- Sat Nov 21, 2015 11:14 am
#828
Oslobađanje od kazne
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
________________ ŽUPANIJA/KANTON
ŽUPANIJSKI SUD ______
Poslovni broj: _____________________
______ , __________ godine
U IME FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Županijski/kantonalni sud _______ , u vijeću sastavljenom od sudaca M. J. , kao predsjednika vijeća , S. P. i H. K. , kao članova vijeća , uz sudjelovanje zapisničara B. P. , u kaznenom predmetu ovog suda koji se vodi protiv optužene A. R. zbog kaznenog djela teško kazneno djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz članka 336. stavak 2. u svezi sa stavkom 332. stavak 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljnjem tekstu : KZFBiH ) , a po optužnici Županijskog tužiteljstva __________ broj ________ od _______ godine , nakon održane javne i glavne rasprave dana _________ godine u prisutnosti okrivljene A. R. , njenog branitelja M. B. , odvjetnika iz _______ i zamjenika županijskog tužitelja iz ________ V. P. , donio je i istog dana javno objavio
P R E S U D U
Optužena :
A. R. , kći V. i majke M. , rođene K. , rođena _______ godine u __________ , nastanjena u _____ , Ulica _________ , državljanka B i H , završila srednju trgovačku školu , pismena , neudata , srednjeg imovnog stanja , ranije neosuđivana , ne vodi se drugi postupak protiv nje , brani se sa slobode,
k r i v a j e
Što je :
Dana ________ godine oko 5 sati , magistralnom cestom _____ iz smjera ________ a u smjeru ______ , u mjestu _______ , općina _______ , u neposrednoj blizini trgovinskog objekta “_______” , upravljala automobilom marke “________” , registarskih pločica ________ , vlasništvo K. V. , suprotno odredbama članka 32. stavak 1. i 34. Zakona o sigurnosti prometa na cestama , a na način da je vozilom ušla u krivinu desnog smjera gledano u pravcu kretanja vozila, olako držeći da istu krivinu može savladati krećući se brzinom od 104 km/sat , a koja brzina nije bila prilagođena osobinama i stanju ceste , uslijed čega je ulaskom vozila u krivinu i uslijed djelovanja jake centrifugalne sile izgubila kontrolu nad vozilom , te vozilom prešla na lijevu kolničku traku da bi nakon toga vozilo sletjelo sa ceste u provaliju sa lijeve strane puta , kojom prilikom je uslijed slijetanja vozila s kolnika i udara u kamenitu površinu , suputnica u tom vozilu njena sestra I. R. zadobila teške tjelesne povrede mozga i vratne kralježnice , uslijed kojih je odmah preminula,
Dakle , kao sudionik u prometu na cestama nije se pridržavala prometnih propisa , pa je time iz nehata tako ugrozila javni promet i dovela u opasnost život ljudi uslijed čega je nastupila smrt jedne osobe ,
čime je počinila kazneno djelo teško djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz članka 336. stavak 4. u svezi sa člankom 332. stavak 3. KZFBiH ,
pa je sud , primjenom odredbi članka 52. KZFBiH ,
o s l o b a đ a o d k a z n e
Temeljem članka 91. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljnjem tekstu : ZKPFBiH ) , optužena je dužna naknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od 190,00 KM , te sudski paušal u iznosu od 100,00 KM .
O b r a z l o ž e n j e
Optužnicom broj ________ od _________ godine koja je djelomično izmijenjena na glavnoj raspravi od ________ godine Županijsko tužiteljstvo ________ je stavilo na teret optuženoj A. R. izvršenje kaznenog djela teško djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz članka 336. stavak 2. u svezi sa stavkom 332. stavak 1. KZFBiH , na način opisan u izreci iste optužnice .
Optužena A. R. je u svojoj obrani izjavila da je kritične prilike vozila brzinom od oko 80 km/sat , te da je u desnom zavoju njeno vozilo se zanijelo u lijevu stranu , da je tada čvrsto držala upravljač i intenzivno kočila nastojeći ispraviti vozilo koje je plesalo po cesti , nakon čega je vozilo otišlo u lijevu provaliju . Optužena je istaknula da je kritične prilike upravljala tuđim vozilom kojim nikada ranije nije upravljala , da je kroz predmetni zavoj prošla ranije mnogo puta , te da se radi o blagom zavoju kroz koji se može bez problema proći brzinom od 80 km/sat . U završnoj riječi optužena je izjavila da se osjeća krivom za ovu prometnu nezgodu , da se kaje , te je istaknula da joj je veoma teško pala pogibija njene sestre I. R. , da od tada ima velike psihičke probleme , da stalno razmišlja o suicidu , da je sestrinom pogibijom kažnjena za cijeli život , te da će prihvatiti svaku kaznu koju joj izrekne sud u ovom postupku .
U dokaznom postupku izvedeni su dokazi optužbe i to saslušanje vještaka S. D. i oštećenog V. R. , te je izvršen uvid u : zapisnik o očevidu predmetne prometne nezgode od __________ godine Općinskog suda ________ broj _________ od ______ godine , nalaz o tehničkoj ispravnosti vozila “______” po vještaku N. M. od ______ godine , izvještaj Opće bolnice _______ od ______ godine o povredama kod optužene A. R. , nalaz i analizu krvi optužene A. R. Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a _______ broj ________ od ________ godine , zapisnik Doma zdravlja ______ o pregledu leša I. R. po dr J. Z. , skicu i fotodokumentaciju lica mjesta predmetne prometne nezgode , te izvod iz kaznene evidencije na ime optužene A. R. Policijske uprave ________ broj _________ od _______ godine .
Cijeneći obranu optužene , kao i sve provedene dokaze , kako pojedinačno , tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti , sud je presudio kao u izreci presude iz slijedećih razloga :
U postupku je temeljem objektivnih dokaza kao što je zapisnik o očevidu , crtež i fotodokumentacija lica mjesta prometne nezgode , a posebno temeljem prometnog vještva , potpuno nesporno utvrđeno da je optužena kritične prilike upravljala vozilom “______” , vlasništvo K. V. magistralnim putem iz pravca _______ prema _______ , te da je u mjestu ________ , u zavoju za nju desnog smjera izgubila kontrolu nad vozilom i istim prešla na lijevu prometnu traku i sletjela u provaliju kojom prilikom je došlo do pogibije njene sestre I. R. koja je bila suputnica u istom vozilu .
Vještak prometne struke je na temelju tragova na licu mjesta izračunao da je optužena u momentu kada je reagirala na kočnicu vozila brzinom od 104 km/sat , a na glavnoj raspravi isti vještak je pojasnio da je optužena reagirala na kočnicu po ulasku u zavoj i prije tjemena zavoja , jer je osjetila da pri danoj brzini neće moći savladati isti zavoj .
Obzirom na sve prednje izloženo , očito je da je optužena kritične prilike vozilom ušla u desni zavoj neprilagođenom brzinom kojom nije mogla savladati isti zavoj , a što je za uzrok imalo gubitak kontrole nad vozilom i slijetanje sa ceste uslijed djelovanja jake centrifugalne sile , odnosno očito je da kritične prilike optužena nije brzinu vožnje prilagodila osobinama i stanju spomenutog desnog zavoja koji je u odnosu na njen pravac kretanja u uzdužnom padu , pa se logički nameće zaključak da je isključivi uzrok nastanka ove prometne nezgode neprilagođena i prevelika brzina a samim time i kršenje odredbi članka 32. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je izričit u tome da je vozač dužan prilagoditi brzinu kretanja svog vozila osobinama i stanju puta .
Ovaj sud nije prihvatio pravnu kvalifikaciju radnji optužene kao umišljajno postupanje, odnosno sud nije našao da je optužena kritične prilike iako svjesna da uslijed njenog činjenja može nastupiti zabranjena poslijedica pristala na njeno nastupanje ( eventualni umišljaj ) , jer takav oblik vinosti ne proizlazi iz utvrđenog činjeničnog stanja tijekom dokaznog postupka . Za sud je potpuno neprihvatljivo da bi optužena kritične prilike svjesno kršila prometni propis pristajući pri tome na nastupanje smrtne poslijedice kod njene sestre I. R. , a da pri tome izlaže i sebe opasnosti nastupanja iste poslijedice .
Cijeneći činjenicu , kao i dijelove iz obrane optužene koji nisu ničim demantirani da im se ne bi moglo vjerovati , da je optužena nesmetano i bez problema dovezla vozilo iz ________ do ______ , da je kolnik bio suh , da je prvi put upravljala ovom vrstom vozila , da nije gledala na brzinomjer smatrajući da vozi brzinom od oko 80 km/sat kojom je i ranije prolazila kroz isti zavoj koji dobro poznaje , a posebno cijeneći da je optužena kritične prilike poduzela sve kako bi održala vozilo na cesti ( intenzivno kočenje , naglo skretanje udesno , plesanje vozilom po cesti ) sud smatra da je optužena kritične prilike očito olako držala da će brzinom kojom se kretala moći nesmetano proći isti zavoj , što njenu vinost definira kao postupanje unutar svjesnog nehata s obzirom da se voljna komponenta njenog psihičkog odnosa prema djelu ogleda u pouzdanju da zabranjena poslijedica neće nastupiti .
Zbog naprijed izloženog , sud je poprimio da je optužena svojim radnjama počinila kazneno djelo teško djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz članka 336. stavak 4. u svezi s člankom 332. stavak 3. KZFBiH , a ne istoimeno kazneno djelo iz članka 336. stavak 2. u svezi s člankom 332. stavak 1. KZFBiH koje joj se optužnicom stavlja na teret .
Poprimajući dokazanim da je optužena počinila naprijed navedeno kazneno djelo iz članka 320. stavak 4. u svezi sa člankom 315. stavak 3. KZFBiH , sud je u tom pravcu preinačio i činjenični opis radnji optužene iz optužnog akta tako što je činjenično opisao postupanje optužene unutar svjesnog nehata ( “olako držeći da istu krivinu može savladati “ ) , čime nije povrijedio objektivni identitet optužbe , pogotovu iz razloga što isto preinačenje ide u korist okrivljene koja je oglašena krivom za blaži oblik kaznenog djela od onog koje joj se stavljalo na teret optužnim aktom .
Kako je u ovom kaznenom postupku nepobitno dokazano da se optužena , kao sudionik u prometu na cestama , nije pridržavala prometnih propisa , pa je time tako ugrozila javni promet da je dovela u opasnost život ljudi , uslijed čega je nastupila smrt jedne osobe , ista je takvim svojim radnjama ostvarila sve konstitutivne elemente kaznenog djela teško djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz članka 336. stavak 4. u svezi s člankom 332. stavak 3. KZFBiH , pa ju je sud za isto djelo oglasio krivom .
Nakon što je optuženu oglasio krivom , sud se opredijelio da okrivljenu oslobodi od kazne primjenom instituta oslobođenja od kazne iz članka 52. KZFBiH , smatrajući da su se u konkretnom slučaju ispunili svi konstitutivni elementi ovog instituta koji daje mogućnost sudu da oslobodi od kazne učinioca kaznenog djela počinjenog iz nehata kad poslijedice djela tako teško pogađaju učinioca da izricanje kazne u takvom slučaju očigledno ne bi odgovaralo svrsi kažnjavanja .
U konkretnom slučaju optužena je prouzrokovala navedenu poslijedicu prema njoj veoma bliskoj osobi , odnosno prema njenoj sestri s kojom je živjela u istom zajedničkom domaćinstvu i s kojom je bila veoma bliska i jako emotivno vezana , a što je sud utvrdio saslušanjem svjedoka V. R. , oca optužene i poginule I. R. koji je potvrdio da sa optuženom nakon ove prometne nezgode ima velike probleme zbog njenog psihičkog stanja nakon nezgode koje se ispoljava u potpunom odsustvu volje za životom kod optužene te stalnim izražavanjem suicidalnih namjera i prijetnji .
Kroz kritičku ocjenu obrane optužene i iskaza oštećenog V. R. , sud je nesumnjivo utvrdio da je nastupjela posljedica veoma teško pogodila optuženu , te da s toga u konkretnom slučaju kažnjavanje optužene ne bi bilo opravdano razlozima specijalne niti generalne prevencije .
Za ostvarenje svrhe kažnjavanja u obliku generalne prevencije je u konkretnom slučaju sasvim dovoljno da je optužena oglašena krivom za konkretno kazneno djelo , a izricanje kazne u ovom slučaju očigledno ne bi odgovaralo svrsi kažnjavanja jer optužena kroz svoje ponašanje i način života nakon ove nezgode i nastupjele poslijedice ispoljava sve simptome samokažnjavanja i iskrenog dubokog kajanja za počinjene radnje počinjene iz nehata što je sudu dalo dovoljno osnova za primjenu instituta oslobađanja od kazne u smislu članka 52. KZFBiH .
Optužena je obvezana na plaćanje troškova ovog kaznenog postupka u iznosu od 190,00 KM koji se sastoje u isplaćenoj nagradi vještaku prometne struke za davanje pismenog nalaza i mišljenja te njegovom pristupu na glavnu raspravu , kao i sudskog paušala u iznosu od 100,00 KM koji je odmjeren obzirom na dužinu trajanja i složenost ovog kaznenog postupka , te na imovne mogućnosti okrivljene .
Zapisničar Predsjednik vijeća
B.P. M.J.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :
Protiv ove presude se može izjaviti žalba Vrhovnom sudu Federacije BiH u roku od 15 dana od dana prijema presude putem ovog suda u 5 primjeraka .
Izvor: https://advokat-prnjavorac.com
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
________________ ŽUPANIJA/KANTON
ŽUPANIJSKI SUD ______
Poslovni broj: _____________________
______ , __________ godine
U IME FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Županijski/kantonalni sud _______ , u vijeću sastavljenom od sudaca M. J. , kao predsjednika vijeća , S. P. i H. K. , kao članova vijeća , uz sudjelovanje zapisničara B. P. , u kaznenom predmetu ovog suda koji se vodi protiv optužene A. R. zbog kaznenog djela teško kazneno djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz članka 336. stavak 2. u svezi sa stavkom 332. stavak 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljnjem tekstu : KZFBiH ) , a po optužnici Županijskog tužiteljstva __________ broj ________ od _______ godine , nakon održane javne i glavne rasprave dana _________ godine u prisutnosti okrivljene A. R. , njenog branitelja M. B. , odvjetnika iz _______ i zamjenika županijskog tužitelja iz ________ V. P. , donio je i istog dana javno objavio
P R E S U D U
Optužena :
A. R. , kći V. i majke M. , rođene K. , rođena _______ godine u __________ , nastanjena u _____ , Ulica _________ , državljanka B i H , završila srednju trgovačku školu , pismena , neudata , srednjeg imovnog stanja , ranije neosuđivana , ne vodi se drugi postupak protiv nje , brani se sa slobode,
k r i v a j e
Što je :
Dana ________ godine oko 5 sati , magistralnom cestom _____ iz smjera ________ a u smjeru ______ , u mjestu _______ , općina _______ , u neposrednoj blizini trgovinskog objekta “_______” , upravljala automobilom marke “________” , registarskih pločica ________ , vlasništvo K. V. , suprotno odredbama članka 32. stavak 1. i 34. Zakona o sigurnosti prometa na cestama , a na način da je vozilom ušla u krivinu desnog smjera gledano u pravcu kretanja vozila, olako držeći da istu krivinu može savladati krećući se brzinom od 104 km/sat , a koja brzina nije bila prilagođena osobinama i stanju ceste , uslijed čega je ulaskom vozila u krivinu i uslijed djelovanja jake centrifugalne sile izgubila kontrolu nad vozilom , te vozilom prešla na lijevu kolničku traku da bi nakon toga vozilo sletjelo sa ceste u provaliju sa lijeve strane puta , kojom prilikom je uslijed slijetanja vozila s kolnika i udara u kamenitu površinu , suputnica u tom vozilu njena sestra I. R. zadobila teške tjelesne povrede mozga i vratne kralježnice , uslijed kojih je odmah preminula,
Dakle , kao sudionik u prometu na cestama nije se pridržavala prometnih propisa , pa je time iz nehata tako ugrozila javni promet i dovela u opasnost život ljudi uslijed čega je nastupila smrt jedne osobe ,
čime je počinila kazneno djelo teško djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz članka 336. stavak 4. u svezi sa člankom 332. stavak 3. KZFBiH ,
pa je sud , primjenom odredbi članka 52. KZFBiH ,
o s l o b a đ a o d k a z n e
Temeljem članka 91. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljnjem tekstu : ZKPFBiH ) , optužena je dužna naknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od 190,00 KM , te sudski paušal u iznosu od 100,00 KM .
O b r a z l o ž e n j e
Optužnicom broj ________ od _________ godine koja je djelomično izmijenjena na glavnoj raspravi od ________ godine Županijsko tužiteljstvo ________ je stavilo na teret optuženoj A. R. izvršenje kaznenog djela teško djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz članka 336. stavak 2. u svezi sa stavkom 332. stavak 1. KZFBiH , na način opisan u izreci iste optužnice .
Optužena A. R. je u svojoj obrani izjavila da je kritične prilike vozila brzinom od oko 80 km/sat , te da je u desnom zavoju njeno vozilo se zanijelo u lijevu stranu , da je tada čvrsto držala upravljač i intenzivno kočila nastojeći ispraviti vozilo koje je plesalo po cesti , nakon čega je vozilo otišlo u lijevu provaliju . Optužena je istaknula da je kritične prilike upravljala tuđim vozilom kojim nikada ranije nije upravljala , da je kroz predmetni zavoj prošla ranije mnogo puta , te da se radi o blagom zavoju kroz koji se može bez problema proći brzinom od 80 km/sat . U završnoj riječi optužena je izjavila da se osjeća krivom za ovu prometnu nezgodu , da se kaje , te je istaknula da joj je veoma teško pala pogibija njene sestre I. R. , da od tada ima velike psihičke probleme , da stalno razmišlja o suicidu , da je sestrinom pogibijom kažnjena za cijeli život , te da će prihvatiti svaku kaznu koju joj izrekne sud u ovom postupku .
U dokaznom postupku izvedeni su dokazi optužbe i to saslušanje vještaka S. D. i oštećenog V. R. , te je izvršen uvid u : zapisnik o očevidu predmetne prometne nezgode od __________ godine Općinskog suda ________ broj _________ od ______ godine , nalaz o tehničkoj ispravnosti vozila “______” po vještaku N. M. od ______ godine , izvještaj Opće bolnice _______ od ______ godine o povredama kod optužene A. R. , nalaz i analizu krvi optužene A. R. Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a _______ broj ________ od ________ godine , zapisnik Doma zdravlja ______ o pregledu leša I. R. po dr J. Z. , skicu i fotodokumentaciju lica mjesta predmetne prometne nezgode , te izvod iz kaznene evidencije na ime optužene A. R. Policijske uprave ________ broj _________ od _______ godine .
Cijeneći obranu optužene , kao i sve provedene dokaze , kako pojedinačno , tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti , sud je presudio kao u izreci presude iz slijedećih razloga :
U postupku je temeljem objektivnih dokaza kao što je zapisnik o očevidu , crtež i fotodokumentacija lica mjesta prometne nezgode , a posebno temeljem prometnog vještva , potpuno nesporno utvrđeno da je optužena kritične prilike upravljala vozilom “______” , vlasništvo K. V. magistralnim putem iz pravca _______ prema _______ , te da je u mjestu ________ , u zavoju za nju desnog smjera izgubila kontrolu nad vozilom i istim prešla na lijevu prometnu traku i sletjela u provaliju kojom prilikom je došlo do pogibije njene sestre I. R. koja je bila suputnica u istom vozilu .
Vještak prometne struke je na temelju tragova na licu mjesta izračunao da je optužena u momentu kada je reagirala na kočnicu vozila brzinom od 104 km/sat , a na glavnoj raspravi isti vještak je pojasnio da je optužena reagirala na kočnicu po ulasku u zavoj i prije tjemena zavoja , jer je osjetila da pri danoj brzini neće moći savladati isti zavoj .
Obzirom na sve prednje izloženo , očito je da je optužena kritične prilike vozilom ušla u desni zavoj neprilagođenom brzinom kojom nije mogla savladati isti zavoj , a što je za uzrok imalo gubitak kontrole nad vozilom i slijetanje sa ceste uslijed djelovanja jake centrifugalne sile , odnosno očito je da kritične prilike optužena nije brzinu vožnje prilagodila osobinama i stanju spomenutog desnog zavoja koji je u odnosu na njen pravac kretanja u uzdužnom padu , pa se logički nameće zaključak da je isključivi uzrok nastanka ove prometne nezgode neprilagođena i prevelika brzina a samim time i kršenje odredbi članka 32. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je izričit u tome da je vozač dužan prilagoditi brzinu kretanja svog vozila osobinama i stanju puta .
Ovaj sud nije prihvatio pravnu kvalifikaciju radnji optužene kao umišljajno postupanje, odnosno sud nije našao da je optužena kritične prilike iako svjesna da uslijed njenog činjenja može nastupiti zabranjena poslijedica pristala na njeno nastupanje ( eventualni umišljaj ) , jer takav oblik vinosti ne proizlazi iz utvrđenog činjeničnog stanja tijekom dokaznog postupka . Za sud je potpuno neprihvatljivo da bi optužena kritične prilike svjesno kršila prometni propis pristajući pri tome na nastupanje smrtne poslijedice kod njene sestre I. R. , a da pri tome izlaže i sebe opasnosti nastupanja iste poslijedice .
Cijeneći činjenicu , kao i dijelove iz obrane optužene koji nisu ničim demantirani da im se ne bi moglo vjerovati , da je optužena nesmetano i bez problema dovezla vozilo iz ________ do ______ , da je kolnik bio suh , da je prvi put upravljala ovom vrstom vozila , da nije gledala na brzinomjer smatrajući da vozi brzinom od oko 80 km/sat kojom je i ranije prolazila kroz isti zavoj koji dobro poznaje , a posebno cijeneći da je optužena kritične prilike poduzela sve kako bi održala vozilo na cesti ( intenzivno kočenje , naglo skretanje udesno , plesanje vozilom po cesti ) sud smatra da je optužena kritične prilike očito olako držala da će brzinom kojom se kretala moći nesmetano proći isti zavoj , što njenu vinost definira kao postupanje unutar svjesnog nehata s obzirom da se voljna komponenta njenog psihičkog odnosa prema djelu ogleda u pouzdanju da zabranjena poslijedica neće nastupiti .
Zbog naprijed izloženog , sud je poprimio da je optužena svojim radnjama počinila kazneno djelo teško djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz članka 336. stavak 4. u svezi s člankom 332. stavak 3. KZFBiH , a ne istoimeno kazneno djelo iz članka 336. stavak 2. u svezi s člankom 332. stavak 1. KZFBiH koje joj se optužnicom stavlja na teret .
Poprimajući dokazanim da je optužena počinila naprijed navedeno kazneno djelo iz članka 320. stavak 4. u svezi sa člankom 315. stavak 3. KZFBiH , sud je u tom pravcu preinačio i činjenični opis radnji optužene iz optužnog akta tako što je činjenično opisao postupanje optužene unutar svjesnog nehata ( “olako držeći da istu krivinu može savladati “ ) , čime nije povrijedio objektivni identitet optužbe , pogotovu iz razloga što isto preinačenje ide u korist okrivljene koja je oglašena krivom za blaži oblik kaznenog djela od onog koje joj se stavljalo na teret optužnim aktom .
Kako je u ovom kaznenom postupku nepobitno dokazano da se optužena , kao sudionik u prometu na cestama , nije pridržavala prometnih propisa , pa je time tako ugrozila javni promet da je dovela u opasnost život ljudi , uslijed čega je nastupila smrt jedne osobe , ista je takvim svojim radnjama ostvarila sve konstitutivne elemente kaznenog djela teško djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz članka 336. stavak 4. u svezi s člankom 332. stavak 3. KZFBiH , pa ju je sud za isto djelo oglasio krivom .
Nakon što je optuženu oglasio krivom , sud se opredijelio da okrivljenu oslobodi od kazne primjenom instituta oslobođenja od kazne iz članka 52. KZFBiH , smatrajući da su se u konkretnom slučaju ispunili svi konstitutivni elementi ovog instituta koji daje mogućnost sudu da oslobodi od kazne učinioca kaznenog djela počinjenog iz nehata kad poslijedice djela tako teško pogađaju učinioca da izricanje kazne u takvom slučaju očigledno ne bi odgovaralo svrsi kažnjavanja .
U konkretnom slučaju optužena je prouzrokovala navedenu poslijedicu prema njoj veoma bliskoj osobi , odnosno prema njenoj sestri s kojom je živjela u istom zajedničkom domaćinstvu i s kojom je bila veoma bliska i jako emotivno vezana , a što je sud utvrdio saslušanjem svjedoka V. R. , oca optužene i poginule I. R. koji je potvrdio da sa optuženom nakon ove prometne nezgode ima velike probleme zbog njenog psihičkog stanja nakon nezgode koje se ispoljava u potpunom odsustvu volje za životom kod optužene te stalnim izražavanjem suicidalnih namjera i prijetnji .
Kroz kritičku ocjenu obrane optužene i iskaza oštećenog V. R. , sud je nesumnjivo utvrdio da je nastupjela posljedica veoma teško pogodila optuženu , te da s toga u konkretnom slučaju kažnjavanje optužene ne bi bilo opravdano razlozima specijalne niti generalne prevencije .
Za ostvarenje svrhe kažnjavanja u obliku generalne prevencije je u konkretnom slučaju sasvim dovoljno da je optužena oglašena krivom za konkretno kazneno djelo , a izricanje kazne u ovom slučaju očigledno ne bi odgovaralo svrsi kažnjavanja jer optužena kroz svoje ponašanje i način života nakon ove nezgode i nastupjele poslijedice ispoljava sve simptome samokažnjavanja i iskrenog dubokog kajanja za počinjene radnje počinjene iz nehata što je sudu dalo dovoljno osnova za primjenu instituta oslobađanja od kazne u smislu članka 52. KZFBiH .
Optužena je obvezana na plaćanje troškova ovog kaznenog postupka u iznosu od 190,00 KM koji se sastoje u isplaćenoj nagradi vještaku prometne struke za davanje pismenog nalaza i mišljenja te njegovom pristupu na glavnu raspravu , kao i sudskog paušala u iznosu od 100,00 KM koji je odmjeren obzirom na dužinu trajanja i složenost ovog kaznenog postupka , te na imovne mogućnosti okrivljene .
Zapisničar Predsjednik vijeća
B.P. M.J.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :
Protiv ove presude se može izjaviti žalba Vrhovnom sudu Federacije BiH u roku od 15 dana od dana prijema presude putem ovog suda u 5 primjeraka .
Izvor: https://advokat-prnjavorac.com
- By LegaForum