- Mon Sep 07, 2015 10:12 am
#60
POSJED
Posjed je faktička vlast na stvari. Za razliku od posjeda, vlasništvo je pravna vlast nad stvari.
Postoji posjed stvari i posjed prava (npr. posjed prava stvarne služnosti ima osoba koja faktički koristi nekretninu druge osobe npr. za prolaz i sl.)
Posjed se sastoji od:
1. posjedovanja,
2. korištenja i
3. raspolaganja - koje se mora vršiti u skladu sa namjenom i prirodom stvari.
Posjed može biti:
a) neposredni (neposredni posjednik je onaj ko vrši faktičku vlast na stvari, kod koga se stvar nalazi).
b) posredni Ako taj neposredni posjednik stvar preda stvar drugom licu po nekom pravnom osnovu, koji nije osnov za sticanje prava vlasništva, (po osnovu zakupa, čuvanja stvari, posluge i sl.), tada lice koje je dalo stvar u posjed postaje posredni posjednik, a ovaj kojem je stvar data u posjed postaje neposredni posjednik.
I neposredni i posredni posjednik imaju pravo na posjedovnu zaštitu. To znači da oni mogu podnijeti tužbu zbog smetanja posjeda u odnosu na sva treća lica (tj. protiv svakog onog ko ih uznemirava ili im oduzima posjed), a to isto pravo imaju i međusobno.
Kada više osoba ima posjed na jednoj stvari to je suposjedništvo. Suposjednici imaju pravo na zaštitu u odnosu na treća lica i u odnosu na drugog suposjednika ukoliko ga ometa u posjedu.
Od posjeda treba razlikovati detenciju - držanje stvari. Detentor je - osoba koja na osnovu radnog odnosa vrši vlast nad stvari tj. drži neku stvar prema uputama drugoga. Detentor se ne smatra posjednikom već samo držaocem stvari. On nema pravo na posjedovnu zaštitu ni u slučaju kada mu neko oduzme stvar kojom se služi.
POSJED MOŽE BITI:
zakonit - ako se zasniva na punovažnom pravnom osnovu, podobnom za sticanje prava vlasništva, te ako nije pribavljen vi, clam i precario (što znači silom, prevarom i zloupotrebom prava). Jedino pod ovim uslovima možemo govoriti o zakonitom posjedu, a to će biti značajno i kroz zaštitu posjeda.
savjestan - ako posjednik ne zna, niti bi mogao znati da stvar koju drži u posjedu nije njegova. Savjesnost se pretpostavlja, a onaj ko tvrdi suprotno mora to i dokazati.
IDEALNI POSJED - postoji u slučaju kad nasljednik postane posjednik u času smrti ostavioca, neovisno od toga što nije stekao faktičku vlast na stvari. Ovim se štiti nasljednik i njegova prava jer mu od tog momenta pripada pravo na posjedovnu zaštitu, čak i ako nema faktički posjed.
PRESTANAK (GUBITAK) POSJEDA
Kada posjednik prestane da vrši faktičku vlast na stvari, on gubi posjed. Od ovog pravila ima izuzetak. Posjed ne gubi kada je posjednik, neovisno od svoje volje, privremeno spriječen vršiti vlast na stvari. (npr. bolest, elementarna nepogoda i sl.)
Izvor: advokat
Posjed je faktička vlast na stvari. Za razliku od posjeda, vlasništvo je pravna vlast nad stvari.
Postoji posjed stvari i posjed prava (npr. posjed prava stvarne služnosti ima osoba koja faktički koristi nekretninu druge osobe npr. za prolaz i sl.)
Posjed se sastoji od:
1. posjedovanja,
2. korištenja i
3. raspolaganja - koje se mora vršiti u skladu sa namjenom i prirodom stvari.
Posjed može biti:
a) neposredni (neposredni posjednik je onaj ko vrši faktičku vlast na stvari, kod koga se stvar nalazi).
b) posredni Ako taj neposredni posjednik stvar preda stvar drugom licu po nekom pravnom osnovu, koji nije osnov za sticanje prava vlasništva, (po osnovu zakupa, čuvanja stvari, posluge i sl.), tada lice koje je dalo stvar u posjed postaje posredni posjednik, a ovaj kojem je stvar data u posjed postaje neposredni posjednik.
I neposredni i posredni posjednik imaju pravo na posjedovnu zaštitu. To znači da oni mogu podnijeti tužbu zbog smetanja posjeda u odnosu na sva treća lica (tj. protiv svakog onog ko ih uznemirava ili im oduzima posjed), a to isto pravo imaju i međusobno.
Kada više osoba ima posjed na jednoj stvari to je suposjedništvo. Suposjednici imaju pravo na zaštitu u odnosu na treća lica i u odnosu na drugog suposjednika ukoliko ga ometa u posjedu.
Od posjeda treba razlikovati detenciju - držanje stvari. Detentor je - osoba koja na osnovu radnog odnosa vrši vlast nad stvari tj. drži neku stvar prema uputama drugoga. Detentor se ne smatra posjednikom već samo držaocem stvari. On nema pravo na posjedovnu zaštitu ni u slučaju kada mu neko oduzme stvar kojom se služi.
POSJED MOŽE BITI:
zakonit - ako se zasniva na punovažnom pravnom osnovu, podobnom za sticanje prava vlasništva, te ako nije pribavljen vi, clam i precario (što znači silom, prevarom i zloupotrebom prava). Jedino pod ovim uslovima možemo govoriti o zakonitom posjedu, a to će biti značajno i kroz zaštitu posjeda.
savjestan - ako posjednik ne zna, niti bi mogao znati da stvar koju drži u posjedu nije njegova. Savjesnost se pretpostavlja, a onaj ko tvrdi suprotno mora to i dokazati.
IDEALNI POSJED - postoji u slučaju kad nasljednik postane posjednik u času smrti ostavioca, neovisno od toga što nije stekao faktičku vlast na stvari. Ovim se štiti nasljednik i njegova prava jer mu od tog momenta pripada pravo na posjedovnu zaštitu, čak i ako nema faktički posjed.
PRESTANAK (GUBITAK) POSJEDA
Kada posjednik prestane da vrši faktičku vlast na stvari, on gubi posjed. Od ovog pravila ima izuzetak. Posjed ne gubi kada je posjednik, neovisno od svoje volje, privremeno spriječen vršiti vlast na stvari. (npr. bolest, elementarna nepogoda i sl.)
Izvor: advokat
- By LegaForum