BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Tužilaštva Bosni i Hercegovini
User avatar
By pravnik
#7
OSNIVANJE TUŽILAŠTVA BIH

Parlament Bosne i Hercegovine je u oktobru 2003 godine usvojio Zakon o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, koji je donesen odlukom Visokog predstavnika u augustu 2002 godine.

Prva četiri Tužioca u Tužilaštvu BiH su izabrana 16.januara 2003.godine, a prvog međunarodnog tužioca u Posebnom odjelu za organizirani, privredni kriminal i korupciju, u sklopu Tužilaštva Bosne i Hercegovine, imenovao je Visoki predstavnik u martu 2003. godine.

Najavom zatvaranja Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju 2003. godine bilo je jasno da bi Sud Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine trebali imati ovlasti za procesuiranje ratnih zločina i da bi trebali preuzeti predmete ratnih zločina iz Tribunala u Hagu. S tim ciljem je 2004. godine napravljen nacrt paketa pravnih akata, koji je i usvojen na Parlamentu Bosne i Hercegovine u decembru 2004. godine. U januaru 2005. godine, uspostavljen je treći odjel/ Odjel za ratne zločine, unutar Tužilaštva Bosne i Hercegovine koji se bavi procesuiranjem počinilaca ratnih zločina.

U Tužilaštvu BiH su formirana tri odjeljenja, i to:

1. Odjel I- posebni odjel za ratne zločine;

2. Odjel II-posebni odjel za organizovani kriminal i korupciju;

3. Odjel III


NADLEŽNOSTI TUŽILAŠTVA BIH

Ustav Bosne i Hercegovine uspostavio je nadležnost tužilaštava na entitetskom nivou, dok je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uspostavljeno naknadno kao institucija s posebnom nadležnošću za postupanje pred Sudom Bosne i Hercegovine u krivičnim djelima propisanim Zakonom o Sudu BiH,Zakonom o Tužilaštvu BiH, Krivičnim zakonom BiH, Zakonom o krivičnom postupku BiH, Zakonom o ustupanju predmeta od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Tužilaštvu BiH.

Nadležnost i područje djelovanja Tužilaštva propisani su Zakonom o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, prema kojem je Tužilaštvo:

organ nadležan za provođenje istrage za krivična djela za koja je nadležan Sud Bosne i Hercegovine, te za gonjenje počinitelja pred Sudom Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine i drugim primjenjivim zakonima,
organ nadležan za primanje zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim stvarima, u skladu sa zakonima, multilateralnim i bilateralnim sporazumima i konvencijama, uključujući i zahtjeve za izručenje ili predaju traženih lica od strane sudova ili organa na području Bosne i Hercegovine i drugih država, odnosno Međunarodnih sudova ili Tribunala,
organ zadužen za izradu statističkog pregleda svojih aktivnosti (izvještaja o radu), te izradu informacije o stanju kriminaliteta u Bosni i Hercegovini i ukazuje na tendencije u njegovom kretanju. U zaključnom dijelu ove informacije glavni tužilac može iznijeti prijedloge zakonskih reformi.

Tužilaštvo BiH je sui generis institucija, te nije nadređeno entitetskim tužilaštvima nego je njegova nadležnost ograničena na procesuiranje krivičnih djela propisanih gore navedenim zakonima.

Druga tužilaštva u BiH uspostavljena su u skladu s postojećim političko-administrativnim ustrojem Bosne i Hercegovine tako da je:

1. Federalno tužilaštvo FBiH “vrhovno” tužilaštvo za deset kantonalnih tužilaštava s područja FBiH.
2. Republičko tužilaštvo RS je “vrhovno” tužilaštvo za pet okružnih tužilaštava na području Republike Srpske

3. Javno tužilaštvo Brčko distrikta BiH je nadležno za područje Distrikta.

ZAKON O UČENIČKOM STANDARDU REPUBLIKE SRPSKE […]

ZAKON O BORAVIŠNOJ TAKSI Republike Srpske […]

ZAKON O PODSTICAJIMA U PRIVREDI REPUBLIKE SRPSKE […]