- Tue Sep 08, 2015 12:00 pm
#82
MANE VOLJE
1) prijetnja,
2) bitna zabluda,
3) prevara,
4) nesporazum,
5) prividan (fiktivan) ugovor.
Prijetnja, bitna zabluda i prevara čine ugovor rušljivim (pobojnim), pa zainteresovana strana može tražiti poništenje ugovora (podnosi se tužba za poništenje ugovora u subjektivnom roku od 1 god. od saznanja za razloge rušljivosti, a objektivni rok je 3 god. od zaključenja ugovora. Ukoliko niko ne pobija ovaj ugovor u zakonom predviđenim rokovima, ugovor ostaje na snazi); a u slučaju nesporazuma i fiktivnog ugovora smatra se da ugovor ne nastaje, tj. ništav je (Ono što je ništavo, ne može konvalidirati; Podnosi se tužba za utvrđivanje ništavosti. Sud tokom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi na ništavost.).
Prijetnja
- Prijetnja je izazivanje straha kod jedne od ugovornih strana do mjere da ta strana zbog te prijetnje nije zaključila ugovor.
- Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnošću ugrožen život, ili drugo dobro ugovorne strane i u tom slučaju, druga strana može tražiti da se ugovor poništi.
- Prijetnja se može izjaviti direktno, telefonom ili pismom od ugovorne strane ili trećeg lica.
Bitna zabluda
- Zabluda je nesaglasnost između faktičkog stanja i predodžbe nekog lica o tome. Strana koja je u zabludi, nesvjesno nešto izjavljuje ili čini u odnosu na ono što je namjeravala izjaviti odn. učiniti.
- Ona je bitna ukoliko se odnosi na bitne elemente ugovora, pa u vezi s tim razlikujemo sljedeće vrste bitne zablude:
1) zabluda o predmetu ugovora, koja se odnosi
a) na identitet predmeta (npr. zaključuje se ugovor o prodaji jedne parcele, a u ugovor se unosi druga parcela) ili
b) na bitna svojstva premeta (npr. kupuje se zlatna narukvica, a ona je ustvari samo pozlaćena);
2) zabluda o licu, postoji kada se pogrešna predstava odnosi na lice sa kojim se sklapa ugovor (npr. A sklapa ugovor sa B, a uvjeren je da zaključuje ugovor sa C);
3) zabluda o prirodi ugovora (npr. sklapa se ugovor o ostavi, a ugovarači žele ugovor o zajmu).
- Strana koja je u zabludi može tražiti poništenje ugovora zbog bitne zablude, osim ako pri sklapanju ugovora nije postupala s pažnjom koja se u prometu zahtijeva.
- U slučaju poništaja ugovora zbog zablude, druga savjesna strana ima pravo tražiti naknadu pretrpljene štete bez obzira na to što strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu.
- Strana koja je u zabludi ne može se na nju pozivati ako je druga strana spremna izvršiti ugovor kao da zablude nije bilo.
- Kod ugovora bez naknade (npr. ugovor o poklonu) bitnom zabludom se smatra i zabluda o pobudi koja je bila odlučna za preuzimanje obveze.
Nesporazum
Nesporazum postoji kada strane vjeruju da su saglasne o svim elementima ugovora ali postoji obostrana nesaglasnost o prirodi ugovora ili predmetu obaveze. Npr. jedno lice želi prodati automobil za 10.000 KM, na što druga strana pristane vjerujući da kupuje drugi automobil za 8.000 KM.
Prevara
- Prevara je namjerno dovođenje ili održavanje jedne strane u zabludi, od druge strane ili trećeg lica, kako bi se prevarena strana navela na zaključenje ugovora.
- Strana koja je dovedena u zabludu može tražiti poništenje ugovora i kada zabluda nije bitna.
- Ugovorna strana koja je pod prevarom zaključila ugovor i time pretrpila štetu - ima pravo na naknadu štete.
- Ako je prevaru učinilo treće lice, ona će uticati na punovažnost ugovora samo ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru. Od ovoga su izuzetak ugovori bez naknade, koji se može poništiti kada je prevaru učinilo treće lice bez obzira da li je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru.
Prividan (fiktivan) ugovor
- Razlikujemo 2 vrste prividnog ugovora:
1) kada se zaključi ugovor bez namjere da se time ostvari neki cilj, već samo da izgleda da je sklopljen određeni ugovor iako ugovrači zaista ne žele zaključiti takav ugovor
2) kada ugovorne strane zaključuju ugovor koji ne žele (simulirani), a ustvari žele drugi ugovor (disimulirani) npr. zaključuju ugovor o prodaji, a ustvari žele ugovor o poklonu.
- Prividan ugovor nema učinka medu ugovornim stranama – on je nepostojeći ugovor.
- Ali, ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi (simulirani ugovor) važi ako je udovoljeno uslovima za njegovu punovažnost.
- Prividnost ugovora ne može se isticati prema trećoj savjesnoj osobi.
www.advokat.attorney
1) prijetnja,
2) bitna zabluda,
3) prevara,
4) nesporazum,
5) prividan (fiktivan) ugovor.
Prijetnja, bitna zabluda i prevara čine ugovor rušljivim (pobojnim), pa zainteresovana strana može tražiti poništenje ugovora (podnosi se tužba za poništenje ugovora u subjektivnom roku od 1 god. od saznanja za razloge rušljivosti, a objektivni rok je 3 god. od zaključenja ugovora. Ukoliko niko ne pobija ovaj ugovor u zakonom predviđenim rokovima, ugovor ostaje na snazi); a u slučaju nesporazuma i fiktivnog ugovora smatra se da ugovor ne nastaje, tj. ništav je (Ono što je ništavo, ne može konvalidirati; Podnosi se tužba za utvrđivanje ništavosti. Sud tokom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi na ništavost.).
Prijetnja
- Prijetnja je izazivanje straha kod jedne od ugovornih strana do mjere da ta strana zbog te prijetnje nije zaključila ugovor.
- Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnošću ugrožen život, ili drugo dobro ugovorne strane i u tom slučaju, druga strana može tražiti da se ugovor poništi.
- Prijetnja se može izjaviti direktno, telefonom ili pismom od ugovorne strane ili trećeg lica.
Bitna zabluda
- Zabluda je nesaglasnost između faktičkog stanja i predodžbe nekog lica o tome. Strana koja je u zabludi, nesvjesno nešto izjavljuje ili čini u odnosu na ono što je namjeravala izjaviti odn. učiniti.
- Ona je bitna ukoliko se odnosi na bitne elemente ugovora, pa u vezi s tim razlikujemo sljedeće vrste bitne zablude:
1) zabluda o predmetu ugovora, koja se odnosi
a) na identitet predmeta (npr. zaključuje se ugovor o prodaji jedne parcele, a u ugovor se unosi druga parcela) ili
b) na bitna svojstva premeta (npr. kupuje se zlatna narukvica, a ona je ustvari samo pozlaćena);
2) zabluda o licu, postoji kada se pogrešna predstava odnosi na lice sa kojim se sklapa ugovor (npr. A sklapa ugovor sa B, a uvjeren je da zaključuje ugovor sa C);
3) zabluda o prirodi ugovora (npr. sklapa se ugovor o ostavi, a ugovarači žele ugovor o zajmu).
- Strana koja je u zabludi može tražiti poništenje ugovora zbog bitne zablude, osim ako pri sklapanju ugovora nije postupala s pažnjom koja se u prometu zahtijeva.
- U slučaju poništaja ugovora zbog zablude, druga savjesna strana ima pravo tražiti naknadu pretrpljene štete bez obzira na to što strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu.
- Strana koja je u zabludi ne može se na nju pozivati ako je druga strana spremna izvršiti ugovor kao da zablude nije bilo.
- Kod ugovora bez naknade (npr. ugovor o poklonu) bitnom zabludom se smatra i zabluda o pobudi koja je bila odlučna za preuzimanje obveze.
Nesporazum
Nesporazum postoji kada strane vjeruju da su saglasne o svim elementima ugovora ali postoji obostrana nesaglasnost o prirodi ugovora ili predmetu obaveze. Npr. jedno lice želi prodati automobil za 10.000 KM, na što druga strana pristane vjerujući da kupuje drugi automobil za 8.000 KM.
Prevara
- Prevara je namjerno dovođenje ili održavanje jedne strane u zabludi, od druge strane ili trećeg lica, kako bi se prevarena strana navela na zaključenje ugovora.
- Strana koja je dovedena u zabludu može tražiti poništenje ugovora i kada zabluda nije bitna.
- Ugovorna strana koja je pod prevarom zaključila ugovor i time pretrpila štetu - ima pravo na naknadu štete.
- Ako je prevaru učinilo treće lice, ona će uticati na punovažnost ugovora samo ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru. Od ovoga su izuzetak ugovori bez naknade, koji se može poništiti kada je prevaru učinilo treće lice bez obzira da li je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru.
Prividan (fiktivan) ugovor
- Razlikujemo 2 vrste prividnog ugovora:
1) kada se zaključi ugovor bez namjere da se time ostvari neki cilj, već samo da izgleda da je sklopljen određeni ugovor iako ugovrači zaista ne žele zaključiti takav ugovor
2) kada ugovorne strane zaključuju ugovor koji ne žele (simulirani), a ustvari žele drugi ugovor (disimulirani) npr. zaključuju ugovor o prodaji, a ustvari žele ugovor o poklonu.
- Prividan ugovor nema učinka medu ugovornim stranama – on je nepostojeći ugovor.
- Ali, ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi (simulirani ugovor) važi ako je udovoljeno uslovima za njegovu punovažnost.
- Prividnost ugovora ne može se isticati prema trećoj savjesnoj osobi.
www.advokat.attorney
- By LegaForum