- Sun Apr 09, 2017 6:57 pm
#1838
Priznanje strane sudske presude u Bosni i Hercegovini
Preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com/priznanj ... a-BiH.html
Priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka u Bosni I Hercegovini
“Priznanje i izvršenje stranih odluka u Bosni I Hercegovini regulirano je Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja (ZMPP), kojim se strana sudska odluka izjednačuje sa odlukom domaćeg suda i proizvodi dejstvo u Bosni i Hercegovini, samo ako je prizna naš sud Bosne I Hercegovine.” Strana odluka proizvodi pravno dejstvo u skladu sa dejstvom domaće odluke i uslovima pod kojima se izjednačava sa domaćom odlukom. Izjednačiti stranu i domaću odluku znači priznati joj u formalnom smislu svojstvo izvršne isprave, na osnovu čega se pokreće izvršni postupak po imovinskopravnom zahtjevu. Na osnovu toga može se pokrenuti postupak izvršenja odluke ili postupak upisa statusnih promjena stanja u registru. Pravno dejstvo proizvodi izreka odluke kojom se zasnivaju, mijenjaju ili prestaju neka statusna, porodična ili imovinska prava i obaveze. Nakon priznanja strane sudske odluke ona proizvodi ista meterijalnopravna i procesnopravna dejstva kao i da je odluka donesena u Bosni i Hercegovini, odluka Strana sudska odluka koja je stekla svojstvo izvršne isprave u procesu prinudnog izvršenja podliježe normama domaćeg zakona Bosne i Hercegovine i može se sprovoditi samo nakon što je priznata kao izvršna u posebnom postupku kod nas u Bosni i Hercegovini. “Upodobljavanje strane odluke u domaći pravni sistem ne podrazumijeva i priznanje pravnog dejstva obrazloženja odluke po stranom pravu”.
Strana kompanija ili strano fizičko lice bi moglo da pomisli da je uspjela u pregovorima ako ubjedi ugovornu stranu iz Bosne I Hercegovine da prihvati nadležnost suda u njegove države (inostranstva). Naprotiv strana kompanija odnosno strano fizičko lice, sebi je obezbjedila sudsku presudu koja nije izvršiva nad dužnikom u Bosni I Hercegovini, jer takvu stranu sudsku odluku, je prvo neophodno priznati u Bosni I Hercegovini pred nadležnim sudom, a tek onda nakon priznanja, pokrenuti postupak izvršenja strane sudske odluke u Bosni I Hercegovini.
Izbor klauzule o riješavanju sporova nije samo pitanje toga da li stranka više voli da riješava sporove pred sudom ili pred arbitražom. Smisao te klauzule je da obezbedi strankama brz, pouzdan, dostupan i cjenovno najpovoljniji način rešavanja sporova. Istovremeno, ona treba da obezbedi da se sudski postupak/arbitraža okonča donošenjem pravosnažne odluke koja će biti izvršiva u jurisdikciji u kojoj se nalazi najveći dio imovine dužnika. U suprotnom, ova klauzula neće imati previse smisla.
Priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka u Bosni i Hercegovini
U sporovima sa stranim elementom, stranke mogu izabrati nadležnost stra- nog suda. Ali da bi se presuda tog stranog suda izvršila u Bosni I Hercegovini, neophodno je da je priznaju domaći sudovi u posebnom van- parničnom postupku. Nakon priznanja, strana sudska odluka ima snagu domaće sudske odluke i izvršna je.“
Pokretanje postupka priznavanja strane sudske odluke / strane arbitražne odluke u građanskim stvarima u Bosni i Hercegovini:
Postupak priznavanja stranih sudskih odluka i stranih arbitražnih odluka pokreće se prijedlogom ovlaštenog lica odnosno njegovog advokata. Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima izričito predviđa da je priznavanje strane sudske odluke u statusnim stvarima ovlašten tražiti svako ko ima pravni interes, dakle i osobe koje nisu bile lično stranke u postupku. Najčešći slučajevi priznanja stranih sudskih odluka se odnose na porodične odnose (odluke u bračnom sporu, alimentacije, sporove radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva i materinstva, usvojenja), privredne sudske sporove kao i privredne arbitražne sporove, sudske odluke o isplati novčanog iznosa nastale iz ugovornih obaveza domaćeg i inostranog pravnog lica, predmete sa zaostavštinom, i druge vrste stranih sudskih odluka.
Ustavno pravilo koje se mora neposredno i primarno primjenjivati u svim postupcima je da se svakom mora omogučiti da učestvuje u postupku u kome se odlučuje o njegovim pravima, a samo se pravo na žalbu može nadomjestiti nekim drugim pravnim sredstvom.
Postupak priznavanja stranih sudskih i arbitražnih odluka pokreće se prijedlogom ovlaštenoga lica odnosno njegovog advokata.
Za priznavanje i izvršenje stranih sudskih odluka i stranih arbitražnih odluka mjesno je nadležan sud na čijem području treba sprovesti postupak priznavanja odnosno izvršenja.
Za priznavanje stranih sudskih odluka i stranih arbitražnih odluka mjesno je nadležan sud na čijem području treba provesti postupak priznanja odnosno izvršenja.
Nadležnost Kantonalnog suda / Okružnog suda u Bosni i Hercegovini da odlučuje o priznanju odluka stranih sudova, stranih trgovačkih sudova i stranih arbitraža određena je Zakonom o sudovima u Federacije BiH / Zakonom o sudovima Republike Srpske.
Postupak priznavanja se provodi po odredbama entitetskog Zakona o vanparničnom postupku, u kojem se shodno primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako zakonom nije drugačije određeno, kao i Zakon o rješavanju sukoba Zakona sa propisima drugih zemalja („Sl. novine SFRJ“ 43/82, 72/82), te Uredbe sa zakonskom snagom o priznavanju i primjeni saveznih zakona koji se u BiH primjenjuju kao republički propisi („Sl. novine Republike Bosne i Hercegovine“ broj: 2/92).
Ukoliko se radi o državama potpisnicama Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 05.10.1961 (Convention de la Haye du 5 octobre 1961), javne isprave izdate u stranim državama imaju pravnu važnost u Bosni i Hercegovini ukoliko su ovjerene pečatom Apostille, bez potrebe dalje nadovjere i ukoliko se radi o ispravama navedenim u čl. 1 citirane konvencije među koje spadaju i isprave koje je izdao ili ovjerio notar.
Pravnu važnost u Bosni i Hercegovini na osnovu važećih biletarnih ugovora imaju javne isprave uključujući i ovjerene punomoći za koje nisu potrebne dodatne nadovjere izdane od nadležnih oragana u slijedećim državama: Republici Hrvatskoj, Austriji, Bugarskoj, Belgiji Češkoj, Slovačkoj, Libiji, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Kipru, Mađarskoj, Mongolij, Poljskoj, Ruskoj Federaciji, Rumuniji, Srbiji i Crnoj Gori.
Kanada nije zemlja potpisnica Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 05.10.1961 tako da nema Apostille pečat i u tom slučaju je potrebno da sudsku odluku čije se priznanje traži ovjeri Ambasada Bosne i Hercegovine u Kanadi kao najlakši način.
U kojem slučajevima se neče izvršiti priznanje strane sudske odluke u BIH ?:
Nadležni Kantonalni sud / Okružni sud odbiće priznavanje strane sudske odluke, odosno strane arbitražne odluke u slijedećim slučajevima:
• Ako je u suprotnosti sa osnovama društvenog uređenja utvrđenim u Ustavu Bosne i Hercegovine,
• Ako se povodom prigovora lica protiv koga je ta odluka donesena utvrdi da to lice nije moglo učestvovati u postupku zbog nepravilnosti u postupku (zbog toga što mu poziv, tužba ili rješenje kojim je započet postupak nije bilo lično dostavljeno, odnosno što uopšte nije ni pokušano lično dostavljanje. Osim ako se na bilo koji način upustio u raspravljanje o glavnoj stvari u prvostepenom postupku),
• Ako je u istoj stvari sud ili drugi organ Bosne i Hercegovine donio pravosnažnu odluku (res judicata) ili ako je u Bosni i Hercegovini priznata neka druga strana sudska odluka koja je donesena u istoj pravnoj stvari, i to do pravosnažnog okončanja parnice,
• Ako u odnosnoj stvari postoji isključiva nadležnost suda ili drugog organa Bosne i Hercegovine, ako tuženi traži priznavanje strane sudske odluke koja je donesena u bračnom sporu ili ako to traži tužilac a tuženi se ne protivi, isključiva nadležnost suda Bosne i Hercegovine nije smetnja za priznanje te odluke,
Ako ne postoji uzajamnost. Postojanje uzajamnosti u pogledu priznavanja strane sudske odluke pretpostavlja se dok se suprotno ne dokaže, a u slučaju sumnje u postojanje te uzajamnosti, objašnjenje daje organ uprave nadležan za pravosuđe.
Nepostojanje uzajamnosti nije smetnja za priznanje strane sudske odluke donesene u bračnom sporu i u sporu radi utvrđivanja i osporavanja očinstva ili materinstva, kao i ako priznanje ili izvršenje strane sudske odluke traži državljanin Bosne i Hercegovine.
U slučajevima da je po podnijetom prijedlogu za priznavanje strane sudske odluke boravište protivnika predlagača nepoznato, a nema punomoćnika (kao što je u praksi najčešće Priznavanje stranih sudskih odluka o razvodu braka), primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku o postavljanju privremenog zastupnika. Troškove ovog postupka prethodno treba da predujmi predlagač zahtjeva za priznanje strane sudske odluke.
Protiv rješenja o priznavanju odnosno izvršenju odluke stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostavljanja rješenja, o kojoj odlučuje drugostepeni sud - Vrhovni sud Federacije BiH / Vrhovni sud Republike Srpske.
Po donijetoj odluci bilo bi dopušteno i vođenje postupka za povraćaj u pređašnje stanje, ako i ponavljanje postupka.g.)
Autor: https://advokat-prnjavorac.com
Preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com/priznanj ... a-BiH.html
Priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka u Bosni I Hercegovini
“Priznanje i izvršenje stranih odluka u Bosni I Hercegovini regulirano je Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja (ZMPP), kojim se strana sudska odluka izjednačuje sa odlukom domaćeg suda i proizvodi dejstvo u Bosni i Hercegovini, samo ako je prizna naš sud Bosne I Hercegovine.” Strana odluka proizvodi pravno dejstvo u skladu sa dejstvom domaće odluke i uslovima pod kojima se izjednačava sa domaćom odlukom. Izjednačiti stranu i domaću odluku znači priznati joj u formalnom smislu svojstvo izvršne isprave, na osnovu čega se pokreće izvršni postupak po imovinskopravnom zahtjevu. Na osnovu toga može se pokrenuti postupak izvršenja odluke ili postupak upisa statusnih promjena stanja u registru. Pravno dejstvo proizvodi izreka odluke kojom se zasnivaju, mijenjaju ili prestaju neka statusna, porodična ili imovinska prava i obaveze. Nakon priznanja strane sudske odluke ona proizvodi ista meterijalnopravna i procesnopravna dejstva kao i da je odluka donesena u Bosni i Hercegovini, odluka Strana sudska odluka koja je stekla svojstvo izvršne isprave u procesu prinudnog izvršenja podliježe normama domaćeg zakona Bosne i Hercegovine i može se sprovoditi samo nakon što je priznata kao izvršna u posebnom postupku kod nas u Bosni i Hercegovini. “Upodobljavanje strane odluke u domaći pravni sistem ne podrazumijeva i priznanje pravnog dejstva obrazloženja odluke po stranom pravu”.
Strana kompanija ili strano fizičko lice bi moglo da pomisli da je uspjela u pregovorima ako ubjedi ugovornu stranu iz Bosne I Hercegovine da prihvati nadležnost suda u njegove države (inostranstva). Naprotiv strana kompanija odnosno strano fizičko lice, sebi je obezbjedila sudsku presudu koja nije izvršiva nad dužnikom u Bosni I Hercegovini, jer takvu stranu sudsku odluku, je prvo neophodno priznati u Bosni I Hercegovini pred nadležnim sudom, a tek onda nakon priznanja, pokrenuti postupak izvršenja strane sudske odluke u Bosni I Hercegovini.
Izbor klauzule o riješavanju sporova nije samo pitanje toga da li stranka više voli da riješava sporove pred sudom ili pred arbitražom. Smisao te klauzule je da obezbedi strankama brz, pouzdan, dostupan i cjenovno najpovoljniji način rešavanja sporova. Istovremeno, ona treba da obezbedi da se sudski postupak/arbitraža okonča donošenjem pravosnažne odluke koja će biti izvršiva u jurisdikciji u kojoj se nalazi najveći dio imovine dužnika. U suprotnom, ova klauzula neće imati previse smisla.
Priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka u Bosni i Hercegovini
U sporovima sa stranim elementom, stranke mogu izabrati nadležnost stra- nog suda. Ali da bi se presuda tog stranog suda izvršila u Bosni I Hercegovini, neophodno je da je priznaju domaći sudovi u posebnom van- parničnom postupku. Nakon priznanja, strana sudska odluka ima snagu domaće sudske odluke i izvršna je.“
Pokretanje postupka priznavanja strane sudske odluke / strane arbitražne odluke u građanskim stvarima u Bosni i Hercegovini:
Postupak priznavanja stranih sudskih odluka i stranih arbitražnih odluka pokreće se prijedlogom ovlaštenog lica odnosno njegovog advokata. Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima izričito predviđa da je priznavanje strane sudske odluke u statusnim stvarima ovlašten tražiti svako ko ima pravni interes, dakle i osobe koje nisu bile lično stranke u postupku. Najčešći slučajevi priznanja stranih sudskih odluka se odnose na porodične odnose (odluke u bračnom sporu, alimentacije, sporove radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva i materinstva, usvojenja), privredne sudske sporove kao i privredne arbitražne sporove, sudske odluke o isplati novčanog iznosa nastale iz ugovornih obaveza domaćeg i inostranog pravnog lica, predmete sa zaostavštinom, i druge vrste stranih sudskih odluka.
Ustavno pravilo koje se mora neposredno i primarno primjenjivati u svim postupcima je da se svakom mora omogučiti da učestvuje u postupku u kome se odlučuje o njegovim pravima, a samo se pravo na žalbu može nadomjestiti nekim drugim pravnim sredstvom.
Postupak priznavanja stranih sudskih i arbitražnih odluka pokreće se prijedlogom ovlaštenoga lica odnosno njegovog advokata.
Za priznavanje i izvršenje stranih sudskih odluka i stranih arbitražnih odluka mjesno je nadležan sud na čijem području treba sprovesti postupak priznavanja odnosno izvršenja.
Za priznavanje stranih sudskih odluka i stranih arbitražnih odluka mjesno je nadležan sud na čijem području treba provesti postupak priznanja odnosno izvršenja.
Nadležnost Kantonalnog suda / Okružnog suda u Bosni i Hercegovini da odlučuje o priznanju odluka stranih sudova, stranih trgovačkih sudova i stranih arbitraža određena je Zakonom o sudovima u Federacije BiH / Zakonom o sudovima Republike Srpske.
Postupak priznavanja se provodi po odredbama entitetskog Zakona o vanparničnom postupku, u kojem se shodno primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako zakonom nije drugačije određeno, kao i Zakon o rješavanju sukoba Zakona sa propisima drugih zemalja („Sl. novine SFRJ“ 43/82, 72/82), te Uredbe sa zakonskom snagom o priznavanju i primjeni saveznih zakona koji se u BiH primjenjuju kao republički propisi („Sl. novine Republike Bosne i Hercegovine“ broj: 2/92).
Ukoliko se radi o državama potpisnicama Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 05.10.1961 (Convention de la Haye du 5 octobre 1961), javne isprave izdate u stranim državama imaju pravnu važnost u Bosni i Hercegovini ukoliko su ovjerene pečatom Apostille, bez potrebe dalje nadovjere i ukoliko se radi o ispravama navedenim u čl. 1 citirane konvencije među koje spadaju i isprave koje je izdao ili ovjerio notar.
Pravnu važnost u Bosni i Hercegovini na osnovu važećih biletarnih ugovora imaju javne isprave uključujući i ovjerene punomoći za koje nisu potrebne dodatne nadovjere izdane od nadležnih oragana u slijedećim državama: Republici Hrvatskoj, Austriji, Bugarskoj, Belgiji Češkoj, Slovačkoj, Libiji, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Kipru, Mađarskoj, Mongolij, Poljskoj, Ruskoj Federaciji, Rumuniji, Srbiji i Crnoj Gori.
Kanada nije zemlja potpisnica Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 05.10.1961 tako da nema Apostille pečat i u tom slučaju je potrebno da sudsku odluku čije se priznanje traži ovjeri Ambasada Bosne i Hercegovine u Kanadi kao najlakši način.
U kojem slučajevima se neče izvršiti priznanje strane sudske odluke u BIH ?:
Nadležni Kantonalni sud / Okružni sud odbiće priznavanje strane sudske odluke, odosno strane arbitražne odluke u slijedećim slučajevima:
• Ako je u suprotnosti sa osnovama društvenog uređenja utvrđenim u Ustavu Bosne i Hercegovine,
• Ako se povodom prigovora lica protiv koga je ta odluka donesena utvrdi da to lice nije moglo učestvovati u postupku zbog nepravilnosti u postupku (zbog toga što mu poziv, tužba ili rješenje kojim je započet postupak nije bilo lično dostavljeno, odnosno što uopšte nije ni pokušano lično dostavljanje. Osim ako se na bilo koji način upustio u raspravljanje o glavnoj stvari u prvostepenom postupku),
• Ako je u istoj stvari sud ili drugi organ Bosne i Hercegovine donio pravosnažnu odluku (res judicata) ili ako je u Bosni i Hercegovini priznata neka druga strana sudska odluka koja je donesena u istoj pravnoj stvari, i to do pravosnažnog okončanja parnice,
• Ako u odnosnoj stvari postoji isključiva nadležnost suda ili drugog organa Bosne i Hercegovine, ako tuženi traži priznavanje strane sudske odluke koja je donesena u bračnom sporu ili ako to traži tužilac a tuženi se ne protivi, isključiva nadležnost suda Bosne i Hercegovine nije smetnja za priznanje te odluke,
Ako ne postoji uzajamnost. Postojanje uzajamnosti u pogledu priznavanja strane sudske odluke pretpostavlja se dok se suprotno ne dokaže, a u slučaju sumnje u postojanje te uzajamnosti, objašnjenje daje organ uprave nadležan za pravosuđe.
Nepostojanje uzajamnosti nije smetnja za priznanje strane sudske odluke donesene u bračnom sporu i u sporu radi utvrđivanja i osporavanja očinstva ili materinstva, kao i ako priznanje ili izvršenje strane sudske odluke traži državljanin Bosne i Hercegovine.
U slučajevima da je po podnijetom prijedlogu za priznavanje strane sudske odluke boravište protivnika predlagača nepoznato, a nema punomoćnika (kao što je u praksi najčešće Priznavanje stranih sudskih odluka o razvodu braka), primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku o postavljanju privremenog zastupnika. Troškove ovog postupka prethodno treba da predujmi predlagač zahtjeva za priznanje strane sudske odluke.
Protiv rješenja o priznavanju odnosno izvršenju odluke stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostavljanja rješenja, o kojoj odlučuje drugostepeni sud - Vrhovni sud Federacije BiH / Vrhovni sud Republike Srpske.
Po donijetoj odluci bilo bi dopušteno i vođenje postupka za povraćaj u pređašnje stanje, ako i ponavljanje postupka.g.)
Autor: https://advokat-prnjavorac.com
- By LegaForum