- Sun Oct 25, 2015 11:13 am
#692
Sudska praksa
Preuzeto: https://advokat-prnjavorac.com
Usmeni testament – prosuđivanje postojanja izuzetnih prilika
Član 76. Zakona o nasljeđivanju
U interpretaciji navedene zakonske odredbe sudska praxa je zauzela stav da pojam „izuzetne prilike“ obuhvata sve okolnosti objektivne i subjektivne prirode zbog kojih testator nije bio u mogućnosti napraviti pismeni testament , a da li su takve prilike postojale prosuđuje sud od slučaja do slučaja, pri tome postojanje izuzetnih prilika treba prosuđivati prema trenutku izjave usmenog testamenta ,a ne prema vremenu prije ili poslije toga.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 39 0 P 000535 14 Rev 2, od 30.10. 2014.g.)
Pravna priroda menadžerskog ugovora o radu i posljedice raskidanja ugovora na radnopravni status
Menadžerski ugovor o radu po svojoj prirodi je obligacionopravni ugovor sa elementima radnopravnog odnosa. U slučaju raskida menadžerskog ugovora licu, koje prije zaključenja ugovora nije bilo u radnom odnosu kod poslodavca, ne pripada pravo da zahtijeva nastavak radnopravnog statusa i raspoređivanje na druge poslove i radne zadatke.
(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj: S1 3 P 007863 13 Gž 2, od 16.01.2014. godine)
Diskriminatorska odredba Granskog kolektivnog ugovora
Član 76. Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji BiH, član 5. stav 1. i član 10. stav 2. Zakona o radu
Odredba granskog kolektivnog ugovora, iz čije sadržine proizilazi da su prava iz tog ugovora rezervisana isključivo za zaposlenike koji su članovi sindikata koji je potpisnik tog ugovora, je diskriminatorska i kao takva apsolutna ništava.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 33 0 P 004791 13 Rev, od 09.01.2015. godine)
Pravo supružnika na otkup stana
Član 10. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
Pravo tužiteljice i njenog supruga na stanu iz osnova dugoročnog zakupa stana prema odredbama Zakona o stanovanju R. Srbije, koji stan su bračni drugovi otkupili od zakupodavca pod posebnim uslovima povoljnijim od tržišnih, odgovara pravu koje se može izjednačiti sa stanarskim pravom, a što je smetnja za otkup stana u Federaciji Bosne i Hercegovine prema odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 P 900694 13 Rev 2, od 21. 11.2013. godine)
Privredno pravo – pravična tržišna vrijednost dionica
Član 253. stav 1. u vezi sa stavom 4. tačka 1. Zakona o privrednim društvima i član 39. Međunarodnog računovodstvenog standarda
Pravična tržišna vrijednost dionica u slučaju kada nije bilo prometa dionica na berzi (aktivnog tržišta) u periodu od dana objavljivanja datuma održavanja skupštine do datuma održavanja skupštine se određuje na osnovu odredbi koje se odnose na neaktivno tržište, primjenom tehnike procjene. Dakle, uzima se prosjek prometa dionica za cijeli period prometa zatvorenog tipa čija je vrijednost utvrđena od strane skupštine.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 51 0 Ps 022257 13 Rev, od 26.12.2013. godine)
Ugovor o novčanom depozitu
Član 1035. Zakona o obligacionim odnosima „Službeni list SFRJ“ br. 29/8 i 57/89, te „Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 17/93, 3/93 i 3/03 – u daljem tekstu ZOO
Prema navedenoj zakonskoj odredbi ugovor o novčanom depozitu je zaključen kada se banka obavezala da primi, a deponent da položi kod banke određeni novčani iznos. Ovim ugovorom banka stiče pravo da raspolaže deponovanim novcem i dužna je da ga vrati prema uslovima predviđenim ugovorom.
(Presuda Okružnog suda u Banjaluci, broj: 71 0 P 030904 15 Gž, od 9.4.2015. godine)
Ugovor o građenju – odredba o nepromijenjenosti cijena i primjena običaja
Član 637. Zakona o obveznim odnosima, član 21. Zakona o obligacionim odnosima
Kada je ugovoreno da se cijena radova neće mijenjati u slučaju da se poslije zaključenja ugovora povećaju cijene elemenata na osnovu kojih je ona određena, izvođač može i pored takve ugovorne odredbe zahtijevati izmjenu cijene radova ako su se cijene elemenata povećale u tolikoj mjeri da bi trebalo da cijena radova bude veća za više od 10%, ali u takvom slučaju izvođač može zahtijevati samo razliku u cijeni koja prelazi 10%, osim ako je do povećanja cijena elemenata došlo poslije njegovog dolaska u docnju. Pogrešan je zaključak drugostepenog suda da nema mjesta primjeni posebnih uzansi o građenju nakon stupanja na snagu zakona o obligacionim odnosima kojom je propisano da su učesnici u pravnom prometu dužni postupati u skladu sa dobrim poslovnim običajima, pa kako posebne uzanse kao običaji postoje i danas se koriste u praksi, a ugovorne strane nisu izričito niti prećutno isključile njihovu primjenu niti su uzanse u suprotnosti sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima (čl. 636. i 637.), to pozivanje prvostepenog suda na posebne Uzanse o građenju ne predstavlja pogrešnu primjenu materijalnog prava.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: 58 0 Ps 058030 12 Rev, od 29.4.2014. godine)
Naknada nematerijalne štete zbog neosnovanog lišenja slobode
Činjenica da je tužitelj prije određivanja pritvora zauzimao visokorangirane pozicije u organima vlasti nije poseban osnov za naknadu štete, nego je okolnost koja se cijeni u odnosu na ugled koji je uživao u javnosti prije pritvaranja. Intenzivno medijsko praćenje krivičnog postupka u kome je tužitelj bio jedan od okrivljenih, broj i sadržaj napisa, nije poseban osnov za odmjeravanje visine naknade štete, nego okolnost koja se cijeni u sklopu društvenog bola pretrpljenog zbog objavljivanja ličnog imena okrivljenog.
(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: Gž-161/10, od 09.03.2011. godine)
Podijeljena odgovornost za štetu u saobraćajnoj nezgodi
Okolnost da je vozač vozila osiguranog kod tužitelja pravosnažnom presudom kriivčnog suda proglašen krivim za navedenu štetnu radnju ne isključuje mogućnost stavljanja prigovora podijeljene odgovornosti, pa se stoga vještak u parničnom postupku morao ograničiti na postojanje uzročno-posljedične veze između štetne radnje vozača vozila osiguranog kod tužitelja i nastale posljedice (štete) onako kako je utvrđena izrekom krivične presude i trebao se samo izjasniti o propustima oba vozača koji su u uzročnoj vezi sa nastankom štete.
(Rješenje Apelacionog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, broj: 96 0 Ps 007741 13 Pž, od 02.09.2014. godine)
Naknada štete – odgovornost uslijed terorističkih akata, javnim demonstracija ili manifestacija
Član 180. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
Odlučna činjenica za utvrđivanje pasivne legitimacije po odredbi člana 180. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima je čiji su organi po važećim propisima bili dužni da spriječe akte terora i nasilja.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 56 0 P 019968 12 Rev, od 12.12.2013. godine)
Osnov odgovornosti za štetu nastalu od minskoeksplozivnih sredstava
Za štetu nastalu u procesu uklanjanja minskoeksplozivnih sredstava koju provodi centar za ukljanjanje mina u BiH, Bosna i Hercegovina odgovara po principu objektivne odgovornosti, jer taj proces ima karakter opasne djelatnosti. Za štetu koja nije nastala u vezi s tim procesom, Bosna i Hercegovina odgovara po principu subjektivne odgovornosti, odnosno krivice.
(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj: S1 3 P 007844 13 Gž, od 06.09.2013. godine)
Naknada štete odgovornost pravnog lica za štetu koju prouzrokuje njegov organ
Član 172. Zakona o obligacionim odnosima, član 78. Zakona o upravi, član 108. Zakona o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
Niti jedna odredba našeg pozitivnog prava, pa tako ni odredba člana 172. Zakona o obligacionim odnosima, ne propisuje namjeru ili grubu nepažnju kao posebnu pretpostavku za postojanje nezakonitog ili nepravilnog rada tijela organa uprave. Nezakonit ili nepravilan rad treba shvatiti kao ponašanje suprotno zahtjevu koji bi u javnom interesu valjalo ostvariti normalnim obavljanjem službe ili djelatnosti ili kao onaj rad kod koga postoji značajno odstupanje od uobičajenog postupanja, pri čemu nije neophodno postojanje volje ili pristanka na nanošenje štete trećim licima.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 53 0 P 006887 13 Rev, od 15. 07. 2014. godine)
Medicinska greška
Član 137. stav 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH, član 154. stav 1. i član 170. Zakona o obligacionim odnosima
Medicinska greška podrazumijeva nesavjesno postupanje ljekara, medicinske sestre, farmaceuta, zdravstvenih terapeuta i drugih medicinskih radnika koji se brinu o zdravstvenoj zaštiti pacijenata, odnosno građana.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 43 0 P 019379 13 Rev, od 23.03.2015. godine)
Naknada štete – odgovornost po osnovu krivice
Članovi 154., 158. i 173. Zakona o obligacionim odnosima
Pozivanje na služenje vojnog roka ili samo služenje vojnog roka ne može se smatrati štetnom radnjom, kao što ni okolnost da se duševna kod tužitelja ispoljila za vrijeme služenja vojnog roka, sama po sebi, ne može zasnovati odštetnu odgovornost Federacije Bosne i Hercegovine, ukoliko ta bolest nije prouzrokovana odnosom nadležnih prema oštećenom za vrijeme služenja vojnog roka ili nekom traumom, odnosno stresnom situacijom za koju bi odgovarala Federacija.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 39 0 P 002222 14 Rev, od 10.07.2014. godine)
Jednostrani raskid ugovora prije podnošenja tužbe
Članovi 357. do 358. ZOO u vezi sa članom 54. stav 1. ZPP-a
Kada tužilac prije podnošenja tužbe obavijesti tuženog da jednostrano raskida zaključene ugovore, onda ne može u tužbi tražiti da se konstitutivnom presudom suda raskinu ugovori jer takav zahtjev nema utemeljenje u materijalnom pravu. Kod takvog stanja stvari tužillac jedino može tražiti da se presudom suda utvrdi da su ugovori raskinuti kako bi se među strankama otklonilaneizvjesnost u pogledu postojanja ugovornog odnosa.
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj: 32 0 Ps 022492 14 Pž, od 16.03.2015. godine)
Vršenje prava zadržavanja
Član 286. Zakona o obligacionim odnosima
Pravo retencije je akcesorno pravo koje zavisi od postojanja dospjelog, utuživog i osnovanog potraživanja posjednika stvari prema vlasniku, koji zahtijeva predaju stvari. Kako je zahtjev revidenta za isplatu izvršenih ulaganja i troškova u poslovni prostor pravomoćno odbijen kao neosnovan, to je neosnovano njegovo pozivanje na pravo retencije predmetnog poslovnog prostora.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 32 0 Ps 023140 14 Rev, od 28.11.2014. godine)
Ugovorena i zakonska zatezna kamata
Član 277. Zakona o obligacionim odnosima
Propust tužitelja da prvostepenom sudu ukaže o kojoj vrsti kamata se radi, odnosno njegov propust da sudu dokaže način njihovog obračuna, pored propusta u pogledu nedokazanosti perioda obračuna, s obzirom na naprijed ukazanu očitu nesuglasnost sa provedenim dokazima čine tužbeni zahtjev tužitelja u tom dijelu neosnovanim.
(Presuda Apelacionog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, broj: 96 0 P 036757 13 Gž, od 19.09.2014. godine)
Sticanje bez osnova
Član 210. Zakona o obligacionim odnosima
Tužbeni zahtjev se identificira po petitu tužbe i po činjenicama na kojima se tužbeni prijedlog zasniva, pa imajući u vidu da je tužitelj u ovoj parnici tužbeni zahtjev formulirao na način da od suda traži da tužene obveže na uspostavu pređašnjeg posjedovnog stanja koje se ogleda u predaji u posjed pokretnih stavri pobrojanih u tužbi, a polazeći od podjele tužbenih zahtjeva prema njihovom materijalnopravnom uporištu, odnosno materijalnopravnoj zaštiti koja se njima traži, i uzevši u obzir činjenice na kojima se zahtjev tužitelja temelji, jasno je da je u konkretnom slučaju tužitelj prema tuženima istakao stvarnopravni, a ne obligacionopravni zahtjev.
(Presuda Apelacionog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, broj: 96 0 P 026133 14 Gž, od 08.09.2014. godine)
Preuzeto: https://advokat-prnjavorac.com
Usmeni testament – prosuđivanje postojanja izuzetnih prilika
Član 76. Zakona o nasljeđivanju
U interpretaciji navedene zakonske odredbe sudska praxa je zauzela stav da pojam „izuzetne prilike“ obuhvata sve okolnosti objektivne i subjektivne prirode zbog kojih testator nije bio u mogućnosti napraviti pismeni testament , a da li su takve prilike postojale prosuđuje sud od slučaja do slučaja, pri tome postojanje izuzetnih prilika treba prosuđivati prema trenutku izjave usmenog testamenta ,a ne prema vremenu prije ili poslije toga.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 39 0 P 000535 14 Rev 2, od 30.10. 2014.g.)
Pravna priroda menadžerskog ugovora o radu i posljedice raskidanja ugovora na radnopravni status
Menadžerski ugovor o radu po svojoj prirodi je obligacionopravni ugovor sa elementima radnopravnog odnosa. U slučaju raskida menadžerskog ugovora licu, koje prije zaključenja ugovora nije bilo u radnom odnosu kod poslodavca, ne pripada pravo da zahtijeva nastavak radnopravnog statusa i raspoređivanje na druge poslove i radne zadatke.
(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj: S1 3 P 007863 13 Gž 2, od 16.01.2014. godine)
Diskriminatorska odredba Granskog kolektivnog ugovora
Član 76. Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji BiH, član 5. stav 1. i član 10. stav 2. Zakona o radu
Odredba granskog kolektivnog ugovora, iz čije sadržine proizilazi da su prava iz tog ugovora rezervisana isključivo za zaposlenike koji su članovi sindikata koji je potpisnik tog ugovora, je diskriminatorska i kao takva apsolutna ništava.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 33 0 P 004791 13 Rev, od 09.01.2015. godine)
Pravo supružnika na otkup stana
Član 10. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
Pravo tužiteljice i njenog supruga na stanu iz osnova dugoročnog zakupa stana prema odredbama Zakona o stanovanju R. Srbije, koji stan su bračni drugovi otkupili od zakupodavca pod posebnim uslovima povoljnijim od tržišnih, odgovara pravu koje se može izjednačiti sa stanarskim pravom, a što je smetnja za otkup stana u Federaciji Bosne i Hercegovine prema odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 P 900694 13 Rev 2, od 21. 11.2013. godine)
Privredno pravo – pravična tržišna vrijednost dionica
Član 253. stav 1. u vezi sa stavom 4. tačka 1. Zakona o privrednim društvima i član 39. Međunarodnog računovodstvenog standarda
Pravična tržišna vrijednost dionica u slučaju kada nije bilo prometa dionica na berzi (aktivnog tržišta) u periodu od dana objavljivanja datuma održavanja skupštine do datuma održavanja skupštine se određuje na osnovu odredbi koje se odnose na neaktivno tržište, primjenom tehnike procjene. Dakle, uzima se prosjek prometa dionica za cijeli period prometa zatvorenog tipa čija je vrijednost utvrđena od strane skupštine.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 51 0 Ps 022257 13 Rev, od 26.12.2013. godine)
Ugovor o novčanom depozitu
Član 1035. Zakona o obligacionim odnosima „Službeni list SFRJ“ br. 29/8 i 57/89, te „Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 17/93, 3/93 i 3/03 – u daljem tekstu ZOO
Prema navedenoj zakonskoj odredbi ugovor o novčanom depozitu je zaključen kada se banka obavezala da primi, a deponent da položi kod banke određeni novčani iznos. Ovim ugovorom banka stiče pravo da raspolaže deponovanim novcem i dužna je da ga vrati prema uslovima predviđenim ugovorom.
(Presuda Okružnog suda u Banjaluci, broj: 71 0 P 030904 15 Gž, od 9.4.2015. godine)
Ugovor o građenju – odredba o nepromijenjenosti cijena i primjena običaja
Član 637. Zakona o obveznim odnosima, član 21. Zakona o obligacionim odnosima
Kada je ugovoreno da se cijena radova neće mijenjati u slučaju da se poslije zaključenja ugovora povećaju cijene elemenata na osnovu kojih je ona određena, izvođač može i pored takve ugovorne odredbe zahtijevati izmjenu cijene radova ako su se cijene elemenata povećale u tolikoj mjeri da bi trebalo da cijena radova bude veća za više od 10%, ali u takvom slučaju izvođač može zahtijevati samo razliku u cijeni koja prelazi 10%, osim ako je do povećanja cijena elemenata došlo poslije njegovog dolaska u docnju. Pogrešan je zaključak drugostepenog suda da nema mjesta primjeni posebnih uzansi o građenju nakon stupanja na snagu zakona o obligacionim odnosima kojom je propisano da su učesnici u pravnom prometu dužni postupati u skladu sa dobrim poslovnim običajima, pa kako posebne uzanse kao običaji postoje i danas se koriste u praksi, a ugovorne strane nisu izričito niti prećutno isključile njihovu primjenu niti su uzanse u suprotnosti sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima (čl. 636. i 637.), to pozivanje prvostepenog suda na posebne Uzanse o građenju ne predstavlja pogrešnu primjenu materijalnog prava.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: 58 0 Ps 058030 12 Rev, od 29.4.2014. godine)
Naknada nematerijalne štete zbog neosnovanog lišenja slobode
Činjenica da je tužitelj prije određivanja pritvora zauzimao visokorangirane pozicije u organima vlasti nije poseban osnov za naknadu štete, nego je okolnost koja se cijeni u odnosu na ugled koji je uživao u javnosti prije pritvaranja. Intenzivno medijsko praćenje krivičnog postupka u kome je tužitelj bio jedan od okrivljenih, broj i sadržaj napisa, nije poseban osnov za odmjeravanje visine naknade štete, nego okolnost koja se cijeni u sklopu društvenog bola pretrpljenog zbog objavljivanja ličnog imena okrivljenog.
(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: Gž-161/10, od 09.03.2011. godine)
Podijeljena odgovornost za štetu u saobraćajnoj nezgodi
Okolnost da je vozač vozila osiguranog kod tužitelja pravosnažnom presudom kriivčnog suda proglašen krivim za navedenu štetnu radnju ne isključuje mogućnost stavljanja prigovora podijeljene odgovornosti, pa se stoga vještak u parničnom postupku morao ograničiti na postojanje uzročno-posljedične veze između štetne radnje vozača vozila osiguranog kod tužitelja i nastale posljedice (štete) onako kako je utvrđena izrekom krivične presude i trebao se samo izjasniti o propustima oba vozača koji su u uzročnoj vezi sa nastankom štete.
(Rješenje Apelacionog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, broj: 96 0 Ps 007741 13 Pž, od 02.09.2014. godine)
Naknada štete – odgovornost uslijed terorističkih akata, javnim demonstracija ili manifestacija
Član 180. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
Odlučna činjenica za utvrđivanje pasivne legitimacije po odredbi člana 180. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima je čiji su organi po važećim propisima bili dužni da spriječe akte terora i nasilja.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 56 0 P 019968 12 Rev, od 12.12.2013. godine)
Osnov odgovornosti za štetu nastalu od minskoeksplozivnih sredstava
Za štetu nastalu u procesu uklanjanja minskoeksplozivnih sredstava koju provodi centar za ukljanjanje mina u BiH, Bosna i Hercegovina odgovara po principu objektivne odgovornosti, jer taj proces ima karakter opasne djelatnosti. Za štetu koja nije nastala u vezi s tim procesom, Bosna i Hercegovina odgovara po principu subjektivne odgovornosti, odnosno krivice.
(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj: S1 3 P 007844 13 Gž, od 06.09.2013. godine)
Naknada štete odgovornost pravnog lica za štetu koju prouzrokuje njegov organ
Član 172. Zakona o obligacionim odnosima, član 78. Zakona o upravi, član 108. Zakona o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
Niti jedna odredba našeg pozitivnog prava, pa tako ni odredba člana 172. Zakona o obligacionim odnosima, ne propisuje namjeru ili grubu nepažnju kao posebnu pretpostavku za postojanje nezakonitog ili nepravilnog rada tijela organa uprave. Nezakonit ili nepravilan rad treba shvatiti kao ponašanje suprotno zahtjevu koji bi u javnom interesu valjalo ostvariti normalnim obavljanjem službe ili djelatnosti ili kao onaj rad kod koga postoji značajno odstupanje od uobičajenog postupanja, pri čemu nije neophodno postojanje volje ili pristanka na nanošenje štete trećim licima.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 53 0 P 006887 13 Rev, od 15. 07. 2014. godine)
Medicinska greška
Član 137. stav 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH, član 154. stav 1. i član 170. Zakona o obligacionim odnosima
Medicinska greška podrazumijeva nesavjesno postupanje ljekara, medicinske sestre, farmaceuta, zdravstvenih terapeuta i drugih medicinskih radnika koji se brinu o zdravstvenoj zaštiti pacijenata, odnosno građana.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 43 0 P 019379 13 Rev, od 23.03.2015. godine)
Naknada štete – odgovornost po osnovu krivice
Članovi 154., 158. i 173. Zakona o obligacionim odnosima
Pozivanje na služenje vojnog roka ili samo služenje vojnog roka ne može se smatrati štetnom radnjom, kao što ni okolnost da se duševna kod tužitelja ispoljila za vrijeme služenja vojnog roka, sama po sebi, ne može zasnovati odštetnu odgovornost Federacije Bosne i Hercegovine, ukoliko ta bolest nije prouzrokovana odnosom nadležnih prema oštećenom za vrijeme služenja vojnog roka ili nekom traumom, odnosno stresnom situacijom za koju bi odgovarala Federacija.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 39 0 P 002222 14 Rev, od 10.07.2014. godine)
Jednostrani raskid ugovora prije podnošenja tužbe
Članovi 357. do 358. ZOO u vezi sa članom 54. stav 1. ZPP-a
Kada tužilac prije podnošenja tužbe obavijesti tuženog da jednostrano raskida zaključene ugovore, onda ne može u tužbi tražiti da se konstitutivnom presudom suda raskinu ugovori jer takav zahtjev nema utemeljenje u materijalnom pravu. Kod takvog stanja stvari tužillac jedino može tražiti da se presudom suda utvrdi da su ugovori raskinuti kako bi se među strankama otklonilaneizvjesnost u pogledu postojanja ugovornog odnosa.
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj: 32 0 Ps 022492 14 Pž, od 16.03.2015. godine)
Vršenje prava zadržavanja
Član 286. Zakona o obligacionim odnosima
Pravo retencije je akcesorno pravo koje zavisi od postojanja dospjelog, utuživog i osnovanog potraživanja posjednika stvari prema vlasniku, koji zahtijeva predaju stvari. Kako je zahtjev revidenta za isplatu izvršenih ulaganja i troškova u poslovni prostor pravomoćno odbijen kao neosnovan, to je neosnovano njegovo pozivanje na pravo retencije predmetnog poslovnog prostora.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 32 0 Ps 023140 14 Rev, od 28.11.2014. godine)
Ugovorena i zakonska zatezna kamata
Član 277. Zakona o obligacionim odnosima
Propust tužitelja da prvostepenom sudu ukaže o kojoj vrsti kamata se radi, odnosno njegov propust da sudu dokaže način njihovog obračuna, pored propusta u pogledu nedokazanosti perioda obračuna, s obzirom na naprijed ukazanu očitu nesuglasnost sa provedenim dokazima čine tužbeni zahtjev tužitelja u tom dijelu neosnovanim.
(Presuda Apelacionog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, broj: 96 0 P 036757 13 Gž, od 19.09.2014. godine)
Sticanje bez osnova
Član 210. Zakona o obligacionim odnosima
Tužbeni zahtjev se identificira po petitu tužbe i po činjenicama na kojima se tužbeni prijedlog zasniva, pa imajući u vidu da je tužitelj u ovoj parnici tužbeni zahtjev formulirao na način da od suda traži da tužene obveže na uspostavu pređašnjeg posjedovnog stanja koje se ogleda u predaji u posjed pokretnih stavri pobrojanih u tužbi, a polazeći od podjele tužbenih zahtjeva prema njihovom materijalnopravnom uporištu, odnosno materijalnopravnoj zaštiti koja se njima traži, i uzevši u obzir činjenice na kojima se zahtjev tužitelja temelji, jasno je da je u konkretnom slučaju tužitelj prema tuženima istakao stvarnopravni, a ne obligacionopravni zahtjev.
(Presuda Apelacionog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, broj: 96 0 P 026133 14 Gž, od 08.09.2014. godine)
- By LegaForum