BiH Pravo

Priznanje država i vlada

1. Priznanje nove države:

Nova država nastaje kad se steknu tri uslova: stanovništvo, teritorij, suverenost. O učinicima priznanja nove države, u teoriji postoje dva oprečna mišljenja:
a. po gledištu koje je u manjini  međunarodno priznanje ima konstitutivan karakter i ono je ustvari 4. uslov samog postojanja nove države. Nova država tek nakon njenog priznavanja postaje subjektom međunarodnog prava.
b. Većina drugih pisama smatra da priznanje države ima deklaratoran karakter – postojanje neke države neće biti dovedeno u pitanje ako je jedna ili više država odbiju priznati. Uskrata priznanja ne sprječava novu državu da postoji, a njegovo davanje nije dovoljno za stvaranje nove države ako joj nedostaje neki od 3 neophodna elementa.

Uz to treba naglasiti da nije jedna međunarodni položaj svih nepriznatih država. Uskrata priznanja može biti odraz općenitog odbacivanja neke nove političke i teritorijalne cjeline. Većina država u svijetu može odricati njeno postojanje, a protiv nje Vijeće siguronsti može naložiti kolektivne sankcije (Sjeverni Kipar i sl.) U uslovima općeg političkog bojkota, te cjeline veoma teško mogu očuvati svoju osobnost.

Ali, ako se neka takva nepriznata nova država sasvim atributima državnosti uspije održati u dužem razdoblju, efektivnost može nadvladati nad političkim i ideološkim razlozima.

Iz nepriznavanja proizilaze razne smetnje odonsa date dvije države. Teritorij nepriznate države se ni pod kojim uslovima ne smije smatrati ničijom zemljom (terra nullius). Njeno područje se ne smije prelijetati bez njenog odobrenja, a brodovi date države se na moru ne smiju smatrati brodovima bez nacionalne pripadnosti.

Priznanje nove države se može dati u različitim oblicima:
• izričito – u više ili manje svečanom pravnom aktu
• na prećutan ili implicitan način
• konkludentnim radnjama

Priznanje se može dati pojedinačno, ili kolektivno. Ne postoji obaveza priznanja, niti postoji odgovarajuće pravo nove države na njeno priznanje. Priznanje ili odbijanje priznanja je akt slobodne volje koji spada u diskreciono pravo svake države.


2. Priznanje nove vlade:

ovo pitanej se postavlja samo u slučaju ako je do smjene vlasti u nekoj državi došlo neustavnim putem – bilo državnim udarom ili revolucijom. Strane države nisu dužne produžiti odnose s novom vladom. Neizvjesnost se posebno javlja ako u nekoj državi dvije vlade pretendiraju da obnašaju vlast, ili ako zbačena vlada nastavi djelovati u inostranstvu.

Danas u međunarodnim odnosima preovladava tzv. doktrina efektivnosti, po kojoj je postojanje vlade u drugoj državi prosto faktičko pitanje, gdje nove činjenice stvaraju pravo. I priznanje nove vlade je čin slobodne volje svake države i u tom pogledu ne postoji nikakva obaveza.
Redovno se priznanje daje novoj vladi kada se ustalila i kada efektivno obnaša svoju vlast na cijelom teritoriju. Priznanje nove vlade se može izvršiti u slijedećim oblicima:

• na formalan način – pismenom ili usmenom izjavom o priznanju
• prećutno
• konkludentnim radnjama


Izvor: https://advokat-prnjavorac.com