- Fri Jul 24, 2020 7:53 am
#4235
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine Republke Srpske
Član 1.
U Zakonu o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 71/12 i 79/15), u članu 14. u tački ć) riječ: „/akcident“ briše se.
Tačka u) mijenja se i glasi:
„u) nosilac projekta je fizičko ili pravno lice, uključujući republičke i druge ovlašćene institucije na čiji zahtjev se pokreće postupak za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu i/ili postupak za odobravanje studije uticaja na životnu sredinu,“.
Tačka aa) mijenja se i glasi:
„aa) projekat jeste izvođenje građevinskih radova u skladu sa projektnom dokumentacijom, uključujući i izgradnju postrojenja i drugih sistema, kao i druge intervencije na prirodnom okruženju i pejzažu, uključujući i one koje se odnose na eksploataciju mineralnih resursa,“.
U tački av) riječi: „ljude, biljni i životinjski svijet, zemljište, vodu, vazduh, klimu i pejzaž, materijalna dobra i kulturno nasljeđe i međudjelovanje navedenih faktora“ zamjenjuju se riječima: „stanovništvo i zdravlje ljudi, biološku, geološku i pejzažnu raznovrsnost, zemljište, vodu, vazduh, klimu, materijalna dobra, kulturno-istorijsko i prirodno nasljeđe, pejzaž i međudjelovanje navedenih faktora“.
U tački aj) riječi: „strateška procjena životne sredine“ zamjenjuju se riječima: „strateška procjena uticaja na životnu sredinu“.
U tački alj) poslije riječi: „(u daljem tekstu: udruženja i fondacije)“ riječ: „i“ briše se, dodaje se zapeta i riječi: „osnovane u skladu sa posebnim propisom,“.
U tački am) poslije riječi: „sredine“ dodaje se zapeta i nove t. an), anj), ao), ap), ar) i as) koje glase:
„an) indikativna mjerenja, u smislu ovog zakona, su mjerenja kojima se utvrđuje stanje kvaliteta životne sredine na lokaciji na kojoj se planira realizacija projekta ili izgradnja postrojenja, a koja se vrše za potrebe izrade dokumentacije u postupcima procjene uticaja na životnu sredinu i izdavanja ekološke dozvole,
anj) registar ispuštanja i prenosa zagađujućih materija je elektronska baza podataka o postrojenjima i zagađivanjima, uspostavljena kao jedinstveni registar o ispuštanju, prenosu i odlaganju zagađujućih materija u životnu sredinu iz pojedinačnih izvora zagađivanja,
ao) remedijacija je skup mjera i postupaka za potrebe sanacije zemljišta sa ciljem poboljšanja kvaliteta zemljišta do nivoa koji je bezbjedan za korišćenje i u skladu sa namjenom,
ap) sanacija predstavlja skup mjera i aktivnosti na zaustavljanju zagađenja i dalje degradacije zemljišta i životne sredine do nivoa bezbjednog za korišćenje, u skladu sa namjenom,
ar) rekultivacija predstavlja skup mjera i aktivnosti za ponovno formiranje zemljišnog sloja i uspostavljanje biljnih zajednica na zagađenim i degradiranim površinama,
as) korisnik zemljišta je vlasnik ili zakupac zemljišta, odnosno pravno ili fizičko lice koje obavlja aktivnosti na površini zemljišta ili u zemljištu“.
Član 2.
Član 16. mijenja se i glasi:
„(1) Zaštita zemljišta obuhvata zaštitu površine zemljišta i ispotpovršinskih slojeva zemljišta, a ostvaruje se sprovođenjem mjera i aktivnosti u postupcima planiranja, upravljanja, korišćenja, monitoringa i zaštite od zagađenja i degradacije zemljišta radi očuvanja njegovih prirodnih osobina i funkcija.
(2) Očuvanje zemljišta kao prirodnog resursa, u smislu ovog zakona, postiže se sprečavanjem ili otklanjanjem štetnih promjena u zemljištu koje mogu da nastanu kao posljedica nekontrolisane promjene namjene i korišćenja zemljišta, neplanske urbanizacije, požara i hemijskih nesreća, zagađenja nastalog upravljanjem otpadom, ispuštanjem otpadnih voda, emisijama iz tačkastih i difuznih izvora i slično.
(3) Pravna lica i preduzetnici, odnosno vlasnici ili korisnici zemljišta, čija djelatnost, odnosno aktivnost utiče ili može uticati na kvalitet zemljišta obezbjeđuju tehničke mjere za sprečavanje ispuštanja zagađujućih, štetnih i opasnih materija u zemljište, planiraju troškove zaštite zemljišta od zagađivanja i degradacije, prate uticaj svoje djelatnosti, odnosno aktivnosti na kvalitet zemljišta, te obezbjeđuju i druge mjere zaštite u skladu sa ovim zakonom i drugim zakonima.
(4) Ukoliko se obavljanjem aktivnosti, odnosno djelatnosti ugrozi, zagadi ili degradira zemljište, subjekti iz stava 3. ovog člana će da osiguraju ispitivanje nivoa zagađajućih, štetnih i opasnih materija u zemljištu putem pravnog lica akreditovanog za monitoring kvaliteta zemljišta u skladu sa posebnim propisom koji reguliše postupak akreditacije, kao i da izvrše mjere za otklanjanje i zaustavljanje zagađenja, uključujući sanaciju, remedijaciju i rekultivaciju zemljišta, do nivoa koji je bezbjedan za korišćenje, u skladu sa namjenom.
(5) Ukoliko postoji sumnja o zagađenosti zemljišta, ekološki inspektor nalaže subjektima iz stava 3. ovog člana, obavezu ispitivanja nivoa zagađujućih, štetnih i opasnih materija u zemljištu, ograničava ili zabranjuje pojedine ili sve aktivnosti koje se obavljaju na zemljištu ili u njegovoj neposrednoj okolini i nalaže mjere za otklanjanje i zaustavljanje zagađenja, do otklanjanja uzroka zagađenja.
(6) Ministar donosi propis kojim se propisuju granične i remedijacione vrijednosti zagađujućih, štetnih i opasnih materija u zemljištu.“
Član 3.
Poslije člana 16. dodaju se novi čl. 16a, 16b, 16v. i 16g. koji glase:
„Član 16a.
(1) U slučaju incidenta ili nesreće velikih razmjera u kojem je došlo do zagađenja zemljišta, ekološki inspektor nalaže hitne mjere, i to:
a) obavezu hitnog ispitivanja zagađujućih, opasnih i štetnih materija u zemljištu,
b) zabranjuje aktivnosti kojima se mogu izazvati dalja zagađenja zemljišta,
v) nalaže mjere za zaustavljanje zagađenja i otklanjanje štete ili prijeteće opasnosti od štete u životnoj sredini.
(2) Sredstva za realizaciju hitnih mjera obezbjeđuje lice koje je prouzrokovalo zagađenje ili oštećenje zemljišta.
(3) Ukoliko je lice koje je prouzrokovalo zagađenje ili oštećenje zemljišta nepoznato, hitne mjere i sanaciju nastale štete u životnoj sredini sprovodi vlasnik ili korisnik zemljišta na kojem je utvrđeno prisustvo zagađujućih, opasnih i štetnih materija.
(4) U slučaju iz stava 3. ovog člana vlasnik ili korisnik zemljišta na kojem je utvrđeno prisustvo zagađujućih, opasnih i štetnih materija ima pravo na naknadu troškova sanacije nastale štete na način i po postupku uređenim propisom koji reguliše obligacione odnose.
Član 16b.
(1) U cilju sanacije, odnosno poboljšanja stanja zagađenog i degradiranog zemljišta do nivoa bezbjednog za korišćenje u skladu s namjenom, sprovode se odgovarajuće mjere i aktivnosti, odnosno remedijacija i/ili rekultivacija zemljišta.
(2) Remedijacija zemljišta sprovodi se u slučajevima kada zagađenje zemljišta na određenoj lokaciji prevazilazi koncentracije zagađujućih, opasnih i štetnih materija propisanih remedijacionih vrijednosti, kao i u slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti, ukoliko navedeno prekoračenje može da ima značajne posljedice na životnu sredinu i zdravlje ljudi.
(3) Rekultivacija zemljišta sprovodi se na zagađenim i degradiranim površinama radi ponovnog formiranja zemljišnog sloja i uspostavljanja biljnih zajednica na površinama na kojima je vršena eksploatacija mineralnih sirovina, neuspjelo pošumljavanje, kao i u slučaju elementarnih nepogoda, požara i drugih antropogenih uticaja.
Član 16v.
(1) Izvođenje radova na remedijaciji i rekultivaciji zagađenog zemljišta vrši se prema izrađenom projektu.
(2) Projekat remedijacije i rekultivacije može da izrađuje pravno lice koje ispunjava uslove za izradu tehničke dokumentacije iz oblasti građenja i uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zaštite životne sredine u skladu sa ovim zakonom i zakonom koji reguliše oblast uređenja prostora i građenja.
(3) Projekat iz stava 3. ovog člana dostavlja se Ministarstvu u postupcima procjene uticaja na životnu sredinu i izdavanja ekološke dozvole.
(4) Ministar donosi propis kojim se propisuje sadržaj projekta remedijacije i rekultivacije.
Član 16g.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na zaštitu zemljišta ne primjenjuju se na poljoprivredno, šumsko i vodno zemljište, čija zaštita je uređena posebnim propisima.“
Član 4.
Član 23. mijenja se i glasi:
„(1) Korisnik izvora buke može upotrebljavati izvore buke uz primjenu mjera zaštite kojima se smanjuju emisije buke, odnosno upotreba postrojenja, uređaja, mašina, transportnih sredstava i aparata koji prouzrokuju buku.
(2) Zaštita od buke uređuje se propisom, koji donosi ministar, a kojim se detaljnije propisuju granične vrijednosti intenziteta buke u područjima prirodne i izgrađene životne sredine u skladu sa utvrđenom namjenom područja, način mjerenja buke na otvorenom i u zatvorenom prostoru, kao i prostorni razmještaj područja (zona).
(3) Za projekte za koje se, u skladu sa ovim zakonom, sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu i postrojenja za koja se izdaje ekološka dozvola, mjere zaštite od buke utvrđuju se u studiji o procjeni uticaja na životnu sredinu i dokazima uz zahtjev za izdavanje ekološke dozvole.
(4) Za postrojenja za koja nije potrebno pribavljanje ekološke dozvole, mjere zaštite od buke utvrđuju se urbanističko-tehničkim uslovima, koji čine sastavni dio lokacijskih uslova.
(5) Izuzetno od vrijednosti propisanih propisom iz stava 2. ovog člana, jedinica lokalne samouprave može, za pojedina područja, propisati niže nivoe intenziteta buke od graničnih vrijednosti propisanih propisom iz stava 2. ovog člana i u tom slučaju odrediti posebne mjere i vrijeme njihovog važenja, kao i odobriti radove koji izazivaju prekoračenje dozvoljenih nivoa buke u određenom vremenskom roku.“
Član 5.
Član 32. briše se.
Član 6.
U članu 42. poslije stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
„(3) Udruženja i fondacije koji promovišu zaštitu životne sredine, kao predstavnici zainteresovane javnosti iz stava 1. ovog člana mogu da koriste pravna sredstva protiv donesene odluke.“
Član 7.
U članu 44. stav 4. mijenja se i glasi:
„(4) Strategiju donosi Vlada na prijedlog Ministarstva.“
Član 8.
U članu 47. stav 3. mijenja se i glasi:
„(3) Izvještaj iz stava 1. ovog člana Ministarstvo podnosi Vladi.“
Član 9.
U članu 52. u stavu 1. riječi: „i drugih zainteresovanih organa i organizacija i javnosti“ brišu se.
Član 10.
Poslije člana 55. dodaje se novi član 55a. koji glasi:
„Član 55a.
(1) Organ nadležan za pripremu plana i programa, dostavlja Ministarstvu izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu i izvještaj o sprovedenim konsultacijama, radi davanja mišljenja.
(2) Izvještaji iz stava 1. ovog člana dostavljaju se u pisanoj formi u originalu (jedan primjerak) i u elektronskoj formi (jedan primjerak).“
Član 11.
U članu 56. u stavu 1. riječi: „Organ nadležan za pripremu plana i programa“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“.
Član 12.
Član 60. mijenja se i glasi:
„(1) U procjeni uticaja na životnu sredinu, na odgovarajući način se utvrđuje, opisuje i procjenjuje, s obzirom na svaki pojedinačni slučaj, direktni i indirektni značajan uticaj projekta na sljedeće elemente i faktore:
a) stanovništvo i zdravlje ljudi,
b) biološku raznovrsnost (biodiverzitet), sa posebnom pažnjom usmjerenom na vrste i staništa zaštićena u skladu sa posebnim propisom,
v) geološku i pejzažnu raznovrsnost,
g) zemljište, vodu, vazduh i klimu,
d) materijalna dobra, kulturno-istorijsko i prirodno nasljeđe,
đ) međudjelovanje faktora navedenih u t. a) do d) ovog člana.
(2) U slučaju da se radi o projektu koji može izazvati nesreću velikih razmjera, procjena uticaja na životnu sredinu treba da sadrži i opis očekivanih uticaja takvog projekta na elemente i faktore iz stava 1. ovog člana, a koji proizlaze iz podložnosti projekta riziku od nesreća velikih razmjera.“
Član 13.
U članu 61. poslije stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„(2) Procjena uticaja na životnu sredinu ne sprovodi se za projekte namijenjene bezbjednosti Republike, projekte ublažavanja i otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda.“
Dosadašnji st. 2, 3. i 4. postaju st. 3, 4. i 5.
U dosadašnjem stavu 3. koji je postao stav 4. riječi: „po prethodno pribavljenom rješenju o utvrđivanju obaveze sprovođenja procjene uticaja i obimu procjene uticaja, ako je njeno sprovođenje obavezno“ zamjenjuju se riječima: „po prethodno pribavljenim rješenjima iz člana 66. stav 1. ovog zakona“.
Član 14.
Član 64. mijenja se i glasi:
„(1) Postupak za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu pokreće se zahtjevom koji nosilac projekta podnosi Ministarstvu (u daljem tekstu: zahtjev za prethodnu procjenu uticaja).
(2) Podaci uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja obavezno sadrže:
a) opis projekta, posebno uključujući opis fizičkih i tehničko-tehnoloških karakteristika cjelokupnog projekta sa šematskim prikazom tehnološkog procesa rada, pri gradnji, rušenju i uklanjanju objekta, kao i opis lokacije projekta, a posebno osjetljivosti životne sredine geografskog područja na koje bi projekat mogao imati uticaj,
b) podatke o usklađenosti projekta sa planskim aktom i izvod iz planskog akta,
v) opis elemenata životne sredine na koje bi vjerovatno projekat mogao uticati,
g) opis svih značajnih uticaja projekta na životnu sredinu, u smislu očekivanih emisija i proizvodnje otpada, kao i iskorišćavanja prirodnih dobara, posebno zemljišta, vode i biološke raznolikosti (biodiverziteta), u toku njegove izgradnje ili izvođenja i u toku njegovog rada ili eksploatacije,
d) opis mjera za sprečavanje, smanjivanje ili uklanjanje štetnih uticaja projekta na životnu sredinu,
đ) kratak pregled opcija koje je nosilac projekta razmatrao i navođenje razloga za odabrano rješenje, s obzirom na uticaje na životnu sredinu,
e) netehnički rezime podataka iz stava 2. ovog člana.
(3) Ukoliko se radi o projektima za koje o obavezi sprovođenja procjene uticaja odlučuje Ministarstvo, uz zahtjev se pored podataka iz stava 2. ovog člana dostavljaju i podaci pripremljeni u skladu sa kriterijumima za odlučivanje o potrebi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnu sredinu, koji su definisani propisom iz člana 63. stav 1. ovog zakona.
(4) Podaci iz stava 2. ovog člana pišu se stručnim tehničkim jezikom, sa tekstualnim, numeričkim i grafičkim podacima.
(5) Podaci uz zahtjev za prethodnu procjenu dostavljaju se u pisanoj formi u originalu (jedan primjerak) i u elektronskoj formi (pet primjeraka).
(6) Ministarstvo može od nosioca projekta zahtijevati dodatne podatke, dokumentaciju ili informacije o projektu koji su mu potrebni za donošenje odluke o obavezi sprovođenja i obimu procjene uticaja u skladu sa kriterijumima koji su definisani propisom iz člana 63. stav 1. ovog zakona.
(7) Ako podnosilac zahtjeva u određenom roku ne dostavi podatke, dokumentaciju ili informacije iz stava 6. ovog člana, Ministarstvo bez odgađanja donosi zaključak o odbacivanju zahtjeva.“
Član 15.
Član 65. mijenja se i glasi:
„(1) U postupku razmatranja i odlučivanja o zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja, Ministarstvo pribavlja mišljenja od sljedećih subjekata:
a) organa uprave nadležnog za poslove građenja u jedinici lokalne samouprave na čijem području bi se projekat izvodio, u slučajevima kada je Ministarstvo nadležno za izdavanje lokacijskih uslova,
b) organa uprave i organizacija nadležnih za zaštitu elemenata životne sredine, koji izvođenjem projekta mogu biti izloženi njegovom značajnom uticaju, i to:
1) organa nadležnih za zaštitu prirode,
2) organa nadležnih za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa,
3) organa nadležnih za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu,
4) organa nadležnih za zaštitu zdravlja,
5) drugih zainteresovanih organa,
v) organa nadležnog za zaštitu životne sredine drugog entiteta i Brčko Distrikta, ako Ministarstvo smatra da projekat može imati značajan uticaj na životnu sredinu drugog entiteta ili Brčko Distrikta,
g) organa nadležnog za zaštitu životne sredine druge države, ukoliko se radi o projektima utvrđenim Konvencijom o procjeni okolinskih uticaja u prekograničnom kontekstu,
d) naučnih i stručnih institucija, u slučajevima kada to zahtijevaju vrsta i priroda projekta.
(2) U postupku pribavljanja mišljenja, Ministarstvo subjektima iz stava 1. ovog člana dostavlja kopiju zahtjeva za prethodnu procjenu uticaja sa priloženom dokumentacijom.
(3) Subjekti iz stava 1. ovog člana dostavljaju mišljenje Ministarstvu, o zahtjevu i o priloženoj dokumentaciji, a posebno o obimu procjene uticaja i sadržaju studije, ukoliko smatraju da je sprovođenje procjene uticaja potrebno, u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.
(4) O podnesenom zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja, Ministarstvo obavještava javnost i zainteresovanu javnost, objavljivanjem informacije na svojoj internet stranici, koja mora da sadrži podatke o:
a) nosiocu projekta,
b) nazivu, vrsti i lokaciji projekta čije se izvođenje planira,
v) načinu i vremenu mogućnosti uvida u zahtjev i dokumentaciju, na koju javnost i zainteresovana javnost može dostaviti svoje mišljenje,
g) nazivu i adresi nadležnog organa,
d) kada je to relevantno, podatak da projekat može imati značajan uticaj na životnu sredinu na drugi entitet, Brčko Distrikt ili drugu državu.“
Član 16.
Član 66. mijenja se i glasi:
„(1) O zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja, Ministarstvo odlučuje rješenjem kojim se:
a) utvrđuje obaveza sprovođenja procjene uticaja projekta i pribavljanje studije o procjeni uticaja na životnu sredinu (u daljem tekstu: studija uticaja) i određuje obim i sadržaj studije uticaja, ili
b) utvrđuje da sprovođenje procjene uticaja i pribavljanje studije uticaja nije obavezno.
(2) Obim i sadržaj studije uticaja određuje se prema specifičnim karakteristikama pojedinog projekta i kriterijumima koji su definisani propisom iz člana 63. stav 1. ovog zakona, uzimajući u obzir i odredbe člana 75. stav 1. i člana 79. ovog zakona.
(3) Prilikom donošenja rješenja iz stava 1. ovog člana Ministarstvo uzima u obzir i razmatra blagovremeno pristigla mišljenja iz člana 65. stav 1. ovog zakona.
(4) Rješenja iz stava 1. ovog člana važe dvije godine od dana njihovog donošenja.
(5) Ministarstvo rješenjem odbija zahtjev iz stava 1. ovog člana, ukoliko se:
a) na osnovu podataka iz člana 64. st. 2. i 3. ovog zakona utvrdi da se predloženim mjerama ne mogu smanjiti niti spriječiti značajni negativni uticaji projekta na životnu sredinu,
b) na osnovu mišljenja subjekata iz člana 65. ovog zakona utvrdi da realizacija projekta nije moguća,
v) utvrdi da su uz zahtjev dostavljeni netačni podaci koji su od uticaja za donošenje rješenja.
(6) Rješenja iz st. 1. i 5. ovog člana Ministarstvo donosi u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva.
(7) Rješenja iz stava 6. ovog člana Ministarstvo dostavlja nosiocu projekta i subjektima iz člana 65. stav 1. ovog zakona i postavlja ga na internet stranicu Ministarstva u periodu od 30 dana od dana dostavljanja rješenja nosiocu projekta.
(8) Rješenja iz stava 1. ovog člana podnosilac zahtjeva za izdavanje lokacijskih uslova za projekte koji su definisani u članu 63. ovog zakona dostavlja nadležnom organu uz zahtjev za izdavanje lokacijskih uslova.“
Član 17.
U članu 67. u stavu 1. riječi: „iz člana 66. stav 1. ovog zakona“ zamjenjuju se riječima: „iz člana 66. stav 1. tačka a) ovog zakona“.
Poslije stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi:
„(6) Ovlašćeno pravno lice iz stava 2. ovog člana je odgovorno za tačnost i kvalitet podataka sadržanih u studiji uticaja.“
Član 18.
U članu 68. u stavu 2. riječi: „po potrebi može“ zamjenjuju se riječju: „mora“.
Član 19.
Član 69. mijenja se i glasi:
„(1) Nosilac projekta dostavlja Ministarstvu nacrt studije uticaja u pisanoj formi u originalu (jedan primjerak) i u elektronskoj formi (pet primjeraka), uz zahtjev za donošenje rješenja o odobravanju studije uticaja, u roku od 30 dana od dana prijema studije od ovlašćenog pravnog lica.
(2) Po prijemu zahtjeva iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo je obavezno da u roku od 15 dana dostavi kopiju zahtjeva za odobravanje studije uticaja subjektima iz člana 65. stav 1. ovog zakona koji u roku od 15 dana od dana dostavljanja zahtjeva daju mišljenje u pisanoj formi o zahtjevu i studiji uticaja, a posebno o sadržaju studije uticaja.
(3) U roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za odobravanje studije uticaja Ministarstvu, nosilac projekta obavezan je da obavijesti javnost i zainteresovanu javnost o podnesenom zahtjevu za odobravanje studije uticaja, obavještenjem u jednom od dnevnih listova u Republici dostupnih na teritoriji lokalne zajednice u kojoj se projekat planira i kopiju obavještenja dostavi Ministarstvu.
(4) Obavještenje iz stava 3. ovog člana sadrži sljedeće informacije:
a) osnovne informacije o zahtjevu,
b) rezime sadržaja i zaključke studije uticaja,
v) vrijeme i mjesto na kojem se obezbjeđuje besplatan uvid javnosti u zahtjev i studiju uticaja,
g) vrijeme i mjesto održavanja javne rasprave,
d) rok za podnošenje pismenih mišljenja o zahtjevu i studiji uticaja,
đ) adresa na koju se mogu dostaviti mišljenja iz tačke d) ovog člana,
e) činjenice da je riječ o projektu sa mogućim uticajem na životnu sredinu drugog entiteta ili Brčko Distrikta.
(5) Nosilac projekta obavezan je da organizuje javnu raspravu u jedinici lokalne samouprave u kojoj se nalazi lokacija datog projekta, najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva za odobravanje studije uticaja Ministarstvu, na kojoj javnost i zainteresovana javnost mogu da daju komentare i primjedbe na studiju uticaja.
(6) Nosilac projekta obavezan je da obezbijedi javnosti i zainteresovanoj javnosti besplatan uvid u zahtjev za odobravanje studije uticaja i studiju uticaja u jedinici lokalne samouprave u kojoj se nalazi lokacija datog projekta, od dana objavljivanja obavještenja iz stava 3. ovog člana do isteka roka za davanje primjedaba i mišljenja iz člana 70. stav 5. ovog zakona.
(7) Ministarstvo objavljuje na svojoj internet stranici obavještenje o javnoj raspravi i studiju uticaja iz stava 1. ovog člana, nakon objavljivanja obavještenja u jednom od dnevnih listova dok ne istekne rok za davanje primjedaba i mišljenja iz člana 70. stav 5. ovog zakona.
(8) Poziv na javnu raspravu mora biti objavljen najmanje 15 dana prije održavanja javne rasprave.“
Član 20.
U članu 70. u stavu 5. broj: „30“ zamjenjuje se brojem: „15“, a poslije riječi: „nosiocu projekta“ dodaju se riječi: „i Ministarstvu“.
Član 21.
U članu 72. u stavu 1. poslije riječi: „projekta“ dodaje se zapeta i riječi: „uz prethodnu saglasnost Ministarstva,“.
U stavu 3. poslije riječi: „kvalitet studije uticaja“ dodaju se riječi: „i uticaj projekta na životnu sredinu“.
U stavu 4. u tački v) poslije riječi: „ugovora“ riječ: „i“ briše se i dodaje zapeta.
U tački g) poslije riječi: „ovog stava“ dodaje se zapeta i nova tačka d) koja glasi:
„d) revident koji nije izradio ili revidirao najmanje jednu studiju za projekat koji je predmet revizije“.
U stavu 6. poslije riječi: „izvještajem o reviziji“ dodaje se zapeta i riječi: „u pisanoj formi u originalu (jedan primjerak) i u elektronskoj formi (pet primjeraka)“.
Stav 7. mijenja se i glasi:
„(7) Revident je odgovoran za kvalitet izvršene revizije iz stava 3. ovog člana, za tačnost i kvalitet podataka sadržanih u izvještaju o reviziji, kao i za usklađenost studije uticaja u konačnom obliku sa izvještajem o reviziji.“
Član 22.
U članu 73. u stavu 2. u tački a) poslije riječi: „izrađena“ dodaju se riječi: „i revidirana“.
U tački b) poslije riječi: „uticaja“ riječ: „i“ briše se i dodaje zapeta.
U tački v) poslije riječi: „odobravanju studije“ dodaje se zapeta i nova tačka g) koja glasi:
„g) uslovi za praćenje emisija uz određivanje metodologije i učestalosti mjerenja, ukoliko se radi o projektu iz stava 8. ovog člana“.
U stavu 5. poslije riječi: „Rješenje o odobravanju studije“ dodaje se zapeta i riječi: „osim rješenja iz stava 8. ovog člana,“.
Stav 14. mijenja se i glasi:
„(14) Ministarstvo dostavlja rješenje o odobravanju studije uticaja ili rješenje o odbijanju studije uticaja nosiocu projekta, subjektima iz člana 65. stav 1. ovog zakona i nadležnoj inspekciji i postavlja ga, zajedno sa studijom uticaja u konačnom obliku, na internet stranicu Ministarstva u periodu od 30 dana.“
Član 23.
Član 79. mijenja se i glasi:
„(1) Ukoliko se radi o projektima utvrđenim Konvencijom o procjeni okolinskih uticaja u prekograničnom kontekstu, Ministarstvo postupa po proceduri propisanoj odredbama čl. 75. do 78. ovog zakona, kada za to postoji obaveza na osnovu međunarodnih ugovora ili sporazuma i načela reciprociteta.
(2) Ako druga država obavijesti Ministarstvo o namjeri učešća u postupku procjene uticaja na životnu sredinu projekata iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo sprovodi postupak procjene uticaja, u skladu sa Konvencijom o procjeni okolinskih uticaja u prekograničnom kontekstu.“
Član 24.
https://www.anwalt-bih.de
U članu 85. u stavu 2. t. a) i b) mijenjaju se i glase:
„a) odgovornom licu (naziv, sjedište, broj telefona, mejl adresa),
b) vrsti postrojenja (tačan naziv postrojenja sa podacima o kapacitetu, veličini i/ili površini, u skladu sa propisom iz člana 81. stav 1. ovog zakona),“.
Stav 3. mijenja se i glasi:
„(3) Uz zahtjev za izdavanje ekološke dozvole iz stava 1. ovog člana prilažu se dokazi koji obavezno sadrže:
a) opis postrojenja i aktivnosti, uključujući detaljan opis proizvodnog ili radnog procesa, tehnološke i druge karakteristike,
b) opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi postrojenje, odnosno prikaz vrste i količine potrebne energije i energenata za proizvodni ili radni proces,
v) opis stanja lokacije na kojoj se nalazi postrojenje, uključujući i rezultate izvršenih indikativnih mjerenja, koji obuhvataju stepen zagađenosti vazduha, nivo buke, nivo zračenja, kvalitet površinskih voda, nivo podzemnih voda, bonitet i namjenu zemljišta, kao i sadržaj štetnih i otpadnih materija u zemljištu,
g) opis prirode i količine predviđenih emisija iz postrojenja u sve dijelove životne sredine (vazduh, voda, zemljište), odnosno prikaz vrste i količine ispuštenih gasova, vode i drugih otpadnih materija, po tehnološkim cjelinama, uključujući emisije u vazduh, ispuštanje u vodu i zemljište, buku, vibracije, svjetlost, toplotu i zračenja (jonizujuća i nejonizujuća), kao i identifikaciju značajnih uticaja na životnu sredinu i živi svijet u cjelini, kao i zdravlje ljudi za vrijeme izgradnje, redovnog rada postrojenja ili obavljanja aktivnosti,
d) opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje, smanjivanje, ublažavanje ili sanaciju štetnih uticaja na životnu sredinu, propisane ovim zakonom i drugim propisima, tretman i upravljanje otpadom i upravljanje nusproizvodima, kao i mjere u slučaju incidentnih situacija,
đ) opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama odgovornog lica, posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja koje mogu uticati na sprečavanje ili smanjivanje štetnih uticaja na životnu sredinu,
e) opis mjera planiranih za monitoring emisija u životnu sredinu, uključujući granične vrijednosti emisija propisane posebnim propisima, parametre na osnovu kojih se mogu utvrditi štetni uticaji na životnu sredinu i mjesta, način i učestalost mjerenja utvrđenih parametara,
ž) opis razmatranih alternativnih rješenja u odnosu na predloženu lokaciju i tehnologiju, kao i razloge zbog kojih se odlučilo za predložena rješenja,
z) plan upravljanja otpadom izrađen u skladu sa posebnim propisom koji reguliše upravljanje otpadom,
i) priloge (lokacijski uslovi, rješenje o odobravanju studije uticaja, vodna saglasnost, izvod iz projektne dokumentacije, sažetak tehnološkog projekta za proizvodna postrojenja, koncesioni ugovor i drugo).“
U st. 4. i 5. broj: „1.“ zamjenjuje se brojem: „3.“.
Poslije stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi:
„(7) Ovlašćeno pravno lice iz stava 5. ovog člana je odgovorno za tačnost i kvalitet podataka sadržanih u dokazima uz zahtjev za izdavanje ekološke dozvole.“
Član 25.
Poslije člana 85. dodaje se novi član 85a. koji glasi:
„Član 85a.
(1) Ministarstvo će, po službenoj dužnosti ili na inicijativu inspekcijskih organa, ovlašćenom pravnom licu koje ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zaštite životne sredine i/ili uslove za obavljanje revizije studije uticaja, staviti van snage rješenje i licencu za obavljanje navedenih poslova, ako:
a) se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je ovlašćeno pravno lice iz stava 1. ovog člana prestalo ispunjavati neki od uslova propisanih za izdavanje licenci,
b) stručne poslove obavlja suprotno ovom zakonu, podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega i posebnim propisima ili navedene poslove obavlja suprotno pravilima struke.
(2) Rješenje o stavljanju van snage rješenja i licence iz stava 1. ovog člana je konačno i izvršno danom dostavljanja pravnom licu na koje se odnosi, a objavljuju se u ’Službenom glasniku Republike Srpske’.
(3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
(4) U slučaju stavljanja van snage rješenja i licence iz stava 1. ovog člana, pravnom licu ne može se izdati nova licenca u narednih šest mjeseci.“
Član 26.
U članu 88. u stavu 1. poslije riječi: „podnosioca zahtjeva“ dodaju se riječi: „i putem svoje internet stranice“.
U stavu 2. poslije riječi: „oglasne ploče“ dodaju se riječi: „i svoje internet stranice“.
Član 27.
U članu 90. u stavu 2. u tački v) poslije riječi: „otpadom“ dodaju se riječi: „i nusproizvodima“.
U tački đ) riječi: „uslove života“ zamjenjuju se riječima: „zaštitu životne sredine“.
Član 28.
U članu 91. u stavu 1. u tački b) poslije riječi: „sredine“ riječ: „i“ briše se i dodaje zapeta.
U tački v) poslije riječi: „ekološke dozvole“ dodaje se zapeta i nova tačka g) koja glasi:
„g) utvrdi da se mjerama za zaštitu životne sredine ne mogu smanjiti niti spriječiti značajni uticaji na životnu sredinu iz predmetnog postrojenja“.
Član 29.
Član 92. mijenja se i glasi:
„(1) Odgovorno lice postrojenja koje predstavlja izvor emisija obavlja monitoring emisija, obezbjeđuje monitoring kvaliteta svih elemenata životne sredine u zoni uticaja postrojenja, učestvuje u troškovima mjerenja imisija u zoni uticaja i prati i druge uticaje svoje aktivnosti na stanje životne sredine.
(2) Učestalost monitoringa određuje organ nadležan za izdavanje ekološke dozvole u ekološkoj dozvoli, u skladu sa zakonskim, podzakonskim aktima i na osnovu najboljih raspoloživih tehnika.
(3) O rezultatima monitoringa odgovorno lice obavještava nadležni organ u postupku obnavljanja i revizije ekološke dozvole.
(4) U slučaju prekoračenja dozvoljenih graničnih vrijednosti odgovorno lice postrojenja dužno je da odmah preduzme mjere kojima će se prekoračene vrijednosti dovesti u dozvoljene vrijednosti i da izvrši vanredno mjerenje za navedene parametre, te da o preduzetim aktivnostima i izvršenim mjerenjima obavijesti nadležni inspekcijski organ i organ nadležan za izdavanje ekološke dozvole.
(5) Monitoring obavlja ovlašćeno pravno lice, u skladu sa posebnim propisima kojima se reguliše zaštita svih elemenata životne sredine.“
Član 30.
U članu 94. stav 2. mijenja se i glasi:
„(2) Obnavljanje ekološke dozvole vrši se na zahtjev odgovornog lica, koji se podnosi nadležnom organu najkasnije tri mjeseca prije isteka njenog roka, uz koji se prilažu dokazi koji su potrebni u svrhu obnavljanja i revizije uslova iz navedene dozvole.“
Član 31.
U članu 98. u stavu 1. tačka đ) mijenja se i glasi:
„đ) se utvrdi da dokazi uz zahtjev za izdavanje ekološke dozvole na osnovu kojih je dozvola izdata sadrže netačne podatke ili falsifikovana dokumenta,“.
U tački e) riječi: „za koje se izdaje“ zamjenjuju se riječima: „za koje je izdata“.
Stav 7. briše se.
Član 32.
Poslije člana 115. dodaje se novi član 115a. koji glasi:
„Član 115a.
(1) U cilju sveobuhvatnog upravljanja zaštitom životne sredine, a radi efikasnog identifikovanja, klasifikovanja, obrade, praćenja i evidencije prirodnih vrijednosti i upravljanja životnom sredinom uspostavlja se jedinstveni Informacioni sistem zaštite životne sredine Republike Srpske (u daljem tekstu: Informacioni sistem).
(2) Informacioni sistem sadrži međusobno informaciono povezane elektronske baze podataka i izvore podataka o stanju, pritiscima na životnu sredinu i prostornim obilježjima, kao i druge podatke i informacije koje su od značaja za praćenje stanja životne sredine.
(3) Informacioni sistem vodi Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske (u daljem tekstu: Fond).
(4) Poslove prikupljanja, praćenja i evidencije podataka koji se odnose na elemente životne sredine i uticaje na klimatske promjene, u smislu ovog zakona, vrše nadležni subjekti, po postupku utvrđenom propisima kojima se reguliše zaštita svih elemenata životne sredine, a koji su obavezni da podatke dostavljaju Fondu.
(5) Sadržina, način prikupljanja podataka i vođenja Informacionog sistema, metodologija, struktura, kategorija podataka, kao i način upravljanja podacima, uređuje se posebnim propisom Vlade.“
Član 33.
https://advokat-prnjavorac.com
U članu 128. u stavu 1. riječi: „prenesena ma Međuentitetsko tijelo od entiteta i Brčko Distrikta, ovim zakonom i drugim propisima“ zamjenjuju se riječima: „od interesa za Međuentitetsko tijelo“.
Stav 2. briše se.
Dosadašnji stav 3. postaje stav 2.
Član 34.
Poslije člana 131. dodaje se novi član 131a. koji glasi:
„Član 131a.
(1) Osim poslova propisanih Zakonom o inspekcijama, republički ekološki inspektor vrši poslove inspekcijskog nadzora nad:
a) ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti iz oblasti zaštite životne sredine ili revizije studije uticaja iz člana 67. stav 3. ovog zakona,
b) ispunjenosti mjera utvrđenih rješenjem o odobravanju studije iz člana 73. stav 8. ovog zakona,
v) ispunjenosti mjera utvrđenih ekološkom dozvolom iz člana 90. ovog zakona, za čije izdavanje je nadležno Ministarstvo,
g) ispunjenosti mjera utvrđenih rješenjem o prestanku važenja ekološke dozvole iz člana 98. stav 6. ovog zakona, za čije izdavanje je nadležno Ministarstvo,
d) upotrebom eko-oznake iz člana 113. ovog zakona.
(2) Ekološki inspektor jedinice lokalne samouprave vrši poslove inspekcijskog nadzora nad:
a) ispunjenosti mjera utvrđenih ekološkom dozvolom iz člana 90. ovog zakona, za čije izdavanje je nadležna jedinica lokalne samouprave,
b) ispunjenosti mjera utvrđenih rješenjem o prestanku važenja ekološke dozvole iz člana 98. stav 6. ovog zakona, za čije izdavanje je nadležna jedinica lokalne samouprave.
(3) Ekološki inspektor iz stava 2. ovog člana može obavljati i poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti republičkog ekološkog inspektora na osnovu posebnog ovlašćenja Republičke uprave za inspekcijske poslove u skladu sa posebnim propisom kojim se reguliše inspekcijski nadzor.“
Član 35.
U članu 132. u stavu 1. tačka a) mijenja se i glasi:
„a) izradi studiju uticaja suprotno članu 68. ovog zakona i dokaze uz zahtjev za izdavanje ekološke dozvole suprotno članu 85. ovog zakona,“.
U tački g) poslije riječi: „utvrđene“ dodaju se riječi: „rješenjem o odobravanju studije iz člana 73. stav 8. ovog zakona ili“.
Tačka z) mijenja se i glasi:
„z) ne obavještava nadležni organ o svakoj promjeni u radu, odnosno funkcionisanju postrojenja iz člana 96. stav 1. ovog zakona i promjeni projekta iz člana 73. stav 8. ovog zakona,“.
U tački nj) poslije riječi: „ovog zakona“ riječ: „i“ briše se i dodaje zapeta.
U tački o) poslije riječi: „ovog zakona“ dodaje se zapeta i nove t. p) i r) koje glase:
„p) obavlja djelatnosti iz oblasti zaštite životne sredine i reviziju studije uticaja, a ne ispunjava uslove propisane posebnim propisima iz člana 67. stav 3. ovog zakona,
r) ne osigura ispitivanje nivoa zagađujućih, štetnih i opasnih materija u zemljištu i ne izvrši mjere za otklanjanje i zaustavljanje zagađenja zemljišta iz člana 16. stav 4. ovog zakona“.
Član 36.
U članu 133. u tački v) poslije riječi: „utvrđene“ dodaju se riječi: „rješenjem o odobravanju studije iz člana 73. stav 8. ovog zakona ili“.
Tačka ž) mijenja se i glasi:
„ž) ne obavještava nadležni organ o svakoj promjeni u radu, odnosno funkcionisanju postrojenja iz člana 96. stav 1. ovog zakona i promjeni projekta iz člana 73. stav 8. ovog zakona,“.
Član 37.
U članu 134. poslije stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
„(3) Vlada će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti uredbu o sadržini, načinu prikupljanja podataka i vođenja Informacionog sistema zaštite životne sredine Republike Srpske, metodologiji, strukturi, kategoriji podataka, kao i načinu upravljanja podacima iz člana 115a. stav 5. ovog zakona.“
Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 4. i 5.
U dosadašnjem stavu 4. koji je postao stav 5. u tački đ) poslije riječi: „ovog zakona“ riječ: „i“ briše se i dodaje zapeta.
U tački e) poslije riječi: „ovog zakona“ dodaje se zapeta i nove t. ž), z) i i) koje glase:
„ž) Pravilnik o graničnim i remedijacionim vrijednostima zagađujućih, štetnih i opasnih materija u zemljištu iz člana 16. stav 6. ovog zakona,
z) Pravilnik o sadržaju projekta remedijacije i rekultivacije iz člana 16v. stav 3. ovog zakona,
i) Pravilnik o graničnim vrijednostima intenziteta buke iz člana 23. stav 2. ovog zakona“.
Poslije stava 5. dodaju se novi st. 6, 7. i 8. koji glase:
„(6) Rokovi koji su određeni za postupanje organa i stranaka u upravnim postupcima koji se vode na osnovu ovog zakona prestaju teći za vrijeme vanrednog stanja.
(7) Izuzetno od stava 6. ovog člana, u slučajevima javnog uvida koji se obezbjeđuje objavljivanjem dokumenata na internet stranici nadležnog organa ili se organizuje na način koji ne ugrožava bezbjednost i zdravlje lica na mjestu gdje se vrši uvid, rokovi u vezi sa organizovanjem javnog uvida ne prestaju teći i postupak se sprovodi u skladu sa ovim zakonom.
(8) Po prestanku vanrednog stanja nastavljaju teći svi rokovi iz stava 6. ovog člana i u njih se uračunava i vrijeme koje je proteklo prije proglašenja vanrednog stanja. “
Član 38.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske”.
Broj: 02/1-021-622/20 PREDSJEDNIK
Datum: 2. jul 2020. godine NARODNE SKUPŠTINE
Nedeljko Čubrilović
Član 1.
U Zakonu o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 71/12 i 79/15), u članu 14. u tački ć) riječ: „/akcident“ briše se.
Tačka u) mijenja se i glasi:
„u) nosilac projekta je fizičko ili pravno lice, uključujući republičke i druge ovlašćene institucije na čiji zahtjev se pokreće postupak za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu i/ili postupak za odobravanje studije uticaja na životnu sredinu,“.
Tačka aa) mijenja se i glasi:
„aa) projekat jeste izvođenje građevinskih radova u skladu sa projektnom dokumentacijom, uključujući i izgradnju postrojenja i drugih sistema, kao i druge intervencije na prirodnom okruženju i pejzažu, uključujući i one koje se odnose na eksploataciju mineralnih resursa,“.
U tački av) riječi: „ljude, biljni i životinjski svijet, zemljište, vodu, vazduh, klimu i pejzaž, materijalna dobra i kulturno nasljeđe i međudjelovanje navedenih faktora“ zamjenjuju se riječima: „stanovništvo i zdravlje ljudi, biološku, geološku i pejzažnu raznovrsnost, zemljište, vodu, vazduh, klimu, materijalna dobra, kulturno-istorijsko i prirodno nasljeđe, pejzaž i međudjelovanje navedenih faktora“.
U tački aj) riječi: „strateška procjena životne sredine“ zamjenjuju se riječima: „strateška procjena uticaja na životnu sredinu“.
U tački alj) poslije riječi: „(u daljem tekstu: udruženja i fondacije)“ riječ: „i“ briše se, dodaje se zapeta i riječi: „osnovane u skladu sa posebnim propisom,“.
U tački am) poslije riječi: „sredine“ dodaje se zapeta i nove t. an), anj), ao), ap), ar) i as) koje glase:
„an) indikativna mjerenja, u smislu ovog zakona, su mjerenja kojima se utvrđuje stanje kvaliteta životne sredine na lokaciji na kojoj se planira realizacija projekta ili izgradnja postrojenja, a koja se vrše za potrebe izrade dokumentacije u postupcima procjene uticaja na životnu sredinu i izdavanja ekološke dozvole,
anj) registar ispuštanja i prenosa zagađujućih materija je elektronska baza podataka o postrojenjima i zagađivanjima, uspostavljena kao jedinstveni registar o ispuštanju, prenosu i odlaganju zagađujućih materija u životnu sredinu iz pojedinačnih izvora zagađivanja,
ao) remedijacija je skup mjera i postupaka za potrebe sanacije zemljišta sa ciljem poboljšanja kvaliteta zemljišta do nivoa koji je bezbjedan za korišćenje i u skladu sa namjenom,
ap) sanacija predstavlja skup mjera i aktivnosti na zaustavljanju zagađenja i dalje degradacije zemljišta i životne sredine do nivoa bezbjednog za korišćenje, u skladu sa namjenom,
ar) rekultivacija predstavlja skup mjera i aktivnosti za ponovno formiranje zemljišnog sloja i uspostavljanje biljnih zajednica na zagađenim i degradiranim površinama,
as) korisnik zemljišta je vlasnik ili zakupac zemljišta, odnosno pravno ili fizičko lice koje obavlja aktivnosti na površini zemljišta ili u zemljištu“.
Član 2.
Član 16. mijenja se i glasi:
„(1) Zaštita zemljišta obuhvata zaštitu površine zemljišta i ispotpovršinskih slojeva zemljišta, a ostvaruje se sprovođenjem mjera i aktivnosti u postupcima planiranja, upravljanja, korišćenja, monitoringa i zaštite od zagađenja i degradacije zemljišta radi očuvanja njegovih prirodnih osobina i funkcija.
(2) Očuvanje zemljišta kao prirodnog resursa, u smislu ovog zakona, postiže se sprečavanjem ili otklanjanjem štetnih promjena u zemljištu koje mogu da nastanu kao posljedica nekontrolisane promjene namjene i korišćenja zemljišta, neplanske urbanizacije, požara i hemijskih nesreća, zagađenja nastalog upravljanjem otpadom, ispuštanjem otpadnih voda, emisijama iz tačkastih i difuznih izvora i slično.
(3) Pravna lica i preduzetnici, odnosno vlasnici ili korisnici zemljišta, čija djelatnost, odnosno aktivnost utiče ili može uticati na kvalitet zemljišta obezbjeđuju tehničke mjere za sprečavanje ispuštanja zagađujućih, štetnih i opasnih materija u zemljište, planiraju troškove zaštite zemljišta od zagađivanja i degradacije, prate uticaj svoje djelatnosti, odnosno aktivnosti na kvalitet zemljišta, te obezbjeđuju i druge mjere zaštite u skladu sa ovim zakonom i drugim zakonima.
(4) Ukoliko se obavljanjem aktivnosti, odnosno djelatnosti ugrozi, zagadi ili degradira zemljište, subjekti iz stava 3. ovog člana će da osiguraju ispitivanje nivoa zagađajućih, štetnih i opasnih materija u zemljištu putem pravnog lica akreditovanog za monitoring kvaliteta zemljišta u skladu sa posebnim propisom koji reguliše postupak akreditacije, kao i da izvrše mjere za otklanjanje i zaustavljanje zagađenja, uključujući sanaciju, remedijaciju i rekultivaciju zemljišta, do nivoa koji je bezbjedan za korišćenje, u skladu sa namjenom.
(5) Ukoliko postoji sumnja o zagađenosti zemljišta, ekološki inspektor nalaže subjektima iz stava 3. ovog člana, obavezu ispitivanja nivoa zagađujućih, štetnih i opasnih materija u zemljištu, ograničava ili zabranjuje pojedine ili sve aktivnosti koje se obavljaju na zemljištu ili u njegovoj neposrednoj okolini i nalaže mjere za otklanjanje i zaustavljanje zagađenja, do otklanjanja uzroka zagađenja.
(6) Ministar donosi propis kojim se propisuju granične i remedijacione vrijednosti zagađujućih, štetnih i opasnih materija u zemljištu.“
Član 3.
Poslije člana 16. dodaju se novi čl. 16a, 16b, 16v. i 16g. koji glase:
„Član 16a.
(1) U slučaju incidenta ili nesreće velikih razmjera u kojem je došlo do zagađenja zemljišta, ekološki inspektor nalaže hitne mjere, i to:
a) obavezu hitnog ispitivanja zagađujućih, opasnih i štetnih materija u zemljištu,
b) zabranjuje aktivnosti kojima se mogu izazvati dalja zagađenja zemljišta,
v) nalaže mjere za zaustavljanje zagađenja i otklanjanje štete ili prijeteće opasnosti od štete u životnoj sredini.
(2) Sredstva za realizaciju hitnih mjera obezbjeđuje lice koje je prouzrokovalo zagađenje ili oštećenje zemljišta.
(3) Ukoliko je lice koje je prouzrokovalo zagađenje ili oštećenje zemljišta nepoznato, hitne mjere i sanaciju nastale štete u životnoj sredini sprovodi vlasnik ili korisnik zemljišta na kojem je utvrđeno prisustvo zagađujućih, opasnih i štetnih materija.
(4) U slučaju iz stava 3. ovog člana vlasnik ili korisnik zemljišta na kojem je utvrđeno prisustvo zagađujućih, opasnih i štetnih materija ima pravo na naknadu troškova sanacije nastale štete na način i po postupku uređenim propisom koji reguliše obligacione odnose.
Član 16b.
(1) U cilju sanacije, odnosno poboljšanja stanja zagađenog i degradiranog zemljišta do nivoa bezbjednog za korišćenje u skladu s namjenom, sprovode se odgovarajuće mjere i aktivnosti, odnosno remedijacija i/ili rekultivacija zemljišta.
(2) Remedijacija zemljišta sprovodi se u slučajevima kada zagađenje zemljišta na određenoj lokaciji prevazilazi koncentracije zagađujućih, opasnih i štetnih materija propisanih remedijacionih vrijednosti, kao i u slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti, ukoliko navedeno prekoračenje može da ima značajne posljedice na životnu sredinu i zdravlje ljudi.
(3) Rekultivacija zemljišta sprovodi se na zagađenim i degradiranim površinama radi ponovnog formiranja zemljišnog sloja i uspostavljanja biljnih zajednica na površinama na kojima je vršena eksploatacija mineralnih sirovina, neuspjelo pošumljavanje, kao i u slučaju elementarnih nepogoda, požara i drugih antropogenih uticaja.
Član 16v.
(1) Izvođenje radova na remedijaciji i rekultivaciji zagađenog zemljišta vrši se prema izrađenom projektu.
(2) Projekat remedijacije i rekultivacije može da izrađuje pravno lice koje ispunjava uslove za izradu tehničke dokumentacije iz oblasti građenja i uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zaštite životne sredine u skladu sa ovim zakonom i zakonom koji reguliše oblast uređenja prostora i građenja.
(3) Projekat iz stava 3. ovog člana dostavlja se Ministarstvu u postupcima procjene uticaja na životnu sredinu i izdavanja ekološke dozvole.
(4) Ministar donosi propis kojim se propisuje sadržaj projekta remedijacije i rekultivacije.
Član 16g.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na zaštitu zemljišta ne primjenjuju se na poljoprivredno, šumsko i vodno zemljište, čija zaštita je uređena posebnim propisima.“
Član 4.
Član 23. mijenja se i glasi:
„(1) Korisnik izvora buke može upotrebljavati izvore buke uz primjenu mjera zaštite kojima se smanjuju emisije buke, odnosno upotreba postrojenja, uređaja, mašina, transportnih sredstava i aparata koji prouzrokuju buku.
(2) Zaštita od buke uređuje se propisom, koji donosi ministar, a kojim se detaljnije propisuju granične vrijednosti intenziteta buke u područjima prirodne i izgrađene životne sredine u skladu sa utvrđenom namjenom područja, način mjerenja buke na otvorenom i u zatvorenom prostoru, kao i prostorni razmještaj područja (zona).
(3) Za projekte za koje se, u skladu sa ovim zakonom, sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu i postrojenja za koja se izdaje ekološka dozvola, mjere zaštite od buke utvrđuju se u studiji o procjeni uticaja na životnu sredinu i dokazima uz zahtjev za izdavanje ekološke dozvole.
(4) Za postrojenja za koja nije potrebno pribavljanje ekološke dozvole, mjere zaštite od buke utvrđuju se urbanističko-tehničkim uslovima, koji čine sastavni dio lokacijskih uslova.
(5) Izuzetno od vrijednosti propisanih propisom iz stava 2. ovog člana, jedinica lokalne samouprave može, za pojedina područja, propisati niže nivoe intenziteta buke od graničnih vrijednosti propisanih propisom iz stava 2. ovog člana i u tom slučaju odrediti posebne mjere i vrijeme njihovog važenja, kao i odobriti radove koji izazivaju prekoračenje dozvoljenih nivoa buke u određenom vremenskom roku.“
Član 5.
Član 32. briše se.
Član 6.
U članu 42. poslije stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
„(3) Udruženja i fondacije koji promovišu zaštitu životne sredine, kao predstavnici zainteresovane javnosti iz stava 1. ovog člana mogu da koriste pravna sredstva protiv donesene odluke.“
Član 7.
U članu 44. stav 4. mijenja se i glasi:
„(4) Strategiju donosi Vlada na prijedlog Ministarstva.“
Član 8.
U članu 47. stav 3. mijenja se i glasi:
„(3) Izvještaj iz stava 1. ovog člana Ministarstvo podnosi Vladi.“
Član 9.
U članu 52. u stavu 1. riječi: „i drugih zainteresovanih organa i organizacija i javnosti“ brišu se.
Član 10.
Poslije člana 55. dodaje se novi član 55a. koji glasi:
„Član 55a.
(1) Organ nadležan za pripremu plana i programa, dostavlja Ministarstvu izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu i izvještaj o sprovedenim konsultacijama, radi davanja mišljenja.
(2) Izvještaji iz stava 1. ovog člana dostavljaju se u pisanoj formi u originalu (jedan primjerak) i u elektronskoj formi (jedan primjerak).“
Član 11.
U članu 56. u stavu 1. riječi: „Organ nadležan za pripremu plana i programa“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“.
Član 12.
Član 60. mijenja se i glasi:
„(1) U procjeni uticaja na životnu sredinu, na odgovarajući način se utvrđuje, opisuje i procjenjuje, s obzirom na svaki pojedinačni slučaj, direktni i indirektni značajan uticaj projekta na sljedeće elemente i faktore:
a) stanovništvo i zdravlje ljudi,
b) biološku raznovrsnost (biodiverzitet), sa posebnom pažnjom usmjerenom na vrste i staništa zaštićena u skladu sa posebnim propisom,
v) geološku i pejzažnu raznovrsnost,
g) zemljište, vodu, vazduh i klimu,
d) materijalna dobra, kulturno-istorijsko i prirodno nasljeđe,
đ) međudjelovanje faktora navedenih u t. a) do d) ovog člana.
(2) U slučaju da se radi o projektu koji može izazvati nesreću velikih razmjera, procjena uticaja na životnu sredinu treba da sadrži i opis očekivanih uticaja takvog projekta na elemente i faktore iz stava 1. ovog člana, a koji proizlaze iz podložnosti projekta riziku od nesreća velikih razmjera.“
Član 13.
U članu 61. poslije stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„(2) Procjena uticaja na životnu sredinu ne sprovodi se za projekte namijenjene bezbjednosti Republike, projekte ublažavanja i otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda.“
Dosadašnji st. 2, 3. i 4. postaju st. 3, 4. i 5.
U dosadašnjem stavu 3. koji je postao stav 4. riječi: „po prethodno pribavljenom rješenju o utvrđivanju obaveze sprovođenja procjene uticaja i obimu procjene uticaja, ako je njeno sprovođenje obavezno“ zamjenjuju se riječima: „po prethodno pribavljenim rješenjima iz člana 66. stav 1. ovog zakona“.
Član 14.
Član 64. mijenja se i glasi:
„(1) Postupak za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu pokreće se zahtjevom koji nosilac projekta podnosi Ministarstvu (u daljem tekstu: zahtjev za prethodnu procjenu uticaja).
(2) Podaci uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja obavezno sadrže:
a) opis projekta, posebno uključujući opis fizičkih i tehničko-tehnoloških karakteristika cjelokupnog projekta sa šematskim prikazom tehnološkog procesa rada, pri gradnji, rušenju i uklanjanju objekta, kao i opis lokacije projekta, a posebno osjetljivosti životne sredine geografskog područja na koje bi projekat mogao imati uticaj,
b) podatke o usklađenosti projekta sa planskim aktom i izvod iz planskog akta,
v) opis elemenata životne sredine na koje bi vjerovatno projekat mogao uticati,
g) opis svih značajnih uticaja projekta na životnu sredinu, u smislu očekivanih emisija i proizvodnje otpada, kao i iskorišćavanja prirodnih dobara, posebno zemljišta, vode i biološke raznolikosti (biodiverziteta), u toku njegove izgradnje ili izvođenja i u toku njegovog rada ili eksploatacije,
d) opis mjera za sprečavanje, smanjivanje ili uklanjanje štetnih uticaja projekta na životnu sredinu,
đ) kratak pregled opcija koje je nosilac projekta razmatrao i navođenje razloga za odabrano rješenje, s obzirom na uticaje na životnu sredinu,
e) netehnički rezime podataka iz stava 2. ovog člana.
(3) Ukoliko se radi o projektima za koje o obavezi sprovođenja procjene uticaja odlučuje Ministarstvo, uz zahtjev se pored podataka iz stava 2. ovog člana dostavljaju i podaci pripremljeni u skladu sa kriterijumima za odlučivanje o potrebi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnu sredinu, koji su definisani propisom iz člana 63. stav 1. ovog zakona.
(4) Podaci iz stava 2. ovog člana pišu se stručnim tehničkim jezikom, sa tekstualnim, numeričkim i grafičkim podacima.
(5) Podaci uz zahtjev za prethodnu procjenu dostavljaju se u pisanoj formi u originalu (jedan primjerak) i u elektronskoj formi (pet primjeraka).
(6) Ministarstvo može od nosioca projekta zahtijevati dodatne podatke, dokumentaciju ili informacije o projektu koji su mu potrebni za donošenje odluke o obavezi sprovođenja i obimu procjene uticaja u skladu sa kriterijumima koji su definisani propisom iz člana 63. stav 1. ovog zakona.
(7) Ako podnosilac zahtjeva u određenom roku ne dostavi podatke, dokumentaciju ili informacije iz stava 6. ovog člana, Ministarstvo bez odgađanja donosi zaključak o odbacivanju zahtjeva.“
Član 15.
Član 65. mijenja se i glasi:
„(1) U postupku razmatranja i odlučivanja o zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja, Ministarstvo pribavlja mišljenja od sljedećih subjekata:
a) organa uprave nadležnog za poslove građenja u jedinici lokalne samouprave na čijem području bi se projekat izvodio, u slučajevima kada je Ministarstvo nadležno za izdavanje lokacijskih uslova,
b) organa uprave i organizacija nadležnih za zaštitu elemenata životne sredine, koji izvođenjem projekta mogu biti izloženi njegovom značajnom uticaju, i to:
1) organa nadležnih za zaštitu prirode,
2) organa nadležnih za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa,
3) organa nadležnih za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu,
4) organa nadležnih za zaštitu zdravlja,
5) drugih zainteresovanih organa,
v) organa nadležnog za zaštitu životne sredine drugog entiteta i Brčko Distrikta, ako Ministarstvo smatra da projekat može imati značajan uticaj na životnu sredinu drugog entiteta ili Brčko Distrikta,
g) organa nadležnog za zaštitu životne sredine druge države, ukoliko se radi o projektima utvrđenim Konvencijom o procjeni okolinskih uticaja u prekograničnom kontekstu,
d) naučnih i stručnih institucija, u slučajevima kada to zahtijevaju vrsta i priroda projekta.
(2) U postupku pribavljanja mišljenja, Ministarstvo subjektima iz stava 1. ovog člana dostavlja kopiju zahtjeva za prethodnu procjenu uticaja sa priloženom dokumentacijom.
(3) Subjekti iz stava 1. ovog člana dostavljaju mišljenje Ministarstvu, o zahtjevu i o priloženoj dokumentaciji, a posebno o obimu procjene uticaja i sadržaju studije, ukoliko smatraju da je sprovođenje procjene uticaja potrebno, u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.
(4) O podnesenom zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja, Ministarstvo obavještava javnost i zainteresovanu javnost, objavljivanjem informacije na svojoj internet stranici, koja mora da sadrži podatke o:
a) nosiocu projekta,
b) nazivu, vrsti i lokaciji projekta čije se izvođenje planira,
v) načinu i vremenu mogućnosti uvida u zahtjev i dokumentaciju, na koju javnost i zainteresovana javnost može dostaviti svoje mišljenje,
g) nazivu i adresi nadležnog organa,
d) kada je to relevantno, podatak da projekat može imati značajan uticaj na životnu sredinu na drugi entitet, Brčko Distrikt ili drugu državu.“
Član 16.
Član 66. mijenja se i glasi:
„(1) O zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja, Ministarstvo odlučuje rješenjem kojim se:
a) utvrđuje obaveza sprovođenja procjene uticaja projekta i pribavljanje studije o procjeni uticaja na životnu sredinu (u daljem tekstu: studija uticaja) i određuje obim i sadržaj studije uticaja, ili
b) utvrđuje da sprovođenje procjene uticaja i pribavljanje studije uticaja nije obavezno.
(2) Obim i sadržaj studije uticaja određuje se prema specifičnim karakteristikama pojedinog projekta i kriterijumima koji su definisani propisom iz člana 63. stav 1. ovog zakona, uzimajući u obzir i odredbe člana 75. stav 1. i člana 79. ovog zakona.
(3) Prilikom donošenja rješenja iz stava 1. ovog člana Ministarstvo uzima u obzir i razmatra blagovremeno pristigla mišljenja iz člana 65. stav 1. ovog zakona.
(4) Rješenja iz stava 1. ovog člana važe dvije godine od dana njihovog donošenja.
(5) Ministarstvo rješenjem odbija zahtjev iz stava 1. ovog člana, ukoliko se:
a) na osnovu podataka iz člana 64. st. 2. i 3. ovog zakona utvrdi da se predloženim mjerama ne mogu smanjiti niti spriječiti značajni negativni uticaji projekta na životnu sredinu,
b) na osnovu mišljenja subjekata iz člana 65. ovog zakona utvrdi da realizacija projekta nije moguća,
v) utvrdi da su uz zahtjev dostavljeni netačni podaci koji su od uticaja za donošenje rješenja.
(6) Rješenja iz st. 1. i 5. ovog člana Ministarstvo donosi u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva.
(7) Rješenja iz stava 6. ovog člana Ministarstvo dostavlja nosiocu projekta i subjektima iz člana 65. stav 1. ovog zakona i postavlja ga na internet stranicu Ministarstva u periodu od 30 dana od dana dostavljanja rješenja nosiocu projekta.
(8) Rješenja iz stava 1. ovog člana podnosilac zahtjeva za izdavanje lokacijskih uslova za projekte koji su definisani u članu 63. ovog zakona dostavlja nadležnom organu uz zahtjev za izdavanje lokacijskih uslova.“
Član 17.
U članu 67. u stavu 1. riječi: „iz člana 66. stav 1. ovog zakona“ zamjenjuju se riječima: „iz člana 66. stav 1. tačka a) ovog zakona“.
Poslije stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi:
„(6) Ovlašćeno pravno lice iz stava 2. ovog člana je odgovorno za tačnost i kvalitet podataka sadržanih u studiji uticaja.“
Član 18.
U članu 68. u stavu 2. riječi: „po potrebi može“ zamjenjuju se riječju: „mora“.
Član 19.
Član 69. mijenja se i glasi:
„(1) Nosilac projekta dostavlja Ministarstvu nacrt studije uticaja u pisanoj formi u originalu (jedan primjerak) i u elektronskoj formi (pet primjeraka), uz zahtjev za donošenje rješenja o odobravanju studije uticaja, u roku od 30 dana od dana prijema studije od ovlašćenog pravnog lica.
(2) Po prijemu zahtjeva iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo je obavezno da u roku od 15 dana dostavi kopiju zahtjeva za odobravanje studije uticaja subjektima iz člana 65. stav 1. ovog zakona koji u roku od 15 dana od dana dostavljanja zahtjeva daju mišljenje u pisanoj formi o zahtjevu i studiji uticaja, a posebno o sadržaju studije uticaja.
(3) U roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za odobravanje studije uticaja Ministarstvu, nosilac projekta obavezan je da obavijesti javnost i zainteresovanu javnost o podnesenom zahtjevu za odobravanje studije uticaja, obavještenjem u jednom od dnevnih listova u Republici dostupnih na teritoriji lokalne zajednice u kojoj se projekat planira i kopiju obavještenja dostavi Ministarstvu.
(4) Obavještenje iz stava 3. ovog člana sadrži sljedeće informacije:
a) osnovne informacije o zahtjevu,
b) rezime sadržaja i zaključke studije uticaja,
v) vrijeme i mjesto na kojem se obezbjeđuje besplatan uvid javnosti u zahtjev i studiju uticaja,
g) vrijeme i mjesto održavanja javne rasprave,
d) rok za podnošenje pismenih mišljenja o zahtjevu i studiji uticaja,
đ) adresa na koju se mogu dostaviti mišljenja iz tačke d) ovog člana,
e) činjenice da je riječ o projektu sa mogućim uticajem na životnu sredinu drugog entiteta ili Brčko Distrikta.
(5) Nosilac projekta obavezan je da organizuje javnu raspravu u jedinici lokalne samouprave u kojoj se nalazi lokacija datog projekta, najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva za odobravanje studije uticaja Ministarstvu, na kojoj javnost i zainteresovana javnost mogu da daju komentare i primjedbe na studiju uticaja.
(6) Nosilac projekta obavezan je da obezbijedi javnosti i zainteresovanoj javnosti besplatan uvid u zahtjev za odobravanje studije uticaja i studiju uticaja u jedinici lokalne samouprave u kojoj se nalazi lokacija datog projekta, od dana objavljivanja obavještenja iz stava 3. ovog člana do isteka roka za davanje primjedaba i mišljenja iz člana 70. stav 5. ovog zakona.
(7) Ministarstvo objavljuje na svojoj internet stranici obavještenje o javnoj raspravi i studiju uticaja iz stava 1. ovog člana, nakon objavljivanja obavještenja u jednom od dnevnih listova dok ne istekne rok za davanje primjedaba i mišljenja iz člana 70. stav 5. ovog zakona.
(8) Poziv na javnu raspravu mora biti objavljen najmanje 15 dana prije održavanja javne rasprave.“
Član 20.
U članu 70. u stavu 5. broj: „30“ zamjenjuje se brojem: „15“, a poslije riječi: „nosiocu projekta“ dodaju se riječi: „i Ministarstvu“.
Član 21.
U članu 72. u stavu 1. poslije riječi: „projekta“ dodaje se zapeta i riječi: „uz prethodnu saglasnost Ministarstva,“.
U stavu 3. poslije riječi: „kvalitet studije uticaja“ dodaju se riječi: „i uticaj projekta na životnu sredinu“.
U stavu 4. u tački v) poslije riječi: „ugovora“ riječ: „i“ briše se i dodaje zapeta.
U tački g) poslije riječi: „ovog stava“ dodaje se zapeta i nova tačka d) koja glasi:
„d) revident koji nije izradio ili revidirao najmanje jednu studiju za projekat koji je predmet revizije“.
U stavu 6. poslije riječi: „izvještajem o reviziji“ dodaje se zapeta i riječi: „u pisanoj formi u originalu (jedan primjerak) i u elektronskoj formi (pet primjeraka)“.
Stav 7. mijenja se i glasi:
„(7) Revident je odgovoran za kvalitet izvršene revizije iz stava 3. ovog člana, za tačnost i kvalitet podataka sadržanih u izvještaju o reviziji, kao i za usklađenost studije uticaja u konačnom obliku sa izvještajem o reviziji.“
Član 22.
U članu 73. u stavu 2. u tački a) poslije riječi: „izrađena“ dodaju se riječi: „i revidirana“.
U tački b) poslije riječi: „uticaja“ riječ: „i“ briše se i dodaje zapeta.
U tački v) poslije riječi: „odobravanju studije“ dodaje se zapeta i nova tačka g) koja glasi:
„g) uslovi za praćenje emisija uz određivanje metodologije i učestalosti mjerenja, ukoliko se radi o projektu iz stava 8. ovog člana“.
U stavu 5. poslije riječi: „Rješenje o odobravanju studije“ dodaje se zapeta i riječi: „osim rješenja iz stava 8. ovog člana,“.
Stav 14. mijenja se i glasi:
„(14) Ministarstvo dostavlja rješenje o odobravanju studije uticaja ili rješenje o odbijanju studije uticaja nosiocu projekta, subjektima iz člana 65. stav 1. ovog zakona i nadležnoj inspekciji i postavlja ga, zajedno sa studijom uticaja u konačnom obliku, na internet stranicu Ministarstva u periodu od 30 dana.“
Član 23.
Član 79. mijenja se i glasi:
„(1) Ukoliko se radi o projektima utvrđenim Konvencijom o procjeni okolinskih uticaja u prekograničnom kontekstu, Ministarstvo postupa po proceduri propisanoj odredbama čl. 75. do 78. ovog zakona, kada za to postoji obaveza na osnovu međunarodnih ugovora ili sporazuma i načela reciprociteta.
(2) Ako druga država obavijesti Ministarstvo o namjeri učešća u postupku procjene uticaja na životnu sredinu projekata iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo sprovodi postupak procjene uticaja, u skladu sa Konvencijom o procjeni okolinskih uticaja u prekograničnom kontekstu.“
Član 24.
https://www.anwalt-bih.de
U članu 85. u stavu 2. t. a) i b) mijenjaju se i glase:
„a) odgovornom licu (naziv, sjedište, broj telefona, mejl adresa),
b) vrsti postrojenja (tačan naziv postrojenja sa podacima o kapacitetu, veličini i/ili površini, u skladu sa propisom iz člana 81. stav 1. ovog zakona),“.
Stav 3. mijenja se i glasi:
„(3) Uz zahtjev za izdavanje ekološke dozvole iz stava 1. ovog člana prilažu se dokazi koji obavezno sadrže:
a) opis postrojenja i aktivnosti, uključujući detaljan opis proizvodnog ili radnog procesa, tehnološke i druge karakteristike,
b) opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi postrojenje, odnosno prikaz vrste i količine potrebne energije i energenata za proizvodni ili radni proces,
v) opis stanja lokacije na kojoj se nalazi postrojenje, uključujući i rezultate izvršenih indikativnih mjerenja, koji obuhvataju stepen zagađenosti vazduha, nivo buke, nivo zračenja, kvalitet površinskih voda, nivo podzemnih voda, bonitet i namjenu zemljišta, kao i sadržaj štetnih i otpadnih materija u zemljištu,
g) opis prirode i količine predviđenih emisija iz postrojenja u sve dijelove životne sredine (vazduh, voda, zemljište), odnosno prikaz vrste i količine ispuštenih gasova, vode i drugih otpadnih materija, po tehnološkim cjelinama, uključujući emisije u vazduh, ispuštanje u vodu i zemljište, buku, vibracije, svjetlost, toplotu i zračenja (jonizujuća i nejonizujuća), kao i identifikaciju značajnih uticaja na životnu sredinu i živi svijet u cjelini, kao i zdravlje ljudi za vrijeme izgradnje, redovnog rada postrojenja ili obavljanja aktivnosti,
d) opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje, smanjivanje, ublažavanje ili sanaciju štetnih uticaja na životnu sredinu, propisane ovim zakonom i drugim propisima, tretman i upravljanje otpadom i upravljanje nusproizvodima, kao i mjere u slučaju incidentnih situacija,
đ) opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama odgovornog lica, posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja koje mogu uticati na sprečavanje ili smanjivanje štetnih uticaja na životnu sredinu,
e) opis mjera planiranih za monitoring emisija u životnu sredinu, uključujući granične vrijednosti emisija propisane posebnim propisima, parametre na osnovu kojih se mogu utvrditi štetni uticaji na životnu sredinu i mjesta, način i učestalost mjerenja utvrđenih parametara,
ž) opis razmatranih alternativnih rješenja u odnosu na predloženu lokaciju i tehnologiju, kao i razloge zbog kojih se odlučilo za predložena rješenja,
z) plan upravljanja otpadom izrađen u skladu sa posebnim propisom koji reguliše upravljanje otpadom,
i) priloge (lokacijski uslovi, rješenje o odobravanju studije uticaja, vodna saglasnost, izvod iz projektne dokumentacije, sažetak tehnološkog projekta za proizvodna postrojenja, koncesioni ugovor i drugo).“
U st. 4. i 5. broj: „1.“ zamjenjuje se brojem: „3.“.
Poslije stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi:
„(7) Ovlašćeno pravno lice iz stava 5. ovog člana je odgovorno za tačnost i kvalitet podataka sadržanih u dokazima uz zahtjev za izdavanje ekološke dozvole.“
Član 25.
Poslije člana 85. dodaje se novi član 85a. koji glasi:
„Član 85a.
(1) Ministarstvo će, po službenoj dužnosti ili na inicijativu inspekcijskih organa, ovlašćenom pravnom licu koje ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zaštite životne sredine i/ili uslove za obavljanje revizije studije uticaja, staviti van snage rješenje i licencu za obavljanje navedenih poslova, ako:
a) se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je ovlašćeno pravno lice iz stava 1. ovog člana prestalo ispunjavati neki od uslova propisanih za izdavanje licenci,
b) stručne poslove obavlja suprotno ovom zakonu, podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega i posebnim propisima ili navedene poslove obavlja suprotno pravilima struke.
(2) Rješenje o stavljanju van snage rješenja i licence iz stava 1. ovog člana je konačno i izvršno danom dostavljanja pravnom licu na koje se odnosi, a objavljuju se u ’Službenom glasniku Republike Srpske’.
(3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
(4) U slučaju stavljanja van snage rješenja i licence iz stava 1. ovog člana, pravnom licu ne može se izdati nova licenca u narednih šest mjeseci.“
Član 26.
U članu 88. u stavu 1. poslije riječi: „podnosioca zahtjeva“ dodaju se riječi: „i putem svoje internet stranice“.
U stavu 2. poslije riječi: „oglasne ploče“ dodaju se riječi: „i svoje internet stranice“.
Član 27.
U članu 90. u stavu 2. u tački v) poslije riječi: „otpadom“ dodaju se riječi: „i nusproizvodima“.
U tački đ) riječi: „uslove života“ zamjenjuju se riječima: „zaštitu životne sredine“.
Član 28.
U članu 91. u stavu 1. u tački b) poslije riječi: „sredine“ riječ: „i“ briše se i dodaje zapeta.
U tački v) poslije riječi: „ekološke dozvole“ dodaje se zapeta i nova tačka g) koja glasi:
„g) utvrdi da se mjerama za zaštitu životne sredine ne mogu smanjiti niti spriječiti značajni uticaji na životnu sredinu iz predmetnog postrojenja“.
Član 29.
Član 92. mijenja se i glasi:
„(1) Odgovorno lice postrojenja koje predstavlja izvor emisija obavlja monitoring emisija, obezbjeđuje monitoring kvaliteta svih elemenata životne sredine u zoni uticaja postrojenja, učestvuje u troškovima mjerenja imisija u zoni uticaja i prati i druge uticaje svoje aktivnosti na stanje životne sredine.
(2) Učestalost monitoringa određuje organ nadležan za izdavanje ekološke dozvole u ekološkoj dozvoli, u skladu sa zakonskim, podzakonskim aktima i na osnovu najboljih raspoloživih tehnika.
(3) O rezultatima monitoringa odgovorno lice obavještava nadležni organ u postupku obnavljanja i revizije ekološke dozvole.
(4) U slučaju prekoračenja dozvoljenih graničnih vrijednosti odgovorno lice postrojenja dužno je da odmah preduzme mjere kojima će se prekoračene vrijednosti dovesti u dozvoljene vrijednosti i da izvrši vanredno mjerenje za navedene parametre, te da o preduzetim aktivnostima i izvršenim mjerenjima obavijesti nadležni inspekcijski organ i organ nadležan za izdavanje ekološke dozvole.
(5) Monitoring obavlja ovlašćeno pravno lice, u skladu sa posebnim propisima kojima se reguliše zaštita svih elemenata životne sredine.“
Član 30.
U članu 94. stav 2. mijenja se i glasi:
„(2) Obnavljanje ekološke dozvole vrši se na zahtjev odgovornog lica, koji se podnosi nadležnom organu najkasnije tri mjeseca prije isteka njenog roka, uz koji se prilažu dokazi koji su potrebni u svrhu obnavljanja i revizije uslova iz navedene dozvole.“
Član 31.
U članu 98. u stavu 1. tačka đ) mijenja se i glasi:
„đ) se utvrdi da dokazi uz zahtjev za izdavanje ekološke dozvole na osnovu kojih je dozvola izdata sadrže netačne podatke ili falsifikovana dokumenta,“.
U tački e) riječi: „za koje se izdaje“ zamjenjuju se riječima: „za koje je izdata“.
Stav 7. briše se.
Član 32.
Poslije člana 115. dodaje se novi član 115a. koji glasi:
„Član 115a.
(1) U cilju sveobuhvatnog upravljanja zaštitom životne sredine, a radi efikasnog identifikovanja, klasifikovanja, obrade, praćenja i evidencije prirodnih vrijednosti i upravljanja životnom sredinom uspostavlja se jedinstveni Informacioni sistem zaštite životne sredine Republike Srpske (u daljem tekstu: Informacioni sistem).
(2) Informacioni sistem sadrži međusobno informaciono povezane elektronske baze podataka i izvore podataka o stanju, pritiscima na životnu sredinu i prostornim obilježjima, kao i druge podatke i informacije koje su od značaja za praćenje stanja životne sredine.
(3) Informacioni sistem vodi Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske (u daljem tekstu: Fond).
(4) Poslove prikupljanja, praćenja i evidencije podataka koji se odnose na elemente životne sredine i uticaje na klimatske promjene, u smislu ovog zakona, vrše nadležni subjekti, po postupku utvrđenom propisima kojima se reguliše zaštita svih elemenata životne sredine, a koji su obavezni da podatke dostavljaju Fondu.
(5) Sadržina, način prikupljanja podataka i vođenja Informacionog sistema, metodologija, struktura, kategorija podataka, kao i način upravljanja podacima, uređuje se posebnim propisom Vlade.“
Član 33.
https://advokat-prnjavorac.com
U članu 128. u stavu 1. riječi: „prenesena ma Međuentitetsko tijelo od entiteta i Brčko Distrikta, ovim zakonom i drugim propisima“ zamjenjuju se riječima: „od interesa za Međuentitetsko tijelo“.
Stav 2. briše se.
Dosadašnji stav 3. postaje stav 2.
Član 34.
Poslije člana 131. dodaje se novi član 131a. koji glasi:
„Član 131a.
(1) Osim poslova propisanih Zakonom o inspekcijama, republički ekološki inspektor vrši poslove inspekcijskog nadzora nad:
a) ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti iz oblasti zaštite životne sredine ili revizije studije uticaja iz člana 67. stav 3. ovog zakona,
b) ispunjenosti mjera utvrđenih rješenjem o odobravanju studije iz člana 73. stav 8. ovog zakona,
v) ispunjenosti mjera utvrđenih ekološkom dozvolom iz člana 90. ovog zakona, za čije izdavanje je nadležno Ministarstvo,
g) ispunjenosti mjera utvrđenih rješenjem o prestanku važenja ekološke dozvole iz člana 98. stav 6. ovog zakona, za čije izdavanje je nadležno Ministarstvo,
d) upotrebom eko-oznake iz člana 113. ovog zakona.
(2) Ekološki inspektor jedinice lokalne samouprave vrši poslove inspekcijskog nadzora nad:
a) ispunjenosti mjera utvrđenih ekološkom dozvolom iz člana 90. ovog zakona, za čije izdavanje je nadležna jedinica lokalne samouprave,
b) ispunjenosti mjera utvrđenih rješenjem o prestanku važenja ekološke dozvole iz člana 98. stav 6. ovog zakona, za čije izdavanje je nadležna jedinica lokalne samouprave.
(3) Ekološki inspektor iz stava 2. ovog člana može obavljati i poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti republičkog ekološkog inspektora na osnovu posebnog ovlašćenja Republičke uprave za inspekcijske poslove u skladu sa posebnim propisom kojim se reguliše inspekcijski nadzor.“
Član 35.
U članu 132. u stavu 1. tačka a) mijenja se i glasi:
„a) izradi studiju uticaja suprotno članu 68. ovog zakona i dokaze uz zahtjev za izdavanje ekološke dozvole suprotno članu 85. ovog zakona,“.
U tački g) poslije riječi: „utvrđene“ dodaju se riječi: „rješenjem o odobravanju studije iz člana 73. stav 8. ovog zakona ili“.
Tačka z) mijenja se i glasi:
„z) ne obavještava nadležni organ o svakoj promjeni u radu, odnosno funkcionisanju postrojenja iz člana 96. stav 1. ovog zakona i promjeni projekta iz člana 73. stav 8. ovog zakona,“.
U tački nj) poslije riječi: „ovog zakona“ riječ: „i“ briše se i dodaje zapeta.
U tački o) poslije riječi: „ovog zakona“ dodaje se zapeta i nove t. p) i r) koje glase:
„p) obavlja djelatnosti iz oblasti zaštite životne sredine i reviziju studije uticaja, a ne ispunjava uslove propisane posebnim propisima iz člana 67. stav 3. ovog zakona,
r) ne osigura ispitivanje nivoa zagađujućih, štetnih i opasnih materija u zemljištu i ne izvrši mjere za otklanjanje i zaustavljanje zagađenja zemljišta iz člana 16. stav 4. ovog zakona“.
Član 36.
U članu 133. u tački v) poslije riječi: „utvrđene“ dodaju se riječi: „rješenjem o odobravanju studije iz člana 73. stav 8. ovog zakona ili“.
Tačka ž) mijenja se i glasi:
„ž) ne obavještava nadležni organ o svakoj promjeni u radu, odnosno funkcionisanju postrojenja iz člana 96. stav 1. ovog zakona i promjeni projekta iz člana 73. stav 8. ovog zakona,“.
Član 37.
U članu 134. poslije stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
„(3) Vlada će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti uredbu o sadržini, načinu prikupljanja podataka i vođenja Informacionog sistema zaštite životne sredine Republike Srpske, metodologiji, strukturi, kategoriji podataka, kao i načinu upravljanja podacima iz člana 115a. stav 5. ovog zakona.“
Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 4. i 5.
U dosadašnjem stavu 4. koji je postao stav 5. u tački đ) poslije riječi: „ovog zakona“ riječ: „i“ briše se i dodaje zapeta.
U tački e) poslije riječi: „ovog zakona“ dodaje se zapeta i nove t. ž), z) i i) koje glase:
„ž) Pravilnik o graničnim i remedijacionim vrijednostima zagađujućih, štetnih i opasnih materija u zemljištu iz člana 16. stav 6. ovog zakona,
z) Pravilnik o sadržaju projekta remedijacije i rekultivacije iz člana 16v. stav 3. ovog zakona,
i) Pravilnik o graničnim vrijednostima intenziteta buke iz člana 23. stav 2. ovog zakona“.
Poslije stava 5. dodaju se novi st. 6, 7. i 8. koji glase:
„(6) Rokovi koji su određeni za postupanje organa i stranaka u upravnim postupcima koji se vode na osnovu ovog zakona prestaju teći za vrijeme vanrednog stanja.
(7) Izuzetno od stava 6. ovog člana, u slučajevima javnog uvida koji se obezbjeđuje objavljivanjem dokumenata na internet stranici nadležnog organa ili se organizuje na način koji ne ugrožava bezbjednost i zdravlje lica na mjestu gdje se vrši uvid, rokovi u vezi sa organizovanjem javnog uvida ne prestaju teći i postupak se sprovodi u skladu sa ovim zakonom.
(8) Po prestanku vanrednog stanja nastavljaju teći svi rokovi iz stava 6. ovog člana i u njih se uračunava i vrijeme koje je proteklo prije proglašenja vanrednog stanja. “
Član 38.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske”.
Broj: 02/1-021-622/20 PREDSJEDNIK
Datum: 2. jul 2020. godine NARODNE SKUPŠTINE
Nedeljko Čubrilović