- Mon May 07, 2018 9:18 am
#2388
Utvrđeni Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH, Nacrt zakona o elektronskom potpisu FBiH, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima
Vlada FBiH utvrdila je Nacrt zakona o elektronskom potpisu FBiH koji uređuje pravo fizičkih i pravnih osoba na upotrebu elektronskog potpisa u upravnim, sudskim i drugim postupcima, poslovnim i drugim radnjama. Također, utvrđuje i prava, obaveze i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba koje pružaju usluge izrade, verifikovanja ili potvrđivanja elektronskog potpisa, vremenskog žiga i pečata, elektronske preporučene dostave i certifikata za autentifikaciju mrežnih stranica na teritoriju Federacije BiH, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Elektronski potpis je skup podataka u elektronskom obliku koji su pridruženi ili su logički povezani s drugim podacima i koje potpisnik koristi za potpisivanje, te služi za elektroničku identifikaciju potpisnika i autentičnost potpisanog elektronskog dokumenta.
Kvalifikovani elektronski potpis je povezan isključivo s potpisnikom i pouzdano ga identificira. Izrađen je tako da ga potpisnik može koristiti pod svojim isključivim nadzorom uz visok stepen pouzdanosti i direktno je povezan s podacima na koje se odnosi i nedvojbeno omogućava uvid u bilo koju izmjenu izvornih podataka.
Kvalifikovani elektronski potpisi imaju, u odnosu na podatke u elektronskom obliku, istu pravnu snagu kao i vlastoručni potpis i pečat u odnosu na podatke u papirnatom obliku.
Elektronski potpis smatra se pravno valjanim i dopušteno ga je koristiti u sudskim i drugim postupcima ako ispunjava uslove propisane ovim zakonom. On ne može biti osporavan u sudskim i drugim postupcima isključivo na osnovu toga što je u elektronskom obliku.
Nakon što je analizom stanja utvrđeno kako postojeći sistem ima niz nedostataka koji se manifestuju u dugotrajnosti i složenosti postupka registracije, Vlada Federacije BiH je utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH.
Naime, važeći Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 27/2005, 68/2005, 43/2009 i 63/2014) donesen je 2005. godine i mijenjan je tri puta. Kako su poslovne prilike, u i izvan Bosne i Hercegovine, u međuvremenu, znatno promijenjene, nametnuta je potreba za značajnijom ekspeditivnosti u privrednom poslovanju. Zemlje u okruženju su pratile taj trend, dok je u Federaciji BiH procedura registracije poslovnih subjekata ostala nepromijenjena. Takva situacija je Bosnu i Hercegovinu stavila na listu zemalja s nepovoljnim poslovnim ambijentom.
Uspostavljanje jednošalterskog sistema podrazumijeva preciziranje tačnog mjesta za odvijanje procesa registracije, a što će doprinijeti velikom smanjenju nužnih aktivnosti.
Svakako, podrazumijeva se da će ovu reformu u oblasti zakonodavstva pratiti adekvatne aktivnosti za uvođenje elektronskog poslovanja i registracije poslovnih subjekata, kroz elektronsko uvezivanje svih relevantnih institucija koje sudjeluju u ovom procesu.
Uvođenje elektronske registracije poslovnih subjekata putem "one stop shopa" podrazumijeva povezivanje svih nadležnih registarskih sudova u složeni informacioni sistem Federacije BiH s Poreskom upravom FBiH, Upravom za indirektno oporezivanje, Zavodom za statistiku, općinama i drugim relevantnim institucijama. Ovaj složeni sistem podrazumijeva uspostavljanje jedinstvene baze registra koja služi kao centralno mjesto za pohranu registarskih, evidencijskih i statističkih podataka registarskih sudova, kao i isprava i drugih dokaza pohranjenih u elektronskom obliku u zbirku isprava. Tu je i uspostavljanje internetske stranice registra koja omogućava pretraživanje i uvid u javne podatke iz glavne knjige. Također, treba imati u vidu da je postojeći sistem elektronske knjige registra u FBiH instaliran 2005. godine i znatno je tehnološki zastario.
Postupak registracije poslovnih subjekata zasniva se na jasno utvrđenim načelima, a jedno od njih je i načelo javnosti, koje može biti ograničeno samo ako je zakonom isključena primjena načela javnosti registra.
Nacrtom je precizirano da su predsjednik registracionog suda i nadležna služba Vlade FBiH u kojoj je smješten sistem registra dužni provoditi mjere osiguranja i zaštite podataka, kao i održavanja i provjere ispravnosti rada elektronskog sistema.
Propisano je da svaka dostava podataka elektronskim putem izvan zaštićene mreže sudova koja kao posljedicu ima upis podataka u jedinstvenu bazu sudskog registra mora biti kriptirana i zaštićena od neovlaštenih izmjena od strane trećih osoba. Zaštita se odnosi i na svaki prijenos podataka elektronskim putem izvan zaštićene mreže.
Vlada Federacije BiH će donijeti propis kojim će urediti vođenje registra, osiguranje, upotrebu i čuvanje sadržaja registarskih podataka, vođenje zbirke isprava u elektronskom obliku, kao i pretvaranje isprava pohranjenih u zbirci na papiru u elektronski oblik.
Dosadašnji rok od 12 mjeseci, ostavljen za čekanje poreznog identifikacionog broja, u slučaju da podnosilac prijave ima neizmirenih poreskih obveza, skraćuje se na sedam dana. Naime, u dosadašnjoj praksi uočeno je da ovaj rok znatno utiče na trajanje sudskog postupka registracije i ne stimuliše stranku na izmirenje poreskih obveza. Odbijanje prijave zbog ovog razloga ne utiče na pravo stranke da je ponovno podnese ukoliko izmiri poreske obveze. U statističkim prikazima trajanja sudskih registracionih postupaka samo jedan slučaj čekanja izmirenja poreskih obveza do 12 mjeseci bitno utiče na cjelokupnu statistiku.
Usvajanjem Reformske agende, Vlada Federacije BiH je utvrdila aktivnosti usmjerene ka nastavku usklađivanja poslovnog okruženja i jačanju jedinstvenog ekonomskog prostora u Bosni i Hercegovini. U svrhu ostvarenja cilja iz Akcionog plana za provođenje Reformske agende, koji predviđa pojednostavljenje registracije poslovnih subjekata u Federaciji BiH, Federalna vlada se opredijelila za uspostavljanje jednošalterskog sistema registracije poslovnih subjekata. Osnovana je i interresorna radna grupa sa zadatkom da, uz podršku Britanske ambasade i Grupacije Svjetske banke, analizira stanje, kreira i omogući provođenje preporuka za uspostavljanje "one stop shop" sistema.
U proteklom periodu je pripremljena i analiza postojećeg stanja u okviru koje su identifikovani propisi koje je neophodno mijenjati s ciljem uspostavljanja jednošalterskog sistema registracije.
Na osnovu toga, Vlada Federacije BiH je utvrdila nacrte izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima i Zakona o registraciji poslovnih subjekata, te Nacrt zakona o elektronskom potpisu FBiH, kao potpuno novog federalnog propisa, kao i Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima.
Utvrđen je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima.
Zakon o privrednim društvima ("Sl. novine FBiH", br. 81/2015), koji je na snazi od 2015. godine, donesen je kao strateški prioritet s ciljem jačanja privrednog razvoja, domaćeg tržišta i uklanjanja administrativnih barijera u poslovanju. Njegovim usvajanjem poduzete su snažne mjere na smanjenju opterećenja privrednih subjekata i stvoren okvir za primjenu novih standarda korporativnog upravljanja i njihovo praćenje.
Tokom njegove primjene uočena je potreba za doradom pojedinih odredaba u dijelu koji se odnosi na društva s ograničenom odgovornosti. Naglasak je, između ostalog, na poslovnom okruženju, pri čemu je cilj privlačenje što većeg broja domaćih i stranih investicija kojima će biti podržan srednjoročni ekonomski rast. Stoga se Federalna vlada opredijelila da nastavi pojednostavljivati postupke i jačati transparentnost u ovoj oblasti.
U nastojanju da postupak upisa poslovnih subjekata u Registar društava bude ubrzan a koraci pojednostavljeni, te da podnošenje zahtjeva za registraciju bude omogućeno elektronskim putem, kreiranjem jednošalterskog sistema, Nacrtom zakona predložene su izmjene i dopune s ciljem njegovog usklađivanja s novom verzijom Zakona o registraciji poslovnih subjekata FBiH, kao procesnog zakona.
To je nametnulo i potrebu izmjena i u ovom materijalnom zakonu, kako u praksi ne bi dolazilo do sukoba normi i mogućih problema u provedbi odredbi Zakona o privrednim društvima.
Jednom od predloženih izmjena predviđena je mogućnost da osnivači privrednih drušava u postupku registracije izjavom potvrde ispunjenost uvjeta za obavljanje djelatnosti. Nadležni registarski organ izjavu, po službenoj dužnosti, dostavlja nadležnim općinskim i kantonalnim organima i obavještava ih o početku obavljanja djelatnosti tog društva.
Ovako rješenje u značajnijoj mjeri pojednostavljuje i ubrzava postupak registracije, a brisana je i odredba koja je davala mogućnost da, u slučaju kada zakonom ili drugim propisom nisu propisani uvjeti za dobijanje saglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog akta, federalna ministarstva, u okviru svojih nadležnosti, utvrde te uslove. Novopredloženo rješenje omogućava da poslovni subjekt odmah nakon registracije može početi obavljati djelatnost, pri čemu će nadležni inspekcijski organ, kasnije, u postupku redovnog inspekcijskog nadzora, utvrditi tačnost izjave i ispunjenost zakonom utvrđenih uvjeta.
U prijelaznim i završnim odredbama novog zakona regulisan je način okončavanja već ranije započetih postupaka. Naime, prijave podnesene prije stupanja na snagu ovog zakona, a koje se odnose na osnivanje ili promjene osnivača, dioničara i člana društva, isključenje člana društva, kao i prijave postupka izbora organa i donošenja opštih akata društava i drugih oblika organizovanja za obavljanje privredne djelatnosti, bit će okončane po odredbama propisa koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja te prijave registru.
Federalna vlada je, na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništa i obrta, utvrdila Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji Bosne i Hercegovine kojim je prvi put omogućeno vanjskotrgovinsko poslovanje obrtnika, skraćena procedura i pojednostavljena registracija obrta, omogućeno pribavljanje dokumentacije po službenoj dužnosti i ograničeno izvršenje nad imovinom obrtnika.
Ovim zakonom se, između ostalog, propisuju i uslovi za obavljanje obrtničke djelatnosti, a ni u općim, niti u posebnim uslovima, se ne propisuju pojedinačno uslovi vezani za ispunjenje zahtjeva prema posebnim propisima koji su u nadležnosti drugih ministarstava. Budući da se ni obrt ni srodna djelatnost ne mogu obavljati ako obrtnici ne ispune uslove propisane posebnim zakonima koji se odnose na stručnu spremu, poslovni prostor i druge obaveze propisane posebnim zakonima, ovo nije potrebno ni posebno navoditi jer obrtnik ne može dobiti ID broj ako nije izmirio porezne obaveze.
Uvjerenje o izmirenim poreznim obavezama je bilo uslov za registraciju obrta kod Zakona iz ove oblasti iz 2003. godine, a onda je projektom Američke konferencije za međunarodni razvoj (USAID) podprojektom "SPIRA" -Pojednostavljivanje aktivnosti izdavanja dozvola i režima inspekcija 2006. godine ovaj uslov brisan, jer Porezna uprava ima zakonom propisane mogućnosti za naplatu svojih potraživanja.
Budući da se visina poreznih obaveza obrtniku koji ne izmiruje redovno svoje obaveze obračunava do dana utvrđivanja prestanka obavljanja obrta od strane nadležne općinske službe, do sada nije bilo primjedbi na nemogućnost naplaćivanja dugovanja, koje se jedino pojavljuje u slučaju kada nije utvrđen prestanak djelatnosti od strane nadležnog općinskog organa, jer obrtnik odgovora cjelokupnom imovinom i za razliku od privrednih društava naplata potraživanja je puno jednostavnija.
Kada je riječ o prestanku obrta po sili zakona, dodat je stav u kome će na osnovu zahtjeva Porezne uprave FBiH projekt biti ugašen ako se utvrdi da obrtnik koji nije koristio privremeni prestanak obustave obrta duže od šest mjeseci i ne ostvaruje prihod od prometa i ako duže od šest mjeseci ne obračunava i ne plaća porezne obaveze. Na ovaj način se rješava problem dugovanja po osnovu poreznih obaveza i uvodi red u porezni sistem.
Na osnovu zaključaka Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH o Nacrtu zakona o obrtu i srodnim djelatnostima uFederacijiBiH provedena je javna rasprava. Sva kantonalna ministarstva privrede su u periodu konsultacija imala aktivnu ulogu i zajedno s predstavnicima obrtničkih komora kantona su održali javne rasprave u kojima su učestvovali svi zainteresirani akteri na koje se ovaj zakon odnosi. Zatraženo je i mišljenje Saveza općina i gradova Federacije BiH čije primjedbe su također uvrštene u Nacrt zakona.Poslije održanih javnih rasprava u svim kantonima pristiglo je 65 primjedbi i sugestija.
Na prijedlog poslanika Parlamenta Federacije BiH, kao i poslije održanih javnih rasprava korigovana je visina obrtničke članarine, ukinuta je velika i mala obrtnica, jer u proteklom periodu od devet godina nije zaživjelo njeno štampanje, stvoreni su uvjeti za uspostavljanje funkcije obrtnog registra, ukinuta je mogućnost obavljanja obrta bez rješenja i omogućeno fizičkim osobama i penzionerima obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja.
Federalna vlada usvojila je Izvještaj o radu Interresorne radne grupe za uspostavljanje jednošalterskog sistema poslovanja i elektronske registracije poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine u kojem je navedeno da je prema rokovima Akcionog plana za uspostavljanje jednošalterskog sistema od 42 aktivnosti koje su trebale biti realizirane do današnjeg dana ispunjeno je 18 ili 42,82 posto planiranih aktivnosti.
Također, izmijenjen je zaključak sa 68. sjednice Vlade Federacije BiH, te zaključeno da će posebnim rješenjem biti imenovanaradna grupa sa zadatkom da, uz podršku Grupacije Svjetske banke, pripremi i predloži mjere i aktivnosti s ciljem uspostavljanja mehanizma jednošalterskog sistema poslovanja i elektronske registracije poslovnih subjekata. Projekt će biti vođen u dvije faze. U prvoj će se raditi na unapređenju elektronskog sistema za razmjenu podataka koji će povezivati 33 općinska suda, Federalnu poresku upravu i Federalni zavod za statistiku, a u drugoj će biti razmotreno uključivanje drugih institucija.
www.epravo.ba
Vlada FBiH utvrdila je Nacrt zakona o elektronskom potpisu FBiH koji uređuje pravo fizičkih i pravnih osoba na upotrebu elektronskog potpisa u upravnim, sudskim i drugim postupcima, poslovnim i drugim radnjama. Također, utvrđuje i prava, obaveze i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba koje pružaju usluge izrade, verifikovanja ili potvrđivanja elektronskog potpisa, vremenskog žiga i pečata, elektronske preporučene dostave i certifikata za autentifikaciju mrežnih stranica na teritoriju Federacije BiH, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Elektronski potpis je skup podataka u elektronskom obliku koji su pridruženi ili su logički povezani s drugim podacima i koje potpisnik koristi za potpisivanje, te služi za elektroničku identifikaciju potpisnika i autentičnost potpisanog elektronskog dokumenta.
Kvalifikovani elektronski potpis je povezan isključivo s potpisnikom i pouzdano ga identificira. Izrađen je tako da ga potpisnik može koristiti pod svojim isključivim nadzorom uz visok stepen pouzdanosti i direktno je povezan s podacima na koje se odnosi i nedvojbeno omogućava uvid u bilo koju izmjenu izvornih podataka.
Kvalifikovani elektronski potpisi imaju, u odnosu na podatke u elektronskom obliku, istu pravnu snagu kao i vlastoručni potpis i pečat u odnosu na podatke u papirnatom obliku.
Elektronski potpis smatra se pravno valjanim i dopušteno ga je koristiti u sudskim i drugim postupcima ako ispunjava uslove propisane ovim zakonom. On ne može biti osporavan u sudskim i drugim postupcima isključivo na osnovu toga što je u elektronskom obliku.
Nakon što je analizom stanja utvrđeno kako postojeći sistem ima niz nedostataka koji se manifestuju u dugotrajnosti i složenosti postupka registracije, Vlada Federacije BiH je utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH.
Naime, važeći Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 27/2005, 68/2005, 43/2009 i 63/2014) donesen je 2005. godine i mijenjan je tri puta. Kako su poslovne prilike, u i izvan Bosne i Hercegovine, u međuvremenu, znatno promijenjene, nametnuta je potreba za značajnijom ekspeditivnosti u privrednom poslovanju. Zemlje u okruženju su pratile taj trend, dok je u Federaciji BiH procedura registracije poslovnih subjekata ostala nepromijenjena. Takva situacija je Bosnu i Hercegovinu stavila na listu zemalja s nepovoljnim poslovnim ambijentom.
Uspostavljanje jednošalterskog sistema podrazumijeva preciziranje tačnog mjesta za odvijanje procesa registracije, a što će doprinijeti velikom smanjenju nužnih aktivnosti.
Svakako, podrazumijeva se da će ovu reformu u oblasti zakonodavstva pratiti adekvatne aktivnosti za uvođenje elektronskog poslovanja i registracije poslovnih subjekata, kroz elektronsko uvezivanje svih relevantnih institucija koje sudjeluju u ovom procesu.
Uvođenje elektronske registracije poslovnih subjekata putem "one stop shopa" podrazumijeva povezivanje svih nadležnih registarskih sudova u složeni informacioni sistem Federacije BiH s Poreskom upravom FBiH, Upravom za indirektno oporezivanje, Zavodom za statistiku, općinama i drugim relevantnim institucijama. Ovaj složeni sistem podrazumijeva uspostavljanje jedinstvene baze registra koja služi kao centralno mjesto za pohranu registarskih, evidencijskih i statističkih podataka registarskih sudova, kao i isprava i drugih dokaza pohranjenih u elektronskom obliku u zbirku isprava. Tu je i uspostavljanje internetske stranice registra koja omogućava pretraživanje i uvid u javne podatke iz glavne knjige. Također, treba imati u vidu da je postojeći sistem elektronske knjige registra u FBiH instaliran 2005. godine i znatno je tehnološki zastario.
Postupak registracije poslovnih subjekata zasniva se na jasno utvrđenim načelima, a jedno od njih je i načelo javnosti, koje može biti ograničeno samo ako je zakonom isključena primjena načela javnosti registra.
Nacrtom je precizirano da su predsjednik registracionog suda i nadležna služba Vlade FBiH u kojoj je smješten sistem registra dužni provoditi mjere osiguranja i zaštite podataka, kao i održavanja i provjere ispravnosti rada elektronskog sistema.
Propisano je da svaka dostava podataka elektronskim putem izvan zaštićene mreže sudova koja kao posljedicu ima upis podataka u jedinstvenu bazu sudskog registra mora biti kriptirana i zaštićena od neovlaštenih izmjena od strane trećih osoba. Zaštita se odnosi i na svaki prijenos podataka elektronskim putem izvan zaštićene mreže.
Vlada Federacije BiH će donijeti propis kojim će urediti vođenje registra, osiguranje, upotrebu i čuvanje sadržaja registarskih podataka, vođenje zbirke isprava u elektronskom obliku, kao i pretvaranje isprava pohranjenih u zbirci na papiru u elektronski oblik.
Dosadašnji rok od 12 mjeseci, ostavljen za čekanje poreznog identifikacionog broja, u slučaju da podnosilac prijave ima neizmirenih poreskih obveza, skraćuje se na sedam dana. Naime, u dosadašnjoj praksi uočeno je da ovaj rok znatno utiče na trajanje sudskog postupka registracije i ne stimuliše stranku na izmirenje poreskih obveza. Odbijanje prijave zbog ovog razloga ne utiče na pravo stranke da je ponovno podnese ukoliko izmiri poreske obveze. U statističkim prikazima trajanja sudskih registracionih postupaka samo jedan slučaj čekanja izmirenja poreskih obveza do 12 mjeseci bitno utiče na cjelokupnu statistiku.
Usvajanjem Reformske agende, Vlada Federacije BiH je utvrdila aktivnosti usmjerene ka nastavku usklađivanja poslovnog okruženja i jačanju jedinstvenog ekonomskog prostora u Bosni i Hercegovini. U svrhu ostvarenja cilja iz Akcionog plana za provođenje Reformske agende, koji predviđa pojednostavljenje registracije poslovnih subjekata u Federaciji BiH, Federalna vlada se opredijelila za uspostavljanje jednošalterskog sistema registracije poslovnih subjekata. Osnovana je i interresorna radna grupa sa zadatkom da, uz podršku Britanske ambasade i Grupacije Svjetske banke, analizira stanje, kreira i omogući provođenje preporuka za uspostavljanje "one stop shop" sistema.
U proteklom periodu je pripremljena i analiza postojećeg stanja u okviru koje su identifikovani propisi koje je neophodno mijenjati s ciljem uspostavljanja jednošalterskog sistema registracije.
Na osnovu toga, Vlada Federacije BiH je utvrdila nacrte izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima i Zakona o registraciji poslovnih subjekata, te Nacrt zakona o elektronskom potpisu FBiH, kao potpuno novog federalnog propisa, kao i Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima.
Utvrđen je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima.
Zakon o privrednim društvima ("Sl. novine FBiH", br. 81/2015), koji je na snazi od 2015. godine, donesen je kao strateški prioritet s ciljem jačanja privrednog razvoja, domaćeg tržišta i uklanjanja administrativnih barijera u poslovanju. Njegovim usvajanjem poduzete su snažne mjere na smanjenju opterećenja privrednih subjekata i stvoren okvir za primjenu novih standarda korporativnog upravljanja i njihovo praćenje.
Tokom njegove primjene uočena je potreba za doradom pojedinih odredaba u dijelu koji se odnosi na društva s ograničenom odgovornosti. Naglasak je, između ostalog, na poslovnom okruženju, pri čemu je cilj privlačenje što većeg broja domaćih i stranih investicija kojima će biti podržan srednjoročni ekonomski rast. Stoga se Federalna vlada opredijelila da nastavi pojednostavljivati postupke i jačati transparentnost u ovoj oblasti.
U nastojanju da postupak upisa poslovnih subjekata u Registar društava bude ubrzan a koraci pojednostavljeni, te da podnošenje zahtjeva za registraciju bude omogućeno elektronskim putem, kreiranjem jednošalterskog sistema, Nacrtom zakona predložene su izmjene i dopune s ciljem njegovog usklađivanja s novom verzijom Zakona o registraciji poslovnih subjekata FBiH, kao procesnog zakona.
To je nametnulo i potrebu izmjena i u ovom materijalnom zakonu, kako u praksi ne bi dolazilo do sukoba normi i mogućih problema u provedbi odredbi Zakona o privrednim društvima.
Jednom od predloženih izmjena predviđena je mogućnost da osnivači privrednih drušava u postupku registracije izjavom potvrde ispunjenost uvjeta za obavljanje djelatnosti. Nadležni registarski organ izjavu, po službenoj dužnosti, dostavlja nadležnim općinskim i kantonalnim organima i obavještava ih o početku obavljanja djelatnosti tog društva.
Ovako rješenje u značajnijoj mjeri pojednostavljuje i ubrzava postupak registracije, a brisana je i odredba koja je davala mogućnost da, u slučaju kada zakonom ili drugim propisom nisu propisani uvjeti za dobijanje saglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog akta, federalna ministarstva, u okviru svojih nadležnosti, utvrde te uslove. Novopredloženo rješenje omogućava da poslovni subjekt odmah nakon registracije može početi obavljati djelatnost, pri čemu će nadležni inspekcijski organ, kasnije, u postupku redovnog inspekcijskog nadzora, utvrditi tačnost izjave i ispunjenost zakonom utvrđenih uvjeta.
U prijelaznim i završnim odredbama novog zakona regulisan je način okončavanja već ranije započetih postupaka. Naime, prijave podnesene prije stupanja na snagu ovog zakona, a koje se odnose na osnivanje ili promjene osnivača, dioničara i člana društva, isključenje člana društva, kao i prijave postupka izbora organa i donošenja opštih akata društava i drugih oblika organizovanja za obavljanje privredne djelatnosti, bit će okončane po odredbama propisa koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja te prijave registru.
Federalna vlada je, na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništa i obrta, utvrdila Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji Bosne i Hercegovine kojim je prvi put omogućeno vanjskotrgovinsko poslovanje obrtnika, skraćena procedura i pojednostavljena registracija obrta, omogućeno pribavljanje dokumentacije po službenoj dužnosti i ograničeno izvršenje nad imovinom obrtnika.
Ovim zakonom se, između ostalog, propisuju i uslovi za obavljanje obrtničke djelatnosti, a ni u općim, niti u posebnim uslovima, se ne propisuju pojedinačno uslovi vezani za ispunjenje zahtjeva prema posebnim propisima koji su u nadležnosti drugih ministarstava. Budući da se ni obrt ni srodna djelatnost ne mogu obavljati ako obrtnici ne ispune uslove propisane posebnim zakonima koji se odnose na stručnu spremu, poslovni prostor i druge obaveze propisane posebnim zakonima, ovo nije potrebno ni posebno navoditi jer obrtnik ne može dobiti ID broj ako nije izmirio porezne obaveze.
Uvjerenje o izmirenim poreznim obavezama je bilo uslov za registraciju obrta kod Zakona iz ove oblasti iz 2003. godine, a onda je projektom Američke konferencije za međunarodni razvoj (USAID) podprojektom "SPIRA" -Pojednostavljivanje aktivnosti izdavanja dozvola i režima inspekcija 2006. godine ovaj uslov brisan, jer Porezna uprava ima zakonom propisane mogućnosti za naplatu svojih potraživanja.
Budući da se visina poreznih obaveza obrtniku koji ne izmiruje redovno svoje obaveze obračunava do dana utvrđivanja prestanka obavljanja obrta od strane nadležne općinske službe, do sada nije bilo primjedbi na nemogućnost naplaćivanja dugovanja, koje se jedino pojavljuje u slučaju kada nije utvrđen prestanak djelatnosti od strane nadležnog općinskog organa, jer obrtnik odgovora cjelokupnom imovinom i za razliku od privrednih društava naplata potraživanja je puno jednostavnija.
Kada je riječ o prestanku obrta po sili zakona, dodat je stav u kome će na osnovu zahtjeva Porezne uprave FBiH projekt biti ugašen ako se utvrdi da obrtnik koji nije koristio privremeni prestanak obustave obrta duže od šest mjeseci i ne ostvaruje prihod od prometa i ako duže od šest mjeseci ne obračunava i ne plaća porezne obaveze. Na ovaj način se rješava problem dugovanja po osnovu poreznih obaveza i uvodi red u porezni sistem.
Na osnovu zaključaka Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH o Nacrtu zakona o obrtu i srodnim djelatnostima uFederacijiBiH provedena je javna rasprava. Sva kantonalna ministarstva privrede su u periodu konsultacija imala aktivnu ulogu i zajedno s predstavnicima obrtničkih komora kantona su održali javne rasprave u kojima su učestvovali svi zainteresirani akteri na koje se ovaj zakon odnosi. Zatraženo je i mišljenje Saveza općina i gradova Federacije BiH čije primjedbe su također uvrštene u Nacrt zakona.Poslije održanih javnih rasprava u svim kantonima pristiglo je 65 primjedbi i sugestija.
Na prijedlog poslanika Parlamenta Federacije BiH, kao i poslije održanih javnih rasprava korigovana je visina obrtničke članarine, ukinuta je velika i mala obrtnica, jer u proteklom periodu od devet godina nije zaživjelo njeno štampanje, stvoreni su uvjeti za uspostavljanje funkcije obrtnog registra, ukinuta je mogućnost obavljanja obrta bez rješenja i omogućeno fizičkim osobama i penzionerima obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja.
Federalna vlada usvojila je Izvještaj o radu Interresorne radne grupe za uspostavljanje jednošalterskog sistema poslovanja i elektronske registracije poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine u kojem je navedeno da je prema rokovima Akcionog plana za uspostavljanje jednošalterskog sistema od 42 aktivnosti koje su trebale biti realizirane do današnjeg dana ispunjeno je 18 ili 42,82 posto planiranih aktivnosti.
Također, izmijenjen je zaključak sa 68. sjednice Vlade Federacije BiH, te zaključeno da će posebnim rješenjem biti imenovanaradna grupa sa zadatkom da, uz podršku Grupacije Svjetske banke, pripremi i predloži mjere i aktivnosti s ciljem uspostavljanja mehanizma jednošalterskog sistema poslovanja i elektronske registracije poslovnih subjekata. Projekt će biti vođen u dvije faze. U prvoj će se raditi na unapređenju elektronskog sistema za razmjenu podataka koji će povezivati 33 općinska suda, Federalnu poresku upravu i Federalni zavod za statistiku, a u drugoj će biti razmotreno uključivanje drugih institucija.
www.epravo.ba
- By LegaForum