2) Carinski organi, uz izdavanje potvrde, mogu na graničnom prelazu privremeno oduzeti konvertibilne marke, stranu gotovinu i čekove koji prelaze iznos koji utvrdi Vlada, od rezidenta ili nerezidenta.
Član 53
(Obaveza saradnje)
Rezidenti i nerezidenti dužni su nadzornim organima iz člana 48 ovog zakona:
a) omogućiti nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora i uvid u poslovanje;
b) dati na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju kao i informacije o djelatnosti koju rezident obavlja u inostranstvu.
POGLAVLJE V. KAZNENE ODREDBE
Odjeljak A. Krivična djela
Član 54
(Neovlašteno bavljenje trgovinom stranim gotovim novcem)
Ko se neovlašteno bavi kupovinom ili prodajom stranog gotovog novca ili organizuje mrežu preprodavaca odnosno posrednika, a vrijednost prometovanog gotovog novca prelazi iznos od 50.000 KM kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Član 55
(Neovlašteno posredovanje u trgovini stranim gotovim novcem)
Odgovorno lice koje sklapanjem ugovora, organizovanjem posla ili na drugi način ostvaruje za pravno lice kupovinu, prodaju ili posreduje prilikom kupovine ili prodaje strane gotovine suprotno ovom zakonu ili u pravnom licu organizuje mjenjačke poslove suprotno ovom zakonu, a iznos prometovane strane gotovine prelazi iznos od 50.000 KM kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Odjeljak B. Prekršaji
Član 56
(Plaćanje prema inostranstvu na osnovu simuliranog ugovora ili druge nevjerodostojne dokumentacije, odnosno zaključenja ugovora suprotno ovom zakonu)
(2) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj rezident – pravno lice ako plaća ili izdaje nalog za plaćanje prema inostranstvu na osnovu simuliranog ugovora ili druge nevjerodostojne dokumentacije, odnosno zaključuje ugovor u kojem nije navedena stvarna vrijednost (član 7 stav 5).
(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu, rezidentu – pravnom licu i nerezidentu – pravnom licu novčanom kaznom do 3.000 KM.
(4) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se rezident preduzetnik i nerezident preduzetnik novčanom kaznom od 1.500 KM.
(5) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se rezident fizičko lice i nerezident fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM.
Član 57
(Odobravanje kredita, izdavanje garancija i jamstva u korist nerezidenta bez ugovaranja odnosno pribavljanja instrumenata osiguranja naplate)
(2) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj rezident ako pri odobravanju kredita, te izdavanju garancije i jamstva u korist nerezidenta ne ugovori i od nerezidenta ne pribavi instrumente osiguranja naplate kojima se postiže sigurnost kreditnog posla, kao i garancije koja se izdaje i jamstva koje se daje (član 21 stav 7).
(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u rezidentu novčanom kaznom od 3.000 KM.
Član 58
(Obavljanje mjenjačkih poslova suprotno ovom zakonu odnosno onemogućavanja nesmetanog obavljanja kontrole poslovanja)
(1) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj rezident – pravno lice ako:
a) mjenjačke poslove obavlja suprotno odredbama člana 38 ovog zakona;
b) ako ne omogući nesmetano obavljanje kontrole, uvid u poslovanje, te ne stavi na raspolaganje potrebnu dokumentaciju te tražene podatke (član 54).
(2) Za prekršaj iz stava 1 tačke b) ovog člana kaznit će se i nerezident pravno lice novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM.
(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se odgovorno lice u rezidentu, pravnom licu i nerezidentu, pravnom licu novčanom kaznom od 3.000 KM.
(4) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se rezident, preduzetnik novčanom kaznom od 1.500 KM.
(5) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se rezident, fizičko lice i nerezident, fizičko lice novčanom kaznom od 1.500 KM.
(6) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja mjenjačkih poslova ili druge djelatnosti koja je bila predmet kontrole, u trajanju od tri do šest mjeseci.
Član 59
(Postupanje suprotno odredbama člana 7 stava 2, člana 11, člana 12, člana 14 stava 2, člana 15, člana 17, člana 18 stavova 1 i 3, člana 19 stavova 1 i 2, člana 20, člana 21 stavova 2, 4, 5, 6, 8, 9, člana 22, člana 24 stavova 1, 2 i 3, člana 27, člana 32, člana 33 stava 2 i člana 47 stavova 1 i 3 ovog zakona)
(2) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj banka, rezident pravno lice i nerezident pravno lice ako:
a) izvrši nalog za plaćanje, odnosno prenos inostranstvu suprotno članu 7 stavu 2 ovog zakona;
b) dobit ostvarenu po osnovu izvođenja investicijskih radova u inostranstvu, kao i devize koje je u skladu s garantnim rokovima naručilac investicijskih radova zadržao kao garanciju za dobro izvršenje posla, ne unese u Distrikt u roku od osam dana od dana izvršenja investicijskih radova odnosno dana isteka garantnog roka (član 11);
c) dobit ostvarenu po osnovu obavljanja privredne djelatnosti u inostranstvu ne unese u Distrikt u skladu s ovim zakonom (član 12);
d) za robu ili uslugu koje nisu uvezene u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja ne izvrši vraćanje unaprijed plaćenog iznosa u roku od osam dana od dana isteka roka od šest mjeseci (član 14 stav 2);
e) rezidenti, odnosno nerezidenti plaćanje i prenos kapitala po osnovu sticanja, prodaje i likvidacije direktnih investicija u inostranstvu vrše suprotno odredbi člana 15 ovog zakona;
f) rezident, odnosno nerezident plaćanje i prenos sredstava radi sticanja vlasništva nad nekretninama u inostranstvu vrši suprotno odredbi člana 17 ovog zakona;
g) plaćanje radi kupovine stranih vrijednosnih papira na domaćem i stranom tržištu kapitala vrši suprotno odredbi člana 18 stava 1 ovog zakona;
h) plaćanje radi kupovine domaćih vrijednosnih papira vrši suprotno odredbi člana 18 stava 3 ovog zakona;
i) plaćanje radi kupovine stranih kratkoročnih vrijednosnih papira na stranom i domaćem tržištu novca vrši suprotno odredbi člana 19 stava 1 ovog zakona;
j) plaćanje vrši radi kupovine domaćih kratkoročnih vrijednosnih papira suprotno članu 19 stavu 2 ovog zakona;
k) poslove s udjelima u investicijskim fondovima obavlja suprotno članu 20 ovog zakona;
l) banka odobri kredit suprotno odredbi člana 21 stava 2 ovog zakona;
m) međusobno odobravaju devizne kredite (član 21 stav 4);
n) finansijske kredite iz inostranstva ne koristi preko banke ili deviznog računa u inostranstvu otvorenog u skladu s odredbama ovog zakona (član 21 stav 5);
o) finansijske kredite preko banke u inostranstvu koristi suprotno članu 21 stavu 6;
p) odobrava nerezidentima finansijske kredite s rokom dospijeća kraćim od jedne godine kada to ovim zakonom nije dopušteno (član 21 stav 8);
q) rezidenti i nerezidenti vrše kreditiranje u domaćoj valuti (član 21 stav 9);
r) kreditne poslove zaključuju suprotno članu 22 ovog zakona;
s) poslove kupovine potraživanja po osnovu kredita odobrenog nerezidentu, kao i preuzimanja duga rezidenta prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla s inostranstvom zaključi suprotno članu 24 stavu 1 ovog zakona;
t) poslove kupovine potraživanja po osnovu kredita odobrenog nerezidentu, kao i preuzimanja duga rezidenta prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla s inostranstvom zaključi suprotno članu 24 stavu 2 ovog zakona;
u) nerezident izvrši kupovinu potraživanja i dugovanja suprotno propisu Vlade (član 24 stav 3);
v) naplatu premije osiguranja ili isplatu štete vrši suprotno članu 27 ovog zakona;
w) vrši transfer sredstava s deviznog računa i računa u konvertibilnim markama prije izmirenja obaveza iz člana 32 ovog zakona;
x) banka ne osigura tajnost podataka (član 33 stav 2);
y) ne postupi u skladu s propisanom obavezom izvještavanja iz člana 47 stava 1 ovog zakona;
z) nadležnom organu ne omogući uvid u poslovne knjige i ne stavi na raspolaganje drugu potrebnu dokumentaciju (član 47 stav 3).
(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u banci, rezidentu pravnom licu i nerezidentu pravnom licu novčanom kaznom od 3.000 KM.
(4) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se rezident poduzetnik i nerezident poduzetnik novčanom kaznom od 1.500 KM.
(5) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se rezident fizičko lice i nerezident fizičko lice novčanom kaznom od 1.500 KM.
(6) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za rezidenta pravno lice i preduzetnika u najkraćem trajanju od tri do šest mjeseci.
Član 60
(Postupanje suprotno odredbama člana 3 stavova 1 i 2, člana 4 stavova 1 i 3, člana 7 stavova 1, 3 i 4, člana 8 stavova od 2 do 5, člana 9, člana 29, člana 30 stava 4, člana 31 stavova 2, 3 i 4, člana 35 stava 2, člana 41 stavova 3 i 4, člana 43, člana 44 i člana 45 stava 1)
(2) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj banka, rezident – pravno lice i nerezident pravno lice ako:
a) devize koriste suprotno ovom zakonu (član 3 stav 1);
b) stranu gotovinu koristi suprotno propisima Vlade (član 3 stav 2);
c) plaćanje, naplaćivanje, prenos i isplatu u Distriktu vrši suprotno odredbama ovog zakona (član 4 stav 1);
d) ne položi stranu gotovinu na svoj devizni račun kod banke (član 4 stav 3);
e) plaćanje i naplaćivanje po tekućim i kapitalnim poslovima ne vrši preko banke (član 7 stav 1);
f) plaćanje, naplaćivanje i prenos po tekućim i kapitalnim poslovima vrši suprotno propisu Vlade (član 7 stav 3);
g) plaćanje po kapitalnim poslovima vrši platnim karticama (član 7 stav 4);
h) banka postupa suprotno odredbama člana 8 stavova 2, 3, 4 i 5 ovog zakona;
i) devize koje je ostvario u inostranstvu, kao i devize koje je prenio u inostranstvo, a nije ih upotrijebio u inostranstvu ne unese u Distrikt (član 9);
j) banka ne drži devize u skladu sa zakonom (član 29);
k) ima devizne račune kod banke u inostranstvu suprotno propisu Vlade (član 30 stav 4);
l) devize ostvarene u skladu s ovim zakonom ne drži kod banke (član 31 stav 2);
m) drži na računu kod banke konvertibilne marke koje nije ostvario naplaćivanjem po tekućim i kapitalnim poslovima dozvoljenim ovim zakonom (član 31 stav 3);
n) od banke kupi devize u iznosu većem od iznosa protuvrijednosti konvertibilne marke koju ostvari u skladu s ovim zakonom (član 31 stav 4);
o) kupi ili proda devize ili stranu gotovinu izvan deviznog tržišta (član 35 stav 2);
p) kupovinu i prodaju konvertibilne marke izvrši po kursu i uslovima suprotno odredbama člana 41 stava 3 ovog zakona;
q) javno ne istakne i objavi kurseve po kojima kupuje i prodaje devize i stranu gotovinu (član 41 stav 4);
r) konvertibilne marke iznosi iz Distrikta suprotno propisu Direkcije (član 43);
s) iz Distrikta iznosi stranu gotovinu i strane čekove suprotno propisu Vlade (član 44);
t) ne prijavi cariniku svako unošenje, odnosno iznošenje strane gotovine i konvertibilnih maraka u vrijednosti koja prelazi iznose koje propiše Vlada (član 45 stav 1).
(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana, kaznit će se i odgovorno lice u banci, rezidentu pravnom licu i nerezidentu pravnom licu, novčanom kaznom od 2.500 KM do 3.000 KM.
(4) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se rezident preduzetnik i nerezident preduzetnik novčanom kaznom od 1.500 KM.
(5) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se rezident fizičko lice i nerezident fizičko lice novčanom kaznom od 1.500 KM.
(6) Za radnje iz stava 1 ovog člana, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za rezidenta, pravnog lica i preduzetnika u trajanju od tri do šest mjeseci.
Član 61
(Postupanje suprotno odredbama člana 10 stavova 1 i 3, člana 14 stava 1 i člana 25 stava 1)
(1) Novčanom kaznom od 1.500 KM do 12.000 KM kaznit će se za prekršaj rezident, pravno lice ako:
a) sredstva plaćanja po osnovu izvoza robe ili usluge inostranstvu ne unese u Distrikt u roku od šest mjeseci od dana izvoznog carinjenja robe, odnosno od dana izvršenja usluge (član 10 stav 1);
b) sredstva plaćanja ostvarena po osnovu prodaje plaćene robe koja se nalazi u inostranstvu i neposredno isporučuje u inostranstvo ne unese u Distrikt u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja (član 10 stav 3);
c) unaprijed plaćenu robu ili uslugu ne uveze u Distrikt u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja robe ili usluge (član 14 stav 1);
d) ne izvještava Direkciju o kreditnim poslovima s inostranstvom zaključenim u skladu s ovim zakonom (član 25 stav 1).
(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u rezidentu pravnom licu novčanom kaznom od 1.500 do 3.000 KM.
(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i rezident preduzetnik novčanom kaznom od 1.500 KM.
(4) Za radnje iz stava 1 ovog člana, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za rezidenta pravno lice i preduzetnika u najkraćem trajanju od tri i najdužem trajanju do šest mjeseci.
Član 62
(Postupanje suprotno odredbama članova 18, 26 i 28 stava 2)
Novčanom kaznom od 1.500 KM kaznit će se za prekršaj rezident fizičko lice, ako:
a) plaćanje radi kupovine stranih vrijednosnih papira na stranom i domaćem tržištu kapitala vrši suprotno članu 18 ovog zakona;
b) plaća premiju osiguranja života u inostranstvu nerezidentu – osiguravajućem društvu suprotno članu 26 ovog zakona;
c) suprotno propisu Vlade, vrši lični i fizički prenos sredstava (član 28 stav 2).
Član 63
(Izricanje zaštitne mjere)
(2) Za prekršaje iz članova od 58 do 61 ovog zakona, pored novčane kazne izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili koji su nastali izvršenjem prekršaja.
(3) Predmeti iz stava 1 ovog člana mogu se oduzeti i ako nisu svojina učinioca prekršaja ili njima ne raspolaže učinilac prekršaja.
(4) Izuzetno od odredbe stava 1 ovog člana, može se izvršiti djelimično oduzimanje predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili koji su nastali izvršenjem prekršaja ako pobude ili druge okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen ukazuju da nije opravdano da se predmet oduzme u cjelini.
Član 64
(Postupak s novčanim sredstvima naplaćenim ili oduzetim u prekršajnom odnosno krivičnom postupku)
(1) Novčane kazne, imovinska korist i sredstva plaćanja, kao i sredstva ostvarena prodajom predmeta koji su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvršenje krivičnog djela ili prekršaja ili koji su nastali izvršenjem krivičnog djela ili prekršaja uplaćuju se na JRT.
(2) Strana gotovina, devize i ostala sredstva plaćanja koja su oduzeta kao predmet izvršenja krivičnog djela ili prekršaja, uplaćuju se na račun JRT.
DIO TREĆI – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 65
(Započeti postupci)
Postupci započeti do stupanja na snagu ovog zakona koji nisu pravosnažno okončani nastaviti će se po odredbama zakona koji je važio u vrijeme pokretanja postupka.
Član 66
(Rok za donošenje podzakonskih akata)
(1) Provedbeni propisi predviđeni ovim zakonom bit će doneseni u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Prilikom donošenja provedbenih propisa, nadležni organi će naročitu pažnju posvetiti potrebi da se isti u najvećoj mogućoj mjeri usklade s propisima BiH, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
Član 67
(Prestanak primjene)
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje se primjenjivati Zakon o deviznom poslovanju (Službene novine Federacije BiH, broj 36/98).
Član 68
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko distrikta BiH, a primjenjivat će se od 1. 1. 2017. godine.