- Thu Oct 29, 2020 11:33 am
#4383
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KRIVIČNOM POSTUPKU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.
U Zakonu o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, 8/13 i 59/14), član 98. mijenja se i glasi:
"Član 98.
(Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja)
(1) Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja kada je vjerovatno da će ga odgovor na ta pitanja izložiti krivičnom gonjenju.
(2) Svjedok koji koristi pravo iz stava (1) ovog člana, odgovorit će na ta pitanja ako nadležni glavni tužilac pismeno izjavi da neće poduzeti krivično gonjenje svjedoka za radnje koje svjedok navede u svome iskazu. Primjerak pismene izjave glavnog tužioca uručit će se svjedoku.
(3) Izjavu iz stava (2) ovog člana glavni tužilac može dati pod uvjetom da je iskaz svjedoka važan za dokazivanje da je druga osoba počinila krivično djelo iz stava (4) ovog člana.
(4) Izjavu iz stava (2) ovog člana glavni tužilac može dati u postupku koji se vodi zbog slijedećih krivičnih djela iz KZ FBiH:
a) krivičnih djela protiv ustavnog poretka Federacije,
b) krivičnih djela terorizma,
c) krivičnih djela: Ubistvo (član 166.), Sprečavanje povratka izbjeglice ili raseljene osobe (član 178.), Protupravno lišenje slobode (član 179. st. 2. i 3.), Otmica (član 180.), Iznuđivanje iskaza (član 181. stav 2.), Silovanje (član 203.), Spolni odnošaj s nemoćnom osobom (član 204.), Spolni odnošaj s djetetom (član 207.), Trgovina ljudima (član 210a.), Iskorišćavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije (član 211.), Nasilje u porodici (član 222. st. 5. i 6.), Nedozvoljeno presađivanje dijelova ljudskog tijela (član 231. stav 7.), Neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga (član 238.), Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga (član 239. stav 2.), Pranje novca (član 272.), Porezna utaja (član 273.), Iznuda (član 295. stav 3.), Ucjena (član 296. stav 2.), Paljevina (član 301. stav 2.), Onečišćenje okoliša (član 303. st. 4. i 5.), Izazivanje šumskog požara (član 317. stav 2.), Organizirani kriminal (član 342.), Pomoć učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela (član 346. stav 3.), Primanje dara i drugih oblika koristi (član 380. stav 1.), Davanje dara i drugih oblika koristi (član 381. stav 1.), Primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem (član 382.), Davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem (član 382a. stav 1.) Zloupotreba položaja ili ovlašćenja (član 383.), Pronevjera u službi (član 384.), Prijevara u službi (član 385.), Protuzakonito oslobođenje osobe lišene slobode (član 391.), Računalna prijevara (član 395. st. 1, 2. i 3.),
d) druga krivična djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora,
e) kada se krivični postupak vodi za krivična djela u odnosu na koja je Zakonom o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine predviđena mogućnost davanja imuniteta svjedoku, a Sud Bosne i Hercegovine je prenio vođenje postupka na sud u Federaciji.
(5) U izjavi iz stava (2) ovog člana će se naznačiti da se ona odnosi samo na radnje svjedoka koje čine krivično djelo s propisanom manjom kaznom od kazne koja je propisana za krivično djelo u odnosu na koje se daje iskaz ili povodom kojeg se vodi postupak i da se ne može odnositi na krivična djela za koja je propisana kazna zatvora od najmanje deset godina.
(6) Sud će rješenjem utvrditi da li je izjava glavnog tužioca iz stava (2) ovog člana u skladu sa st. (4) i (5) ovog člana i odrediti advokata za savjetnika svjedoku za vrijeme saslušanja.
(7) Nakon što sud donese rješenje iz stava (6) ovog člana glavni tužilac će pozvati svjedoka da da svoj iskaz. Prije saslušanja svjedok će dati pismenu izjavu da će kao svjedok u krivičnom postupku dati istinit iskaz i da neće prešutjeti ništa što mu je poznato o krivičnom djelu o kojem daje iskaz i njegovom učiniocu.
(8) Nakon što svjedok da iskaz glavni tužilac donijet će rješenje o imunitetu svjedoka za krivično djelo koje proizilazi iz iskaza svjedoka datog u skladu sa stavom (2) ovog člana. U rješenju će biti naveden činjenični opis i pravna kvalifikacija krivičnog djela za koja se neće poduzeti krivično gonjenje svjedoka.
(9) Ako svjedok u toku krivičnog postupka ne postupi u skladu sa stavom (7) ovog člana, glavni tužilac donijet će obrazloženo rješenje, kojim se uskraćuje svjedoku davanje imuniteta za krivično djelo na koje se odnosio iskaz svjedoka iz stava (2) ovog člana. Tužilac će uskratiti imunitet i u slučaju da se radnje koje je svjedok naveo u svom iskazu odnose na krivična djela za koja se ne može dati imunitet u smislu st. (4) i (5) ovog člana. U tim slučajevima, iskaz svjedoka sa odgovorima na pitanja iz stava (1) ovog člana izdvojit će se iz spisa predmeta i čuvati odvojeno, te se ne može koristiti u krivičnom postupku protiv svjedoka.
(10) U slučaju da glavni tužilac ne donese rješenje iz stava (8) ovog člana iskaz svjedoka sa odgovorima na pitanja iz stava (1) ovog člana izdvojit će se iz spisa predmeta i čuvati odvojeno, te se ne može koristiti u krivičnom postupku protiv svjedoka.
(11) Protiv svjedoka iz stava (2) ovog člana može se poduzeti krivično gonjenje za krivično djelo davanja lažnog iskaza.".
Član 2.
Član 131. mijenja se i glasi:
"Član 131.
(Krivična djela za koja se mogu odrediti posebne istražne radnje)
Posebne istražne radnje iz člana 130. stav (2) ovog zakona mogu se odrediti za krivična djela:
a) Unošenje opasnih materija u Federaciju (član 160.), Izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti (član 163.), Protupravno lišenje slobode (član 179.), Neovlašćeno prisluškivanje i zvučno snimanje (član 188.), Neovlašćeno optičko snimanje (član 189.), Povreda slobode odlučivanja birača (član 195.), Oduzimanje djeteta ili maloljetnika (član 217.), Nedozvoljeno presađivanje dijelova ljudskog tijela (član 231.), Oštećenje, uništenje i nedozvoljeni izvoz spomenika kulture i zaštićenih objekata prirode (član 321.), Nedozvoljeno obavljanje istraživačkih radova i prisvajanje spomenika kulture (član 322.), Udruživanje radi činjenja krivičnih djela (član 340.), Prinuda prema osobi koja vrši pravosudnu funkciju (član 359a.), Uništenje ili prikrivanje arhivske građe (član 368.), Davanje dara i drugih oblika koristi (član 381.), Oštećenje računalnih podataka i programa (član 393.), Računalno krivotvorenje (član 394.), Računalna prijevara (član 395.), Ometanje rada sustava i mreže elektronske obrade podataka (član 396.), Neovlašćeni pristup zaštićenom sustavu i mreži elektronske obrade podataka (član 397.).
b) za druga krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora pet godina ili teža kazna.".
Član 3.
U članu 132. stav (3) mijenja se i glasi:
"(3) Posebne istražne radnje iz člana 130. stav (2) tač. a) do d) i tačka g) ovog zakona, mogu trajati najduže do jednog mjeseca, a ako one daju rezultate i postoji razlog da se nastavi sa njihovim provođenjem radi prikupljanja dokaza, mogu se na obrazložen prijedlog tužioca produžiti za još jedan mjesec, s tim da mjere iz tač. a) do c) stav (2) člana 130. ovog zakona mogu trajati ukupno najduže šest mjeseci za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora preko pet godina ili teža kazna, a za ostala krivična djela najduže četiri mjeseca. Mjere iz tač. d) i g) stav (2) člana 130. ovog zakona mogu trajati ukupno najduže tri mjeseca za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora preko pet godina ili teža kazna, a za ostala krivična djela najduže dva mjeseca. Izuzetno, u odnosu na krivično djelo organiziranog kriminala i krivična djela terorizma posebne istražne radnje iz člana 130. stav (2) tač. a) do d) i tačka g) ovog zakona, ako one daju rezultate i postoji razlog da se nastavi sa njihovim provođenjem radi prikupljanja dokaza, mogu se na obrazložen prijedlog tužioca produžiti još do tri mjeseca. Prijedlog za radnju iz člana 130. stav (2) tačka f) ovog zakona se može odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za svaku narednu radnju protiv iste osobe mora sadržavati razloge koji opravdavaju njenu upotrebu."
c) stav (2) člana 130. ovog zakona mogu trajati ukupno najduže šest mjeseci za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora preko pet godina ili teža kazna, a za ostala krivična djela najduže četiri mjeseca. Mjere iz tač. d) i g) stav (2) člana 130. ovog zakona mogu trajati ukupno najduže tri mjeseca za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora preko pet godina ili teža kazna, a za ostala krivična djela najduže dva mjeseca. Izuzetno, u odnosu na krivično djelo organiziranog kriminala i krivična djela terorizma posebne istražne radnje iz člana 130. stav (2) tač. a) do d) i tačka g) ovog zakona, ako one daju rezultate i postoji razlog da se nastavi sa njihovim provođenjem radi prikupljanja dokaza, mogu se na obrazložen prijedlog tužioca produžiti još do tri mjeseca. Prijedlog za radnju iz člana 130. stav (2) tačka f) ovog zakona se može odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za svaku narednu radnju protiv iste osobe mora sadržavati razloge koji opravdavaju njenu upotrebu."
Član 4.
Iza člana 144. dodaje se novi Odjeljak 5a. i novi čl. 144a., 144b., 144c., 144d. i 144e. koji glase:
"Odjeljak 5a. - Kućni pritvor sa elektronskim nadzorom
Član 144a.
(Uvjeti za određivanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom)
(1) Kućni pritvor sa elektronskim nadzorom može se, na obrazloženi prijedlog tužioca, odrediti prema osumnjičenom, odnosno optuženom, ako postoji osnovana sumnja da je učinio krivično djelo i jedan ili više razloga iz člana 146. stav (1) tač. a), c) i d) ovog zakona ukoliko se svrha koja se želi postići određivanjem odnosno produženjem pritvora može ostvariti primjenom kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom.
(2) Prijedlog tužioca iz stava (1) ovog člana mora sadržavati i podatke o tehničkoj izvodljivosti primjene mjere kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom.
(3) Sud može odrediti kućni pritvor sa elektronskim nadzorom i kada odlučuje o prijedlogu tužioca za određivanje ili produženje pritvora, ako su ispunjeni uvjeti iz st. (1) i (2) ovog člana.
(4) Kućni pritvor sa elektronskim nadzorom može se odrediti nakon što sud prethodno sasluša osumnjičenog odnosno optuženog na okolnosti razloga zbog kojih se predlaže ova mjera.
(5) Kućni pritvor sa elektronskim nadzorom sastoji se u zabrani osumnjičenom odnosno optuženom da bez odobrenja napusti prostorije u kojima boravi i kad je to potrebno u određivanju uvjeta pod kojima će boraviti u prostorijama kao što su zabrana kontakata sa određenim osobama. Prilikom određivanja kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom osumnjičeni odnosno optuženi će se upozoriti da u slučaju kršenja određenih obaveza mu se može odrediti pritvor.
(6) Na kontakte osumnjičenog odnosno optuženog i njegovog branioca ne primjenjuje se odredba stava (5) ovog člana.
(7) Izuzetno od stava (5) ovog člana osumnjičeni odnosno optuženi može i bez
odobrenja napustiti prostoriju ako je to neophodno radi hitne medicinske
intervencije u odnosu na njega ili osoba sa kojima živi u prostoriji odnosno
radi izbjegavanja ili sprečavanja ozbiljne opasnosti po život ili zdravlje ljudi
odnosno imovinu većih razmjera. Osumnjičeni odnosno optuženi je dužan da o napuštanju prostorije u kojoj boravi, razlozima za to, kao i mjestu na kojem se trenutno nalazi odmah obavijesti sud ili tužioca.
(8) Kućni pritvor sa elektronskim nadzorom ne može se odrediti osumnjičenom odnosno optuženom za kojeg postoji osnovana sumnja da je učinio krivična djela protiv braka, porodice i omladine prema osobama koje žive sa njim u istom domaćinstvu.
(9) Vrijeme provedeno u kućnom pritvoru sa elektronskim nadzorom uračunat će se osumnjičenom odnosno optuženom u pritvor odnosno u kaznu ako bude izrečena.
Član 144b.
(Određivanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom)
(1)Na određivanje i produženje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom i njegovo trajanje u toku istrage shodno se primjenjuju odredbe čl. 148. i 149. ovog zakona.
(2) Na određivanje i produženje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom i njegovo trajanje nakon potvrđivanja optužnice shodno se primjenjuju odredbe člana 151. ovog zakona.
(3) Na određivanje i produženje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom i njegovo trajanje nakon izricanja presude shodno se primjenjuju odredbe člana 152. ovog zakona.
Član 144c.
(Ukidanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom)
(1) Trajanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom mora biti svedeno na najkraće nužno vrijeme.
(2) U toku cijelog postupka kućni pritvor sa elektronskim nadzorom će se ukinuti čim prestanu razlozi na osnovu kojih je određen.
(3) Po prijedlogu osumnjičenog odnosno optuženog ili branioca za ukidanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom, koji je zasnovan na novim činjenicama sud će održati ročište o čemu će obavijestiti stranke i branioca. Nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obaviješteni ne spriječava održavanje ročišta. Protiv rješenja o odbijanju prijedloga za ukidanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom nije dopuštena žalba.
Član 144d.
(Žalba protiv rješenja o određivanju, produženju i ukidanju kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom)
(1) Protiv rješenja kojim se određuje, produžava ili ukida mjera kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom stranke i branilac mogu izjaviti žalbu, a tužilac može izjaviti žalbu i protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za određivanje mjere.
(2) Na rokove i nadležnost za odlučivanje o žalbi shodno se primjenjuju odredbe čl. 148. do 152. ovog zakona.
(3) Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.
Član 144e.
(Izvršenje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom)
(1) Postavljanje i uklanjanje opreme za elektronski nadzor vrši stručna osoba nadležne ustanove.
(2) Stručna osoba iz stava (1) ovog člana dužna je osumnjičenom odnosno optuženom dati uputstva o načinu rada opreme.
(3) Stručna osoba iz stava (1) ovog člana rukuje opremom kojom se daljinski prati kretanje osumnjičenog odnosno optuženog i o svakom kršenju obaveza od strane osumnjičenog odnosno optuženog dužna je bez odlaganja obavijestiti sud i tužioca.
(4) Elektronski nadzor obavlja ustanova nadležna za izvršenje kazne zatvora ili druga ustanova određena posebnim zakonom.
(5) Rješenje o određivanju, produženju ili ukidanju kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom se bez odlaganja dostavlja policijskom organu nadležnom za područje na kojem se izvršava mjera koji je ovlašten vršiti neposrednu provjeru izvršavanja obaveza određenih kućnim pritvorom sa elektronskim nadzorom. Ako osumnjičeni ili optuženi ne ispunjava naložene obaveze, nadležni policijski organ je dužan o tome odmah obavijestiti tužioca i sud.
(6) Sud može u svako doba naložiti provjeru mjere kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom i zatražiti izvještaj od policijskog organa iz stava (5) ovog člana.
(7) Federalni ministar pravde će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti Pravilnik o načinu provođenja kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom.
(8) Ukoliko Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine nije drugačije određeno, troškove izvršenja mjere kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom snosi kanton."
Član 5.
Član 240. mijenja se i glasi:
"Član 240.
(Okončanje istrage)
(1) Tužilac okončava istragu kad nađe da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići optužnica. Okončanje istrage će se zabilježiti u spisu.
(2) Ako se istraga ne završi u roku od šest mjeseci od donošenja naredbe o provođenju istrage, tužilac će obavijestiti glavnog tužioca o razlozima neokončanja istrage. Glavni tužilac će odrediti novi rok za okončanje istrage koji ne može biti duži od šest mjeseci, odnosno koji ne može biti duži od jedne godine za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od 10 godina ili teža kazna, te naložiti poduzimanje potrebnih mjera da bi se istraga okončala.
(3) Ukoliko istragu nije bilo moguće završiti u roku iz stava (2) ovog člana, tužilac će o razlozima zbog kojih istraga nije završena, u roku od osam dana obavijestiti glavnog tužioca, osumnjičenog i oštećenog.
(4) Osumnjičeni i oštećeni mogu u roku od 15 dana od dana dostavljanja obavijesti iz stava (3) ovog člana podnijeti pritužbu glavnom tužiocu zbog trajanja postupka. Ukoliko glavni tužilac utvrdi da je pritužba osnovana, odrediće novi rok u kojem se, ukoliko postoje procesne pretpostav e, istraga mora okončati, o čemu će obavijestiti podnosioca pritužbe.
(5) Optužnica se ne može podići ako osumnjičeni nije bio ispitan."
Član 6.
Član 241. mijenja se i glasi:
"Član 241.
(Podizanje optužnice)
(1) Kad u toku istrage tužilac nađe da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnjičeni učinio krivično djelo, pripremit će i uputiti optužnicu sudiji za prethodno saslušanje u roku od 30 dana od dana kada je okončanje istrage zabilježeno u spisu.
(2) Ukoliko tužilac ne uputi optužnicu u roku iz stava (1) ovog člana, dužan je u roku od osam dana o razlozima nepodizanja optužnice obavijestiti glavnog tužioca koji će poduzeti mjere da tužilac u roku koji ne može biti duži od 30 dana podigne optužnicu. O određivanju dodatnog roka obavijestit će se osumnjičeni i oštećeni.
(3) Ako tužilac u roku iz stava (2) ovog člana ne podigne optužnicu obavijestiti će o tome glavnog tužioca, te osumnjičenog i oštećenog koji imaju pravo u roku od osam dana od isteka tog roka podnijeti pritužbu glavnom tužiocu. Glavni
tužilac će tužiocu izdati obavezujuće uputstvo da u određenom roku koji ne može biti duži od 30 dana podigne optužnicu.
(4) Nakon podizanja optužnice, osumnjičeni, odnosno optuženi i branilac, imaju pravo uvida u sve spise i dokaze.
(5) Nakon podizanja optužnice, stranke ili branilac mogu predlagati sudiji za prethodno saslušanje poduzimanje radnji u skladu s članom 238. ovog zakona."
Član 7.
U predmetima u kojima je donesena naredba o provođenju istrage do stupanja na snagu ovog zakona postupak će se nastaviti po odredbama Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, 8/13 i 59/14).
Član 8.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH" a odredbe čl. 144a., 144b., 144c., 144d. i 144e. počet će se primjenjivati protekom šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Mirsad Zaimović
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović
Član 1.
U Zakonu o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, 8/13 i 59/14), član 98. mijenja se i glasi:
"Član 98.
(Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja)
(1) Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja kada je vjerovatno da će ga odgovor na ta pitanja izložiti krivičnom gonjenju.
(2) Svjedok koji koristi pravo iz stava (1) ovog člana, odgovorit će na ta pitanja ako nadležni glavni tužilac pismeno izjavi da neće poduzeti krivično gonjenje svjedoka za radnje koje svjedok navede u svome iskazu. Primjerak pismene izjave glavnog tužioca uručit će se svjedoku.
(3) Izjavu iz stava (2) ovog člana glavni tužilac može dati pod uvjetom da je iskaz svjedoka važan za dokazivanje da je druga osoba počinila krivično djelo iz stava (4) ovog člana.
(4) Izjavu iz stava (2) ovog člana glavni tužilac može dati u postupku koji se vodi zbog slijedećih krivičnih djela iz KZ FBiH:
a) krivičnih djela protiv ustavnog poretka Federacije,
b) krivičnih djela terorizma,
c) krivičnih djela: Ubistvo (član 166.), Sprečavanje povratka izbjeglice ili raseljene osobe (član 178.), Protupravno lišenje slobode (član 179. st. 2. i 3.), Otmica (član 180.), Iznuđivanje iskaza (član 181. stav 2.), Silovanje (član 203.), Spolni odnošaj s nemoćnom osobom (član 204.), Spolni odnošaj s djetetom (član 207.), Trgovina ljudima (član 210a.), Iskorišćavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije (član 211.), Nasilje u porodici (član 222. st. 5. i 6.), Nedozvoljeno presađivanje dijelova ljudskog tijela (član 231. stav 7.), Neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga (član 238.), Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga (član 239. stav 2.), Pranje novca (član 272.), Porezna utaja (član 273.), Iznuda (član 295. stav 3.), Ucjena (član 296. stav 2.), Paljevina (član 301. stav 2.), Onečišćenje okoliša (član 303. st. 4. i 5.), Izazivanje šumskog požara (član 317. stav 2.), Organizirani kriminal (član 342.), Pomoć učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela (član 346. stav 3.), Primanje dara i drugih oblika koristi (član 380. stav 1.), Davanje dara i drugih oblika koristi (član 381. stav 1.), Primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem (član 382.), Davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem (član 382a. stav 1.) Zloupotreba položaja ili ovlašćenja (član 383.), Pronevjera u službi (član 384.), Prijevara u službi (član 385.), Protuzakonito oslobođenje osobe lišene slobode (član 391.), Računalna prijevara (član 395. st. 1, 2. i 3.),
d) druga krivična djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora,
e) kada se krivični postupak vodi za krivična djela u odnosu na koja je Zakonom o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine predviđena mogućnost davanja imuniteta svjedoku, a Sud Bosne i Hercegovine je prenio vođenje postupka na sud u Federaciji.
(5) U izjavi iz stava (2) ovog člana će se naznačiti da se ona odnosi samo na radnje svjedoka koje čine krivično djelo s propisanom manjom kaznom od kazne koja je propisana za krivično djelo u odnosu na koje se daje iskaz ili povodom kojeg se vodi postupak i da se ne može odnositi na krivična djela za koja je propisana kazna zatvora od najmanje deset godina.
(6) Sud će rješenjem utvrditi da li je izjava glavnog tužioca iz stava (2) ovog člana u skladu sa st. (4) i (5) ovog člana i odrediti advokata za savjetnika svjedoku za vrijeme saslušanja.
(7) Nakon što sud donese rješenje iz stava (6) ovog člana glavni tužilac će pozvati svjedoka da da svoj iskaz. Prije saslušanja svjedok će dati pismenu izjavu da će kao svjedok u krivičnom postupku dati istinit iskaz i da neće prešutjeti ništa što mu je poznato o krivičnom djelu o kojem daje iskaz i njegovom učiniocu.
(8) Nakon što svjedok da iskaz glavni tužilac donijet će rješenje o imunitetu svjedoka za krivično djelo koje proizilazi iz iskaza svjedoka datog u skladu sa stavom (2) ovog člana. U rješenju će biti naveden činjenični opis i pravna kvalifikacija krivičnog djela za koja se neće poduzeti krivično gonjenje svjedoka.
(9) Ako svjedok u toku krivičnog postupka ne postupi u skladu sa stavom (7) ovog člana, glavni tužilac donijet će obrazloženo rješenje, kojim se uskraćuje svjedoku davanje imuniteta za krivično djelo na koje se odnosio iskaz svjedoka iz stava (2) ovog člana. Tužilac će uskratiti imunitet i u slučaju da se radnje koje je svjedok naveo u svom iskazu odnose na krivična djela za koja se ne može dati imunitet u smislu st. (4) i (5) ovog člana. U tim slučajevima, iskaz svjedoka sa odgovorima na pitanja iz stava (1) ovog člana izdvojit će se iz spisa predmeta i čuvati odvojeno, te se ne može koristiti u krivičnom postupku protiv svjedoka.
(10) U slučaju da glavni tužilac ne donese rješenje iz stava (8) ovog člana iskaz svjedoka sa odgovorima na pitanja iz stava (1) ovog člana izdvojit će se iz spisa predmeta i čuvati odvojeno, te se ne može koristiti u krivičnom postupku protiv svjedoka.
(11) Protiv svjedoka iz stava (2) ovog člana može se poduzeti krivično gonjenje za krivično djelo davanja lažnog iskaza.".
Član 2.
Član 131. mijenja se i glasi:
"Član 131.
(Krivična djela za koja se mogu odrediti posebne istražne radnje)
Posebne istražne radnje iz člana 130. stav (2) ovog zakona mogu se odrediti za krivična djela:
a) Unošenje opasnih materija u Federaciju (član 160.), Izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti (član 163.), Protupravno lišenje slobode (član 179.), Neovlašćeno prisluškivanje i zvučno snimanje (član 188.), Neovlašćeno optičko snimanje (član 189.), Povreda slobode odlučivanja birača (član 195.), Oduzimanje djeteta ili maloljetnika (član 217.), Nedozvoljeno presađivanje dijelova ljudskog tijela (član 231.), Oštećenje, uništenje i nedozvoljeni izvoz spomenika kulture i zaštićenih objekata prirode (član 321.), Nedozvoljeno obavljanje istraživačkih radova i prisvajanje spomenika kulture (član 322.), Udruživanje radi činjenja krivičnih djela (član 340.), Prinuda prema osobi koja vrši pravosudnu funkciju (član 359a.), Uništenje ili prikrivanje arhivske građe (član 368.), Davanje dara i drugih oblika koristi (član 381.), Oštećenje računalnih podataka i programa (član 393.), Računalno krivotvorenje (član 394.), Računalna prijevara (član 395.), Ometanje rada sustava i mreže elektronske obrade podataka (član 396.), Neovlašćeni pristup zaštićenom sustavu i mreži elektronske obrade podataka (član 397.).
b) za druga krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora pet godina ili teža kazna.".
Član 3.
U članu 132. stav (3) mijenja se i glasi:
"(3) Posebne istražne radnje iz člana 130. stav (2) tač. a) do d) i tačka g) ovog zakona, mogu trajati najduže do jednog mjeseca, a ako one daju rezultate i postoji razlog da se nastavi sa njihovim provođenjem radi prikupljanja dokaza, mogu se na obrazložen prijedlog tužioca produžiti za još jedan mjesec, s tim da mjere iz tač. a) do c) stav (2) člana 130. ovog zakona mogu trajati ukupno najduže šest mjeseci za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora preko pet godina ili teža kazna, a za ostala krivična djela najduže četiri mjeseca. Mjere iz tač. d) i g) stav (2) člana 130. ovog zakona mogu trajati ukupno najduže tri mjeseca za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora preko pet godina ili teža kazna, a za ostala krivična djela najduže dva mjeseca. Izuzetno, u odnosu na krivično djelo organiziranog kriminala i krivična djela terorizma posebne istražne radnje iz člana 130. stav (2) tač. a) do d) i tačka g) ovog zakona, ako one daju rezultate i postoji razlog da se nastavi sa njihovim provođenjem radi prikupljanja dokaza, mogu se na obrazložen prijedlog tužioca produžiti još do tri mjeseca. Prijedlog za radnju iz člana 130. stav (2) tačka f) ovog zakona se može odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za svaku narednu radnju protiv iste osobe mora sadržavati razloge koji opravdavaju njenu upotrebu."
c) stav (2) člana 130. ovog zakona mogu trajati ukupno najduže šest mjeseci za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora preko pet godina ili teža kazna, a za ostala krivična djela najduže četiri mjeseca. Mjere iz tač. d) i g) stav (2) člana 130. ovog zakona mogu trajati ukupno najduže tri mjeseca za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora preko pet godina ili teža kazna, a za ostala krivična djela najduže dva mjeseca. Izuzetno, u odnosu na krivično djelo organiziranog kriminala i krivična djela terorizma posebne istražne radnje iz člana 130. stav (2) tač. a) do d) i tačka g) ovog zakona, ako one daju rezultate i postoji razlog da se nastavi sa njihovim provođenjem radi prikupljanja dokaza, mogu se na obrazložen prijedlog tužioca produžiti još do tri mjeseca. Prijedlog za radnju iz člana 130. stav (2) tačka f) ovog zakona se može odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za svaku narednu radnju protiv iste osobe mora sadržavati razloge koji opravdavaju njenu upotrebu."
Član 4.
Iza člana 144. dodaje se novi Odjeljak 5a. i novi čl. 144a., 144b., 144c., 144d. i 144e. koji glase:
"Odjeljak 5a. - Kućni pritvor sa elektronskim nadzorom
Član 144a.
(Uvjeti za određivanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom)
(1) Kućni pritvor sa elektronskim nadzorom može se, na obrazloženi prijedlog tužioca, odrediti prema osumnjičenom, odnosno optuženom, ako postoji osnovana sumnja da je učinio krivično djelo i jedan ili više razloga iz člana 146. stav (1) tač. a), c) i d) ovog zakona ukoliko se svrha koja se želi postići određivanjem odnosno produženjem pritvora može ostvariti primjenom kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom.
(2) Prijedlog tužioca iz stava (1) ovog člana mora sadržavati i podatke o tehničkoj izvodljivosti primjene mjere kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom.
(3) Sud može odrediti kućni pritvor sa elektronskim nadzorom i kada odlučuje o prijedlogu tužioca za određivanje ili produženje pritvora, ako su ispunjeni uvjeti iz st. (1) i (2) ovog člana.
(4) Kućni pritvor sa elektronskim nadzorom može se odrediti nakon što sud prethodno sasluša osumnjičenog odnosno optuženog na okolnosti razloga zbog kojih se predlaže ova mjera.
(5) Kućni pritvor sa elektronskim nadzorom sastoji se u zabrani osumnjičenom odnosno optuženom da bez odobrenja napusti prostorije u kojima boravi i kad je to potrebno u određivanju uvjeta pod kojima će boraviti u prostorijama kao što su zabrana kontakata sa određenim osobama. Prilikom određivanja kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom osumnjičeni odnosno optuženi će se upozoriti da u slučaju kršenja određenih obaveza mu se može odrediti pritvor.
(6) Na kontakte osumnjičenog odnosno optuženog i njegovog branioca ne primjenjuje se odredba stava (5) ovog člana.
(7) Izuzetno od stava (5) ovog člana osumnjičeni odnosno optuženi može i bez
odobrenja napustiti prostoriju ako je to neophodno radi hitne medicinske
intervencije u odnosu na njega ili osoba sa kojima živi u prostoriji odnosno
radi izbjegavanja ili sprečavanja ozbiljne opasnosti po život ili zdravlje ljudi
odnosno imovinu većih razmjera. Osumnjičeni odnosno optuženi je dužan da o napuštanju prostorije u kojoj boravi, razlozima za to, kao i mjestu na kojem se trenutno nalazi odmah obavijesti sud ili tužioca.
(8) Kućni pritvor sa elektronskim nadzorom ne može se odrediti osumnjičenom odnosno optuženom za kojeg postoji osnovana sumnja da je učinio krivična djela protiv braka, porodice i omladine prema osobama koje žive sa njim u istom domaćinstvu.
(9) Vrijeme provedeno u kućnom pritvoru sa elektronskim nadzorom uračunat će se osumnjičenom odnosno optuženom u pritvor odnosno u kaznu ako bude izrečena.
Član 144b.
(Određivanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom)
(1)Na određivanje i produženje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom i njegovo trajanje u toku istrage shodno se primjenjuju odredbe čl. 148. i 149. ovog zakona.
(2) Na određivanje i produženje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom i njegovo trajanje nakon potvrđivanja optužnice shodno se primjenjuju odredbe člana 151. ovog zakona.
(3) Na određivanje i produženje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom i njegovo trajanje nakon izricanja presude shodno se primjenjuju odredbe člana 152. ovog zakona.
Član 144c.
(Ukidanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom)
(1) Trajanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom mora biti svedeno na najkraće nužno vrijeme.
(2) U toku cijelog postupka kućni pritvor sa elektronskim nadzorom će se ukinuti čim prestanu razlozi na osnovu kojih je određen.
(3) Po prijedlogu osumnjičenog odnosno optuženog ili branioca za ukidanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom, koji je zasnovan na novim činjenicama sud će održati ročište o čemu će obavijestiti stranke i branioca. Nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obaviješteni ne spriječava održavanje ročišta. Protiv rješenja o odbijanju prijedloga za ukidanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom nije dopuštena žalba.
Član 144d.
(Žalba protiv rješenja o određivanju, produženju i ukidanju kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom)
(1) Protiv rješenja kojim se određuje, produžava ili ukida mjera kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom stranke i branilac mogu izjaviti žalbu, a tužilac može izjaviti žalbu i protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za određivanje mjere.
(2) Na rokove i nadležnost za odlučivanje o žalbi shodno se primjenjuju odredbe čl. 148. do 152. ovog zakona.
(3) Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.
Član 144e.
(Izvršenje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom)
(1) Postavljanje i uklanjanje opreme za elektronski nadzor vrši stručna osoba nadležne ustanove.
(2) Stručna osoba iz stava (1) ovog člana dužna je osumnjičenom odnosno optuženom dati uputstva o načinu rada opreme.
(3) Stručna osoba iz stava (1) ovog člana rukuje opremom kojom se daljinski prati kretanje osumnjičenog odnosno optuženog i o svakom kršenju obaveza od strane osumnjičenog odnosno optuženog dužna je bez odlaganja obavijestiti sud i tužioca.
(4) Elektronski nadzor obavlja ustanova nadležna za izvršenje kazne zatvora ili druga ustanova određena posebnim zakonom.
(5) Rješenje o određivanju, produženju ili ukidanju kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom se bez odlaganja dostavlja policijskom organu nadležnom za područje na kojem se izvršava mjera koji je ovlašten vršiti neposrednu provjeru izvršavanja obaveza određenih kućnim pritvorom sa elektronskim nadzorom. Ako osumnjičeni ili optuženi ne ispunjava naložene obaveze, nadležni policijski organ je dužan o tome odmah obavijestiti tužioca i sud.
(6) Sud može u svako doba naložiti provjeru mjere kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom i zatražiti izvještaj od policijskog organa iz stava (5) ovog člana.
(7) Federalni ministar pravde će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti Pravilnik o načinu provođenja kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom.
(8) Ukoliko Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine nije drugačije određeno, troškove izvršenja mjere kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom snosi kanton."
Član 5.
Član 240. mijenja se i glasi:
"Član 240.
(Okončanje istrage)
(1) Tužilac okončava istragu kad nađe da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići optužnica. Okončanje istrage će se zabilježiti u spisu.
(2) Ako se istraga ne završi u roku od šest mjeseci od donošenja naredbe o provođenju istrage, tužilac će obavijestiti glavnog tužioca o razlozima neokončanja istrage. Glavni tužilac će odrediti novi rok za okončanje istrage koji ne može biti duži od šest mjeseci, odnosno koji ne može biti duži od jedne godine za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od 10 godina ili teža kazna, te naložiti poduzimanje potrebnih mjera da bi se istraga okončala.
(3) Ukoliko istragu nije bilo moguće završiti u roku iz stava (2) ovog člana, tužilac će o razlozima zbog kojih istraga nije završena, u roku od osam dana obavijestiti glavnog tužioca, osumnjičenog i oštećenog.
(4) Osumnjičeni i oštećeni mogu u roku od 15 dana od dana dostavljanja obavijesti iz stava (3) ovog člana podnijeti pritužbu glavnom tužiocu zbog trajanja postupka. Ukoliko glavni tužilac utvrdi da je pritužba osnovana, odrediće novi rok u kojem se, ukoliko postoje procesne pretpostav e, istraga mora okončati, o čemu će obavijestiti podnosioca pritužbe.
(5) Optužnica se ne može podići ako osumnjičeni nije bio ispitan."
Član 6.
Član 241. mijenja se i glasi:
"Član 241.
(Podizanje optužnice)
(1) Kad u toku istrage tužilac nađe da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnjičeni učinio krivično djelo, pripremit će i uputiti optužnicu sudiji za prethodno saslušanje u roku od 30 dana od dana kada je okončanje istrage zabilježeno u spisu.
(2) Ukoliko tužilac ne uputi optužnicu u roku iz stava (1) ovog člana, dužan je u roku od osam dana o razlozima nepodizanja optužnice obavijestiti glavnog tužioca koji će poduzeti mjere da tužilac u roku koji ne može biti duži od 30 dana podigne optužnicu. O određivanju dodatnog roka obavijestit će se osumnjičeni i oštećeni.
(3) Ako tužilac u roku iz stava (2) ovog člana ne podigne optužnicu obavijestiti će o tome glavnog tužioca, te osumnjičenog i oštećenog koji imaju pravo u roku od osam dana od isteka tog roka podnijeti pritužbu glavnom tužiocu. Glavni
tužilac će tužiocu izdati obavezujuće uputstvo da u određenom roku koji ne može biti duži od 30 dana podigne optužnicu.
(4) Nakon podizanja optužnice, osumnjičeni, odnosno optuženi i branilac, imaju pravo uvida u sve spise i dokaze.
(5) Nakon podizanja optužnice, stranke ili branilac mogu predlagati sudiji za prethodno saslušanje poduzimanje radnji u skladu s članom 238. ovog zakona."
Član 7.
U predmetima u kojima je donesena naredba o provođenju istrage do stupanja na snagu ovog zakona postupak će se nastaviti po odredbama Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, 8/13 i 59/14).
Član 8.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH" a odredbe čl. 144a., 144b., 144c., 144d. i 144e. počet će se primjenjivati protekom šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Mirsad Zaimović
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović