- Sat May 02, 2020 11:15 am
#4051
POJAM "KOLATERALA"
Pitanje:
• Što se podrazumijeva pod "kolateralom" u kontekstu člana 90. stav 2. Zakona o bankama?
Odgovor:
Pod "kolateralom" u smislu primjene člana 90. stav 2. Zakona o bankama ("Sl. novine FBiH", br. 27/2017) podrazumijeva se prvoklasni i kvalitetni kolateral definisan Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka ("Sl. novine FBiH", br. 85/2011 - prečišćen tekst, 33/2012 - ispr. i 15/2013) član 14. tač. 9) i 10).
Jednostavno rečeno, kolateral je predmet određene vrijednosti koji zajmodavac može oduzeti dužniku ako dužnik ne otplati kredit u skladu s dogovorenim uvjetima. Čest primjer za to je podizanje hipoteke, kada banka obično traži da svoju nekretninu položite kao kolateral. To znači da banka, ako ne ispunite uvjete otplate hipoteke, ima pravo preuzeti vlasništvo nad vašom nekretninom. Banka je tada može prodati kako bi nadoknadila novac koji vam je pozajmila. Kolateral služi kao jamstvo da će zajmodavcu biti vraćen iznos koji je pozajmio čak i ako dužnik ne otplati kredit prema dogovorenim uvjetima.
Traže li i središnje banke kolateral prilikom pozajmljivanja?
Da, središnje banke zahtijevaju kolateral kada pozajmljuju novac jer bi eventualni gubitci koji bi proizišli iz pozajmljivanja mogli narušiti njihov ugled i neovisnost. Kada poslovne banke traže sredstva od Eurosustava, koji čine ESB i 19 nacionalnih središnjih banaka, moraju položiti kolateral. Eurosustav objavljuje popis prihvatljivog kolaterala, koji se naziva prihvatljivom imovinom. Prihvatljiva imovina mogu biti obveznice ili drugi kratkoročni vrijednosni papiri kojima se može trgovati. Iako se ne nalazi na popisu, i druga imovina kojom se obično ne trguje, na primjer krediti nefinancijskom sektoru, može se smatrati prihvatljivim kolateralom pri pozajmljivanju od Eurosustava. Nacionalne središnje banke zadužene su za odlučivanje o prihvatljivosti imovine u skladu s okvirom kolaterala Eurosustava.
Pitanje:
• Što se podrazumijeva pod "kolateralom" u kontekstu člana 90. stav 2. Zakona o bankama?
Odgovor:
Pod "kolateralom" u smislu primjene člana 90. stav 2. Zakona o bankama ("Sl. novine FBiH", br. 27/2017) podrazumijeva se prvoklasni i kvalitetni kolateral definisan Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka ("Sl. novine FBiH", br. 85/2011 - prečišćen tekst, 33/2012 - ispr. i 15/2013) član 14. tač. 9) i 10).
Jednostavno rečeno, kolateral je predmet određene vrijednosti koji zajmodavac može oduzeti dužniku ako dužnik ne otplati kredit u skladu s dogovorenim uvjetima. Čest primjer za to je podizanje hipoteke, kada banka obično traži da svoju nekretninu položite kao kolateral. To znači da banka, ako ne ispunite uvjete otplate hipoteke, ima pravo preuzeti vlasništvo nad vašom nekretninom. Banka je tada može prodati kako bi nadoknadila novac koji vam je pozajmila. Kolateral služi kao jamstvo da će zajmodavcu biti vraćen iznos koji je pozajmio čak i ako dužnik ne otplati kredit prema dogovorenim uvjetima.
Traže li i središnje banke kolateral prilikom pozajmljivanja?
Da, središnje banke zahtijevaju kolateral kada pozajmljuju novac jer bi eventualni gubitci koji bi proizišli iz pozajmljivanja mogli narušiti njihov ugled i neovisnost. Kada poslovne banke traže sredstva od Eurosustava, koji čine ESB i 19 nacionalnih središnjih banaka, moraju položiti kolateral. Eurosustav objavljuje popis prihvatljivog kolaterala, koji se naziva prihvatljivom imovinom. Prihvatljiva imovina mogu biti obveznice ili drugi kratkoročni vrijednosni papiri kojima se može trgovati. Iako se ne nalazi na popisu, i druga imovina kojom se obično ne trguje, na primjer krediti nefinancijskom sektoru, može se smatrati prihvatljivim kolateralom pri pozajmljivanju od Eurosustava. Nacionalne središnje banke zadužene su za odlučivanje o prihvatljivosti imovine u skladu s okvirom kolaterala Eurosustava.