BiH Pravo

Bjanko mjenica u Bosni i Hercegovini

Često u praksi, kako od kolega studenata tako i od poslovnih saradnika, čujem pitanja poput “Šta je to zapravo bjanko mjenica? – Kako izgleda bjanko mjenica? Kako popuniti bjanko mjenicu?”. Kako je ovo nastavak ranijeg članka u kojem su definisani osnovni pojmovi mjenice i poslovanja mjenicom to ćemo u nastavku pisati samo o bjanko mjenici.

Jedna od važnijih podjela mjenice je s obzirom na strogost forme u kojoj se mjenica izdaje gdje razlikujemo potpune i bjanko mjenice.

Potpuna mjenica postoji u slučaju kada trasant, u trenutku izdavanja, unese u mjenicu sve bitne elemente predviđene zakonom. Naknadno se u ovakvu mjenicu mogu unositi samo nebitni elementi koji ne utiču na punovažnost mjenice.

Blanko (bjanko) mjenica postoji u slučaju kada izdavalac ne popuni sve bitne elemente u trenutnku izdavanja mjenice. Na ovakvu mjenicu izdavalac stavlja samo potpis i podatke (ime i prezime, adresu i JMB ). Prema „teoriji propuštanja“ potpisom na bjanko mjenici njen izdavalac je ovlastio svakog savjesnog i zakonitog imaoca da naknadno unese sve ostale bitne mjenične elemente.

Obzirom da se u poslovanju najviše „problema“ pojavljuje kod bjanko mjenice, to ćemo ukazati na neke osnovne probleme u poslovanju, kao i primjere iz sudske prakse.

Bjanko mjenica

Najvažnije je napomenuti da bjanko mjenica nije posebno regulisana Zakonom o mjenici, već se samo u stavu 2. člana 18. navodi da je to mjenica koje je u vrijeme izdavanja bila „nepotpuna“

Iz navedenog, indirektno, proizilazi da bjanko mjenica nije mjenica u smislu Zakona o mjenici jer ne sadrži sve bitne sastojke. Za bjanko mjenicu je bitno da ju je potpisao trasant trasirane mjenice, odnosno izdavalac vlastite mjenice. Bjanko mjenica postaje mjenicom tek kada „ovlaštene osoba“ ispuni preostali zakonom predviđeni sadržaj mjenice. Znači, kod izdavanja bjanko mjenice trasant mora ovlastiti imatelja mjenice da ispuni potreban sadržaj bjanko mjenice kako bi ona postala mjenica u smislu Zakona o mjenici.
Kako, i iz kojih razloga je nastala bjanko mjenica?

Bjanko mjenica je nastala u praksi iz razloga što u vrijeme izdavanja trasant ili imatelj mjenice ne poznaje sve predviđene sastojke, odnosno neophodne činjenice koje je potrebno u istu unijeti.

U pravilu, bjanko mjenica se izdaje radi osiguranja potraživanja, dok rijetko ili nikako kao sredstvo plaćanja. Mjenica koja je samo djelimično ispunjena, a imatelj nema posebnog ovlaštenja da ispuni mjenicu ne smatra se mjenicom u smislu Zakona o mjenici, već ništavom mjenicom (stav sudske prakse suda u Hrvatskoj leži na stanovištu da se mjenica u tom slučaju može popuniti u skladu sa uslovima i rokovima otplate iz osnovnog-glavnog ugovora).
Indosiranje bjanko mjenice – da ili ne?

Rijetko je poznato da se bjanko mjenica može čak i indosirati, ali se to ne proporučuje iz razloga što u pravilu imatelj mjenice ne može prenijeti putem mjeničnog prava indosiranjem i ovlaštenje za ispunjenje preostalog dijela mjenice, osim ako to izričito nije dogovoreno sa izdavaocem, odnosno trasantom.

Ovisno o mjestu gdje se nalazi potpis izdavaoca, bjanko mjenica se može popuniti kao trasirana ili vlastita mjenica. Ako je bjanko mjenica potpisana bilo gdje osim na mjestu gdje se potpisuje trasant ili izdavatelj, takva bjanko mjenica se može ispuniti kao trasirana mjenica upisivanjem imena potpisnika na bjanko mjenici kao trasat, i time lice postaje potpisnik i akceptant ili avalist. Također, potpis avalista se može dopuniti na način da jamči za trasanta ili akceptanta.
Postupak popunjavanja bjanko mjenice

S obzirom na to da je ovo jedna od najvažnijih “faza” u poslovanju sa bjanko mjenicom ovu temu obradićemo u budućim člancima.

Imam pitanje vezano za bjanko mjenicu izdatu sa ciljem osiguranja potrazivanja:
sta ako vjestak ekonomske struke u parnicnom postupku utvrdi da je iznos na mjenici netacno obracunat (iznos je bio naknadno upisan)?
Da li je tada mjenica validna ili se moze samo oslanjati na ugovor iz osnovnog posla?