- Wed Jun 28, 2023 8:29 am
#5605
Službene novine Kantona Sarajevo, broj 27/23
Na osnovu člana 56. stav (2) i 66. st. (1) i (2) Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), čl. 48. i 74. st. (3) i (4) Zakona o državnoj službi u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 31/16 i 45/19), člana 2. Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/05 i 103/21), člana 110. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/22) i člana 118. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16, 89/18 i 44/22), uz pribavljeno mišljenje sindikata, ministar privrede Kantona Sarajevo donosi
PRAVILNIK O RADNIM ODNOSIMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA MINISTARSTVA PRIVREDE KANTONA SARAJEVO
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
(Predmet regulisanja)
Ovim pravilnikom, u skladu sa zakonom i drugim propisima, bliže se regulišu radni odnosi, radno vrijeme, odmori i odsustva državnih službenika i namještenika u Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Član 2.
(Gramatička terminologija)
Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog spola u ovom pravilniku podrazumijeva uključivanje oba spola.
II - RADNI ODNOSI, RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA
Član 3.
(Primjena drugih propisa)
Na radne odnose državnih službenika i namještenika u Ministarstvu, koji nisu regulisani ovim pravilnikom, neposredno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike i pravilnik kojim se reguliše unutrašnja organizacija Ministarstva.
Član 4.
(Trajanje radnog vremena)
(1) Puno radno vrijeme državnih službenika i namještenika u Ministarstvu traje 40 sati sedmično, raspoređeno na pet radnih dana.
(2) Neradni dani su u pravilu subota, nedjelja i dani državnih praznika.
Član 5.
(Odmor u toku rada)
Odmor u toku radnog vremena koristi se u skladu sa Uredbom o pravilima kućnog reda i radnom vremenu u kantonalnim organima uprave ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 38/22) i traje 30 minuta.
Član 6.
(Dnevni i sedmični odmor)
(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
(2) Državni službenik i namještenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je potrebno da državni službenik i namještenik radi na dan sedmičnog odmora, mora mu se osigurati korištenje jednog dana u periodu određenom prema dogovoru ministra privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar) i državnog službenika i namještenika, koji period ne može biti duži od dvije sedmice.
(3) Od državnog službenika i namještenika se može tražiti da radi na dan svog sedmičnog odmora samo u slučaju više sile ili vanrednog povećanja obima posla.
Član 7.
(Godišnji odmor)
(1) Državni službenik i namještenik u svakoj kalendarskoj godini ima pravo na plaćeni godišnji odmor.
(2) Ministar donosi plan korištenja godišnjeg odmora najkasnije do kraja aprila tekuće godine, uz prethodnu konsultaciju sa državnim službenicima i namještenicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla kao i opravdane razloge državnih službenika i namještenika.
(3) Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, ministar donosi rješenje i uručuje ga državnom službeniku i namješteniku najkasnije sedam dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
(4) Državnom službeniku i namješteniku može se omogućiti da godišnji odmor koristiti u dva dijela, ako on to zahtijeva, u skladu sa zakonom.
(5) Ako državni službenik i namještenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.
(6) Državni službenik i namještenik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora u smislu stava (5) ovog člana, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu.
Član 8.
(Pravo na godišnji odmor)
(1) Državni službenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 22, a najduže 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/22) - (u daljem tekstu: Kolektivni ugovor).
(2) Namještenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20, a najduže 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom.
Član 9.
(Uvećanje godišnjeg odmora)
Godišnji odmor iz člana 8. ovog pravilnika uvećava se prema sljedećim osnovama i mjerilima:
a) po osnovu radnog staža: za svake tri godine radnog staža - jedan dan;
b) po osnovu složenosti poslova:
1) državnom službeniku - četiri dana,
2) namješteniku koji obavlja poslove više i VKV stručne spreme - tri dana,
3) namješteniku koji obavlja poslove srednje i KV stručne spreme - dva dana;
c) po osnovu socijalnih i zdravstvenih uvjeta rada:
1) roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina, za svako dijete - jedan dan,
2) samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina, za svako dijete - dva dana,
3) samohranom roditelju, staratelju i licu kojem je dijete rješenjem nadležnog organa povjereno na čuvanje i odgoj sa hendikepiranim djetetom, za svako dijete - dva dana,
4) osobi sa invaliditetom - dva dana;
d) po osnovu rezultata rada:
1) za uspješne rezultate rada - jedan dan,
2) za naročito uspješne rezultate rada - dva dana;
e) po osnovu učešća u Oružanim snagama:
1) učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 12-18 mjeseci - jedan dan,
2) učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci - dva dana,
3) učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu više od 30 mjeseci - tri dana.
Član 10.
(Trajanje godišnjeg odmora)
U vrijeme trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani sedmičnog odmora (subota i nedjelja), vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), vrijeme praznika kao i druga odsustvovanja sa rada, koja se državnom službeniku i namješteniku priznaju u staž osiguranja.
Član 11.
(Sticanje prava na godišnji odmor)
(1) Državni službenik i namještenik, koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
(2) Državni službenik i namještenik, koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nema navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.
Član 12.
(Prekid godišnjeg odmora)
(1) Korištenje godišnjeg odmora može se privremeno prekinuti na zahtjev ministra u slučaju kada je to neophodno radi izvršenja neodložnih službenih poslova.
(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, državni službenici i namještenici imaju pravo na nadoknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora, čija se visina dokazuje sa odgovarajućim dokazima.
(3) Nakon prestanka okolnosti koje su dovele do prekida korištenja godišnjeg odmora, državni službenik i namještenik nastavlja korištenje prekinutog godišnjeg odmora, ali može tražiti da mu se omogući da preostali dio godišnjeg odmora koristi u drugom periodu, o čemu ministar donosi rješenje.
Član 13.
(Pravo na korištenje jednog dana godišnjeg odmora)
Državni službenik i namještenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sam odredi, ali je dužan o tome obavijestiti ministra, najkasnije tri dana prije korištenja odmora.
Član 14.
(Porođajno odsustvo)
(1) Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.
(2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara žena može da otpočne porođajno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma porođaja.
(3) Žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja.
(4) Nakon 42 dana poslije porođaja pravo na porođajno odsustvo može koristiti i državni službenik odnosno namještenik - otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju. https://www.anwalt-derbeste.de
(5) Državni službenik odnosno namještenik - otac djeteta može koristiti pravo iz stava (1) ovog člana i u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo.
(6) Pravo iz st. (1) i (3) ovog člana može koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.
Član 15.
(Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva)
(1) Nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako propisom kantona nije predviđeno duže trajanje ovog prava.
(2) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti i državni službenik odnosno namještenik - otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.
(3) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.
Član 16.
(Plaćeno odsustvo)
(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) sa rada do sedam radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
a) stupanja u brak - pet radnih dana,
b) porođaja supruge - tri radna dana,
c) teže bolesti ili smrti člana uže porodice, odnosno domaćinstva - pet radnih dana,
d) selidbe - tri radna dana,
e) elementarne nepogode (požar, zemljotres, poplava, klizište i sl.) - pet radnih dana.
(2) Članom uže porodice, u smislu stava (1) ovog člana, smatraju se: bračni odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre.
(3) Državni službenik i namještenik ima pravo na dva dana plaćenog odsustva za svako dobrovoljno darivanje krvi.
(4) Ukoliko u je državni službenik i namještenik u jednoj kalendarskoj godini koristio plaćeno odsustvo po nekom od osnova iz stava (1) ovog člana, ima pravo na plaćeno odsustvo i po nekom drugom osnovu iz stava (1) ovog člana, s tim da ukupno odsustvo po svim osnovima iz stava (1) ovog člana ne može preći sedam radnih dana u kalendarskoj godini.
Član 17.
(Odsustvo radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba)
(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugačije određeno.
(2) Državni službenik i namještenik ima pravo na neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugačije određeno.
Član 18.
(Plaćeno odsustvo za pripremanje i polaganje stručnog ispita)
Državni službenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je državni službenik i namještenik raspoređen kao i za potrebe sindikalnog rada.
Član 19.
(Plaćeno odsustvo člana Sindikata)
Državni službenik ili namještenik koji je predsjednik ili član Sindikata ima pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme trajanja pregovora oko zaključivanja kolektivnog ugovora, odnosno i u drugim slučajevima ukoliko se odazove na poziv za sastanak resornog ministarstva ili Vlade Kantona, ukoliko se sastanak održava u radno vrijeme.
Član 20.
(Neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana)
Državnom službeniku i namješteniku može se odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana i to u sljedećim slučajevima:
a) za pripremanje i polaganje ispita - 10 dana,
b) za sudjelovanje na stručnim seminarima - pet dana,
c) za gradnju i popravku kuće ili stana -10 dana,
d) za njegu člana porodice - 30 dana,
e) za sudjelovanje na kulturnim, sportskim susretima i drugim sličnim slučajevima - pet dana,
f) za sindikalne aktivnosti, u trajanju od jedan radni dan u mjesecu.
Član 21.
(Neplaćeno odsustvo sa rada duže od 30 dana)
Iznimno, državnom službeniku može se odobriti neplaćeno odsustvo sa rada duže od 30 dana u sljedećim slučajevima:
a) boravak u inostranstvu radi spajanja porodice ukoliko bračni drug državnog službenika boravi u inostranstvu po osnovu odluke nadležne institucije u Bosni i Hercegovini ili nadležnog organa u Federaciji Bosne i Hercegovine i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od četiri godine,
b) školovanje koje nije obuhvaćeno organizovanim oblicima obuke koju provode organi i institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Bosni i Hercegovini, a koje doprinosi ukupnom usavršavanju državnog službenika i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od dvije godine.
Član 22.
(Kolektivno osiguranje)
(1) Ministar je dužan osigurati nužne uslove za zdravlje i sigurnost državnih službenika i namještenika na radu.
(2) Ministar je dužan ugovoriti kolektivno osiguranje državnih službenika i namještenika, u skladu sa zakonom.
III - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 23.
(Prestanak važenja ranijeg propisa)
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o radnim odnosima državnih službenika i namještenika Ministarstva privrede Kantona Sarajevo broj 07-01-02-21421/12 od 02.07.2012. godine i Ispravka Pravilnika o radnim odnosima državnih službenika i namještenika Ministarstva privrede Kantona Sarajevo broj 07-01-02-21421-1/12 od 16.10.2014. godine.
Član 24.
(Stupanje na snagu)
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 07-01-02-25272/23
14. juna 2023. godine
Sarajevo
Ministar
Zlatko Mijatović, s. r.
Na osnovu člana 56. stav (2) i 66. st. (1) i (2) Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), čl. 48. i 74. st. (3) i (4) Zakona o državnoj službi u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 31/16 i 45/19), člana 2. Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/05 i 103/21), člana 110. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/22) i člana 118. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16, 89/18 i 44/22), uz pribavljeno mišljenje sindikata, ministar privrede Kantona Sarajevo donosi
PRAVILNIK O RADNIM ODNOSIMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA MINISTARSTVA PRIVREDE KANTONA SARAJEVO
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
(Predmet regulisanja)
Ovim pravilnikom, u skladu sa zakonom i drugim propisima, bliže se regulišu radni odnosi, radno vrijeme, odmori i odsustva državnih službenika i namještenika u Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Član 2.
(Gramatička terminologija)
Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog spola u ovom pravilniku podrazumijeva uključivanje oba spola.
II - RADNI ODNOSI, RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA
Član 3.
(Primjena drugih propisa)
Na radne odnose državnih službenika i namještenika u Ministarstvu, koji nisu regulisani ovim pravilnikom, neposredno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike i pravilnik kojim se reguliše unutrašnja organizacija Ministarstva.
Član 4.
(Trajanje radnog vremena)
(1) Puno radno vrijeme državnih službenika i namještenika u Ministarstvu traje 40 sati sedmično, raspoređeno na pet radnih dana.
(2) Neradni dani su u pravilu subota, nedjelja i dani državnih praznika.
Član 5.
(Odmor u toku rada)
Odmor u toku radnog vremena koristi se u skladu sa Uredbom o pravilima kućnog reda i radnom vremenu u kantonalnim organima uprave ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 38/22) i traje 30 minuta.
Član 6.
(Dnevni i sedmični odmor)
(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
(2) Državni službenik i namještenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je potrebno da državni službenik i namještenik radi na dan sedmičnog odmora, mora mu se osigurati korištenje jednog dana u periodu određenom prema dogovoru ministra privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar) i državnog službenika i namještenika, koji period ne može biti duži od dvije sedmice.
(3) Od državnog službenika i namještenika se može tražiti da radi na dan svog sedmičnog odmora samo u slučaju više sile ili vanrednog povećanja obima posla.
Član 7.
(Godišnji odmor)
(1) Državni službenik i namještenik u svakoj kalendarskoj godini ima pravo na plaćeni godišnji odmor.
(2) Ministar donosi plan korištenja godišnjeg odmora najkasnije do kraja aprila tekuće godine, uz prethodnu konsultaciju sa državnim službenicima i namještenicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla kao i opravdane razloge državnih službenika i namještenika.
(3) Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, ministar donosi rješenje i uručuje ga državnom službeniku i namješteniku najkasnije sedam dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
(4) Državnom službeniku i namješteniku može se omogućiti da godišnji odmor koristiti u dva dijela, ako on to zahtijeva, u skladu sa zakonom.
(5) Ako državni službenik i namještenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.
(6) Državni službenik i namještenik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora u smislu stava (5) ovog člana, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu.
Član 8.
(Pravo na godišnji odmor)
(1) Državni službenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 22, a najduže 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/22) - (u daljem tekstu: Kolektivni ugovor).
(2) Namještenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20, a najduže 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom.
Član 9.
(Uvećanje godišnjeg odmora)
Godišnji odmor iz člana 8. ovog pravilnika uvećava se prema sljedećim osnovama i mjerilima:
a) po osnovu radnog staža: za svake tri godine radnog staža - jedan dan;
b) po osnovu složenosti poslova:
1) državnom službeniku - četiri dana,
2) namješteniku koji obavlja poslove više i VKV stručne spreme - tri dana,
3) namješteniku koji obavlja poslove srednje i KV stručne spreme - dva dana;
c) po osnovu socijalnih i zdravstvenih uvjeta rada:
1) roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina, za svako dijete - jedan dan,
2) samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina, za svako dijete - dva dana,
3) samohranom roditelju, staratelju i licu kojem je dijete rješenjem nadležnog organa povjereno na čuvanje i odgoj sa hendikepiranim djetetom, za svako dijete - dva dana,
4) osobi sa invaliditetom - dva dana;
d) po osnovu rezultata rada:
1) za uspješne rezultate rada - jedan dan,
2) za naročito uspješne rezultate rada - dva dana;
e) po osnovu učešća u Oružanim snagama:
1) učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 12-18 mjeseci - jedan dan,
2) učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci - dva dana,
3) učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu više od 30 mjeseci - tri dana.
Član 10.
(Trajanje godišnjeg odmora)
U vrijeme trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani sedmičnog odmora (subota i nedjelja), vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), vrijeme praznika kao i druga odsustvovanja sa rada, koja se državnom službeniku i namješteniku priznaju u staž osiguranja.
Član 11.
(Sticanje prava na godišnji odmor)
(1) Državni službenik i namještenik, koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
(2) Državni službenik i namještenik, koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nema navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.
Član 12.
(Prekid godišnjeg odmora)
(1) Korištenje godišnjeg odmora može se privremeno prekinuti na zahtjev ministra u slučaju kada je to neophodno radi izvršenja neodložnih službenih poslova.
(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, državni službenici i namještenici imaju pravo na nadoknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora, čija se visina dokazuje sa odgovarajućim dokazima.
(3) Nakon prestanka okolnosti koje su dovele do prekida korištenja godišnjeg odmora, državni službenik i namještenik nastavlja korištenje prekinutog godišnjeg odmora, ali može tražiti da mu se omogući da preostali dio godišnjeg odmora koristi u drugom periodu, o čemu ministar donosi rješenje.
Član 13.
(Pravo na korištenje jednog dana godišnjeg odmora)
Državni službenik i namještenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sam odredi, ali je dužan o tome obavijestiti ministra, najkasnije tri dana prije korištenja odmora.
Član 14.
(Porođajno odsustvo)
(1) Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.
(2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara žena može da otpočne porođajno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma porođaja.
(3) Žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja.
(4) Nakon 42 dana poslije porođaja pravo na porođajno odsustvo može koristiti i državni službenik odnosno namještenik - otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju. https://www.anwalt-derbeste.de
(5) Državni službenik odnosno namještenik - otac djeteta može koristiti pravo iz stava (1) ovog člana i u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo.
(6) Pravo iz st. (1) i (3) ovog člana može koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.
Član 15.
(Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva)
(1) Nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako propisom kantona nije predviđeno duže trajanje ovog prava.
(2) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti i državni službenik odnosno namještenik - otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.
(3) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.
Član 16.
(Plaćeno odsustvo)
(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) sa rada do sedam radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
a) stupanja u brak - pet radnih dana,
b) porođaja supruge - tri radna dana,
c) teže bolesti ili smrti člana uže porodice, odnosno domaćinstva - pet radnih dana,
d) selidbe - tri radna dana,
e) elementarne nepogode (požar, zemljotres, poplava, klizište i sl.) - pet radnih dana.
(2) Članom uže porodice, u smislu stava (1) ovog člana, smatraju se: bračni odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre.
(3) Državni službenik i namještenik ima pravo na dva dana plaćenog odsustva za svako dobrovoljno darivanje krvi.
(4) Ukoliko u je državni službenik i namještenik u jednoj kalendarskoj godini koristio plaćeno odsustvo po nekom od osnova iz stava (1) ovog člana, ima pravo na plaćeno odsustvo i po nekom drugom osnovu iz stava (1) ovog člana, s tim da ukupno odsustvo po svim osnovima iz stava (1) ovog člana ne može preći sedam radnih dana u kalendarskoj godini.
Član 17.
(Odsustvo radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba)
(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugačije određeno.
(2) Državni službenik i namještenik ima pravo na neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugačije određeno.
Član 18.
(Plaćeno odsustvo za pripremanje i polaganje stručnog ispita)
Državni službenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je državni službenik i namještenik raspoređen kao i za potrebe sindikalnog rada.
Član 19.
(Plaćeno odsustvo člana Sindikata)
Državni službenik ili namještenik koji je predsjednik ili član Sindikata ima pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme trajanja pregovora oko zaključivanja kolektivnog ugovora, odnosno i u drugim slučajevima ukoliko se odazove na poziv za sastanak resornog ministarstva ili Vlade Kantona, ukoliko se sastanak održava u radno vrijeme.
Član 20.
(Neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana)
Državnom službeniku i namješteniku može se odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana i to u sljedećim slučajevima:
a) za pripremanje i polaganje ispita - 10 dana,
b) za sudjelovanje na stručnim seminarima - pet dana,
c) za gradnju i popravku kuće ili stana -10 dana,
d) za njegu člana porodice - 30 dana,
e) za sudjelovanje na kulturnim, sportskim susretima i drugim sličnim slučajevima - pet dana,
f) za sindikalne aktivnosti, u trajanju od jedan radni dan u mjesecu.
Član 21.
(Neplaćeno odsustvo sa rada duže od 30 dana)
Iznimno, državnom službeniku može se odobriti neplaćeno odsustvo sa rada duže od 30 dana u sljedećim slučajevima:
a) boravak u inostranstvu radi spajanja porodice ukoliko bračni drug državnog službenika boravi u inostranstvu po osnovu odluke nadležne institucije u Bosni i Hercegovini ili nadležnog organa u Federaciji Bosne i Hercegovine i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od četiri godine,
b) školovanje koje nije obuhvaćeno organizovanim oblicima obuke koju provode organi i institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Bosni i Hercegovini, a koje doprinosi ukupnom usavršavanju državnog službenika i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od dvije godine.
Član 22.
(Kolektivno osiguranje)
(1) Ministar je dužan osigurati nužne uslove za zdravlje i sigurnost državnih službenika i namještenika na radu.
(2) Ministar je dužan ugovoriti kolektivno osiguranje državnih službenika i namještenika, u skladu sa zakonom.
III - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 23.
(Prestanak važenja ranijeg propisa)
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o radnim odnosima državnih službenika i namještenika Ministarstva privrede Kantona Sarajevo broj 07-01-02-21421/12 od 02.07.2012. godine i Ispravka Pravilnika o radnim odnosima državnih službenika i namještenika Ministarstva privrede Kantona Sarajevo broj 07-01-02-21421-1/12 od 16.10.2014. godine.
Član 24.
(Stupanje na snagu)
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 07-01-02-25272/23
14. juna 2023. godine
Sarajevo
Ministar
Zlatko Mijatović, s. r.