- Sat Mar 23, 2019 10:16 am
#3127
Vanredni pravni lijekovi u postupku zaštite izbornog prava
U postupku zaštite izbornog prava vanredni pravni lijekovi nisu dozvoljeni.
Iz obrazloženja:
Prema shvatanju ovog suda, u postupku zaštite izbornog prava nisu uopće dozvoljeni vanredni pravni lijekovi, kako oni propisani Zakonom o upravnom postupku („Službeni glasnik BiH“, br.: 29/02 i 12/04), tako i oni propisani Zakonom o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br.: 19/02, 88/07 i 83/08). Naime, postupak zaštite izbornog prava, kao i pravni lijekovi za zaštitu izbornog prava, propisani su Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine (Poglavlje 6) i Uputstvom o procedurama za rješavanje po prigovorima i žalbama podnesenim Centralnoj izbornoj komisiji BiH i izbornim komisijama („Službeni glasnik BiH“ br.: 37/10 i 53/10), kao posebnim propisima.
Prema odredbi člana 6.1 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (Sl.glasnik BiH
broj: 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06,
24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16), zaštitu izbornog prava osiguravaju izborne komisije i Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine. Članom 6.2 stav 1. navedenog zakona propisan je prigovor izbornim komisijama, kao redovno pravno sredstvo za zaštitu izbornog prava, dok je članom 6.6 stav 2. navedenog zakona propisana žalba Centralnoj izbornoj komisiji, kao redovni pravni lijek protiv odluka izbornih (općinskih) komisija. Prema odredbi člana 6.9 navedenog zakona, Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine je nadležan da rješava po žalbama na odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Sudski postupak po izbornim žalbama propisan je odredbama člana 76. do 82. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine.
Odredbom člana 76. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine propisano je da se protiv odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (Izborna komisija) ili Izbornog vijeća za prigovore i žalbe kojom se krši Izborni zakon Bosne i Hercegovine i propisi koje donosi Izborna komisija na osnovu zakona, može uložiti žalba Apelacionom odjeljenju. Članom 82. navedenog zakona je propisano da je odluka Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, po žalbi uloženoj zbog povrede izbornog prava, konačna i obavezujuća.
Iz navedenih odredbi proizilazi da protiv konačne, obavezujuće i pravosnažne odluke koju donese vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine po žalbi uloženoj zbog povrede izbornog prava, nisu uopće dozvoljeni vanredni pravni lijekovi, dakle ni vanredni pravni lijekovi propisani Zakonom o upravnom postupku. Ovo je u skladu i sa odredbom člana 2. Zakona o upravnom postupku Bosne i Hercegovine, kojom je propisano da se pojedina pitanja postupka za određenu upravnu oblast mogu samo izuzetno, posebnim zakonom, urediti drugačije nego što su uređena ovim zakonom, ako je to nužno za drugačije postupanje u tim pitanjima, s tim da ne mogu biti protivna načelima ovog zakona. Jedno od tih načela je i pravo na žalbu, koje je propisano članom 15. Zakona o upravnom postupku Bosne i Hercegovine, kao redovni pravni lijek, dok vanredni pravni lijekovi nisu obuhvaćeni tim načelima. Takođe, odredbom člana 40. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine propisani su samo vanredni pravni lijekovi u upravnom sporu, i to: Zahtjev za ponavljanje postupka, Zahtjev za zaštitu zakonitosti i Zahtjev za preispitivanje sudske odluke. U ovom predmetu vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine je odlučivalo u postupku po izbornim žalbama, a ne o zakonitosti konačnog upravnog akta u upravnom sporu.
(Rješenje Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 Iž 024372 17 Iž 2 od 13.02.2017. godine)
https://www.pravobih.com/
U postupku zaštite izbornog prava vanredni pravni lijekovi nisu dozvoljeni.
Iz obrazloženja:
Prema shvatanju ovog suda, u postupku zaštite izbornog prava nisu uopće dozvoljeni vanredni pravni lijekovi, kako oni propisani Zakonom o upravnom postupku („Službeni glasnik BiH“, br.: 29/02 i 12/04), tako i oni propisani Zakonom o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br.: 19/02, 88/07 i 83/08). Naime, postupak zaštite izbornog prava, kao i pravni lijekovi za zaštitu izbornog prava, propisani su Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine (Poglavlje 6) i Uputstvom o procedurama za rješavanje po prigovorima i žalbama podnesenim Centralnoj izbornoj komisiji BiH i izbornim komisijama („Službeni glasnik BiH“ br.: 37/10 i 53/10), kao posebnim propisima.
Prema odredbi člana 6.1 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (Sl.glasnik BiH
broj: 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06,
24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16), zaštitu izbornog prava osiguravaju izborne komisije i Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine. Članom 6.2 stav 1. navedenog zakona propisan je prigovor izbornim komisijama, kao redovno pravno sredstvo za zaštitu izbornog prava, dok je članom 6.6 stav 2. navedenog zakona propisana žalba Centralnoj izbornoj komisiji, kao redovni pravni lijek protiv odluka izbornih (općinskih) komisija. Prema odredbi člana 6.9 navedenog zakona, Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine je nadležan da rješava po žalbama na odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Sudski postupak po izbornim žalbama propisan je odredbama člana 76. do 82. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine.
Odredbom člana 76. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine propisano je da se protiv odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (Izborna komisija) ili Izbornog vijeća za prigovore i žalbe kojom se krši Izborni zakon Bosne i Hercegovine i propisi koje donosi Izborna komisija na osnovu zakona, može uložiti žalba Apelacionom odjeljenju. Članom 82. navedenog zakona je propisano da je odluka Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, po žalbi uloženoj zbog povrede izbornog prava, konačna i obavezujuća.
Iz navedenih odredbi proizilazi da protiv konačne, obavezujuće i pravosnažne odluke koju donese vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine po žalbi uloženoj zbog povrede izbornog prava, nisu uopće dozvoljeni vanredni pravni lijekovi, dakle ni vanredni pravni lijekovi propisani Zakonom o upravnom postupku. Ovo je u skladu i sa odredbom člana 2. Zakona o upravnom postupku Bosne i Hercegovine, kojom je propisano da se pojedina pitanja postupka za određenu upravnu oblast mogu samo izuzetno, posebnim zakonom, urediti drugačije nego što su uređena ovim zakonom, ako je to nužno za drugačije postupanje u tim pitanjima, s tim da ne mogu biti protivna načelima ovog zakona. Jedno od tih načela je i pravo na žalbu, koje je propisano članom 15. Zakona o upravnom postupku Bosne i Hercegovine, kao redovni pravni lijek, dok vanredni pravni lijekovi nisu obuhvaćeni tim načelima. Takođe, odredbom člana 40. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine propisani su samo vanredni pravni lijekovi u upravnom sporu, i to: Zahtjev za ponavljanje postupka, Zahtjev za zaštitu zakonitosti i Zahtjev za preispitivanje sudske odluke. U ovom predmetu vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine je odlučivalo u postupku po izbornim žalbama, a ne o zakonitosti konačnog upravnog akta u upravnom sporu.
(Rješenje Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 Iž 024372 17 Iž 2 od 13.02.2017. godine)
https://www.pravobih.com/