- Mon Jul 06, 2020 6:53 am
#4200
SMJERNICE ZA POSTUPANJE U PARNIČNOM POSTUPKU SUDOVA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Na temelju članka IV.C.1.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ broj: 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05, 72/05 i 88/08) i članka 5. Zakona o sudovima u Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 72/10, 7/13 i 52/14) s ciljem ujednačavanja sudske prakse i unapređenja efikasnosti i pravičnog postupanja u parničnom postupku sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku u Federaciji BiH (Službene novine F BiH broj 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15), Općinski sud u Travniku, Općinski sud u Bugojnu, Općinski sud u Kiseljaku, Općinski sud u Jajcu i Kantonalni sud u Novom Travniku, u okviru Projekta „Unaprjeđenje kvalitete pravosuđa“ , kojeg provodi Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine, Sudska administracija Norveške i Sudsko vijeće Nizozemske usvojili su dana 25.06.2020. godine Smjernice za postupanje u parničnom postupku sudova u Kantonu Središnja Bosna koje imaju upućujući karakter za suce i učesnike u postupku.
ULOGA SUCA
Članak 1.
Sudac tijekom cijelog parničnog postupka aktivno upravlja postupkom u okviru svojih zakonom predviđenih procesnih ovlaštenja, te ne prelazeći granice zahtjeva koji su postavljeni u postupku, podstiče stranke da razjasne i upotpune svoje navode ili prijedloge, posebno pazeći da se radnjama i aktivnostima suda i svih sudionika u postupku, u svim fazama postupka, ne povrijedi pravo stranaka na pravično suđenje iz članka 6. Europske konvencije o ljudskim pravima.
Sudac će tijekom cijelog postupka nastojati da se spor riješi mirnim putem i stranke zaključe sudsku nagodbu.
PRETHODNO ISPITIVANJE TUŽBE I ODGOVORA NA TUŽBU
Članak 2.
U postupku prethodnog ispitivanja tužbe sudac utvrđuje da li je tužba razumljiva i da li sadrži sve elemente predviđene odredbom članka 53. stavak 2. Zakona o parničnom postupku. Tužba je nerazumljiva ukoliko činjenice koje se navode u tužbi nisu u suglasnosti sa postavljenim tužbenim zahtjevom i ako se iz tužbe i tužbenog zahtjeva ne može utvrditi šta se istim traži.
Sudac ispituje da li postoje procesni nedostaci propisani odredbom članka 66. Zakona o parničnom postupku, te da li postoje razlozi za isključenje ili izuzeće. Ukoliko utvrdi postojanje razloga za isključenje ili izuzeće, sudac će odmah podnijeti zahtjev predsjedniku suda da odluči o njegovom isključenju ili izuzeću.
Sudac ispituje da li je sud nadležan za postupanje, te ukoliko utvrdi da nije nadležan donijet će rješenje o proglašavanju suda nenadležnim i ustupiti predmet nadležnome sudu ili odbaciti tužbu u slučaju apsolutne nenadležnosti suda.
Ako sudac utvrdi da tužitelj ili tuženik nije bio živ u vrijeme podnošenja tužbe, donijet će rješenje kojim će odbaciti tužbu i staviti van snage sve poduzete radnje.
Članak 3.
U slučaju kada tužitelj u tužbi tvrdi da je adresa tuženika nepoznata i predlaže postavljanje privremenog zastupnika tuženiku ili vršenje dostave putem objave u dnevnim novinama, sud će tužbu vratiti na uređenje i naložiti tužitelju da u
uređenoj tužbi navede posljednju poznatu adresu prebivališta odnosno boravišta tuženika koja je evidentirana kod nadležnog organa ili dokaz da tuženik nije evidentiran kod nadležnog organa.
Sud će postupiti na istovjetan način i ukoliko je uz tužbu priložena odluka Centra za socijalni rad o postavljanju posebnog staratelja tuženiku.
Ukoliko u tužbi nisu navedeni svi podaci propisani odredbom članka 334. stavak 2. Zakona o parničnom postupku sud će tužbu vratiti tužitelju na uređenje. U slučaju da se tužba nije mogla dostaviti tuženiku na odgovor zbog netočnih osobnih podataka o tuženiku ili postojanja više osoba sa istim imenom i prezimenom, sud će tužbu vratiti na uređenje i naložiti tužitelju da dostavi podatke o imenu roditelja tuženika (oca i majke). Ukoliko tužitelj ne postupi po nalogu suda, sud će tužbu odbaciti kao neurednu.
Članak 4.
Ispunjeni su uvjeti za donošenje presude zbog propuštanja i u slučaju kada je tužitelj nakon podnošenja tužbe podneskom izvrši objektivno preinačenje tužbe i u podnesku predložio donošenje presude zbog propuštanja, a podnesak je dostavljen tuženiku na odgovor.
Članak 5.
Sud neće donijeti presudu na osnovu priznanja nakon dostave nalaza i mišljenja vještaka strankama prije nego je omogućio tužitelju da opredijeli tužbeni zahtjev prema nalazu i mišljenju vještaka.
Članak 6.
Rješenje o spajanju parnica u smislu odredbe članka 83. stavak 1. Zakona o parničnom postupku sud će donijeti samo u slučaju kada su parnice u istoj fazi postupka.
Članak 7.
Tužitelj je dužan u tužbi predložiti dokaze kojim se potvrđuju odlučne činjenice, kao i dokaze na kojima temelji tužbeni zahtjev, radi potpunog očitovanja tuženika i mogućnosti tuženika da tužbeni zahtjev ospori ili prizna.
U cilju ekonomičnosti postupka tužitelj uz tužbu prilaže sve isprave koje su predložene kao dokaz. Neprilaganje svih isprava uz tužbu ne čini tužbu neurednom.
Isto se odnosi i na odgovor na tužbu.
PRIPREMNO ROČIŠTE
Članak 8.
Stranka je dužna za svaki predloženi dokaz navesti koje činjenice se istim žele dokazati.
Ako sud na pripremnom ročištu s obzirom na broj predloženih dokaza, nije u mogućnosti da odluči koji su dokazi relevantni za utvrđenje bitnih činjenica, a koji ne, usvojit će sve predložene dokaze i zakazat će ročište za glavnu raspravu.
Sud može na glavnoj raspravi odbiti provođenje dokaza koji su usvojeni na pripremnom ročištu za koje smatra da nisu bitni za donošenje odluke.
Ukoliko je stranka na iste okolnosti predložila saslušanje većeg broja svjedoka, sud će tražiti od stranke očitovanje i odabir svjedoka koji će se saslušati, a ukoliko to stranka ne učini, odabir svjedoka izvršit će sud na osnovu rezultata raspravljanja.
Sud poziva svjedoke dostavom pismenog poziva. Sud ne može naložiti stranci da osigura prisustvo određenog svjedoka na glavnoj raspravi.
Ukoliko se pripremno ročište vodi u odsutnosti uredno obaviještenoga tužitelja ili tuženika, sud će odlučiti o prijedlozima stranaka za provođenje dokaza koji su istaknuti u tužbi i odgovoru na tužbu i dostavljeni uz iste, te će zapisnik sa pripremnog ročišta dostaviti odsutnoj stranci.
Ukoliko stranka predloži sudu da pribavi određenu ispravu od nadležnog organa dužna je priložiti dokaz da se prethodno obraćala sa zahtjevom tom organu i da tu ispravu nije mogla pribaviti.
Članak 10.
Kada je tužba preinačena u subjektivnom smislu na pripremnom ročištu ili na ročištu za glavnu raspravu na kojem nije bio prisutan tuženik, sud će odložiti ročište, dostaviti zapisnik sa tog ročišta prvobitno označenom tuženiku i osobi koja treba da stupi u parnicu umjesto prvobitnog tuženika i ostaviti im rok za očitovanje po preinačenoj tužbi.
Sud će odložiti pripremno ročište ili glavnu raspravu, ukoliko je došlo do preinake tužbe u subjektivnom i objektivnom smislu, a tuženik nije prisutan na ročištu, ukoliko utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz članka 57. Zakona o parničnom postupku, radi očitovanja tuženika po preinačenoj tužbi.
Članak 11.
Ako su stranka ili njen zakonski zastupnik neuki i nisu u stanju jasno i određeno se očitovati o predmetu raspravljanja, sud će ih poučiti da mogu angažirati punomoćnika, što može biti razlog za odlaganje ročišta.
GLAVNA RASPRAVA
Članak 12.
Kada je glavna rasprava zbog jednostavnosti predmeta zakazana bez prethodnog održavanja pripremnog ročišta, pa na glavnoj raspravi stranke istaknu nove činjenice i predlože nove dokaze koji nisu izneseni u tužbi ili odgovoru na tužbu, sud će dozvoliti izvođenje tih dokaza ukoliko se radi o činjenicama i dokazima relevantnim za odlučivanje.
Ako se radi o dokazima koji se ne mogu provesti na istom ročištu ili o dokazima na koje se suprotna stranka ne može odmah očitovati, sud će odložiti glavnu raspravu i po potrebi ostaviti rok suprotnoj stranci za očitovanje.
ODGODE I ODLAGANJA
Članak 13.
Odgoda u slučaju kada je datum utvrđen bez konsultacije sa strankama
U slučaju kada su datum i vrijeme održavanja ročišta utvrđeni bez konsultacije sa strankama, stranke mogu zatražiti promjenu datuma održavanja ročišta u roku od 8 dana od dana prijema poziva na ročište. Sud će cijeniti razloge za odgodu ročišta u svakom konkretnom slučaju.
Članak 14.
Odgoda u slučaju kada je datum utvrđen u konsultaciji sa strankama
U slučaju kada su datum i vrijeme održavanja ročišta utvrđeni nakon konsultacija sa strankama, zahtjev za odgodu će biti usvojen samo ako za to postoje opravdani razlozi ili viša sila ili razlozi iz članka 111. Zakona o parničnom postupku.
Odgoda u slučaju postojanja opravdanih razloga ili više sile
Obrazloženi zahtjev stranke za odgodu ročišta u slučaju postojanja opravdanih razloga ili više sile mora biti dostavljen sudu bez odlaganja odnosno narednog dana nakon nastupanja takvih razloga ili više sile.
Suprotna stranka može odgovoriti na zahtjev za odgodu ročišta u roku od dva radna dana po prijemu zahtjeva, a sud će odlučiti o zahtjevu bez odlaganja.
Članak 16. Opravdani razlozi i viša sila
Sljedeće okolnosti ne smatraju se opravdanim razlozima niti višom silom:
• prisustvo ročištu u drugom predmetu koji se vodi pred istim ili drugim sudom, koje je zakazano ili planirano nakon zakazivanja ovog ročišta,
• zdravstveni razlozi koji nisu potkrijepljeni relevantnim ljekarskim nalazima datiranim neposredno prije termina zakazanog ročišta,
• hitni ili ozbiljni razlozi obiteljske prirode, ukoliko zahtjev nije potkrijepljen dokazima ili relevantnim dokumentima u kojima se navodi da su obiteljski razlozi hitne i nepredvidive prirode,
• godišnji odmor ili poslovni put odvjetnika,
• ukoliko odvjetnik otkaže punomoć stranci u kratkom vremenskom periodu prije zakazanog ročišta, a novi odvjetnik koga je stranka angažirala nije imao vremena za adekvatnu pripremu predmeta,
• u slučaju otkazivanja punomoći od strane odvjetnika koje je u suprotnosti sa odredbama Zakona o odvjetništvu.
Članak 17. Odlaganje ročišta
Ukoliko je stranka predložila veći broj dokaza na koje se suprotna stranka ne može odmah očitovati, a ista zahtijeva odlaganje pripremnog ročišta, sud će odložiti pripremno ročište na kraći vremenski period.
Kako se odlaganje po navedenom osnovu ne bi odvijalo u nedogled, sud će naložiti suprotnoj stranci da u ostavljenom roku dostavi svoje prijedloge dokaza koje će sud 8 dana prije nastavka pripremnog ročišta dostaviti drugoj stranci.
Sud će upozoriti stranke da neće dopustiti dalja odlaganja pripremnog ročišta po navedenom osnovu.
Članak 18.
Ako na pripremnom ročištu dođe do povećanja vrijednosti spora preko iznosa od 50.000,00 KM, pa i u slučaju preinake tužbe, a na ročište je pristupio punomoćnik koji nema položen pravosudni ispit, sud će odložiti ročište radi otklanjanja nedostatka pravilnog zastupanja.
Članak 19.
Razloge za odgodu i odlaganje ročišta sud cijeni u svakom konkretnom slučaju, pazeći na zloupotrebe procesnih prava.
ZASTUPANJE
Članak 20.
Punomoćnik stranke je dužan prilikom poduzimanja prve radnje u postupku podnijeti punomoć ili dokaz o položenom pravosudnom ispitu. Sud može dozvoliti punomoćniku da poduzme radnje u postupku uz nalog da u ostavljenom roku dostavi punomoć odnosno dokaz o položenom pravosudnom ispitu.
Ukoliko punomoćnik u ostavljenom roku ne postupi po nalogu suda, sud će pozvati stranku da izda odobrenje za poduzete radnje u postupku, a ukoliko stranka isto ne dostavi stavit će van snage sve pravne radnje koje su poduzete od strane punomoćnika.
Članak 21.
Ukoliko je stranka opunomoćila dva ili više punomoćnika sud će pozvati stranku da se očituje kojem će se punomoćniku vršiti dostava pismena.
VJEŠTAČENJE
Članak 22.
Vještačenje, obim i osobu koja će provesti vještačenje određuje sud rješenjem koje se dostavlja vještaku sa svim napomenama i obvezama vještaka predviđenim Zakonom o parničnom postupku.
Stranke su dužne da svoje primjedbe na osobu vještaka obrazlože i daju konkretne razloge i dokaze zašto se protive predloženom vještaku. Sud neće uvažiti paušalne primjedbe na osobu vještaka.
Vještak je dužan odmah po dostavljanju rješenja o vještačenju obavijestiti sud o tome da li postoje određene smetnje zbog kojih ne bi mogao postupati po nalogu za vještačenje, te po mogućnosti dostaviti dokaz o takvim smetnjama.
U svakom konkretnom slučaju sud odlučuje koji su opravdani razlozi za odbijanje vještačenja odnosno izuzeće vještaka. Opravdanim razlogom za odbijanje vještačenja ne smatra se angažiranost vještaka u drugim predmetima, osim u slučaju
ako vještak dokaže da u isto vrijeme obavlja vještačenje u većem broju predmeta, što bi uticalo na ekonomičnost postupka.
Ukoliko sud utvrdi da je razlog za odbijanje vještačenja opravdan, pozvat će stranke da u ostavljenom roku dostave prijedlog osobe novog vještaka, a ukoliko stranke ne postignu sporazum odluku o tome donijet će sud.
Sud će prilikom donošenja odluke o dopunskom vještačenju ili vještačenju po drugom vještaku, uzeti u obzir da li je vještak u potpunosti postupio po nalogu suda i odgovorio na pitanja i primjedbe stranaka na nalaz i mišljenje vještaka na glavnoj raspravi.
Sud će u rješenju o vještačenju upozoriti vještaka da će ga kazniti novčanom kaznom ako ne dostavi nalaz i mišljenje u ostavljenom roku ili ne dođe na ročište iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda.
SNIMANJE ROČIŠTA
Članak 23.
Strankama nije dozvoljeno tonsko i video snimanje ročišta vlastitim uređajima.
Novi Travnik, 25.6.2020. godine
Na temelju članka IV.C.1.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ broj: 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05, 72/05 i 88/08) i članka 5. Zakona o sudovima u Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 72/10, 7/13 i 52/14) s ciljem ujednačavanja sudske prakse i unapređenja efikasnosti i pravičnog postupanja u parničnom postupku sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku u Federaciji BiH (Službene novine F BiH broj 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15), Općinski sud u Travniku, Općinski sud u Bugojnu, Općinski sud u Kiseljaku, Općinski sud u Jajcu i Kantonalni sud u Novom Travniku, u okviru Projekta „Unaprjeđenje kvalitete pravosuđa“ , kojeg provodi Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine, Sudska administracija Norveške i Sudsko vijeće Nizozemske usvojili su dana 25.06.2020. godine Smjernice za postupanje u parničnom postupku sudova u Kantonu Središnja Bosna koje imaju upućujući karakter za suce i učesnike u postupku.
ULOGA SUCA
Članak 1.
Sudac tijekom cijelog parničnog postupka aktivno upravlja postupkom u okviru svojih zakonom predviđenih procesnih ovlaštenja, te ne prelazeći granice zahtjeva koji su postavljeni u postupku, podstiče stranke da razjasne i upotpune svoje navode ili prijedloge, posebno pazeći da se radnjama i aktivnostima suda i svih sudionika u postupku, u svim fazama postupka, ne povrijedi pravo stranaka na pravično suđenje iz članka 6. Europske konvencije o ljudskim pravima.
Sudac će tijekom cijelog postupka nastojati da se spor riješi mirnim putem i stranke zaključe sudsku nagodbu.
PRETHODNO ISPITIVANJE TUŽBE I ODGOVORA NA TUŽBU
Članak 2.
U postupku prethodnog ispitivanja tužbe sudac utvrđuje da li je tužba razumljiva i da li sadrži sve elemente predviđene odredbom članka 53. stavak 2. Zakona o parničnom postupku. Tužba je nerazumljiva ukoliko činjenice koje se navode u tužbi nisu u suglasnosti sa postavljenim tužbenim zahtjevom i ako se iz tužbe i tužbenog zahtjeva ne može utvrditi šta se istim traži.
Sudac ispituje da li postoje procesni nedostaci propisani odredbom članka 66. Zakona o parničnom postupku, te da li postoje razlozi za isključenje ili izuzeće. Ukoliko utvrdi postojanje razloga za isključenje ili izuzeće, sudac će odmah podnijeti zahtjev predsjedniku suda da odluči o njegovom isključenju ili izuzeću.
Sudac ispituje da li je sud nadležan za postupanje, te ukoliko utvrdi da nije nadležan donijet će rješenje o proglašavanju suda nenadležnim i ustupiti predmet nadležnome sudu ili odbaciti tužbu u slučaju apsolutne nenadležnosti suda.
Ako sudac utvrdi da tužitelj ili tuženik nije bio živ u vrijeme podnošenja tužbe, donijet će rješenje kojim će odbaciti tužbu i staviti van snage sve poduzete radnje.
Članak 3.
U slučaju kada tužitelj u tužbi tvrdi da je adresa tuženika nepoznata i predlaže postavljanje privremenog zastupnika tuženiku ili vršenje dostave putem objave u dnevnim novinama, sud će tužbu vratiti na uređenje i naložiti tužitelju da u
uređenoj tužbi navede posljednju poznatu adresu prebivališta odnosno boravišta tuženika koja je evidentirana kod nadležnog organa ili dokaz da tuženik nije evidentiran kod nadležnog organa.
Sud će postupiti na istovjetan način i ukoliko je uz tužbu priložena odluka Centra za socijalni rad o postavljanju posebnog staratelja tuženiku.
Ukoliko u tužbi nisu navedeni svi podaci propisani odredbom članka 334. stavak 2. Zakona o parničnom postupku sud će tužbu vratiti tužitelju na uređenje. U slučaju da se tužba nije mogla dostaviti tuženiku na odgovor zbog netočnih osobnih podataka o tuženiku ili postojanja više osoba sa istim imenom i prezimenom, sud će tužbu vratiti na uređenje i naložiti tužitelju da dostavi podatke o imenu roditelja tuženika (oca i majke). Ukoliko tužitelj ne postupi po nalogu suda, sud će tužbu odbaciti kao neurednu.
Članak 4.
Ispunjeni su uvjeti za donošenje presude zbog propuštanja i u slučaju kada je tužitelj nakon podnošenja tužbe podneskom izvrši objektivno preinačenje tužbe i u podnesku predložio donošenje presude zbog propuštanja, a podnesak je dostavljen tuženiku na odgovor.
Članak 5.
Sud neće donijeti presudu na osnovu priznanja nakon dostave nalaza i mišljenja vještaka strankama prije nego je omogućio tužitelju da opredijeli tužbeni zahtjev prema nalazu i mišljenju vještaka.
Članak 6.
Rješenje o spajanju parnica u smislu odredbe članka 83. stavak 1. Zakona o parničnom postupku sud će donijeti samo u slučaju kada su parnice u istoj fazi postupka.
Članak 7.
Tužitelj je dužan u tužbi predložiti dokaze kojim se potvrđuju odlučne činjenice, kao i dokaze na kojima temelji tužbeni zahtjev, radi potpunog očitovanja tuženika i mogućnosti tuženika da tužbeni zahtjev ospori ili prizna.
U cilju ekonomičnosti postupka tužitelj uz tužbu prilaže sve isprave koje su predložene kao dokaz. Neprilaganje svih isprava uz tužbu ne čini tužbu neurednom.
Isto se odnosi i na odgovor na tužbu.
PRIPREMNO ROČIŠTE
Članak 8.
Stranka je dužna za svaki predloženi dokaz navesti koje činjenice se istim žele dokazati.
Ako sud na pripremnom ročištu s obzirom na broj predloženih dokaza, nije u mogućnosti da odluči koji su dokazi relevantni za utvrđenje bitnih činjenica, a koji ne, usvojit će sve predložene dokaze i zakazat će ročište za glavnu raspravu.
Sud može na glavnoj raspravi odbiti provođenje dokaza koji su usvojeni na pripremnom ročištu za koje smatra da nisu bitni za donošenje odluke.
Ukoliko je stranka na iste okolnosti predložila saslušanje većeg broja svjedoka, sud će tražiti od stranke očitovanje i odabir svjedoka koji će se saslušati, a ukoliko to stranka ne učini, odabir svjedoka izvršit će sud na osnovu rezultata raspravljanja.
Sud poziva svjedoke dostavom pismenog poziva. Sud ne može naložiti stranci da osigura prisustvo određenog svjedoka na glavnoj raspravi.
Ukoliko se pripremno ročište vodi u odsutnosti uredno obaviještenoga tužitelja ili tuženika, sud će odlučiti o prijedlozima stranaka za provođenje dokaza koji su istaknuti u tužbi i odgovoru na tužbu i dostavljeni uz iste, te će zapisnik sa pripremnog ročišta dostaviti odsutnoj stranci.
Ukoliko stranka predloži sudu da pribavi određenu ispravu od nadležnog organa dužna je priložiti dokaz da se prethodno obraćala sa zahtjevom tom organu i da tu ispravu nije mogla pribaviti.
Članak 10.
Kada je tužba preinačena u subjektivnom smislu na pripremnom ročištu ili na ročištu za glavnu raspravu na kojem nije bio prisutan tuženik, sud će odložiti ročište, dostaviti zapisnik sa tog ročišta prvobitno označenom tuženiku i osobi koja treba da stupi u parnicu umjesto prvobitnog tuženika i ostaviti im rok za očitovanje po preinačenoj tužbi.
Sud će odložiti pripremno ročište ili glavnu raspravu, ukoliko je došlo do preinake tužbe u subjektivnom i objektivnom smislu, a tuženik nije prisutan na ročištu, ukoliko utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz članka 57. Zakona o parničnom postupku, radi očitovanja tuženika po preinačenoj tužbi.
Članak 11.
Ako su stranka ili njen zakonski zastupnik neuki i nisu u stanju jasno i određeno se očitovati o predmetu raspravljanja, sud će ih poučiti da mogu angažirati punomoćnika, što može biti razlog za odlaganje ročišta.
GLAVNA RASPRAVA
Članak 12.
Kada je glavna rasprava zbog jednostavnosti predmeta zakazana bez prethodnog održavanja pripremnog ročišta, pa na glavnoj raspravi stranke istaknu nove činjenice i predlože nove dokaze koji nisu izneseni u tužbi ili odgovoru na tužbu, sud će dozvoliti izvođenje tih dokaza ukoliko se radi o činjenicama i dokazima relevantnim za odlučivanje.
Ako se radi o dokazima koji se ne mogu provesti na istom ročištu ili o dokazima na koje se suprotna stranka ne može odmah očitovati, sud će odložiti glavnu raspravu i po potrebi ostaviti rok suprotnoj stranci za očitovanje.
ODGODE I ODLAGANJA
Članak 13.
Odgoda u slučaju kada je datum utvrđen bez konsultacije sa strankama
U slučaju kada su datum i vrijeme održavanja ročišta utvrđeni bez konsultacije sa strankama, stranke mogu zatražiti promjenu datuma održavanja ročišta u roku od 8 dana od dana prijema poziva na ročište. Sud će cijeniti razloge za odgodu ročišta u svakom konkretnom slučaju.
Članak 14.
Odgoda u slučaju kada je datum utvrđen u konsultaciji sa strankama
U slučaju kada su datum i vrijeme održavanja ročišta utvrđeni nakon konsultacija sa strankama, zahtjev za odgodu će biti usvojen samo ako za to postoje opravdani razlozi ili viša sila ili razlozi iz članka 111. Zakona o parničnom postupku.
Odgoda u slučaju postojanja opravdanih razloga ili više sile
Obrazloženi zahtjev stranke za odgodu ročišta u slučaju postojanja opravdanih razloga ili više sile mora biti dostavljen sudu bez odlaganja odnosno narednog dana nakon nastupanja takvih razloga ili više sile.
Suprotna stranka može odgovoriti na zahtjev za odgodu ročišta u roku od dva radna dana po prijemu zahtjeva, a sud će odlučiti o zahtjevu bez odlaganja.
Članak 16. Opravdani razlozi i viša sila
Sljedeće okolnosti ne smatraju se opravdanim razlozima niti višom silom:
• prisustvo ročištu u drugom predmetu koji se vodi pred istim ili drugim sudom, koje je zakazano ili planirano nakon zakazivanja ovog ročišta,
• zdravstveni razlozi koji nisu potkrijepljeni relevantnim ljekarskim nalazima datiranim neposredno prije termina zakazanog ročišta,
• hitni ili ozbiljni razlozi obiteljske prirode, ukoliko zahtjev nije potkrijepljen dokazima ili relevantnim dokumentima u kojima se navodi da su obiteljski razlozi hitne i nepredvidive prirode,
• godišnji odmor ili poslovni put odvjetnika,
• ukoliko odvjetnik otkaže punomoć stranci u kratkom vremenskom periodu prije zakazanog ročišta, a novi odvjetnik koga je stranka angažirala nije imao vremena za adekvatnu pripremu predmeta,
• u slučaju otkazivanja punomoći od strane odvjetnika koje je u suprotnosti sa odredbama Zakona o odvjetništvu.
Članak 17. Odlaganje ročišta
Ukoliko je stranka predložila veći broj dokaza na koje se suprotna stranka ne može odmah očitovati, a ista zahtijeva odlaganje pripremnog ročišta, sud će odložiti pripremno ročište na kraći vremenski period.
Kako se odlaganje po navedenom osnovu ne bi odvijalo u nedogled, sud će naložiti suprotnoj stranci da u ostavljenom roku dostavi svoje prijedloge dokaza koje će sud 8 dana prije nastavka pripremnog ročišta dostaviti drugoj stranci.
Sud će upozoriti stranke da neće dopustiti dalja odlaganja pripremnog ročišta po navedenom osnovu.
Članak 18.
Ako na pripremnom ročištu dođe do povećanja vrijednosti spora preko iznosa od 50.000,00 KM, pa i u slučaju preinake tužbe, a na ročište je pristupio punomoćnik koji nema položen pravosudni ispit, sud će odložiti ročište radi otklanjanja nedostatka pravilnog zastupanja.
Članak 19.
Razloge za odgodu i odlaganje ročišta sud cijeni u svakom konkretnom slučaju, pazeći na zloupotrebe procesnih prava.
ZASTUPANJE
Članak 20.
Punomoćnik stranke je dužan prilikom poduzimanja prve radnje u postupku podnijeti punomoć ili dokaz o položenom pravosudnom ispitu. Sud može dozvoliti punomoćniku da poduzme radnje u postupku uz nalog da u ostavljenom roku dostavi punomoć odnosno dokaz o položenom pravosudnom ispitu.
Ukoliko punomoćnik u ostavljenom roku ne postupi po nalogu suda, sud će pozvati stranku da izda odobrenje za poduzete radnje u postupku, a ukoliko stranka isto ne dostavi stavit će van snage sve pravne radnje koje su poduzete od strane punomoćnika.
Članak 21.
Ukoliko je stranka opunomoćila dva ili više punomoćnika sud će pozvati stranku da se očituje kojem će se punomoćniku vršiti dostava pismena.
VJEŠTAČENJE
Članak 22.
Vještačenje, obim i osobu koja će provesti vještačenje određuje sud rješenjem koje se dostavlja vještaku sa svim napomenama i obvezama vještaka predviđenim Zakonom o parničnom postupku.
Stranke su dužne da svoje primjedbe na osobu vještaka obrazlože i daju konkretne razloge i dokaze zašto se protive predloženom vještaku. Sud neće uvažiti paušalne primjedbe na osobu vještaka.
Vještak je dužan odmah po dostavljanju rješenja o vještačenju obavijestiti sud o tome da li postoje određene smetnje zbog kojih ne bi mogao postupati po nalogu za vještačenje, te po mogućnosti dostaviti dokaz o takvim smetnjama.
U svakom konkretnom slučaju sud odlučuje koji su opravdani razlozi za odbijanje vještačenja odnosno izuzeće vještaka. Opravdanim razlogom za odbijanje vještačenja ne smatra se angažiranost vještaka u drugim predmetima, osim u slučaju
ako vještak dokaže da u isto vrijeme obavlja vještačenje u većem broju predmeta, što bi uticalo na ekonomičnost postupka.
Ukoliko sud utvrdi da je razlog za odbijanje vještačenja opravdan, pozvat će stranke da u ostavljenom roku dostave prijedlog osobe novog vještaka, a ukoliko stranke ne postignu sporazum odluku o tome donijet će sud.
Sud će prilikom donošenja odluke o dopunskom vještačenju ili vještačenju po drugom vještaku, uzeti u obzir da li je vještak u potpunosti postupio po nalogu suda i odgovorio na pitanja i primjedbe stranaka na nalaz i mišljenje vještaka na glavnoj raspravi.
Sud će u rješenju o vještačenju upozoriti vještaka da će ga kazniti novčanom kaznom ako ne dostavi nalaz i mišljenje u ostavljenom roku ili ne dođe na ročište iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda.
SNIMANJE ROČIŠTA
Članak 23.
Strankama nije dozvoljeno tonsko i video snimanje ročišta vlastitim uređajima.
Novi Travnik, 25.6.2020. godine