- Tue Nov 17, 2015 12:09 pm
#787
Utvrđenje smetanja posjeda izvršenog uznemiravanjem posjednika
Ovdje možete preuzeti ogledni primjer rješenja donesenog u predmetu smetanje posjeda. Rješenjem se odbija tužbeni zahtjev tužitelja.
Primjer ne predstavlja vjerni prikaz originalne sudske odluke, već prilagodbu iste koji se kao takav može koristiti kao model prilikom pisanja stvarne presude.
Primjer pripremila: sudija Gorjana Popadić, Vrhovni sud Republike Srpske.
Recenzija: sudija Staka Gojković, Vrhovni sud Republike Srpske.
Primjer verifikovala: Stalna komisija za Centar za sudsku dokumentaciju.
Bosna i Hercegovina
Republika Srpska
OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI
Broj: _____________________
Banja Luka, 08.10.2007. godine
Osnovni sud u Banjoj Luci, i to sudija pojedinac K.K., rješavajući u pravnoj stvari tužitelja L.L. iz sela Bukvaleka br. 76, Opština Banja Luka, protiv tuženog B.B. iz sela Bukvaleka br. 74, Opština Banja Luka, radi smetanja posjeda, vrijednost predmeta spora 800,00 KM, po zaključenju glavne rasprave održane dana 08.9.2007. godine u prisustvu parničnih stranaka, donio je dana 08.10.2007. godine
R J E Š E N J E
Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio da se utvdi da je tuženi smetao tužitelja u posljednjem mirnom i faktičkom posjedu parcela označenih po novom premjeru kao kč.br. 175 i 176 k.o. Bukvalek na taj način što je 13. ili 14. maja 2007. godine posjekao živu ogradu koja je predstavljala među između parcela tužitelja i parcele tuženog označene kao k.č. 157 k.o. Bukvalek, te potkresao stablo hrasta koje se nalazi na parceli tužitelja označenoj kao k.č. 175. k.o. Bukvalek, pa da mu se nalaže da uspostavi pređašnje posjedovno stanje tako što će posaditi živu ogradu na mjestu gdje je istu posjekao i ubuduće se suzdrži od ovakvog ili sličnog smetanja.
O b r a z l o ž e n j e
Tužitelj je sudu podnio tužbu dana 12.6.2007. godine i u tužbi je naveo da je posjednik parcela označenih kao kč.br. 175 i 176 k.o. Bukvalek, dok je tuženi posjednik susjedne parcele koja nosi oznaku kč.br. 157 k.o. Bukvalek. Između ovih parcela je posađena živa ograda, a u neposrednoj blizini te ograde se nalazi stablo hrasta koje je posađeno na parceli kč.br. 175. Dana 14.5.2007. godine u poslijepodnevnim časovima tužitelj je primijetio da je živa ograda posječena i stablo hrasta potkresano, a supruga tuženog mu je rekla da je to učinio njen muž prethodnog dana. Kako je ovim radnjama tuženi uznemirio tužitelja u mirnom posjedu njegovih parcela, tužitelj predlaže da sud utvrdi čin smetanja posjeda, naloži uspostavu ranijeg stanja posjeda i zabranu daljnjeg smetanja.
U odgovoru na tužbu tuženi je naveo da je 13.5.2007. godine samo potkresao živicu koja se nalazi na međi koja dijeli njegovu parcelu od parcela tužitelja, te istakao da to radi svake godine i da do sada tužitelju to nije smetalo. Nadalje je naveo da je grane hrasta potkresao jer su prelazile na njegovu parcelu. Tuženi smatra da njegove radnje nisu protupravne, pa predlaže da se tužbeni zahtjev kao neosnovan odbije.
Pred sudom je tužilac proveo dokaze saslušanjem svjedoka G.G., po njegovom prijedlogu izvršen je i uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke P.P., a i uvid u skicu lica mjesta koju je sačinio ovaj vještak.
Pošto je ocijenio izvedene dokaze u smislu čl. 8 Zakona o parničnom postupku (“Službeni glasnik RS” br. 58/03, 85/03, 74/05 i 63/07, u daljem tekstu: ZPP), ovaj sud je našao da tužbeni zahtjev nije osnovan.
Svaki posjednik stvari i prava ima pravo na zaštitu od uznemiravanja ili oduzimanja posjeda, prema odredbi čl. 75 Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima (“ Službeni list SFRJ” br. 6/80 i 36/90 – u daljem tekstu ZOSPO). Međutim, to uznemiravanje ili oduzimanje posjeda mora biti protivpravno. Ako se smetanje odnosno oduzimanje posjeda zasniva na zakonskom ovlaštenju, onda se ne radi o protivpravnoj povredi posjeda, pa u tom slučaju posjednik ne uživa posjedovnu zaštitu.
Uviđajem na licu mjesta i geodetskim vještačenjem je utvrđeno da živa ograda predstavlja među između parcela stranaka, pa je ona zajednička svojina vlasnika tih parcela i obje stranke su dužne da tu živu ogradu održavaju. Na licu mjesta je konstatovano da živica nije posječena, kako se tvrdilo u tužbi, već da je samo potkresana. Svjedok G.G. je potvrdila navode tuženog da je tuženi svake godine živicu potkresivao i na taj način je održavao, dok se tužitelj uopšte nije starao o održavanju i očuvanju ove žive ograde.
Kako su radnje tuženog izvršene u cilju održavanja žive ograde i kako ta ograda nakon potkresivanja ponovo naraste, osnovan je prigovor tuženog da u ovoj njegovoj radnji nema protivpravnosti, pa se ta radnja ne može tretirati kao čin smetanja posjeda.
Prema paragrafu 421 bivšeg OGZ-a, drvo je onoga na čijoj zemlji je stablo, iako je žile pustilo ili su se grane nadvisile i na susjednu parcelu. Međutim, vlasnik zemljišta može iz svoje zemlje istrgnuti žile stabla i odsjeći grane koje vise nad njegovim vazdušnim posjedom.
Sud je neposrednim uvidom utvrdio da je tuženi potkresao samo one grane hrasta koje su se nadvile nad njegov vazdušni posjed odnosno nad njegovu parcelu, pa iz naprijed navedenih razloga ni u ovoj radnji tuženog nema elemenata protivpravnosti, jer je on bio ovlašten da poduzme tu radnju, slijedom čega tužitelju ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu.
Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci rješenja.
Sud nije odlučivao o troškovima postupka jer parnične stranke nisu u smislu čl. 396 ZPP postavile opredijeljen zahtjev za naknadu troškova postupka.
S U D I J A :
K.K.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba Okružnom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
https://www.advokat.attorney/
Ovdje možete preuzeti ogledni primjer rješenja donesenog u predmetu smetanje posjeda. Rješenjem se odbija tužbeni zahtjev tužitelja.
Primjer ne predstavlja vjerni prikaz originalne sudske odluke, već prilagodbu iste koji se kao takav može koristiti kao model prilikom pisanja stvarne presude.
Primjer pripremila: sudija Gorjana Popadić, Vrhovni sud Republike Srpske.
Recenzija: sudija Staka Gojković, Vrhovni sud Republike Srpske.
Primjer verifikovala: Stalna komisija za Centar za sudsku dokumentaciju.
Bosna i Hercegovina
Republika Srpska
OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI
Broj: _____________________
Banja Luka, 08.10.2007. godine
Osnovni sud u Banjoj Luci, i to sudija pojedinac K.K., rješavajući u pravnoj stvari tužitelja L.L. iz sela Bukvaleka br. 76, Opština Banja Luka, protiv tuženog B.B. iz sela Bukvaleka br. 74, Opština Banja Luka, radi smetanja posjeda, vrijednost predmeta spora 800,00 KM, po zaključenju glavne rasprave održane dana 08.9.2007. godine u prisustvu parničnih stranaka, donio je dana 08.10.2007. godine
R J E Š E N J E
Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio da se utvdi da je tuženi smetao tužitelja u posljednjem mirnom i faktičkom posjedu parcela označenih po novom premjeru kao kč.br. 175 i 176 k.o. Bukvalek na taj način što je 13. ili 14. maja 2007. godine posjekao živu ogradu koja je predstavljala među između parcela tužitelja i parcele tuženog označene kao k.č. 157 k.o. Bukvalek, te potkresao stablo hrasta koje se nalazi na parceli tužitelja označenoj kao k.č. 175. k.o. Bukvalek, pa da mu se nalaže da uspostavi pređašnje posjedovno stanje tako što će posaditi živu ogradu na mjestu gdje je istu posjekao i ubuduće se suzdrži od ovakvog ili sličnog smetanja.
O b r a z l o ž e n j e
Tužitelj je sudu podnio tužbu dana 12.6.2007. godine i u tužbi je naveo da je posjednik parcela označenih kao kč.br. 175 i 176 k.o. Bukvalek, dok je tuženi posjednik susjedne parcele koja nosi oznaku kč.br. 157 k.o. Bukvalek. Između ovih parcela je posađena živa ograda, a u neposrednoj blizini te ograde se nalazi stablo hrasta koje je posađeno na parceli kč.br. 175. Dana 14.5.2007. godine u poslijepodnevnim časovima tužitelj je primijetio da je živa ograda posječena i stablo hrasta potkresano, a supruga tuženog mu je rekla da je to učinio njen muž prethodnog dana. Kako je ovim radnjama tuženi uznemirio tužitelja u mirnom posjedu njegovih parcela, tužitelj predlaže da sud utvrdi čin smetanja posjeda, naloži uspostavu ranijeg stanja posjeda i zabranu daljnjeg smetanja.
U odgovoru na tužbu tuženi je naveo da je 13.5.2007. godine samo potkresao živicu koja se nalazi na međi koja dijeli njegovu parcelu od parcela tužitelja, te istakao da to radi svake godine i da do sada tužitelju to nije smetalo. Nadalje je naveo da je grane hrasta potkresao jer su prelazile na njegovu parcelu. Tuženi smatra da njegove radnje nisu protupravne, pa predlaže da se tužbeni zahtjev kao neosnovan odbije.
Pred sudom je tužilac proveo dokaze saslušanjem svjedoka G.G., po njegovom prijedlogu izvršen je i uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke P.P., a i uvid u skicu lica mjesta koju je sačinio ovaj vještak.
Pošto je ocijenio izvedene dokaze u smislu čl. 8 Zakona o parničnom postupku (“Službeni glasnik RS” br. 58/03, 85/03, 74/05 i 63/07, u daljem tekstu: ZPP), ovaj sud je našao da tužbeni zahtjev nije osnovan.
Svaki posjednik stvari i prava ima pravo na zaštitu od uznemiravanja ili oduzimanja posjeda, prema odredbi čl. 75 Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima (“ Službeni list SFRJ” br. 6/80 i 36/90 – u daljem tekstu ZOSPO). Međutim, to uznemiravanje ili oduzimanje posjeda mora biti protivpravno. Ako se smetanje odnosno oduzimanje posjeda zasniva na zakonskom ovlaštenju, onda se ne radi o protivpravnoj povredi posjeda, pa u tom slučaju posjednik ne uživa posjedovnu zaštitu.
Uviđajem na licu mjesta i geodetskim vještačenjem je utvrđeno da živa ograda predstavlja među između parcela stranaka, pa je ona zajednička svojina vlasnika tih parcela i obje stranke su dužne da tu živu ogradu održavaju. Na licu mjesta je konstatovano da živica nije posječena, kako se tvrdilo u tužbi, već da je samo potkresana. Svjedok G.G. je potvrdila navode tuženog da je tuženi svake godine živicu potkresivao i na taj način je održavao, dok se tužitelj uopšte nije starao o održavanju i očuvanju ove žive ograde.
Kako su radnje tuženog izvršene u cilju održavanja žive ograde i kako ta ograda nakon potkresivanja ponovo naraste, osnovan je prigovor tuženog da u ovoj njegovoj radnji nema protivpravnosti, pa se ta radnja ne može tretirati kao čin smetanja posjeda.
Prema paragrafu 421 bivšeg OGZ-a, drvo je onoga na čijoj zemlji je stablo, iako je žile pustilo ili su se grane nadvisile i na susjednu parcelu. Međutim, vlasnik zemljišta može iz svoje zemlje istrgnuti žile stabla i odsjeći grane koje vise nad njegovim vazdušnim posjedom.
Sud je neposrednim uvidom utvrdio da je tuženi potkresao samo one grane hrasta koje su se nadvile nad njegov vazdušni posjed odnosno nad njegovu parcelu, pa iz naprijed navedenih razloga ni u ovoj radnji tuženog nema elemenata protivpravnosti, jer je on bio ovlašten da poduzme tu radnju, slijedom čega tužitelju ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu.
Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci rješenja.
Sud nije odlučivao o troškovima postupka jer parnične stranke nisu u smislu čl. 396 ZPP postavile opredijeljen zahtjev za naknadu troškova postupka.
S U D I J A :
K.K.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba Okružnom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
https://www.advokat.attorney/
- By LegaForum