- Tue Sep 08, 2015 12:01 pm
#83
ZASTUPANJE
Ugovor se može zaključiti i preko zastupnika.
Zastupništvo je način preduzimanja pravnih poslova za drugoga, u kome jedno lice (zastupnik) u granicama dobijenih ovlaštenja zaključuje ili preduzima jedan ili više pravnih poslova za drugoga (zastupanog) - sa istim pravnim dejstvom kao da su ti poslovi zaključeni odn. obavljeni po samom zastupanom licu.
Zastupanje može nastati:
1) na osnovu zakona - zakonsko zastupanje (npr. Zakonom o privrednim društvima određeno je da društvo zastupa direktor, a Porodičnim zakonom da roditelj zastupa maloljetno dijete);
2) može proizilaziti iz statuta ili akta nadležnog organa;
3) na osnovu izjave volje zatupanog - zastupanje na osnovu punomoći.
Zastupnik svoje ovlaštenje za zatupanje može prenjeti na drugog:
a) ukoliko ga je na to ovlastio zastupani ili
b) ako to dozvoljava zakon (npr. Zakon o advokaturi predviđa i mogućnost da ovlašteni advokat prenese to ovlaštenje na drugog advokata).
c) u slučaju nužne supstitucije - kada je zbog određenih okolnosti zastupnik spriječen da obavlja posao, a interesi zastupanog zahtjevaju neodgodivo zastupanje.
Ugovor je punovažan ako je zaključenje pravnog posla izvršeno u granicama dobivenog ovlaštenja.
- Kada zastupnik prekorači granice ovlaštenja - pravilo je da ugovor ne proizvodi pravno dejstvo u odnosu na zastupanog.
- Međutim, zastupani može ovakav ugovor naknadno odobriti (ratificirati).
- Ratifikacija može biti izričita ili prešutna (ako zastupani nekom radnjom manifestuje svoju saglasnost).
- Zastupani treba naknadno ovlaštenje dati u roku koji mu je potreban da taj ugovor razmotri.
- Ako po proteku tog roka zastupani nije reagirao, nije se izjašnjavao, šutnja zastupanog smatra se odbijanjem odobrenja.
- Ako je zastupani odbio dati odobrenje pa druga ugovorna strana zbog toga trpi štetne posljedice, za štetu su solidarno odgovorni zastupnik i zastupani. Uslov za ostvarenje naknade štete je da je druga ugovorna strana bila savjesna, tj da nije znala, niti je morala znati za prekoračenje ovlašćenja.
Sklapanje ugovora od strana neovlaštene osobe
- Ugovor što ga neka osoba sklopi kao punomoćnik u ime drugoga bez njegova ovlaštenja obvezuje neovlašteno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri.
- Strana s kojom je ugovor sklopljen može zahtijevati od neovlašteno zastupanog da se u primjerenom roku izjasni da li ugovor odobrava.
- Ako neovlašteno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobn, smatra se da ugovor nije ni sklopljen. U tom slučaju strana s kojom je ugovor sklopljen može od osobe koja je kao punomoćnik bez ovlaštenja zaključila ugovor tražiti naknadu štete, ako u trenutku zaključenja ugovora nije znala niti je morala znati da ta osoba nije imala ovlaštenje za sklapanje ugovora.
www.advokat.attorney
Ugovor se može zaključiti i preko zastupnika.
Zastupništvo je način preduzimanja pravnih poslova za drugoga, u kome jedno lice (zastupnik) u granicama dobijenih ovlaštenja zaključuje ili preduzima jedan ili više pravnih poslova za drugoga (zastupanog) - sa istim pravnim dejstvom kao da su ti poslovi zaključeni odn. obavljeni po samom zastupanom licu.
Zastupanje može nastati:
1) na osnovu zakona - zakonsko zastupanje (npr. Zakonom o privrednim društvima određeno je da društvo zastupa direktor, a Porodičnim zakonom da roditelj zastupa maloljetno dijete);
2) može proizilaziti iz statuta ili akta nadležnog organa;
3) na osnovu izjave volje zatupanog - zastupanje na osnovu punomoći.
Zastupnik svoje ovlaštenje za zatupanje može prenjeti na drugog:
a) ukoliko ga je na to ovlastio zastupani ili
b) ako to dozvoljava zakon (npr. Zakon o advokaturi predviđa i mogućnost da ovlašteni advokat prenese to ovlaštenje na drugog advokata).
c) u slučaju nužne supstitucije - kada je zbog određenih okolnosti zastupnik spriječen da obavlja posao, a interesi zastupanog zahtjevaju neodgodivo zastupanje.
Ugovor je punovažan ako je zaključenje pravnog posla izvršeno u granicama dobivenog ovlaštenja.
- Kada zastupnik prekorači granice ovlaštenja - pravilo je da ugovor ne proizvodi pravno dejstvo u odnosu na zastupanog.
- Međutim, zastupani može ovakav ugovor naknadno odobriti (ratificirati).
- Ratifikacija može biti izričita ili prešutna (ako zastupani nekom radnjom manifestuje svoju saglasnost).
- Zastupani treba naknadno ovlaštenje dati u roku koji mu je potreban da taj ugovor razmotri.
- Ako po proteku tog roka zastupani nije reagirao, nije se izjašnjavao, šutnja zastupanog smatra se odbijanjem odobrenja.
- Ako je zastupani odbio dati odobrenje pa druga ugovorna strana zbog toga trpi štetne posljedice, za štetu su solidarno odgovorni zastupnik i zastupani. Uslov za ostvarenje naknade štete je da je druga ugovorna strana bila savjesna, tj da nije znala, niti je morala znati za prekoračenje ovlašćenja.
Sklapanje ugovora od strana neovlaštene osobe
- Ugovor što ga neka osoba sklopi kao punomoćnik u ime drugoga bez njegova ovlaštenja obvezuje neovlašteno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri.
- Strana s kojom je ugovor sklopljen može zahtijevati od neovlašteno zastupanog da se u primjerenom roku izjasni da li ugovor odobrava.
- Ako neovlašteno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobn, smatra se da ugovor nije ni sklopljen. U tom slučaju strana s kojom je ugovor sklopljen može od osobe koja je kao punomoćnik bez ovlaštenja zaključila ugovor tražiti naknadu štete, ako u trenutku zaključenja ugovora nije znala niti je morala znati da ta osoba nije imala ovlaštenje za sklapanje ugovora.
www.advokat.attorney