- Sun Sep 20, 2015 9:46 am
#437
PREGOVARANJE O KRIVNJI
U našu kriv. proceduru je također uveden jedan novi procesni institut a to je pregovaranje o krivnji. Osumnjičeni odn. optuženi i njegov branilac mogu sa tužiocem još u fazi istrage pregovarati o krivnji, odn. dogovarati se o zaključivanju sporazuma o priznanju krivnje. Ovo je moguće i kasnije, sve do okončanja glavnog pretresa. Međutim, ne postoji mogućnost da sud razmatra sporazum o priznanju krivnje prije nego što je optužnica potvrđena.
Prilikom pregovaranja o krivnji sud nema apsolutno nikakvih ovlaštenja, ni da daje sugestije, niti se na drugi način miješa u sačinjavanje sporazuma o priznanju krivnje. Pregovaranje o krivnji, koje kako smo već rekli može otpočeti još u toku istrage, u suštini se svodi na to - pod kojim uslovima će osumnjičeni odn. optuženi priznati krivnju.
Ukoliko se tužilac i osumnjičeni dogovore o uslovima, tada prave sporazum, u stvari jednu vrstu ugovora u pisanoj formi, koji mora biti potpisan od tužioca, osumljičenog i njegovog branioca.
Tom prilikom, tužilac može sa svoje strane ukoliko osumnjičeni pristane da prizna krivnju, ponuditi:
a) izricanje kazne ispod zakonskog minimuma, primjenom odredbi o ublažavanju kazne (npr. za kriv. djelo za koje je predviđena kazna zatvora najmanje 3 god. može mu ponuditi kaznu 1 ili 2 godine),
b) blažu vrstu kazne (npr. izricanje novčane kazne umjesto kazne zatvora), ili
c) blažu vrstu krivično pravne sankcije (npr. uslovna osuda, umjesto kazne zatvora ili novčane kazne).
Prilikom sačinjavanja sporazuma, stalno se mora voditi računa o o zakonskim mogućnostima, tj. moraju se poštovati materjalno-pravne odredbe krivičnog zakona, pa tužilac može ponuditi samo ono što je predviđeno zakonom. (npr. osumnjičenom ne smije ponuditi izricanje uslovne osude, ako to prema krivičnom zakonu nije moguće) Ukoliko to tužilac previdi, takav sporazum prilikom razmatranja sud ne smije prihvatiti.
Postignuti sporazum o priznanju krivnje se dostavlja sudu, ali ne prije nego što optužnica bude potvrđena. Dakle, tek nakon potvrđivanja optužnice stvorena je procesna situacija u kojoj se sud može upustiti u razmatranje sprazuma o priznanju krivice.
Kada sudu bude dostavljen sporazum o priznanju krivnje on isto mora biti razmatran i može biti prihvaćen ili odbačen.
Prilikom ocjene da li će prihvatiti sporazum sud provjerava više kumultivnih uslova - i to:
1. da li je sporazum o priznanju krivnje zaključen dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, te da li je optuženi upoznat sa mogućim zakonskim posljedicama pismenog sporazuma o priznanju krivnje, uključujući i posljedice vezane za imovinsko-pravni zahtjev i troškove kriv. postupka;
2. da postoji dovoljno dokaza o krivnji osumnjičenog, odn. optuženog (pominjanje optuženog se odnosi na situaciju kada stranke naknadno postignu sporazum i to npr. u toku suđenja).
3. da li je optuženi razumio da se sporazumom o priznanju krivnje odriče ne samo prava na suđenje, već i prava na žalbu u odnosu na krivčno pravnu sankciju, koja će mu se na osnovu sporazuma izreći. Ukoliko optuženi ili tužilac izjave žalbu zbog krivično-pravne sankcije koja je izrečena presudom, a koja je bila predviđena u sporazumu, onda će takva žalba biti odbačena kao nedopuštena. Međutim moguće su situacije da optuženom bude izrečena krivčno pravna sankcija veća od onoga što je predviđeno u sporazumu o prizanju krivnje. U tom slučaju, žalba će biti razmatrana kod drugostepenog suda.
Ako sud prihvati sporazum o priznanju krivnje - izjava osumnjičenog odn. optuženog se unosi u zapisnik i nakon toga određuje pretres za izricanje krivično pravne sankcije u roku od 3 dana. Postoji mogućnost, ukoliko se stranke i branitelj slože, da se odmah izrekne krivično-pravna sankcija predviđena u sporazumu, ali oni mogu tražiti da to ne bude tako, pa onda sud zakazuje pretres u roku od 3 dana na kome se izriče krivično-pravna sankcija.
Nasuprot tome ako sud odbaci sporazum o prizanju krivnje o tome će obavijstiti stranke i branioca i to konstatovati u zapisnik, a sporazum kao i izjava o priznanju krivnje optuženog se u toku suđenja ne može korisititi kao dokaz.
O razultatima pregovaranja o krivnji sud će obavijestiti oštećenog.
https://www.advokat.attorney/
U našu kriv. proceduru je također uveden jedan novi procesni institut a to je pregovaranje o krivnji. Osumnjičeni odn. optuženi i njegov branilac mogu sa tužiocem još u fazi istrage pregovarati o krivnji, odn. dogovarati se o zaključivanju sporazuma o priznanju krivnje. Ovo je moguće i kasnije, sve do okončanja glavnog pretresa. Međutim, ne postoji mogućnost da sud razmatra sporazum o priznanju krivnje prije nego što je optužnica potvrđena.
Prilikom pregovaranja o krivnji sud nema apsolutno nikakvih ovlaštenja, ni da daje sugestije, niti se na drugi način miješa u sačinjavanje sporazuma o priznanju krivnje. Pregovaranje o krivnji, koje kako smo već rekli može otpočeti još u toku istrage, u suštini se svodi na to - pod kojim uslovima će osumnjičeni odn. optuženi priznati krivnju.
Ukoliko se tužilac i osumnjičeni dogovore o uslovima, tada prave sporazum, u stvari jednu vrstu ugovora u pisanoj formi, koji mora biti potpisan od tužioca, osumljičenog i njegovog branioca.
Tom prilikom, tužilac može sa svoje strane ukoliko osumnjičeni pristane da prizna krivnju, ponuditi:
a) izricanje kazne ispod zakonskog minimuma, primjenom odredbi o ublažavanju kazne (npr. za kriv. djelo za koje je predviđena kazna zatvora najmanje 3 god. može mu ponuditi kaznu 1 ili 2 godine),
b) blažu vrstu kazne (npr. izricanje novčane kazne umjesto kazne zatvora), ili
c) blažu vrstu krivično pravne sankcije (npr. uslovna osuda, umjesto kazne zatvora ili novčane kazne).
Prilikom sačinjavanja sporazuma, stalno se mora voditi računa o o zakonskim mogućnostima, tj. moraju se poštovati materjalno-pravne odredbe krivičnog zakona, pa tužilac može ponuditi samo ono što je predviđeno zakonom. (npr. osumnjičenom ne smije ponuditi izricanje uslovne osude, ako to prema krivičnom zakonu nije moguće) Ukoliko to tužilac previdi, takav sporazum prilikom razmatranja sud ne smije prihvatiti.
Postignuti sporazum o priznanju krivnje se dostavlja sudu, ali ne prije nego što optužnica bude potvrđena. Dakle, tek nakon potvrđivanja optužnice stvorena je procesna situacija u kojoj se sud može upustiti u razmatranje sprazuma o priznanju krivice.
Kada sudu bude dostavljen sporazum o priznanju krivnje on isto mora biti razmatran i može biti prihvaćen ili odbačen.
Prilikom ocjene da li će prihvatiti sporazum sud provjerava više kumultivnih uslova - i to:
1. da li je sporazum o priznanju krivnje zaključen dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, te da li je optuženi upoznat sa mogućim zakonskim posljedicama pismenog sporazuma o priznanju krivnje, uključujući i posljedice vezane za imovinsko-pravni zahtjev i troškove kriv. postupka;
2. da postoji dovoljno dokaza o krivnji osumnjičenog, odn. optuženog (pominjanje optuženog se odnosi na situaciju kada stranke naknadno postignu sporazum i to npr. u toku suđenja).
3. da li je optuženi razumio da se sporazumom o priznanju krivnje odriče ne samo prava na suđenje, već i prava na žalbu u odnosu na krivčno pravnu sankciju, koja će mu se na osnovu sporazuma izreći. Ukoliko optuženi ili tužilac izjave žalbu zbog krivično-pravne sankcije koja je izrečena presudom, a koja je bila predviđena u sporazumu, onda će takva žalba biti odbačena kao nedopuštena. Međutim moguće su situacije da optuženom bude izrečena krivčno pravna sankcija veća od onoga što je predviđeno u sporazumu o prizanju krivnje. U tom slučaju, žalba će biti razmatrana kod drugostepenog suda.
Ako sud prihvati sporazum o priznanju krivnje - izjava osumnjičenog odn. optuženog se unosi u zapisnik i nakon toga određuje pretres za izricanje krivično pravne sankcije u roku od 3 dana. Postoji mogućnost, ukoliko se stranke i branitelj slože, da se odmah izrekne krivično-pravna sankcija predviđena u sporazumu, ali oni mogu tražiti da to ne bude tako, pa onda sud zakazuje pretres u roku od 3 dana na kome se izriče krivično-pravna sankcija.
Nasuprot tome ako sud odbaci sporazum o prizanju krivnje o tome će obavijstiti stranke i branioca i to konstatovati u zapisnik, a sporazum kao i izjava o priznanju krivnje optuženog se u toku suđenja ne može korisititi kao dokaz.
O razultatima pregovaranja o krivnji sud će obavijestiti oštećenog.
https://www.advokat.attorney/
- By LegaForum