BiH Pravo

SUVLASNIŠTVO

Pojam suvlasništva
Suvlasništvo postoji kada dva ili više lica imaju vlasništvo na jednoj stvari, tako da svako od tih lica ima svoj određeni idealni dio koji se može izraziti u razlomku ili procentu.
Suvlasnik se ne može odreći prava na suvlasništvo jer bi takva izjava bila ništava.

Prava suvlasnika
Svaki suvlasnik ima sljedeća ovlaštenja:
1. da raspolaže svojim dijelom - bez saglasnosti drugih suvlasnika, s tim da ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine;
2. da stvar drži u suposjedu - sa drugim suvlasnicima, srazmerno svom suvlasničkom dijelu;
3. da stvar koristi - sa ostalim suvlasnicima, srazmerno svom suvlasničkom dijelu;
4. da upravlja stvari - zajednički sa ostalim suvlasnicima, a to mogu povjeriti i nekome od suvlasnika ili nekolicini suvlasnika ili trećoj osobi. Ako se radi o poslovima redovnog upravljanja (popravke, održavanje i sl.) - potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi zajedno čine više od 1/2. Ako se ne postigne ova saglasnost, a preduzimanje posla je neophodno za redovno održavanje stvari, svaki suvlasnik može zahtjevati da o tome odluči sud. Ako se radi o poslovima koji prelaze okvire redovnog upravljanja (promjena namjene, izdavanje cijele nekretnine u suvlasništvu pod zakup, zasnivanje hipoteke, zasnivanje služnosti i sl.) - potrebna je saglasnost svih suvlasnika. Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika, a za preduzimanje poslova postoje naročito opravdani razlozi, svaki suvlasnik ima pravo da traži da o tome odluči sud.
5. da traži diobu stvari. Pravo na diobu suvlasnika ne zastarjeva.
Suvlasnik ima pravo na diobu, izuzev nevrijeme, tj. kada bi se diobom nanosila šteta stvari. (npr. ako su suvlasnici na zemljištu na kojem je nešto zasijano, pa odjednom neko od suvlasnika želi da izdvoji svoj suvlasnički dio i to pokušava da uradi u periodu kada je pšenica već izrasla. Ne može tada, jer bi izlazak geometara i drugih lica mogao da nanese štetu usjevima).

Prava na diobu suvlasnik se ne može odreći i svaki ugovor kojim se neki od suvlasnika odriče prava na diobu je ništav.
Dioba može biti fizička i civilna. Fizička dioba se vrši ako je stvar moguće fizički podijeliti. Međutim, kada je fizička dioba nemoguća, ili je moguća uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, tada sud odlučuje da se izvrši civilna dioba, na način da se izvrši prodaja stvari, nakon čega će se novac dobijen prodajom podijeliti suvlasnicima srazmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima. Ako prodaja ne uspije, sud može odrediti da se cijela stvar dodjeli jednom od suvlasnika uz obavezu da ostalim suvlasnicima isplati naknadu prometne vrijednosti njihovih suvlasničkih dijelova. Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ostali suvlasnici jamče za pravne i fizičke nedostatke stvari samo do visine svog suvlasničkog dijela. Ovo pravo se gasi protekom 3 godine od dana izvršene diobe.

Troškove korištenja, upravljanja i održavanja kao i ostale terete koji se odnose na cijelu stvar, suvlasnici snose zajednički, srazmjerno veličini svog suvlasničkog dijela.

Od suvlasništva treba razlikovati zajedničko vlasništvo!

Izvor: advokat

Postovanje. imam pitanje na ovu temu. Moja zgrada koja se vodi na jednoj KČ i ima 2 zasebna ulaza. ja hoću da dio zajedničkih prostorija pripojim svom stanu. u procesu pripajanja vršiće se i dio građevinskih radova, podizanje nivoa zajednickih prostorija na nivo mog stana, i nista od navedenog ne utiče na funkcionalnost zajednickih prostorija. Da li ja moram imati saglasnost svih stanara iz oba ulaza, ili samo saglasnost svih stanara iz mog ulaza? koji je pravni postupak da bih ja stekao pravo vlasnistva na dograđenom dijelu zajednickih prostorija ( ako moze ovaj dio detaljno, ko, kako kojim pravnim postupkom, sudjeluje u pravnom procesu, da li to ukljucuje notara...da li je dovoljna saglsnost svih sustanara ovjerena kod notara ili to mora imati formu nekog ugovora???)

Sa druge strane moze li se primjeniti zakon o služenosti, u kom kontekstu bi to bilo, kakve bih ja imao ovlasti i da li bih mogao upisati u zemljisnu knjigu kao vlasnistvo ili?

Bio bih zahvalan na savjetu

Po ovome što ste napisali definitivno je potrebna suglasnost svih suvlasnika

Pozdrav!
Moja zgrada, odnosno moj stan u zgradi, se nalazi na parceli velicine 1096 kvadrata, zgrada ima sve dozvole , propisno je etazirana , ali u lokcijskoj dozvoli je navedeno kako zemisljte koje pripada zgradi za redovnu upotrebu, sa jasno naznacenim dimenzijama, iznosi 998 kvadrata.
Znaci na toj parceli je ostalo 98 kvadrata koje po rjesenju iz opcine, koje smo dobili po zahtjevu da se odredi povrsina za redovnu upotrebu, ne pripada toj povrsini .
E sad prvotni vlasnik cijele parcele, na kojoj je napravio zgradu, taj ostatni dio od 98 kvadrata prodaje , gdje bi neki stanari napravili parkirna mjesta.
Problem je sto drugi stanari smatraju kako to automatizmom pripada svim suvlasnicima stanova.
Postoji li mogucnost da se ta parcela sada pocijepa i da se to ostatno zemljiste proda?

Dodatna stvar je to sto sam pregledom na katastar.ba vidio kako se jedan vlasnik stana upisao u katastru ka posjednik dijela parcele gdje stoji kako je njegov udio 84/ 1289 , ne znam odkud sad tih 1289, a 84 je povrsina njegovog stana.