- Sat Nov 24, 2018 2:30 pm
#2735
Pravu građenja u Bosni i Hercegovini
Ukoliko planirate nešto da gradite, trebate znati da je pravo građenja ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu. Nosilac prava ima ovlaštenja da na ili ispod površine tog zemljišta sagradi vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti.
Konkretnije, pravo građenja u pravnom smislu je izjednačeno s nekretninom. Sve što se izgradi postaje vlasništvo vlasnika zemljišta bez obzira na to ko je gradio i čijim sredstvima. U našem sistemu pravo građenja osniva se na temelju pravnog posla vlasnika nekretnine koja se opterećuje, a može se osnovati i odlukom suda.
Predmet opterećenja je cijela nekretnina!
Zakon koji reguliše minimalni sadržaj ugovora o pravu građenja određen je Zakonom o stvarnim pravima.
Predmet prava građenja je zemljište ili dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži. Predmet prava građenja može biti i više zemljišta, ali samo ako se sva ta zemljišta smatraju pojedinačnom nekretninom, tj. ako su upisana u istom zemljišnoknjižnom ulošku kao jedno zemljišnoknjižno tijelo.
Nadalje, pravo građenja je istovremeno stvarno pravo na nečijem zemljištu i nekretnina u pravnom pogledu, a zgrada je njegova pripadnost kao da je ono zemljište. Pravo građenja se može otuđiti, naslijediti i opteretiti. Hipoteka na pravu građenja širi se na zgradu od početka izgradnje, na svaki element buduće zgrade od kamena temeljca. Stoga je pravo građenja svim građanima pogodno za pribavljanje kredita koji se osigurava hipotekom.
Pravo građenja u Bosni i Hercegovini nije zakonom vremenski ograničeno, ali se pravnim poslom može ograničiti, rokom ili raskidnim uslovom. Pored toga, pravo građenja prestaje: propašću objekta (zemljišta), ovlaštenikovim odreknućem, zaštitom tuđeg povjerenja u zemljišne knjige, prestankom korisnika, rasterećenjem i ukinućem. Pravne posljedice prestanka prava građenja su: uspostava pravnog jedinstva zemljišta i zgrade i obaveza vlasnika da osobi kojoj je prestalo pravo građenja plati onoliku naknadu za zgradu koliko je njegova nekretnina u prometu vrednija s tom zgradom nego bez nje.
Građevinske dozvole
Ukoliko želite da dobijete građevinsku dozvolu u općini, trebate se obratiti nadležnom Odsjeku za urbanizam koji će rješavajući po Vašim zahtjevima izdati saglasnost i odobrenje iz oblasti građenja, a sve u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju. Saglasnost za građenje se izdaje za planirano građenje objekata i infrastrukture, a koji nisu izvedeni i započeti sa izgradnjom (redovan postupak rješavanja).
Urbanistička saglasnost je upravni akt koji se donosi kada se u postupku utvrdi da se zahtjev odnosi na građenje koje je u skladu sa planovima prostornog uređenja (regulacioni planovi, urbanistički projekti, prostorni planovi).
Odobrenje za građenje (građevinska dozvola) se donosi kada se u postupku utvrdi da je investitor dostavio odgovarajuću dokumentaciju koja je navedena kao uslov u rješenju urbanističke saglasnosti. U roku važenja rješenja/odobrenja za građenje investitor je dužan da otpočne sa gradnjom predmetnog objekta – građevine, te da se nakon završetka obrati ovom organu sa zahtjevom za tehnički prijem građevine i izdavanja upotrebne dozvole.
Odobrenje za upotrebu objekta – izgrađene građevine se donosi kada se u postupku utvrdi da je građevina izvedena u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima, koji su odobreni kroz projektnu dokumentaciju u postupku izdavanja građevinske dozvole, a investitor je nakon izdavanja dužan da se obrati ovom organu sa zahtjevom za uplanjenje predmetnog objekta – građevine i knjiženje kod nadležnog suda u zemljišne knjige.
Na kraju možemo zaključiti da je pravo građenja neophodno našem pravnom sistemu. Ovo pravo je vrlo specifično zbog njegove dvostruke pravne prirode. Ono je istovremeno i ograničeno pravo na nečijem zemljištu, a i samostalna nekretnina u pravnom smislu. To dolazi do izražaja i prilikom njegovog upisa u zemljišnu knjigu. Postojanje prava građenja je u interesu i vlasnika zemljišta i nosioca tog prava. Ovaj institut je i u društvenom interesu, jer omogućava kontrolu nad stambenom izgradnjom, kao važnom komponentom socijalne stabilnosti, te sticanje sredstava za ulaganja u komunalnu infrastrukturu, ako su vlasnici opterećenog zemljišta jedinice lokalne samouprave.
Potencijalni graditelji (investitori) koji nemaju dovoljno novca za kupovinu građevinskog zemljišta će za sticanje prava građenja biti posebno zainteresovani, jer će to povećati njihovu konkurentsku sposobnost na tržištu. Isto tako, za ovo pravo će sigurno postojati i interes onih lica koja žele da ulože svoj kapital u proizvodnju ili neku drugu djelatnost za sticanje profita. Dakle, od instituta prava građenja u našem pravnom sistemu očekuju se višestruke koristi koje će se ubrzo i potvrditi u praksi.
Izvor: poslovnisvijet.ba
Ukoliko planirate nešto da gradite, trebate znati da je pravo građenja ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu. Nosilac prava ima ovlaštenja da na ili ispod površine tog zemljišta sagradi vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti.
Konkretnije, pravo građenja u pravnom smislu je izjednačeno s nekretninom. Sve što se izgradi postaje vlasništvo vlasnika zemljišta bez obzira na to ko je gradio i čijim sredstvima. U našem sistemu pravo građenja osniva se na temelju pravnog posla vlasnika nekretnine koja se opterećuje, a može se osnovati i odlukom suda.
Predmet opterećenja je cijela nekretnina!
Zakon koji reguliše minimalni sadržaj ugovora o pravu građenja određen je Zakonom o stvarnim pravima.
Predmet prava građenja je zemljište ili dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži. Predmet prava građenja može biti i više zemljišta, ali samo ako se sva ta zemljišta smatraju pojedinačnom nekretninom, tj. ako su upisana u istom zemljišnoknjižnom ulošku kao jedno zemljišnoknjižno tijelo.
Nadalje, pravo građenja je istovremeno stvarno pravo na nečijem zemljištu i nekretnina u pravnom pogledu, a zgrada je njegova pripadnost kao da je ono zemljište. Pravo građenja se može otuđiti, naslijediti i opteretiti. Hipoteka na pravu građenja širi se na zgradu od početka izgradnje, na svaki element buduće zgrade od kamena temeljca. Stoga je pravo građenja svim građanima pogodno za pribavljanje kredita koji se osigurava hipotekom.
Pravo građenja u Bosni i Hercegovini nije zakonom vremenski ograničeno, ali se pravnim poslom može ograničiti, rokom ili raskidnim uslovom. Pored toga, pravo građenja prestaje: propašću objekta (zemljišta), ovlaštenikovim odreknućem, zaštitom tuđeg povjerenja u zemljišne knjige, prestankom korisnika, rasterećenjem i ukinućem. Pravne posljedice prestanka prava građenja su: uspostava pravnog jedinstva zemljišta i zgrade i obaveza vlasnika da osobi kojoj je prestalo pravo građenja plati onoliku naknadu za zgradu koliko je njegova nekretnina u prometu vrednija s tom zgradom nego bez nje.
Građevinske dozvole
Ukoliko želite da dobijete građevinsku dozvolu u općini, trebate se obratiti nadležnom Odsjeku za urbanizam koji će rješavajući po Vašim zahtjevima izdati saglasnost i odobrenje iz oblasti građenja, a sve u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju. Saglasnost za građenje se izdaje za planirano građenje objekata i infrastrukture, a koji nisu izvedeni i započeti sa izgradnjom (redovan postupak rješavanja).
Urbanistička saglasnost je upravni akt koji se donosi kada se u postupku utvrdi da se zahtjev odnosi na građenje koje je u skladu sa planovima prostornog uređenja (regulacioni planovi, urbanistički projekti, prostorni planovi).
Odobrenje za građenje (građevinska dozvola) se donosi kada se u postupku utvrdi da je investitor dostavio odgovarajuću dokumentaciju koja je navedena kao uslov u rješenju urbanističke saglasnosti. U roku važenja rješenja/odobrenja za građenje investitor je dužan da otpočne sa gradnjom predmetnog objekta – građevine, te da se nakon završetka obrati ovom organu sa zahtjevom za tehnički prijem građevine i izdavanja upotrebne dozvole.
Odobrenje za upotrebu objekta – izgrađene građevine se donosi kada se u postupku utvrdi da je građevina izvedena u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima, koji su odobreni kroz projektnu dokumentaciju u postupku izdavanja građevinske dozvole, a investitor je nakon izdavanja dužan da se obrati ovom organu sa zahtjevom za uplanjenje predmetnog objekta – građevine i knjiženje kod nadležnog suda u zemljišne knjige.
Na kraju možemo zaključiti da je pravo građenja neophodno našem pravnom sistemu. Ovo pravo je vrlo specifično zbog njegove dvostruke pravne prirode. Ono je istovremeno i ograničeno pravo na nečijem zemljištu, a i samostalna nekretnina u pravnom smislu. To dolazi do izražaja i prilikom njegovog upisa u zemljišnu knjigu. Postojanje prava građenja je u interesu i vlasnika zemljišta i nosioca tog prava. Ovaj institut je i u društvenom interesu, jer omogućava kontrolu nad stambenom izgradnjom, kao važnom komponentom socijalne stabilnosti, te sticanje sredstava za ulaganja u komunalnu infrastrukturu, ako su vlasnici opterećenog zemljišta jedinice lokalne samouprave.
Potencijalni graditelji (investitori) koji nemaju dovoljno novca za kupovinu građevinskog zemljišta će za sticanje prava građenja biti posebno zainteresovani, jer će to povećati njihovu konkurentsku sposobnost na tržištu. Isto tako, za ovo pravo će sigurno postojati i interes onih lica koja žele da ulože svoj kapital u proizvodnju ili neku drugu djelatnost za sticanje profita. Dakle, od instituta prava građenja u našem pravnom sistemu očekuju se višestruke koristi koje će se ubrzo i potvrditi u praksi.
Izvor: poslovnisvijet.ba
- By LegaForum