- Mon Dec 21, 2020 7:59 am
#4439
Sellami vs. France (br. 61470/15), 17.12.2020. Nema povrede člana 10. EK
Aplikant je Stéphane Sellami, francuski državljanin, rođen 1972. godine.
Slučaj se tiče njegove osude u krivičnom postupku zbog korištenja informacija dobijenih povredom profesionalne tajne, a nakon objavljivanja crteža fotorobota kojeg je izradila policija u vezi tekuće istrage.
Dana 23. decembra 2011. godine, u Parizu su silovane dvije žene, a jedna od njih je također bila žrtva pokušaja ubistva. Istraga je dodijeljena trećem pariškom policijskom okrugu, na čijem čelu je bio osoba D.
Dana 28. decembra 2011. godine petnaestogodišnjakinja je silovana i izbodena nožem u Étampesu u arondismanu Essonne. Dana 30. decembra 2011. godine, jedinica za forenzičku identifikaciju napravila je crtež fotorobota osumnjičenog na osnovu iskaza treće žrtve.
Dana 3. januara 2012. pariski javni tužilac je otvorio sudsku istragu u vezi sa svim krivičnim djelima, a 4. januara 2012. istražni sudija je izdao uputstva 3. policijskoj stanici. Istog dana osoba D., šef istražne jedinice, poslao je e-mail članovima svog tima obavještavajući ih da je primio telefonski poziv od aplikanta, kojem se ne trebaju davati nikakve informacije.
Časopis Le Nouveau Détective je 11. januara 2012. otkrio informacije o fotorobotu. Sljedećeg dana dnevne novine Le Parisien posvetile su informacijama cijelu stranicu, objavljujući tri članka koje je napisao aplikant, od kojih je jedan sadržavao i crtež fotorobota. Dana 13. januara 2012. godine, nakon objavljivanja članaka i s obzirom na to da crtež fotorobota nije odgovarao osumnjičenom, koji je kasnije identifikovan na fotografijama, istražni sudija i kriminalističko odeljenje odlučili su da objave poziv za potencijalne svjedoke, objavljujući fotografiju osobe koju su tražili.
Dana 19. januara 2012. nadzornik D. poslao je izvještaj svojim nadređenim žaleći se na kršenje tajnosti istrage zbog objavljivanja crteža fotorobota u časopisu Le Parisien 12. januara 2012. godine. Javni tužilac naložio je istragu u vezi s kršenjem tajnosti istrage.
Presudom od 21. novembra 2012. godine, Pariški krivični sud proglasio je aplikanta krivim za rukovanje informacijama otkrivenim povredom profesionalne tajne i naložio mu je da plati kaznu od 8.000 eura (EUR), zajedno sa jednim eurom odštete žrtvama koje su se pridružile postupku kao građanske stranke. Presudom od 16. januara 2014. godine Pariški apelacioni sud potvrdio je
prvostepenu presudu u pogledu utvrđivanja krivice, ali je kaznu smanjio na 3.000 EUR. Kasacioni sud je odbio žalbu aplikanta.
Pozivajući se na član 10. (sloboda izražavanja), aplikant tvrdi da je njegova osuđujuća presuda za rukovanje informacijama koje su pribavljene povredom profesionalne tajne, nakon što je objavio crtež fotorobota kojeg je policija izradila u vezi tekuće istrage, bila u suprotnosti s Konvencijom.
Evropski sud nije pronašao jak razlog na osnovu kojeg bi doveo u pitanje ocjenu koju su dali domaći sudovi koji su utvrdili prvo, da interes za informiranjem javnosti nije opravdao upotrebu predmetnog dokaza i, drugo, da je objavljivanje materijala imalo negativan utjecaj na vođenje krivičnog postupka. Uzimajući u obzir slobodu procjene koja je ostavljena državama i činjenicu da je balansiranje konkurentskih interesa u pitanju bilo pravilno provedeno od domaćih sudova, koji su primijenili relevantne kriterije prema sudskoj praksi Suda, Evropski sud je zaključio da nije došlo do kršenja člana 10. Konvencije.
Aplikant je Stéphane Sellami, francuski državljanin, rođen 1972. godine.
Slučaj se tiče njegove osude u krivičnom postupku zbog korištenja informacija dobijenih povredom profesionalne tajne, a nakon objavljivanja crteža fotorobota kojeg je izradila policija u vezi tekuće istrage.
Dana 23. decembra 2011. godine, u Parizu su silovane dvije žene, a jedna od njih je također bila žrtva pokušaja ubistva. Istraga je dodijeljena trećem pariškom policijskom okrugu, na čijem čelu je bio osoba D.
Dana 28. decembra 2011. godine petnaestogodišnjakinja je silovana i izbodena nožem u Étampesu u arondismanu Essonne. Dana 30. decembra 2011. godine, jedinica za forenzičku identifikaciju napravila je crtež fotorobota osumnjičenog na osnovu iskaza treće žrtve.
Dana 3. januara 2012. pariski javni tužilac je otvorio sudsku istragu u vezi sa svim krivičnim djelima, a 4. januara 2012. istražni sudija je izdao uputstva 3. policijskoj stanici. Istog dana osoba D., šef istražne jedinice, poslao je e-mail članovima svog tima obavještavajući ih da je primio telefonski poziv od aplikanta, kojem se ne trebaju davati nikakve informacije.
Časopis Le Nouveau Détective je 11. januara 2012. otkrio informacije o fotorobotu. Sljedećeg dana dnevne novine Le Parisien posvetile su informacijama cijelu stranicu, objavljujući tri članka koje je napisao aplikant, od kojih je jedan sadržavao i crtež fotorobota. Dana 13. januara 2012. godine, nakon objavljivanja članaka i s obzirom na to da crtež fotorobota nije odgovarao osumnjičenom, koji je kasnije identifikovan na fotografijama, istražni sudija i kriminalističko odeljenje odlučili su da objave poziv za potencijalne svjedoke, objavljujući fotografiju osobe koju su tražili.
Dana 19. januara 2012. nadzornik D. poslao je izvještaj svojim nadređenim žaleći se na kršenje tajnosti istrage zbog objavljivanja crteža fotorobota u časopisu Le Parisien 12. januara 2012. godine. Javni tužilac naložio je istragu u vezi s kršenjem tajnosti istrage.
Presudom od 21. novembra 2012. godine, Pariški krivični sud proglasio je aplikanta krivim za rukovanje informacijama otkrivenim povredom profesionalne tajne i naložio mu je da plati kaznu od 8.000 eura (EUR), zajedno sa jednim eurom odštete žrtvama koje su se pridružile postupku kao građanske stranke. Presudom od 16. januara 2014. godine Pariški apelacioni sud potvrdio je
prvostepenu presudu u pogledu utvrđivanja krivice, ali je kaznu smanjio na 3.000 EUR. Kasacioni sud je odbio žalbu aplikanta.
Pozivajući se na član 10. (sloboda izražavanja), aplikant tvrdi da je njegova osuđujuća presuda za rukovanje informacijama koje su pribavljene povredom profesionalne tajne, nakon što je objavio crtež fotorobota kojeg je policija izradila u vezi tekuće istrage, bila u suprotnosti s Konvencijom.
Evropski sud nije pronašao jak razlog na osnovu kojeg bi doveo u pitanje ocjenu koju su dali domaći sudovi koji su utvrdili prvo, da interes za informiranjem javnosti nije opravdao upotrebu predmetnog dokaza i, drugo, da je objavljivanje materijala imalo negativan utjecaj na vođenje krivičnog postupka. Uzimajući u obzir slobodu procjene koja je ostavljena državama i činjenicu da je balansiranje konkurentskih interesa u pitanju bilo pravilno provedeno od domaćih sudova, koji su primijenili relevantne kriterije prema sudskoj praksi Suda, Evropski sud je zaključio da nije došlo do kršenja člana 10. Konvencije.