- Wed Mar 03, 2021 11:38 am
#4587
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske 2021
Član 1.
U Zakonu o krivičnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 53/12, 91/17 i 66/18), u članu 16. ispred riječi: „Krivični“ dodaje se broj 1 u obostranoj zagradi.
Poslije stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„(2) Ako tužilac, nakon potvrđivanja optužnice, izjavi da odustaje od optužnice, oštećeni kao tužilac može preuzeti krivično gonjenje pod uslovima propisanim ovim zakonom.“
Član 2.
U članu 17. ispred riječi: „Tužilac“ dodaje se broj 1 u obostranoj zagradi.
Poslije stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„(2) Za pojedina krivična djela, kada je to propisano zakonom, tužilac može preduzeti krivično gonjenje samo na osnovu prijedloga oštećenog.“
Član 3.
U članu 20. u tački r) riječ: „i“ briše se i dodaje zapeta.
U tački s) poslije riječi: „funkciju“ dodaje se riječ: „i“ i nova tačka t) koja glasi:
„t) oštećeni kao tužilac je lice koje je pod uslovima propisanim ovim zakonom preuzelo krivično gonjenje kada tužilac nakon potvrđivanja optužnice izjavi da odustaje od optužnice“.
Član 4.
U članu 24. stav 1. mijenja se i glasi:
„(1) U prvom stepenu sudovi sude u vijećima sastavljenim od troje sudija, a za krivična djela za koja je propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, u prvom stepenu sudi sudija pojedinac.”
Član 5.
U članu 39. u stavu 1. poslije riječi: „obavijestiće o tome predsjednika suda“ dodaje se zapeta i riječi: „koji će mu odrediti zamjenu“.
Stav 2. mijenja se i glasi:
„(2) O izuzeću sudije iz stava 1. ovog člana odlučuje predsjednik suda.“
Član 6.
U članu 40. u stavu 1. riječi: „se na opštoj sjednica“ zamjenjuju se riječima: „predsjednik suda“.
Poslije stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„(2) Ako se traži samo izuzeće predsjednika suda, odluku o izuzeću donosi predsjednik neposredno višeg suda, a ako se traži izuzeće predsjednika Vrhovnog suda, odluka se donosi na opštoj sjednici tog suda.“
Dosadašnji st. 2, 3. i 4. postaju st. 3, 4. i 5.
Član 7.
U članu 42. stav 2. mijenja se i glasi:
„(2) O izuzeću tužioca odlučuje glavni tužilac, o izuzeću glavnog okružnog tužioca odlučuje glavni republički tužilac, a o izuzeću glavnog republičkog tužioca odlučuje kolegijum tužilaca Republičkog tužilaštva.“
Član 8.
U članu 45. riječ: „tužilaca“ zamjenjuje se riječju: „tužilaštava“.
Član 9.
Poslije člana 46. dodaje se naziv Glave i nova Glava IVa, naziv odjeljaka 1. i 2. i novi odjeljci 1. i 2, nazivi članova i novi čl. 46a, 46b, 46v, 46g, 46d, 46đ, 46e, 46ž, 46z, 46i, 46j. i 46k. koji glase:
„GLAVA IVa.
OŠTEĆENI I OŠTEĆENI KAO TUŽILAC
1. Oštećeni
Prava oštećenog
Član 46a.
(1) Oštećeni ima pravo da:
a) podnese prijedlog i dokaze za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva i da predloži privremene mjere za njegovo obezbjeđenje,
b) ukaže na činjenice i predlaže dokaze koji su od važnosti za predmet dokazivanja,
v) angažuje punomoćnika iz reda advokata,
g) razmatra spise i razgleda predmete koji služe kao dokaz,
d) bude obaviješten o nesprovođenju istrage, o pokretanju istrage, o obustavi istrage, o povlačenju optužnice ili o odustanku tužioca od optužnice,
đ) podnese pritužbu kada je to ovim zakonom određeno,
e) bude poučen o mogućnosti da preuzme krivično gonjenje i zastupa optužnicu kada je to ovim zakonom određeno,
ž) prisustvuje pretpretresnom ročištu,
z) prisustvuje glavnom pretresu,
i) podnese žalbu protiv odluke o troškovima krivičnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu,
j) bude obaviješten o ishodu postupka i da mu se dostavi pravosnažna presuda i
k) preduzima druge radnje kada je to određeno ovim zakonom.
(2) Oštećenom se može uskratiti pravo da razmatra spise i razgleda predmete ako je riječ o spisima i predmetima čije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage.
(3) Tužilac i sud će upoznati oštećenog sa pravima iz stava 1. ovog člana.
Pritužba oštećenog
Član 46b.
(1) Ako tužilac donese naredbu o nesprovođenju istrage, obustavi istragu, ili odustane od krivičnog gonjenja do potvrđivanja optužnice, dužan je da u roku od osam dana od dana donošenja naredbe o tome obavijesti oštećenog i pouči oštećenog da može podnijeti pritužbu glavnom okružnom tužiocu.
(2) Oštećeni ima pravo da podnese pritužbu u roku od osam dana od dana kada je primio obavještenje i pouku iz stava 1. ovog člana. Ako oštećeni nije primio obavještenje i pouku iz stava 1. ovog člana, može da podnese pritužbu u roku od tri mjeseca od dana kada je tužilac donio naredbu o nesprovođenju istrage, obustavio istragu, ili odustao od krivičnog gonjenja.
(3) Glavni okružni tužilac će u roku od 30 dana, a u složenim predmetima do tri mjeseca od dana prijema pritužbe iz stava 2. ovog člana, pritužbu odbiti, usvojiti ili odbaciti rješenjem, protiv kojeg je dozvoljen prigovor glavnom republičkom tužiocu u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
(4) Glavni republički tužilac će u roku od 30 dana, a u složenim predmetima do tri mjeseca od dana prijema prigovora, odlučiti o prigovoru na rješenje iz stava 3. ovog člana. Rješenjem kojim se usvaja prigovor, glavni republički tužilac će izdati obavezujuće uputstvo postupajućem tužiocu da preduzme, odnosno da nastavi krivično gonjenje.
(5) Glavni republički tužilac će u roku od 30 dana, a u složenim predmetima do tri mjeseca od dana prijema pritužbe, odlučiti po pritužbama u predmetima Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala.
(6) Protiv rješenja glavnog republičkog tužioca, prigovor nije dozvoljen.
(7) Oštećeni ima pravo da podnese pritužbu glavnom okružnom tužiocu zbog trajanja postupka, kada istraga nije završena u novom roku koji je odredio glavni okružni tužilac (član 233. stav 4) i ako optužnica ne bude podignuta ni u dodatnom roku koji je odredio glavni tužilac (član 241. stav 3).
Preuzimanje krivičnog gonjenja od oštećenog
Član 46v.
(1) Ako tužilac nakon potvrđivanja optužnice izjavi da odustaje od optužnice, sud će pitati oštećenog da li hoće da preuzme krivično gonjenje i zastupa optužnicu. Ako oštećeni nije prisutan, sud će ga u roku od osam dana obavijestiti o odustanku tužioca od optužnice i poučiti ga da može da se izjasni da li hoće da preuzme krivično gonjenje i zastupa optužnicu.
(2) Oštećeni je dužan da se odmah ili u roku od osam dana od dana kada je primio obavještenje i pouku iz stava 1. ovog člana izjasni da li hoće da preuzme krivično gonjenje i zastupa optužnicu, a ako nije primio obavještenje i pouku, u roku od tri mjeseca od dana kada je tužilac izjavio da odustaje od optužnice.
(3) Ako oštećeni izjavi da preuzima krivično gonjenje, sud će nastaviti, odnosno odrediti glavni pretres. U slučaju da se oštećeni ne izjasni u roku iz stava 2. ovog člana ili izjavi da ne želi da preuzme krivično gonjenje, sud donosi rješenje o obustavi postupka, odnosno presudu kojom se optužba odbija.
(4) Ako oštećeni nije prisutan na pretpretresnom ročištu ili glavnom pretresu, a uredno je pozvan, ili mu se poziv nije mogao uručiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese prebivališta ili boravišta, smatra se da neće da nastavi krivično gonjenje i sud donosi rješenje o obustavi postupka, odnosno presudu kojom se optužba odbija.
Prijedlog za krivično gonjenje
Član 46g.
(1) Za krivična djela za koja se goni po prijedlogu oštećenog, prijedlog se podnosi nadležnom tužiocu.
(2) Prijedlog za krivično gonjenje podnosi se u roku od tri mjeseca od dana kada je oštećeni saznao za krivično djelo i izvršioca krivičnog djela.
(3) Ako je oštećeni podnio prijavu ili prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku, smatra se da je time podnio i prijedlog za krivično gonjenje.
(4) Ako je krivičnim djelom oštećeno više lica, krivično gonjenje će se preduzeti, odnosno nastaviti po prijedlogu bilo kog oštećenog.
Dužnost oštećenog
Član 46d.
Oštećeni, kao i njegov zakonski zastupnik i punomoćnik dužni su da o svakoj promjeni adrese prebivališta ili boravišta obavijeste tužioca ili sud pred kojim se vodi krivični postupak.
Zakonski zastupnik oštećenog
Član 46đ.
Ako je oštećeni dijete ili lice koje je potpuno lišeno poslovne sposobnosti, njegov zakonski zastupnik je ovlašćen da daje sve izjave i da preduzima sve radnje na koje je po ovom zakonu ovlašćen oštećeni. Zakonski zastupnik može svoja prava da vrši preko punomoćnika.
Pravni sljednik oštećenog
Član 46e.
(1) Ako oštećeni umre u toku roka za davanje izjave sudu o preuzimanju krivičnog gonjenja ili za podnošenje prijedloga tužiocu za krivično gonjenje, odnosno u toku postupka, njegov zakonski zastupnik, bračni, odnosno vanbračni supružnik, djeca, roditelji, usvojilac, usvojenik, brat i sestra mogu u roku od tri mjeseca poslije njegove smrti dati izjavu da preuzimaju krivično gonjenje ili podnijeti prijedlog, odnosno dati izjavu da ostaju pri prijedlogu.
(2) Odredbe stava 1. ovog člana shodno se primjenjuju i na pravnog sljednika pravnog lica koje je prestalo da postoji.
2. Oštećeni kao tužilac
Prava oštećenog kao tužioca
Član 46ž.
(1) Oštećeni kao tužilac ima pravo da:
a) zastupa optužbu, u skladu sa odredbama ovog zakona,
b) podnese prijedlog i dokaze za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva i da predloži privremene mjere za njegovo obezbjeđenje,
v) angažuje punomoćnika iz reda advokata i
g) preduzima druge radnje, kada je to određeno ovim zakonom.
(2) Pored prava iz stava 1. ovog člana, oštećeni kao tužilac ima prava koja pripadaju tužiocu, osim onih prava koja tužilac ima kao državni organ.
Prestanak svojstva oštećenog kao tužioca
Član 46z.
Svojstvo oštećenog kao tužioca prestaje:
a) odustankom od optužbe,
b) preuzimanjem krivičnog gonjenja od strane tužioca i
v) smrću, odnosno prestankom pravnog lica.
Odustanak od optužbe
Član 46i.
(1) Oštećeni, kao tužilac, može sudu pred kojim se vodi krivični postupak dati izjavu o odustanku od optužbe do završetka glavnog pretresa ili pretresa pred drugostepenim sudom. Izjava o odustanku je neopoziva.
(2) Ako oštećeni kao tužilac ne dođe na pretpretresno ročište ili glavni pretres, iako je uredno obaviješten ili mu se obavijest nije mogla uručiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese prebivališta ili boravišta, smatra se da je odustao od optužbe i sud će donijeti rješenje o obustavi postupka, odnosno presudu kojom se optužba odbija.
Preuzimanje krivičnog gonjenja od strane tužioca
Član 46j.
U postupku koji se vodi po optužbi oštećenog kao tužioca, tužilac ima pravo da do završetka glavnog pretresa preuzme krivično gonjenje i zastupanje optužbe.
Shodna primjena odredaba o oštećenom
Član 46k.
Na oštećenog kao tužioca shodno se primjenjuju odredbe člana 46g. stav 4. i čl. 46d, 46đ. i 46e. ovog zakona.“
Član 10.
U članu 53. u stavu 1. riječi: „kazna dugotrajnog zatvora“ zamjenjuju se riječima: „kazna doživotnog zatvora“, kao i u cijelom tekstu Zakona u odgovarajućem padežu.
Stav 4. mijenja se i glasi:
„(4) Ako osumnjičeni, odnosno optuženi u slučajevima obavezne odbrane ne uzme sam branioca ili branioca ne angažuju lica iz člana 47. stav 3. ovog zakona, predsjednik nadležnog suda postaviće mu branioca za dalji tok krivičnog postupka do pravosnažnosti presude, a ako je izrečena kazna doživotnog zatvora i za postupak po vanrednim pravnim lijekovima. Kada se optuženom postavi branilac poslije potvrđivanja optužnice, o tome će optuženi biti obaviješten zajedno sa dostavljanjem optužnice. Ako optuženi u slučaju obavezne odbrane ostane bez branioca u toku postupka, a sam ne uzme drugog branioca, predsjednik suda pred kojim se vodi postupak postaviće mu branioca.“
Stav 6. mijenja se i glasi:
„(6) Predsjednik nadležnog suda će branioca iz stava 4. ovog člana postaviti po redoslijedu advokata sa spiska advokata koji dostavlja Advokatska komora Republike Srpske (u daljem tekstu: Advokatska komora).“
Poslije stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi:
„(7) Advokatska komora je dužna da prilikom sačinjavanja spiska vodi računa o tome da praktični ili stručni rad advokata u oblasti krivičnog prava daje osnova za pretpostavku da će odbrana biti efikasna.“
Član 11.
U članu 54. stav 2. mijenja se i glasi:
„(2) Zahtjev za postavljanje branioca iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u toku cijelog krivičnog postupka.“
Poslije stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
„(3) Branioca iz stava 1. ovog člana postavlja predsjednik nadležnog suda.“
Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.
Član 12.
Član 57. mijenja se i glasi:
„(1) Umjesto postavljenog branioca, osumnjičeni, odnosno optuženi može sam uzeti drugog branioca. U tom slučaju, razriješiće se postavljeni branilac.
(2) Postavljeni branilac može samo iz opravdanih razloga tražiti da bude razriješen.
(3) O razrješenju branioca u slučaju iz st. 1. i 2. ovog člana, u toku istrage odlučuje sudija za prethodni postupak; nakon podizanja optužnice – sudija za prethodno saslušanje; u toku glavnog pretresa – sudija, odnosno vijeće, a u žalbenom postupku – predsjednik prvostepenog vijeća, odnosno vijeće nadležno za odlučivanje po žalbi. Protiv ove odluke nije dopuštena žalba.
(4) Predsjednik nadležnog suda, može na zahtjev osumnjičenog, odnosno optuženog, ili uz njegov pristanak, razriješiti postavljenog branioca koji neodgovorno vrši svoju dužnost. Umjesto razriješenog branioca postaviće se drugi branilac. O razrješenju branioca obavijestiće se Advokatska komora.“
Član 13.
U članu 99. u stavu 4. poslije riječi: „sudija“ dodaje se zapeta i riječi: „odnosno predsjednik vijeća“.
Član 14.
Poslije člana 130. dodaje se naziv člana i novi član 130a. koji glasi:
„Dobrovoljna predaja predmeta
Član 130a.
Lice koje drži predmete iz člana 129. stav 1. ovog zakona može dobrovoljno predati predmete, o čemu će mu se izdati potvrda o dobrovoljnoj predaji, a predmeti će se deponovati u sud ili će sud na drugi način na osnovu sudske odluke obezbijediti njihovo čuvanje.“
Član 15.
Poslije člana 137. dodaje se naziv člana i novi član 137a. koji glasi:
„Naredba za kreiranje forenzičke kopije
Član 137a.
(1) Ako ima dovoljno osnova za sumnju da se na privremeno oduzetim predmetima a koji predstavljaju pokretne stvari, odnosno kompjutere, mobilne telefone, kompjuterski sistem, uređaje za pohranjivanje kompjuterskih i elektronskih podataka nalaze tragovi krivičnog djela, sud može izdati naredbu za kreiranje forenzičke kopije.
(2) Naredbu za kreiranje forenzičke kopije može izdati sud na prijedlog tužioca ili na prijedlog ovlašćenih službenih lica koja su dobila odobrenje od tužioca.
(3) Naredbu za kreiranje forenzičke kopije će izvršiti posebno obučena ovlašćena službena lica ili drugo stručno lice uz prisustvo ovlašćenog službenog lica.
(4) O kreiranju forenzičke kopije ovlašćena službena lica će sačiniti zapisnik. U zapisnik će se unijeti i tačno opisati privremeno oduzeti predmeti na koje se naredba odnosi, te unijeti jedinstvena identifikaciona oznaka forenzičke kopije.
(5) Nakon kreiranja forenzičke kopije na osnovu naredbe, ovlašćeno službeno lice mora, bez odgađanja, vratiti sudu naredbu i predati forenzičku kopiju zajedno sa privremeno oduzetim predmetima.
(6) Nakon prijema forenzičke kopije, sud će tu kopiju zadržati pod svojim nadzorom ili na drugi način obezbijediti njeno čuvanje.“
Član 16.
U članu 146. u stavu 6. poslije riječi: „opravda“ zapeta i riječi: „s tim da ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 časa od izdavanja naredbe“ brišu se.
Član 17.
U članu 147. u stavu 1. tačka g) mijenja se i glasi:
„g) dijete koje s obzirom na uzrast i duševnu razvijenost nije sposobno da shvati značaj prava da ne mora svjedočiti, osim djeteta ako je neposredno oštećeno krivičnim djelom.“
Član 18.
U članu 148. u stavu 1. u tački b) poslije riječi: „drugog stepena zaključno“ dodaje se zapeta i riječi: „osim djeteta koje je neposredno oštećeno krivičnim djelom“.
Član 19.
Član 149. mijenja se i glasi:
„(1) Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja kada je vjerovatno da će ga odgovor na ta pitanja izložiti krivičnom gonjenju.
(2) Svjedok koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, odgovoriće na ta pitanja ako nadležni glavni tužilac pismeno izjavi da neće preduzeti krivično gonjenje svjedoka za radnje koje svjedok navede u svome iskazu. Primjerak pismene izjave glavnog tužioca uručiće se svjedoku.
(3) Izjavu iz stava 2. ovog člana glavni tužilac može dati pod uslovom da je iskaz svjedoka važan za dokazivanje da je drugo lice počinilo krivično djelo iz stava 4. ovog člana.
(4) Izjavu iz stava 2. ovog člana glavni tužilac može dati u postupku koji se vodi zbog sljedećih krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Republike Srpske:
a) krivičnih djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Republike Srpske,
b) krivičnih djela terorizma,
v) krivičnih djela: ubistvo (član 124), teško ubistvo (član 125), otmica (član 142), protivpravno lišenje slobode (član 143), trgovina ljudima (član 145), trgovina djecom (član 146), udruživanje radi vršenja krivičnih djela trgovine ljudima i djecom (član 147), onemogućavanje povratka izbjeglih i raseljenih lica (član 148), silovanje (član 165), obljuba nad nemoćnim licem (član 167), obljuba sa djetetom mlađim od petnaest godina (član 172), polna zloupotreba djeteta starijeg od petnaest godina (član 173), iskorištavanje djece za pornografiju (član 175), iskorištavanje djece za pornografske predstave (član 176), iskorištavanje kompjuterske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje krivičnih djela seksualnog zlostavljanja ili iskorištavanja djeteta (član 178), navođenje djeteta na prostituciju (član 180), nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici (član 190), neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga (član 207), omogućavanje uživanja opojnih droga (član 208), iznuda (član 232), ucjena (član 233), pranje novca (član 263), utaja poreza i doprinosa (član 264), zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja (član 315), pronevjera (član 316), prevara u službi (član 317), primanje mita (član 319), davanje mita (član 320), trgovina uticajem (član 321), iznuđivanje iskaza (član 328), pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela (član 333), javno izazivanje i podsticanje nasilja ili mržnje (član 359), udruživanje radi vršenja krivičnih djela (član 365), izvršenje krivičnog djela u sastavu kriminalnog udruženja (član 366), zagađivanje životne sredine (član 370), izazivanje požara (član 389), izazivanje opšte opasnosti (član 394), kompjuterska prevara (član 410) i
g) drugih krivičnih djela za koja se može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna.
(5) U izjavi iz stava 2. ovog člana će se naznačiti da se ona odnosi samo na radnje svjedoka koje čine krivično djelo sa propisanom manjom kaznom od kazne koja je propisana za krivično djelo u odnosu na koje se daje iskaz ili povodom kojeg se vodi postupak i da se ne može odnositi na krivična djela za koja je propisana kazna zatvora od najmanje deset godina.
(6) Sud će rješenjem utvrditi da li je izjava glavnog tužioca iz stava 2. ovog člana u skladu sa st. 4. i 5. ovog člana, i za vrijeme saslušanja svjedoku odrediti advokata za savjetnika.
(7) Nakon što sud donese rješenje iz stava 6. ovog člana, glavni tužilac će pozvati svjedoka da dâ svoj iskaz. Prije saslušanja, svjedok će dati pismenu izjavu da će kao svjedok u krivičnom postupku dati istinit iskaz i da neće prećutati ništa što mu je poznato o krivičnom djelu o kojem daje iskaz i o njegovom učiniocu.
(8) Nakon što svjedok da iskaz, glavni tužilac donosi rješenje o imunitetu svjedoka za krivično djelo koje proizlazi iz iskaza svjedoka datog u skladu sa stavom 2. ovog člana. U rješenju će biti naveden činjenični opis i pravna kvalifikacija krivičnog djela za koja se neće preduzeti krivično gonjenje svjedoka.
(9) Ako svjedok u toku krivičnog postupka ne postupi u skladu sa stavom 7. ovog člana, glavni tužilac će donijeti obrazloženo rješenje, kojim se uskraćuje svjedoku davanje imuniteta za krivično djelo na koje se odnosio iskaz svjedoka iz stava 2. ovog člana. Tužilac će uskratiti imunitet i u slučaju da se radnje koje je svjedok naveo u svom iskazu odnose na krivična djela za koja se ne može dati imunitet u smislu st. 4. i 5. ovog člana. U tim slučajevima, iskaz svjedoka sa odgovorima na pitanja iz stava 1. ovog člana izdvojiće se iz spisa predmeta i čuvati odvojeno, te se ne može koristiti u krivičnom postupku protiv svjedoka.
(10) U slučaju da glavni tužilac ne donese rješenje iz stava 8. ovog člana, iskaz svjedoka sa odgovorima na pitanja iz stava 1. ovog člana izdvojiće se iz spisa predmeta i čuvati odvojeno, te se ne može koristiti u krivičnom postupku protiv svjedoka.
(11) Protiv svjedoka iz stava 2. ovog člana može se preduzeti krivično gonjenje za krivično djelo davanje lažnog iskaza.“
Član 20.
U članu 151. u stavu 5. poslije riječi: „prije“ dodaju se riječi: „i poslije“.
Član 21.
U članu 200. stav 4. briše se.
Dosadašnji st. 5. i 6. postaju st. 4. i 5.
U dosadašnjem stavu 5. koji postaje stav 4. riječi: „st. 3. i 4.“ zamjenjuju se riječima: „stava 3.“.
U dosadašnjem stavu 6. koji postaje stav 5. riječi: „st. 1. do 4.“ zamjenjuju se riječima: „st. 1. do 3.“.
Član 22.
U članu 203. stav 3. mijenja se i glasi:
„(3) Pritvor koji je određen ili produžen prema odredbama st. 1. i 2. ovog člana može trajati do pravosnažnosti presude, a najduže dok ne protekne vrijeme trajanja kazne izrečene u prvostepenoj presudi.“
Član 23.
U članu 204. stav 2. mijenja se i glasi:
„(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, kada je riječ o krivičnim djelima za koja se može izreći kazna doživotnog zatvora, lice se mora sprovesti tužiocu najkasnije u roku od 48 časova, a kada je riječ o krivičnim djelima terorizma, u roku od 72 časa.“
Član 24.
Član 212. mijenja se i glasi:
„Kućni red u ustanovama za izdržavanje pritvora uređuje se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojim se uređuje izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija Republike Srpske.“
Član 25.
Naziv člana i član 213. mijenja se i glasi:
„Odobrenje za gonjenje učinilaca krivičnih djela“
Član 213.
Kada je ovim zakonom, odnosno drugim opštim aktom donesenim na osnovu Ustava ili zakona određeno da je za gonjenje pojedinih krivičnih djela potrebno prethodno odobrenje nadležnog državnog organa, tužilac ne može pokrenuti, odnosno nastaviti istragu niti podići optužnicu, ako ne podnese dokaz da je odobrenje dato.“
Član 26.
U članu 224. poslije stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
„(3) Istovremeno sa donošenjem naredbe iz stava 2. ovog člana tužilac će obavijestiti oštećenog o pokretanju istrage i poučiti ga o pravima iz člana 46a. stav 1. t. a), b), v) i g) ovog zakona.“
Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 4. i 5.
U dosadašnjem stavu 4. koji postaje stav 5. riječi: „kancelariji tužioca“ zamjenjuju se riječima: „glavnom okružnom tužiocu“.
Član 27.
Član 233. mijenja se i glasi:
„(1) Tužilac okončava istragu kada utvrdi da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići optužnica. Okončanje istrage će se zabilježiti u spisu.
(2) Ako se istraga ne završi u roku od šest mjeseci od dana donošenja naredbe o sprovođenju istrage, tužilac će obavijestiti glavnog tužioca o razlozima neokončanja istrage. Glavni tužilac će odrediti novi rok za okončanje istrage, koji ne može biti duži od šest mjeseci, odnosno koji ne može biti duži od jedne godine za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od deset godina ili teža kazna te naložiti preduzimanje potrebnih mjera da bi se istraga okončala.
(3) Ukoliko istragu nije bilo moguće završiti u roku iz stava 2. ovog člana, tužilac će, o razlozima zbog kojih istraga nije završena, u roku od osam dana obavijestiti glavnog tužioca, osumnjičenog i oštećenog.
(4) Osumnjičeni i oštećeni mogu u roku od 15 dana od dana dostavljanja obavijesti iz stava 3. ovog člana podnijeti pritužbu glavnom tužiocu zbog trajanja postupka. Ukoliko glavni tužilac utvrdi da je pritužba osnovana, odrediće novi rok u kojem se, ukoliko postoje procesne pretpostavke, istraga mora okončati, o čemu će obavijestiti podnosioca pritužbe.
(5) Optužnica se ne može podići ako osumnjičeni nije bio ispitan.“
Član 28.
U članu 234. stav 6. mijenja se i glasi:
„(6) Prikriveni istražilac je posebno obučeno ovlašćeno službeno lice koje istražuje pod izmijenjenim identitetom, koje ima odgovarajuća ovlašćenja unutar policijskih organa Republike Srpske, policijskih organa Bosne i Hercegovine i policijskih organa drugih država. Prikriveni istražilac smije pod svojim izmijenjenim identitetom učestvovati u pravnom prometu. Ukoliko je to neophodno za formiranje i održavanje tog identiteta, mogu se izraditi, izmijeniti ili koristiti odgovarajuća dokumenta.“
Poslije stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi:
„(7) Informator je lice iz reda građana, koje može biti i strani državljanin, a za vrijeme angažovanja postupa po uputstvima ovlašćenog službenog lica i može, uz svoju saglasnost, biti opremljen tehničkom opremom za audio i video snimanje radi dokumentovanja postupanja.“
Član 29.
U članu 236. stav 3. mijenja se i glasi:
„(3) Istražne radnje iz člana 234. stav 2. t. a), b), v), g) i e) ovog zakona mogu trajati najduže do mjesec dana, a ako one daju rezultate i postoji razlog da se nastavi sa njihovim sprovođenjem radi prikupljanja dokaza mogu se, na obrazložen prijedlog tužioca, produžiti za još mjesec dana, s tim da mjere iz člana 234. stav 2. t. a), b), v), g) i e) ovog zakona mogu trajati ukupno najduže šest mjeseci. Zahtjev za radnju iz člana 234. stav 2. tačka đ) ovog zakona može se odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za svaku narednu radnju protiv istog lica mora sadržavati razloge koji opravdavaju njenu upotrebu.“
Član 30.
U članu 237. poslije stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:
„(4) Tužilac može od suda zatražiti da ne obavještava lice protiv kojeg je radnja iz člana 234. stav 2. ovog zakona bila preduzeta, ukoliko bi ovo obavještenje ugrozilo istragu koja se vodi protiv tog lica ili drugih osumnjičenih lica. Lice protiv kojeg je radnja bila preduzeta obavijestiće se najkasnije do podizanja optužnice protiv tog lica ili drugih lica, ili nakon obustave istrage.“
Dosadašnji stav 4. postaje stav 5.
Član 31.
U članu 239. broj: „235.“ zamjenjuje se brojem: „234.“.
Član 32.
Član 241. mijenja se i glasi:
„(1) Kada u toku istrage tužilac utvrdi da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnjičeni počinio krivično djelo, pripremiće i uputiti optužnicu sudiji za prethodno saslušanje u roku od 30 dana od dana kada je okončanje istrage zabilježeno u spisu.
(2) Ukoliko tužilac ne uputi optužnicu u roku iz stava 1. ovog člana, dužan je da o razlozima nepodizanja optužnice u roku od osam dana obavijesti glavnog tužioca, koji će preduzeti mjere da tužilac u roku koji ne može biti duži od 30 dana podigne optužnicu. O određivanju dodatnog roka obavijestiće se osumnjičeni i oštećeni.
(3) Ako tužilac u roku iz stava 2. ovog člana ne podigne optužnicu obavijestiće o tome glavnog tužioca, te osumnjičenog i oštećenog, koji imaju pravo da u roku od osam dana od dana isteka tog roka podnesu pritužbu glavnom tužiocu. Glavni tužilac će tužiocu izdati uputstvo da u određenom roku, koji ne može biti duži od 30 dana podigne optužnicu.
(4) Nakon podizanja optužnice, osumnjičeni, odnosno optuženi i branilac, imaju pravo uvida u sve spise i dokaze.
(5) Nakon podizanja optužnice, stranke ili branilac mogu predlagati sudiji za prethodno saslušanje preduzimanje radnji u skladu sa članom 231. ovog zakona.“
Član 33.
U članu 244. u stavu 1. broj: „46.“ zamjenjuje se brojem: „54.“.
Član 34.
U članu 249. poslije riječi: „relevantna za glavni pretres“ dodaje se zapeta i riječi: „a o ročištu će se obavijestiti oštećeni“.
Član 35.
Poslije člana 249. dodaje se naziv člana i novi član 249a. koji glasi:
„Obustava krivičnog postupka
Član 249a.
Ako oštećeni u roku iz člana 46b. stav 1. ovog zakona ne podnese pritužbu glavnom okružnom tužiocu na odluku tužioca kojom je prije potvrđivanja optužnice odustao od krivičnog gonjenja, ili ako je glavni republički tužilac odbio prigovor iz člana 46b. stav 3. ovog zakona kao neosnovan, sudija, odnosno predsjednik vijeća će rješenjem obustaviti krivični postupak i rješenje dostaviti strankama i oštećenom.“
Član 36.
U članu 279. u stavu 1. poslije riječi: „prije“ dodaju se riječi: „i poslije“, a poslije riječi: „ranije“ dodaju se riječi: „ili kasnije“.
Član 37.
U članu 288. u stavu 2. poslije riječi: „važnih razloga“ dodaje se zapeta i riječi: „ili ako bez zakonskih razloga neće da daju iskaz na glavnom pretresu“.
U stavu 3. riječi: „ili predsjednika“ zamjenjuju se riječju: „odnosno“.
Član 38.
U članu 297. u tački d) riječi: „ili pomilovanja“ brišu se.
Član 39.
U članu 307. u stavu 4. poslije riječi: „imovinskopravnom zahtjevu“ dodaje se zapeta i riječi: „a ako je tužilac preuzeo krivično gonjenje od oštećenog kao tužioca (član 46j), oštećeni može izjaviti žalbu zbog svih žalbenih osnova zbog kojih se presuda može pobijati (član 310)“.
Član 40.
U članu 311. u stavu 1. u tački k) poslije riječi: „odlučnim činjenicama“ dodaje se zapeta i riječi: „ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivrječni“.
Član 41.
U članu 333. u stavu 1. u tački a) poslije riječi: „dugotrajnog zatvora“ dodaje se zapeta i riječi: „kaznu doživotnog zatvora“.
Član 42.
U članu 351. u stavu 1. poslije riječi: „podnijeti“ dodaje se riječ: „republički“.
U stavu 2. riječ: „Tužilac“ zamjenjuje se riječima: „Republički tužilac“.
Član 43.
U članu 353. u stavu 1. riječ: „Tužiocu“ zamjenjuje se riječima: „Republičkom tužiocu“.
Član 44.
U članu 360. u stavu 3. u tački g) riječ: „krivnji“ zamjenjuje se riječju: „krivici“.
Član 45.
Glava „XXV – Posebne odredbe o izricanju sudske opomene“, nazivi članova i čl. 377. do 381. brišu se.
Član 46.
U članu 384. u stavu 2. poslije riječi: „uslovne osude“ dodaje se riječ: „ili“.
Član 47.
U članu 405. riječi: „bijelim robljem“ zamjenjuju se riječju: „ljudima“.
Član 48.
U članu 423. poslije stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi:
„(6) Pravosnažna rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske donesena na osnovu člana 200. stav 4. ovog zakona ostaju na snazi.“
Član 49.
U članu 427. u stavu 2. tačka v) briše se.
Dosadašnja tačka g) postaje tačka v).
Član 50.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.
Broj: 02/1-021-120/21 PREDSJEDNIK
Datum: 11. februara 2021.godine NARODNE SKUPŠTINE
Nedeljko Čubrilović
Član 1.
U Zakonu o krivičnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 53/12, 91/17 i 66/18), u članu 16. ispred riječi: „Krivični“ dodaje se broj 1 u obostranoj zagradi.
Poslije stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„(2) Ako tužilac, nakon potvrđivanja optužnice, izjavi da odustaje od optužnice, oštećeni kao tužilac može preuzeti krivično gonjenje pod uslovima propisanim ovim zakonom.“
Član 2.
U članu 17. ispred riječi: „Tužilac“ dodaje se broj 1 u obostranoj zagradi.
Poslije stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„(2) Za pojedina krivična djela, kada je to propisano zakonom, tužilac može preduzeti krivično gonjenje samo na osnovu prijedloga oštećenog.“
Član 3.
U članu 20. u tački r) riječ: „i“ briše se i dodaje zapeta.
U tački s) poslije riječi: „funkciju“ dodaje se riječ: „i“ i nova tačka t) koja glasi:
„t) oštećeni kao tužilac je lice koje je pod uslovima propisanim ovim zakonom preuzelo krivično gonjenje kada tužilac nakon potvrđivanja optužnice izjavi da odustaje od optužnice“.
Član 4.
U članu 24. stav 1. mijenja se i glasi:
„(1) U prvom stepenu sudovi sude u vijećima sastavljenim od troje sudija, a za krivična djela za koja je propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, u prvom stepenu sudi sudija pojedinac.”
Član 5.
U članu 39. u stavu 1. poslije riječi: „obavijestiće o tome predsjednika suda“ dodaje se zapeta i riječi: „koji će mu odrediti zamjenu“.
Stav 2. mijenja se i glasi:
„(2) O izuzeću sudije iz stava 1. ovog člana odlučuje predsjednik suda.“
Član 6.
U članu 40. u stavu 1. riječi: „se na opštoj sjednica“ zamjenjuju se riječima: „predsjednik suda“.
Poslije stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„(2) Ako se traži samo izuzeće predsjednika suda, odluku o izuzeću donosi predsjednik neposredno višeg suda, a ako se traži izuzeće predsjednika Vrhovnog suda, odluka se donosi na opštoj sjednici tog suda.“
Dosadašnji st. 2, 3. i 4. postaju st. 3, 4. i 5.
Član 7.
U članu 42. stav 2. mijenja se i glasi:
„(2) O izuzeću tužioca odlučuje glavni tužilac, o izuzeću glavnog okružnog tužioca odlučuje glavni republički tužilac, a o izuzeću glavnog republičkog tužioca odlučuje kolegijum tužilaca Republičkog tužilaštva.“
Član 8.
U članu 45. riječ: „tužilaca“ zamjenjuje se riječju: „tužilaštava“.
Član 9.
Poslije člana 46. dodaje se naziv Glave i nova Glava IVa, naziv odjeljaka 1. i 2. i novi odjeljci 1. i 2, nazivi članova i novi čl. 46a, 46b, 46v, 46g, 46d, 46đ, 46e, 46ž, 46z, 46i, 46j. i 46k. koji glase:
„GLAVA IVa.
OŠTEĆENI I OŠTEĆENI KAO TUŽILAC
1. Oštećeni
Prava oštećenog
Član 46a.
(1) Oštećeni ima pravo da:
a) podnese prijedlog i dokaze za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva i da predloži privremene mjere za njegovo obezbjeđenje,
b) ukaže na činjenice i predlaže dokaze koji su od važnosti za predmet dokazivanja,
v) angažuje punomoćnika iz reda advokata,
g) razmatra spise i razgleda predmete koji služe kao dokaz,
d) bude obaviješten o nesprovođenju istrage, o pokretanju istrage, o obustavi istrage, o povlačenju optužnice ili o odustanku tužioca od optužnice,
đ) podnese pritužbu kada je to ovim zakonom određeno,
e) bude poučen o mogućnosti da preuzme krivično gonjenje i zastupa optužnicu kada je to ovim zakonom određeno,
ž) prisustvuje pretpretresnom ročištu,
z) prisustvuje glavnom pretresu,
i) podnese žalbu protiv odluke o troškovima krivičnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu,
j) bude obaviješten o ishodu postupka i da mu se dostavi pravosnažna presuda i
k) preduzima druge radnje kada je to određeno ovim zakonom.
(2) Oštećenom se može uskratiti pravo da razmatra spise i razgleda predmete ako je riječ o spisima i predmetima čije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage.
(3) Tužilac i sud će upoznati oštećenog sa pravima iz stava 1. ovog člana.
Pritužba oštećenog
Član 46b.
(1) Ako tužilac donese naredbu o nesprovođenju istrage, obustavi istragu, ili odustane od krivičnog gonjenja do potvrđivanja optužnice, dužan je da u roku od osam dana od dana donošenja naredbe o tome obavijesti oštećenog i pouči oštećenog da može podnijeti pritužbu glavnom okružnom tužiocu.
(2) Oštećeni ima pravo da podnese pritužbu u roku od osam dana od dana kada je primio obavještenje i pouku iz stava 1. ovog člana. Ako oštećeni nije primio obavještenje i pouku iz stava 1. ovog člana, može da podnese pritužbu u roku od tri mjeseca od dana kada je tužilac donio naredbu o nesprovođenju istrage, obustavio istragu, ili odustao od krivičnog gonjenja.
(3) Glavni okružni tužilac će u roku od 30 dana, a u složenim predmetima do tri mjeseca od dana prijema pritužbe iz stava 2. ovog člana, pritužbu odbiti, usvojiti ili odbaciti rješenjem, protiv kojeg je dozvoljen prigovor glavnom republičkom tužiocu u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
(4) Glavni republički tužilac će u roku od 30 dana, a u složenim predmetima do tri mjeseca od dana prijema prigovora, odlučiti o prigovoru na rješenje iz stava 3. ovog člana. Rješenjem kojim se usvaja prigovor, glavni republički tužilac će izdati obavezujuće uputstvo postupajućem tužiocu da preduzme, odnosno da nastavi krivično gonjenje.
(5) Glavni republički tužilac će u roku od 30 dana, a u složenim predmetima do tri mjeseca od dana prijema pritužbe, odlučiti po pritužbama u predmetima Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala.
(6) Protiv rješenja glavnog republičkog tužioca, prigovor nije dozvoljen.
(7) Oštećeni ima pravo da podnese pritužbu glavnom okružnom tužiocu zbog trajanja postupka, kada istraga nije završena u novom roku koji je odredio glavni okružni tužilac (član 233. stav 4) i ako optužnica ne bude podignuta ni u dodatnom roku koji je odredio glavni tužilac (član 241. stav 3).
Preuzimanje krivičnog gonjenja od oštećenog
Član 46v.
(1) Ako tužilac nakon potvrđivanja optužnice izjavi da odustaje od optužnice, sud će pitati oštećenog da li hoće da preuzme krivično gonjenje i zastupa optužnicu. Ako oštećeni nije prisutan, sud će ga u roku od osam dana obavijestiti o odustanku tužioca od optužnice i poučiti ga da može da se izjasni da li hoće da preuzme krivično gonjenje i zastupa optužnicu.
(2) Oštećeni je dužan da se odmah ili u roku od osam dana od dana kada je primio obavještenje i pouku iz stava 1. ovog člana izjasni da li hoće da preuzme krivično gonjenje i zastupa optužnicu, a ako nije primio obavještenje i pouku, u roku od tri mjeseca od dana kada je tužilac izjavio da odustaje od optužnice.
(3) Ako oštećeni izjavi da preuzima krivično gonjenje, sud će nastaviti, odnosno odrediti glavni pretres. U slučaju da se oštećeni ne izjasni u roku iz stava 2. ovog člana ili izjavi da ne želi da preuzme krivično gonjenje, sud donosi rješenje o obustavi postupka, odnosno presudu kojom se optužba odbija.
(4) Ako oštećeni nije prisutan na pretpretresnom ročištu ili glavnom pretresu, a uredno je pozvan, ili mu se poziv nije mogao uručiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese prebivališta ili boravišta, smatra se da neće da nastavi krivično gonjenje i sud donosi rješenje o obustavi postupka, odnosno presudu kojom se optužba odbija.
Prijedlog za krivično gonjenje
Član 46g.
(1) Za krivična djela za koja se goni po prijedlogu oštećenog, prijedlog se podnosi nadležnom tužiocu.
(2) Prijedlog za krivično gonjenje podnosi se u roku od tri mjeseca od dana kada je oštećeni saznao za krivično djelo i izvršioca krivičnog djela.
(3) Ako je oštećeni podnio prijavu ili prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku, smatra se da je time podnio i prijedlog za krivično gonjenje.
(4) Ako je krivičnim djelom oštećeno više lica, krivično gonjenje će se preduzeti, odnosno nastaviti po prijedlogu bilo kog oštećenog.
Dužnost oštećenog
Član 46d.
Oštećeni, kao i njegov zakonski zastupnik i punomoćnik dužni su da o svakoj promjeni adrese prebivališta ili boravišta obavijeste tužioca ili sud pred kojim se vodi krivični postupak.
Zakonski zastupnik oštećenog
Član 46đ.
Ako je oštećeni dijete ili lice koje je potpuno lišeno poslovne sposobnosti, njegov zakonski zastupnik je ovlašćen da daje sve izjave i da preduzima sve radnje na koje je po ovom zakonu ovlašćen oštećeni. Zakonski zastupnik može svoja prava da vrši preko punomoćnika.
Pravni sljednik oštećenog
Član 46e.
(1) Ako oštećeni umre u toku roka za davanje izjave sudu o preuzimanju krivičnog gonjenja ili za podnošenje prijedloga tužiocu za krivično gonjenje, odnosno u toku postupka, njegov zakonski zastupnik, bračni, odnosno vanbračni supružnik, djeca, roditelji, usvojilac, usvojenik, brat i sestra mogu u roku od tri mjeseca poslije njegove smrti dati izjavu da preuzimaju krivično gonjenje ili podnijeti prijedlog, odnosno dati izjavu da ostaju pri prijedlogu.
(2) Odredbe stava 1. ovog člana shodno se primjenjuju i na pravnog sljednika pravnog lica koje je prestalo da postoji.
2. Oštećeni kao tužilac
Prava oštećenog kao tužioca
Član 46ž.
(1) Oštećeni kao tužilac ima pravo da:
a) zastupa optužbu, u skladu sa odredbama ovog zakona,
b) podnese prijedlog i dokaze za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva i da predloži privremene mjere za njegovo obezbjeđenje,
v) angažuje punomoćnika iz reda advokata i
g) preduzima druge radnje, kada je to određeno ovim zakonom.
(2) Pored prava iz stava 1. ovog člana, oštećeni kao tužilac ima prava koja pripadaju tužiocu, osim onih prava koja tužilac ima kao državni organ.
Prestanak svojstva oštećenog kao tužioca
Član 46z.
Svojstvo oštećenog kao tužioca prestaje:
a) odustankom od optužbe,
b) preuzimanjem krivičnog gonjenja od strane tužioca i
v) smrću, odnosno prestankom pravnog lica.
Odustanak od optužbe
Član 46i.
(1) Oštećeni, kao tužilac, može sudu pred kojim se vodi krivični postupak dati izjavu o odustanku od optužbe do završetka glavnog pretresa ili pretresa pred drugostepenim sudom. Izjava o odustanku je neopoziva.
(2) Ako oštećeni kao tužilac ne dođe na pretpretresno ročište ili glavni pretres, iako je uredno obaviješten ili mu se obavijest nije mogla uručiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese prebivališta ili boravišta, smatra se da je odustao od optužbe i sud će donijeti rješenje o obustavi postupka, odnosno presudu kojom se optužba odbija.
Preuzimanje krivičnog gonjenja od strane tužioca
Član 46j.
U postupku koji se vodi po optužbi oštećenog kao tužioca, tužilac ima pravo da do završetka glavnog pretresa preuzme krivično gonjenje i zastupanje optužbe.
Shodna primjena odredaba o oštećenom
Član 46k.
Na oštećenog kao tužioca shodno se primjenjuju odredbe člana 46g. stav 4. i čl. 46d, 46đ. i 46e. ovog zakona.“
Član 10.
U članu 53. u stavu 1. riječi: „kazna dugotrajnog zatvora“ zamjenjuju se riječima: „kazna doživotnog zatvora“, kao i u cijelom tekstu Zakona u odgovarajućem padežu.
Stav 4. mijenja se i glasi:
„(4) Ako osumnjičeni, odnosno optuženi u slučajevima obavezne odbrane ne uzme sam branioca ili branioca ne angažuju lica iz člana 47. stav 3. ovog zakona, predsjednik nadležnog suda postaviće mu branioca za dalji tok krivičnog postupka do pravosnažnosti presude, a ako je izrečena kazna doživotnog zatvora i za postupak po vanrednim pravnim lijekovima. Kada se optuženom postavi branilac poslije potvrđivanja optužnice, o tome će optuženi biti obaviješten zajedno sa dostavljanjem optužnice. Ako optuženi u slučaju obavezne odbrane ostane bez branioca u toku postupka, a sam ne uzme drugog branioca, predsjednik suda pred kojim se vodi postupak postaviće mu branioca.“
Stav 6. mijenja se i glasi:
„(6) Predsjednik nadležnog suda će branioca iz stava 4. ovog člana postaviti po redoslijedu advokata sa spiska advokata koji dostavlja Advokatska komora Republike Srpske (u daljem tekstu: Advokatska komora).“
Poslije stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi:
„(7) Advokatska komora je dužna da prilikom sačinjavanja spiska vodi računa o tome da praktični ili stručni rad advokata u oblasti krivičnog prava daje osnova za pretpostavku da će odbrana biti efikasna.“
Član 11.
U članu 54. stav 2. mijenja se i glasi:
„(2) Zahtjev za postavljanje branioca iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u toku cijelog krivičnog postupka.“
Poslije stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
„(3) Branioca iz stava 1. ovog člana postavlja predsjednik nadležnog suda.“
Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.
Član 12.
Član 57. mijenja se i glasi:
„(1) Umjesto postavljenog branioca, osumnjičeni, odnosno optuženi može sam uzeti drugog branioca. U tom slučaju, razriješiće se postavljeni branilac.
(2) Postavljeni branilac može samo iz opravdanih razloga tražiti da bude razriješen.
(3) O razrješenju branioca u slučaju iz st. 1. i 2. ovog člana, u toku istrage odlučuje sudija za prethodni postupak; nakon podizanja optužnice – sudija za prethodno saslušanje; u toku glavnog pretresa – sudija, odnosno vijeće, a u žalbenom postupku – predsjednik prvostepenog vijeća, odnosno vijeće nadležno za odlučivanje po žalbi. Protiv ove odluke nije dopuštena žalba.
(4) Predsjednik nadležnog suda, može na zahtjev osumnjičenog, odnosno optuženog, ili uz njegov pristanak, razriješiti postavljenog branioca koji neodgovorno vrši svoju dužnost. Umjesto razriješenog branioca postaviće se drugi branilac. O razrješenju branioca obavijestiće se Advokatska komora.“
Član 13.
U članu 99. u stavu 4. poslije riječi: „sudija“ dodaje se zapeta i riječi: „odnosno predsjednik vijeća“.
Član 14.
Poslije člana 130. dodaje se naziv člana i novi član 130a. koji glasi:
„Dobrovoljna predaja predmeta
Član 130a.
Lice koje drži predmete iz člana 129. stav 1. ovog zakona može dobrovoljno predati predmete, o čemu će mu se izdati potvrda o dobrovoljnoj predaji, a predmeti će se deponovati u sud ili će sud na drugi način na osnovu sudske odluke obezbijediti njihovo čuvanje.“
Član 15.
Poslije člana 137. dodaje se naziv člana i novi član 137a. koji glasi:
„Naredba za kreiranje forenzičke kopije
Član 137a.
(1) Ako ima dovoljno osnova za sumnju da se na privremeno oduzetim predmetima a koji predstavljaju pokretne stvari, odnosno kompjutere, mobilne telefone, kompjuterski sistem, uređaje za pohranjivanje kompjuterskih i elektronskih podataka nalaze tragovi krivičnog djela, sud može izdati naredbu za kreiranje forenzičke kopije.
(2) Naredbu za kreiranje forenzičke kopije može izdati sud na prijedlog tužioca ili na prijedlog ovlašćenih službenih lica koja su dobila odobrenje od tužioca.
(3) Naredbu za kreiranje forenzičke kopije će izvršiti posebno obučena ovlašćena službena lica ili drugo stručno lice uz prisustvo ovlašćenog službenog lica.
(4) O kreiranju forenzičke kopije ovlašćena službena lica će sačiniti zapisnik. U zapisnik će se unijeti i tačno opisati privremeno oduzeti predmeti na koje se naredba odnosi, te unijeti jedinstvena identifikaciona oznaka forenzičke kopije.
(5) Nakon kreiranja forenzičke kopije na osnovu naredbe, ovlašćeno službeno lice mora, bez odgađanja, vratiti sudu naredbu i predati forenzičku kopiju zajedno sa privremeno oduzetim predmetima.
(6) Nakon prijema forenzičke kopije, sud će tu kopiju zadržati pod svojim nadzorom ili na drugi način obezbijediti njeno čuvanje.“
Član 16.
U članu 146. u stavu 6. poslije riječi: „opravda“ zapeta i riječi: „s tim da ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 časa od izdavanja naredbe“ brišu se.
Član 17.
U članu 147. u stavu 1. tačka g) mijenja se i glasi:
„g) dijete koje s obzirom na uzrast i duševnu razvijenost nije sposobno da shvati značaj prava da ne mora svjedočiti, osim djeteta ako je neposredno oštećeno krivičnim djelom.“
Član 18.
U članu 148. u stavu 1. u tački b) poslije riječi: „drugog stepena zaključno“ dodaje se zapeta i riječi: „osim djeteta koje je neposredno oštećeno krivičnim djelom“.
Član 19.
Član 149. mijenja se i glasi:
„(1) Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja kada je vjerovatno da će ga odgovor na ta pitanja izložiti krivičnom gonjenju.
(2) Svjedok koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, odgovoriće na ta pitanja ako nadležni glavni tužilac pismeno izjavi da neće preduzeti krivično gonjenje svjedoka za radnje koje svjedok navede u svome iskazu. Primjerak pismene izjave glavnog tužioca uručiće se svjedoku.
(3) Izjavu iz stava 2. ovog člana glavni tužilac može dati pod uslovom da je iskaz svjedoka važan za dokazivanje da je drugo lice počinilo krivično djelo iz stava 4. ovog člana.
(4) Izjavu iz stava 2. ovog člana glavni tužilac može dati u postupku koji se vodi zbog sljedećih krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Republike Srpske:
a) krivičnih djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Republike Srpske,
b) krivičnih djela terorizma,
v) krivičnih djela: ubistvo (član 124), teško ubistvo (član 125), otmica (član 142), protivpravno lišenje slobode (član 143), trgovina ljudima (član 145), trgovina djecom (član 146), udruživanje radi vršenja krivičnih djela trgovine ljudima i djecom (član 147), onemogućavanje povratka izbjeglih i raseljenih lica (član 148), silovanje (član 165), obljuba nad nemoćnim licem (član 167), obljuba sa djetetom mlađim od petnaest godina (član 172), polna zloupotreba djeteta starijeg od petnaest godina (član 173), iskorištavanje djece za pornografiju (član 175), iskorištavanje djece za pornografske predstave (član 176), iskorištavanje kompjuterske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje krivičnih djela seksualnog zlostavljanja ili iskorištavanja djeteta (član 178), navođenje djeteta na prostituciju (član 180), nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici (član 190), neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga (član 207), omogućavanje uživanja opojnih droga (član 208), iznuda (član 232), ucjena (član 233), pranje novca (član 263), utaja poreza i doprinosa (član 264), zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja (član 315), pronevjera (član 316), prevara u službi (član 317), primanje mita (član 319), davanje mita (član 320), trgovina uticajem (član 321), iznuđivanje iskaza (član 328), pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela (član 333), javno izazivanje i podsticanje nasilja ili mržnje (član 359), udruživanje radi vršenja krivičnih djela (član 365), izvršenje krivičnog djela u sastavu kriminalnog udruženja (član 366), zagađivanje životne sredine (član 370), izazivanje požara (član 389), izazivanje opšte opasnosti (član 394), kompjuterska prevara (član 410) i
g) drugih krivičnih djela za koja se može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna.
(5) U izjavi iz stava 2. ovog člana će se naznačiti da se ona odnosi samo na radnje svjedoka koje čine krivično djelo sa propisanom manjom kaznom od kazne koja je propisana za krivično djelo u odnosu na koje se daje iskaz ili povodom kojeg se vodi postupak i da se ne može odnositi na krivična djela za koja je propisana kazna zatvora od najmanje deset godina.
(6) Sud će rješenjem utvrditi da li je izjava glavnog tužioca iz stava 2. ovog člana u skladu sa st. 4. i 5. ovog člana, i za vrijeme saslušanja svjedoku odrediti advokata za savjetnika.
(7) Nakon što sud donese rješenje iz stava 6. ovog člana, glavni tužilac će pozvati svjedoka da dâ svoj iskaz. Prije saslušanja, svjedok će dati pismenu izjavu da će kao svjedok u krivičnom postupku dati istinit iskaz i da neće prećutati ništa što mu je poznato o krivičnom djelu o kojem daje iskaz i o njegovom učiniocu.
(8) Nakon što svjedok da iskaz, glavni tužilac donosi rješenje o imunitetu svjedoka za krivično djelo koje proizlazi iz iskaza svjedoka datog u skladu sa stavom 2. ovog člana. U rješenju će biti naveden činjenični opis i pravna kvalifikacija krivičnog djela za koja se neće preduzeti krivično gonjenje svjedoka.
(9) Ako svjedok u toku krivičnog postupka ne postupi u skladu sa stavom 7. ovog člana, glavni tužilac će donijeti obrazloženo rješenje, kojim se uskraćuje svjedoku davanje imuniteta za krivično djelo na koje se odnosio iskaz svjedoka iz stava 2. ovog člana. Tužilac će uskratiti imunitet i u slučaju da se radnje koje je svjedok naveo u svom iskazu odnose na krivična djela za koja se ne može dati imunitet u smislu st. 4. i 5. ovog člana. U tim slučajevima, iskaz svjedoka sa odgovorima na pitanja iz stava 1. ovog člana izdvojiće se iz spisa predmeta i čuvati odvojeno, te se ne može koristiti u krivičnom postupku protiv svjedoka.
(10) U slučaju da glavni tužilac ne donese rješenje iz stava 8. ovog člana, iskaz svjedoka sa odgovorima na pitanja iz stava 1. ovog člana izdvojiće se iz spisa predmeta i čuvati odvojeno, te se ne može koristiti u krivičnom postupku protiv svjedoka.
(11) Protiv svjedoka iz stava 2. ovog člana može se preduzeti krivično gonjenje za krivično djelo davanje lažnog iskaza.“
Član 20.
U članu 151. u stavu 5. poslije riječi: „prije“ dodaju se riječi: „i poslije“.
Član 21.
U članu 200. stav 4. briše se.
Dosadašnji st. 5. i 6. postaju st. 4. i 5.
U dosadašnjem stavu 5. koji postaje stav 4. riječi: „st. 3. i 4.“ zamjenjuju se riječima: „stava 3.“.
U dosadašnjem stavu 6. koji postaje stav 5. riječi: „st. 1. do 4.“ zamjenjuju se riječima: „st. 1. do 3.“.
Član 22.
U članu 203. stav 3. mijenja se i glasi:
„(3) Pritvor koji je određen ili produžen prema odredbama st. 1. i 2. ovog člana može trajati do pravosnažnosti presude, a najduže dok ne protekne vrijeme trajanja kazne izrečene u prvostepenoj presudi.“
Član 23.
U članu 204. stav 2. mijenja se i glasi:
„(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, kada je riječ o krivičnim djelima za koja se može izreći kazna doživotnog zatvora, lice se mora sprovesti tužiocu najkasnije u roku od 48 časova, a kada je riječ o krivičnim djelima terorizma, u roku od 72 časa.“
Član 24.
Član 212. mijenja se i glasi:
„Kućni red u ustanovama za izdržavanje pritvora uređuje se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojim se uređuje izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija Republike Srpske.“
Član 25.
Naziv člana i član 213. mijenja se i glasi:
„Odobrenje za gonjenje učinilaca krivičnih djela“
Član 213.
Kada je ovim zakonom, odnosno drugim opštim aktom donesenim na osnovu Ustava ili zakona određeno da je za gonjenje pojedinih krivičnih djela potrebno prethodno odobrenje nadležnog državnog organa, tužilac ne može pokrenuti, odnosno nastaviti istragu niti podići optužnicu, ako ne podnese dokaz da je odobrenje dato.“
Član 26.
U članu 224. poslije stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
„(3) Istovremeno sa donošenjem naredbe iz stava 2. ovog člana tužilac će obavijestiti oštećenog o pokretanju istrage i poučiti ga o pravima iz člana 46a. stav 1. t. a), b), v) i g) ovog zakona.“
Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 4. i 5.
U dosadašnjem stavu 4. koji postaje stav 5. riječi: „kancelariji tužioca“ zamjenjuju se riječima: „glavnom okružnom tužiocu“.
Član 27.
Član 233. mijenja se i glasi:
„(1) Tužilac okončava istragu kada utvrdi da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići optužnica. Okončanje istrage će se zabilježiti u spisu.
(2) Ako se istraga ne završi u roku od šest mjeseci od dana donošenja naredbe o sprovođenju istrage, tužilac će obavijestiti glavnog tužioca o razlozima neokončanja istrage. Glavni tužilac će odrediti novi rok za okončanje istrage, koji ne može biti duži od šest mjeseci, odnosno koji ne može biti duži od jedne godine za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od deset godina ili teža kazna te naložiti preduzimanje potrebnih mjera da bi se istraga okončala.
(3) Ukoliko istragu nije bilo moguće završiti u roku iz stava 2. ovog člana, tužilac će, o razlozima zbog kojih istraga nije završena, u roku od osam dana obavijestiti glavnog tužioca, osumnjičenog i oštećenog.
(4) Osumnjičeni i oštećeni mogu u roku od 15 dana od dana dostavljanja obavijesti iz stava 3. ovog člana podnijeti pritužbu glavnom tužiocu zbog trajanja postupka. Ukoliko glavni tužilac utvrdi da je pritužba osnovana, odrediće novi rok u kojem se, ukoliko postoje procesne pretpostavke, istraga mora okončati, o čemu će obavijestiti podnosioca pritužbe.
(5) Optužnica se ne može podići ako osumnjičeni nije bio ispitan.“
Član 28.
U članu 234. stav 6. mijenja se i glasi:
„(6) Prikriveni istražilac je posebno obučeno ovlašćeno službeno lice koje istražuje pod izmijenjenim identitetom, koje ima odgovarajuća ovlašćenja unutar policijskih organa Republike Srpske, policijskih organa Bosne i Hercegovine i policijskih organa drugih država. Prikriveni istražilac smije pod svojim izmijenjenim identitetom učestvovati u pravnom prometu. Ukoliko je to neophodno za formiranje i održavanje tog identiteta, mogu se izraditi, izmijeniti ili koristiti odgovarajuća dokumenta.“
Poslije stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi:
„(7) Informator je lice iz reda građana, koje može biti i strani državljanin, a za vrijeme angažovanja postupa po uputstvima ovlašćenog službenog lica i može, uz svoju saglasnost, biti opremljen tehničkom opremom za audio i video snimanje radi dokumentovanja postupanja.“
Član 29.
U članu 236. stav 3. mijenja se i glasi:
„(3) Istražne radnje iz člana 234. stav 2. t. a), b), v), g) i e) ovog zakona mogu trajati najduže do mjesec dana, a ako one daju rezultate i postoji razlog da se nastavi sa njihovim sprovođenjem radi prikupljanja dokaza mogu se, na obrazložen prijedlog tužioca, produžiti za još mjesec dana, s tim da mjere iz člana 234. stav 2. t. a), b), v), g) i e) ovog zakona mogu trajati ukupno najduže šest mjeseci. Zahtjev za radnju iz člana 234. stav 2. tačka đ) ovog zakona može se odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za svaku narednu radnju protiv istog lica mora sadržavati razloge koji opravdavaju njenu upotrebu.“
Član 30.
U članu 237. poslije stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:
„(4) Tužilac može od suda zatražiti da ne obavještava lice protiv kojeg je radnja iz člana 234. stav 2. ovog zakona bila preduzeta, ukoliko bi ovo obavještenje ugrozilo istragu koja se vodi protiv tog lica ili drugih osumnjičenih lica. Lice protiv kojeg je radnja bila preduzeta obavijestiće se najkasnije do podizanja optužnice protiv tog lica ili drugih lica, ili nakon obustave istrage.“
Dosadašnji stav 4. postaje stav 5.
Član 31.
U članu 239. broj: „235.“ zamjenjuje se brojem: „234.“.
Član 32.
Član 241. mijenja se i glasi:
„(1) Kada u toku istrage tužilac utvrdi da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnjičeni počinio krivično djelo, pripremiće i uputiti optužnicu sudiji za prethodno saslušanje u roku od 30 dana od dana kada je okončanje istrage zabilježeno u spisu.
(2) Ukoliko tužilac ne uputi optužnicu u roku iz stava 1. ovog člana, dužan je da o razlozima nepodizanja optužnice u roku od osam dana obavijesti glavnog tužioca, koji će preduzeti mjere da tužilac u roku koji ne može biti duži od 30 dana podigne optužnicu. O određivanju dodatnog roka obavijestiće se osumnjičeni i oštećeni.
(3) Ako tužilac u roku iz stava 2. ovog člana ne podigne optužnicu obavijestiće o tome glavnog tužioca, te osumnjičenog i oštećenog, koji imaju pravo da u roku od osam dana od dana isteka tog roka podnesu pritužbu glavnom tužiocu. Glavni tužilac će tužiocu izdati uputstvo da u određenom roku, koji ne može biti duži od 30 dana podigne optužnicu.
(4) Nakon podizanja optužnice, osumnjičeni, odnosno optuženi i branilac, imaju pravo uvida u sve spise i dokaze.
(5) Nakon podizanja optužnice, stranke ili branilac mogu predlagati sudiji za prethodno saslušanje preduzimanje radnji u skladu sa članom 231. ovog zakona.“
Član 33.
U članu 244. u stavu 1. broj: „46.“ zamjenjuje se brojem: „54.“.
Član 34.
U članu 249. poslije riječi: „relevantna za glavni pretres“ dodaje se zapeta i riječi: „a o ročištu će se obavijestiti oštećeni“.
Član 35.
Poslije člana 249. dodaje se naziv člana i novi član 249a. koji glasi:
„Obustava krivičnog postupka
Član 249a.
Ako oštećeni u roku iz člana 46b. stav 1. ovog zakona ne podnese pritužbu glavnom okružnom tužiocu na odluku tužioca kojom je prije potvrđivanja optužnice odustao od krivičnog gonjenja, ili ako je glavni republički tužilac odbio prigovor iz člana 46b. stav 3. ovog zakona kao neosnovan, sudija, odnosno predsjednik vijeća će rješenjem obustaviti krivični postupak i rješenje dostaviti strankama i oštećenom.“
Član 36.
U članu 279. u stavu 1. poslije riječi: „prije“ dodaju se riječi: „i poslije“, a poslije riječi: „ranije“ dodaju se riječi: „ili kasnije“.
Član 37.
U članu 288. u stavu 2. poslije riječi: „važnih razloga“ dodaje se zapeta i riječi: „ili ako bez zakonskih razloga neće da daju iskaz na glavnom pretresu“.
U stavu 3. riječi: „ili predsjednika“ zamjenjuju se riječju: „odnosno“.
Član 38.
U članu 297. u tački d) riječi: „ili pomilovanja“ brišu se.
Član 39.
U članu 307. u stavu 4. poslije riječi: „imovinskopravnom zahtjevu“ dodaje se zapeta i riječi: „a ako je tužilac preuzeo krivično gonjenje od oštećenog kao tužioca (član 46j), oštećeni može izjaviti žalbu zbog svih žalbenih osnova zbog kojih se presuda može pobijati (član 310)“.
Član 40.
U članu 311. u stavu 1. u tački k) poslije riječi: „odlučnim činjenicama“ dodaje se zapeta i riječi: „ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivrječni“.
Član 41.
U članu 333. u stavu 1. u tački a) poslije riječi: „dugotrajnog zatvora“ dodaje se zapeta i riječi: „kaznu doživotnog zatvora“.
Član 42.
U članu 351. u stavu 1. poslije riječi: „podnijeti“ dodaje se riječ: „republički“.
U stavu 2. riječ: „Tužilac“ zamjenjuje se riječima: „Republički tužilac“.
Član 43.
U članu 353. u stavu 1. riječ: „Tužiocu“ zamjenjuje se riječima: „Republičkom tužiocu“.
Član 44.
U članu 360. u stavu 3. u tački g) riječ: „krivnji“ zamjenjuje se riječju: „krivici“.
Član 45.
Glava „XXV – Posebne odredbe o izricanju sudske opomene“, nazivi članova i čl. 377. do 381. brišu se.
Član 46.
U članu 384. u stavu 2. poslije riječi: „uslovne osude“ dodaje se riječ: „ili“.
Član 47.
U članu 405. riječi: „bijelim robljem“ zamjenjuju se riječju: „ljudima“.
Član 48.
U članu 423. poslije stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi:
„(6) Pravosnažna rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske donesena na osnovu člana 200. stav 4. ovog zakona ostaju na snazi.“
Član 49.
U članu 427. u stavu 2. tačka v) briše se.
Dosadašnja tačka g) postaje tačka v).
Član 50.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.
Broj: 02/1-021-120/21 PREDSJEDNIK
Datum: 11. februara 2021.godine NARODNE SKUPŠTINE
Nedeljko Čubrilović