- Sat Feb 15, 2020 11:47 am
#3790
Ispitivanje zakonitosti odluke o nezakonitosti nenovčanih donacija političkom subjektu od strane općine
Zakonom o finanansiranju političkih stranaka zabranjeno je organima uprave na svim nivoima finansiranje političkih stranaka.
(Član 8. stav 1. tačka a) i stav 4.; član 14. stav 1., član 15. stav 2. i član 19. Zakona o finansiranju političkih stranaka; član 45. Odluke o privremenom korištenju javnih površina Općine Centar Sarajevo)
Iz obrazloženja:
Iz stanja u spisu proizilazi da je Centralna izborna komisija BiH pravilno postupila kada je utvrdila kršenje odredbi Zakona o finansiranju političkih stranaka od političke organizacije građana „N. S.“ i kada joj je izrekla jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu od 7.700,00 KM.
Kada je u pitanju utvrđena povreda iz stava 1. tačka b) izreke pobijane odluke, a to je da je žalitelj primio nenovčanu donaciju od O. C. Sarajevo u iznosu od 2.624,00 KM, netačne su tvrdnje žalitelja da je od strane navedene općine bio oslobođen plaćanja na temelju člana 45. Odluke o privremenom korištenju javnih površina. Činjenica jeste da je navedenom odlukom propisano da se naknada za zauzimanje javne površine neće naplaćivati za političke organizacije u svrhu prikupljanja potpisa i peticija, a što je naznačeno i u fakturama od 26.09.2016. godine koje je Općina Centar ispostavila žalitelju za korištenje javne površine za postavljanje info-stolova u periodu od 02.09. do 30.09.2016. godine, međutim članom 8. stav 1. tačka a) Zakona o finansiranju političkih stranaka propisano je suprotno, i to da se finansiranje političkih stranaka zabranjuje organima uprave države BiH, entiteta, kantona, Brčko distrikta BiH, te gradskim i općinskim organima. Imajući u vidu da Zakon o finansiranju političkih stranaka nesumnjivo ima veću pravnu snagu od Odluke o privremenom korištenju javnih površina, to je neosnovano isticanje žalitelja da je uopće mogao biti oslobođen plaćanja na osnovu navedene odluke. Nadalje, prema shvatanju apelacionog vijeća ovog suda, Centralna izborna komisija BiH je u pobijanoj odluci pravilno utvrdila da je žalitelj prekršio član 8. stav 4. Zakona o finansiranju političkih stranaka. Ovo iz razloga što je žalitelj primio priloge u iznosu od ukupno 3.000,00 KM od dva pravna lica, P. d.o.o. G. i R. d.o.o. G., koja su sa organima vlasti sklopila ugovore o javnim nabavkama čija vrijednost prelazi iznos od 10.000,00 KM. Naime, uvidom u dostavljene dokaze, i to Ugovor broj: 07- 2-16-3-98-43/16 od 23.05.2016. godine, utvrđeno je da je pravno lice P. d.o.o. G., od koga je žalitelj primio prilog u iznosu od 2.000,00 KM, sa Centralnom izbornom
komisijom BiH zaključilo Ugovor na iznos 49.099,05 KM za nabavku i isporuku ambalažnog materijala za provođenje Lokalnih izbora 2016. godine. S druge strane, pravno lice R. d.o.o. G., od koga je žalitelj primio prilog u iznosu od 1.000,00 KM, sklopilo je ugovore o javnim nabavkama sa G. T. na izgradnji, rekonstrukciji, asfaltiranju cesta, što je vidljivo iz akta broj: 03-14-4042/18 MH od 06.06.2018.godine koji je G. T. uputio Centralnoj izbornoj komisiji BiH, a u kome navodi da je sa pravnim licem R. d.o.o. G. u toku 2016. godine zaključio i realizovao ugovore o javnim nabavkama u vrijednosti od 1.118.591,59 KM. Sve navedeno je suprotno članu 8. stav 4. Zakona o finansiranju političkih stranaka kojim je predviđeno da privatna preduzeća koja su s organima izvršne vlasti na svim nivoima u BiH sklopila ugovor o javnoj nabavci, ne mogu finansijski pomagati političku stranku ako vrijednost ugovora u jednoj kalendarskoj godini prelazi iznos od 10.000,00 KM
I konačno, irelevantan je žaliteljev prigovor zastarjelosti pokretanja i vođenja postupka prema odredbama Zakona o prekršajima Bosne i Hercegovine iz razloga što se cjelokupan postupak pregleda, kontrole i revizije finansiranja političkih stranaka provodi isključivo po odredbama Zakona o finansiranju političkih stranaka. Tako je članom 14. stav 1. Zakona o finansiranju političkih stranaka propisano da je Centralna izborna komisija BiH nadležna da ispita slučajeve u kojima nije postupljeno u skladu s odredbama ovog zakona i može određenim licima narediti da odgovore na pitanja u pisanoj formi da bi se osigurali dokumentirani i drugi dokazi, dok je članom 15. stav 2. istog Zakona određeno da u slučaju da politička stranka ne postupi prema odredbama ovog zakona, Centralna izborna komisija BiH je nadležna za izricanje novčane kazne u skladu s ovim zakonom i Izbornim zakonom BiH. Navedene novčane kazne i njihovi iznosi za prekršaje političkih stranaka utvrđeni su članom 19. citiranog Zakona. Slijedom navedenog, i ovaj žalbeni prigovor žalitelja ocijenjen je kao neosnovan.
(Rješenje apelacionog upravnog vijeća Suda Bosne i Hercegovine, Broj: S1 3 Iž
032011 19 Iž od 28.03.2019. godine)
Zakonom o finanansiranju političkih stranaka zabranjeno je organima uprave na svim nivoima finansiranje političkih stranaka.
(Član 8. stav 1. tačka a) i stav 4.; član 14. stav 1., član 15. stav 2. i član 19. Zakona o finansiranju političkih stranaka; član 45. Odluke o privremenom korištenju javnih površina Općine Centar Sarajevo)
Iz obrazloženja:
Iz stanja u spisu proizilazi da je Centralna izborna komisija BiH pravilno postupila kada je utvrdila kršenje odredbi Zakona o finansiranju političkih stranaka od političke organizacije građana „N. S.“ i kada joj je izrekla jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu od 7.700,00 KM.
Kada je u pitanju utvrđena povreda iz stava 1. tačka b) izreke pobijane odluke, a to je da je žalitelj primio nenovčanu donaciju od O. C. Sarajevo u iznosu od 2.624,00 KM, netačne su tvrdnje žalitelja da je od strane navedene općine bio oslobođen plaćanja na temelju člana 45. Odluke o privremenom korištenju javnih površina. Činjenica jeste da je navedenom odlukom propisano da se naknada za zauzimanje javne površine neće naplaćivati za političke organizacije u svrhu prikupljanja potpisa i peticija, a što je naznačeno i u fakturama od 26.09.2016. godine koje je Općina Centar ispostavila žalitelju za korištenje javne površine za postavljanje info-stolova u periodu od 02.09. do 30.09.2016. godine, međutim članom 8. stav 1. tačka a) Zakona o finansiranju političkih stranaka propisano je suprotno, i to da se finansiranje političkih stranaka zabranjuje organima uprave države BiH, entiteta, kantona, Brčko distrikta BiH, te gradskim i općinskim organima. Imajući u vidu da Zakon o finansiranju političkih stranaka nesumnjivo ima veću pravnu snagu od Odluke o privremenom korištenju javnih površina, to je neosnovano isticanje žalitelja da je uopće mogao biti oslobođen plaćanja na osnovu navedene odluke. Nadalje, prema shvatanju apelacionog vijeća ovog suda, Centralna izborna komisija BiH je u pobijanoj odluci pravilno utvrdila da je žalitelj prekršio član 8. stav 4. Zakona o finansiranju političkih stranaka. Ovo iz razloga što je žalitelj primio priloge u iznosu od ukupno 3.000,00 KM od dva pravna lica, P. d.o.o. G. i R. d.o.o. G., koja su sa organima vlasti sklopila ugovore o javnim nabavkama čija vrijednost prelazi iznos od 10.000,00 KM. Naime, uvidom u dostavljene dokaze, i to Ugovor broj: 07- 2-16-3-98-43/16 od 23.05.2016. godine, utvrđeno je da je pravno lice P. d.o.o. G., od koga je žalitelj primio prilog u iznosu od 2.000,00 KM, sa Centralnom izbornom
komisijom BiH zaključilo Ugovor na iznos 49.099,05 KM za nabavku i isporuku ambalažnog materijala za provođenje Lokalnih izbora 2016. godine. S druge strane, pravno lice R. d.o.o. G., od koga je žalitelj primio prilog u iznosu od 1.000,00 KM, sklopilo je ugovore o javnim nabavkama sa G. T. na izgradnji, rekonstrukciji, asfaltiranju cesta, što je vidljivo iz akta broj: 03-14-4042/18 MH od 06.06.2018.godine koji je G. T. uputio Centralnoj izbornoj komisiji BiH, a u kome navodi da je sa pravnim licem R. d.o.o. G. u toku 2016. godine zaključio i realizovao ugovore o javnim nabavkama u vrijednosti od 1.118.591,59 KM. Sve navedeno je suprotno članu 8. stav 4. Zakona o finansiranju političkih stranaka kojim je predviđeno da privatna preduzeća koja su s organima izvršne vlasti na svim nivoima u BiH sklopila ugovor o javnoj nabavci, ne mogu finansijski pomagati političku stranku ako vrijednost ugovora u jednoj kalendarskoj godini prelazi iznos od 10.000,00 KM
I konačno, irelevantan je žaliteljev prigovor zastarjelosti pokretanja i vođenja postupka prema odredbama Zakona o prekršajima Bosne i Hercegovine iz razloga što se cjelokupan postupak pregleda, kontrole i revizije finansiranja političkih stranaka provodi isključivo po odredbama Zakona o finansiranju političkih stranaka. Tako je članom 14. stav 1. Zakona o finansiranju političkih stranaka propisano da je Centralna izborna komisija BiH nadležna da ispita slučajeve u kojima nije postupljeno u skladu s odredbama ovog zakona i može određenim licima narediti da odgovore na pitanja u pisanoj formi da bi se osigurali dokumentirani i drugi dokazi, dok je članom 15. stav 2. istog Zakona određeno da u slučaju da politička stranka ne postupi prema odredbama ovog zakona, Centralna izborna komisija BiH je nadležna za izricanje novčane kazne u skladu s ovim zakonom i Izbornim zakonom BiH. Navedene novčane kazne i njihovi iznosi za prekršaje političkih stranaka utvrđeni su članom 19. citiranog Zakona. Slijedom navedenog, i ovaj žalbeni prigovor žalitelja ocijenjen je kao neosnovan.
(Rješenje apelacionog upravnog vijeća Suda Bosne i Hercegovine, Broj: S1 3 Iž
032011 19 Iž od 28.03.2019. godine)