- Fri Aug 21, 2020 8:11 am
#4269
Stvarna nadležnost Suda Bosne i Hercegovine
Povreda stvarne nadležnosti postoji i kada sudija pojedinac u parničnom postupku, po pravilima parničnog postupka, odlučuje u predmetima upravnih sporova iz nadležnosti vijeća za upravne sporove Suda Bosne i Hercegovine, pri čemu je irelevantno što je Sud Bosne i Hercegovine, s obzirom na svoju specifičnu organizaciju, nadležan da odlučuje u zakonom propisanim slučajevima, kako u građanskim parničnim predmetima, tako i u predmetima upravnih sporova.
Iz obrazloženja:
U konkretnoj pravnoj stvari tužbeni zahtjev se odnosio na poništenje konačnog rješenja Odbora državne službe za žalbe, broj: 01-1-07-2-120/4-16 od 19.12.2016. godine, donesenog u postupku javnog oglasa Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine za prijem u radni odnos rukovodećeg državnog službenika – pomoćnika ministra za planove u Sektoru za politiku i planove Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.
Uputom o pravnom lijeku tužilac je poučen da protiv navedenog rješenja može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine.
Odredbom člana 63. stav 3. tačka a) Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine (''Službeni glasnik BiH'', broj 19/02 do 40/12) propisano je da su odluke Odbora državne službe za žalbe konačne, a sudski se preispituju u skladu
sa Zakonom o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine. Stavom 7. člana 63. istog Zakona, propisano je da se protiv konačnih odluka Odbora, koje se odnose na postupak javnog konkursa ili u vezi sa postupkom javnog konkursa, može voditi upravni spor radi zaštite prijavljenih kandidata.
S obzirom na navedeno, drugostepeno građansko vijeće nalazi da je sudija u prvostepenom parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine povrijedio odredbe člana 3. i člana 4. ZPP BIH, kada je je u konkretnoj pravnoj stvari odlučivao kao sudija pojedinac u parničnom postupku i po pravilipa Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, umjesto da spis ustupi nadležnom vijeću za upravne sporove Upravnog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, koje je nadležno da odlučuje u upravnim sporovima i po pravilima Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine.
Odredbom člana 7. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine propisano je da u upravnim sporovima Sud Bosne i Hercegovine odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudija, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Naime, u Upravnom odjeljenju Suda Bosne i Hercegovine postoji podjela nadležnosti između sudije pojedinca koji sudi u prvostepenom parničnom postupku i vijeća za upravne sporove koje sudi u upravnim sporovima.
Po shvatanju drugostepenog građanskog vijeća, povreda stvarne nadležnosti postoji i kada sudija pojedinac u parničnom postupku, po pravilima parničnog postupka, odlučuje u predmetima iz nadležnosti vijeća za upravne sporove, pri čemu je irelevantno što je Sud Bosne i Hercegovine, s obzirom na svoju specifičnu organizaciju, nadležan da odlučuje u zakonom propisanim slučajevima, kako u građanskim parničnim predmetima, tako i u predmetima upravnih sporova.
Iako se žalbom tužioca ne osporava pobijana presuda u odnosu na stvarnu nadležnost suda, drugostepeno građansko vijeće je, pazeći po službenoj dužnosti na svoju stvarnu nadležnost u smislu člana 3. Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, našlo da su u konkretnom slučaju počinjene povrede odredaba parničnog postupka po pitanju stvarne nadležnosti jer je o tužbenom zahtjevu u upravnom sporu o kojem je nadležno da odlučuje vijeće za upravne sporove, odlučivao sudija pojedinac u prvostepenom parničnom postupku.
Na povredu odredbi iz člana 176. stav 2. tačka 2) u vezi sa članom 4. ZPP BiH, drugostepeni sud pazi po službenoj dužnosti u smislu člana 188. ZPP BiH.
Odredbom člana 3. ZPP BiH je propisano da sud do pravosnažnosti odluke, po službenoj dužnosti pazi da li rješavanje spora spada u sudsku nadležnost i vodi računa o svojoj stvarnoj nadležnosti. Ovu odredbu treba shvatiti tako da svaki sud, pa i drugostepeni, mora paziti na svoju stvarnu nadležnost dok odluka o glavnoj stvari ne postane pravosnažna.
(Presuda Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 P 024261 17
Gž od 14.09.2017. godine)
Povreda stvarne nadležnosti postoji i kada sudija pojedinac u parničnom postupku, po pravilima parničnog postupka, odlučuje u predmetima upravnih sporova iz nadležnosti vijeća za upravne sporove Suda Bosne i Hercegovine, pri čemu je irelevantno što je Sud Bosne i Hercegovine, s obzirom na svoju specifičnu organizaciju, nadležan da odlučuje u zakonom propisanim slučajevima, kako u građanskim parničnim predmetima, tako i u predmetima upravnih sporova.
Iz obrazloženja:
U konkretnoj pravnoj stvari tužbeni zahtjev se odnosio na poništenje konačnog rješenja Odbora državne službe za žalbe, broj: 01-1-07-2-120/4-16 od 19.12.2016. godine, donesenog u postupku javnog oglasa Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine za prijem u radni odnos rukovodećeg državnog službenika – pomoćnika ministra za planove u Sektoru za politiku i planove Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.
Uputom o pravnom lijeku tužilac je poučen da protiv navedenog rješenja može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine.
Odredbom člana 63. stav 3. tačka a) Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine (''Službeni glasnik BiH'', broj 19/02 do 40/12) propisano je da su odluke Odbora državne službe za žalbe konačne, a sudski se preispituju u skladu
sa Zakonom o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine. Stavom 7. člana 63. istog Zakona, propisano je da se protiv konačnih odluka Odbora, koje se odnose na postupak javnog konkursa ili u vezi sa postupkom javnog konkursa, može voditi upravni spor radi zaštite prijavljenih kandidata.
S obzirom na navedeno, drugostepeno građansko vijeće nalazi da je sudija u prvostepenom parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine povrijedio odredbe člana 3. i člana 4. ZPP BIH, kada je je u konkretnoj pravnoj stvari odlučivao kao sudija pojedinac u parničnom postupku i po pravilipa Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, umjesto da spis ustupi nadležnom vijeću za upravne sporove Upravnog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, koje je nadležno da odlučuje u upravnim sporovima i po pravilima Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine.
Odredbom člana 7. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine propisano je da u upravnim sporovima Sud Bosne i Hercegovine odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudija, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Naime, u Upravnom odjeljenju Suda Bosne i Hercegovine postoji podjela nadležnosti između sudije pojedinca koji sudi u prvostepenom parničnom postupku i vijeća za upravne sporove koje sudi u upravnim sporovima.
Po shvatanju drugostepenog građanskog vijeća, povreda stvarne nadležnosti postoji i kada sudija pojedinac u parničnom postupku, po pravilima parničnog postupka, odlučuje u predmetima iz nadležnosti vijeća za upravne sporove, pri čemu je irelevantno što je Sud Bosne i Hercegovine, s obzirom na svoju specifičnu organizaciju, nadležan da odlučuje u zakonom propisanim slučajevima, kako u građanskim parničnim predmetima, tako i u predmetima upravnih sporova.
Iako se žalbom tužioca ne osporava pobijana presuda u odnosu na stvarnu nadležnost suda, drugostepeno građansko vijeće je, pazeći po službenoj dužnosti na svoju stvarnu nadležnost u smislu člana 3. Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, našlo da su u konkretnom slučaju počinjene povrede odredaba parničnog postupka po pitanju stvarne nadležnosti jer je o tužbenom zahtjevu u upravnom sporu o kojem je nadležno da odlučuje vijeće za upravne sporove, odlučivao sudija pojedinac u prvostepenom parničnom postupku.
Na povredu odredbi iz člana 176. stav 2. tačka 2) u vezi sa članom 4. ZPP BiH, drugostepeni sud pazi po službenoj dužnosti u smislu člana 188. ZPP BiH.
Odredbom člana 3. ZPP BiH je propisano da sud do pravosnažnosti odluke, po službenoj dužnosti pazi da li rješavanje spora spada u sudsku nadležnost i vodi računa o svojoj stvarnoj nadležnosti. Ovu odredbu treba shvatiti tako da svaki sud, pa i drugostepeni, mora paziti na svoju stvarnu nadležnost dok odluka o glavnoj stvari ne postane pravosnažna.
(Presuda Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 P 024261 17
Gž od 14.09.2017. godine)