- Sat Sep 05, 2015 12:30 pm
#2
OSNIVANJE SUDA BIH
U cilju borbe protiv terorizma, ratnih zločina, trgovine ljudima, organizovanog i privrednog kriminala, neophodno je bilo osnovati Sud BiH koji će, između ostalog, djelovati na ujednačavanju i zaštiti standarda u suđenju.
Parlament Bosne i Hercegovine je dana 3. jula 2002. godine usvojio Zakon o Sudu BiH, kojeg je 12. novembra 2000. godine proglasio Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.
Zakonom o Sudu BiH su propisane nadležnosti Suda BiH i odnose se na: krivičnu, upravnu i apelacionu nadležnost.
U okviru krivičnih postupaka Sud BiH ima nadležnost za krivična djela propisana zakonima BiH, a to su, između ostalog, djela ratnih zločina, organizovanog i privrednog kriminala, te korupcije.
Upravna nadležnost podrazumijeva da Sud BiH presuđuje u predmetima koji se odnose na odluke donesene od strane institucija BiH i drugih organizacija zaduženih za javne funkcije, na primjer, imovinskih sporova vezanih za obavljanje javnih funkcija između države i entiteta, povrede izbornog zakona, itd.
Predsjednika Suda BiH postavlja Visoko sudsko i tužilačko vijeće , a njegov mandat traje 6 (šest) godina , te može ponovo biti imenovan. Pored predsjednika Suda, VSTV imenuje i ostale sudije, sudije porotnike i dodatne sudije u Sudu BiH. Ukupno ima 34 sudije, od kojih su 20 domaćih sudija i 14 stranih.
Predsjednika Suda BiH postavlja Visoko sudsko i tužilačko vijeće , a njegov mandat traje 6 (šest) godina , te može ponovo biti imenovan. Pored predsjednika Suda, VSTV imenuje i ostale sudije, sudije porotnike i dodatne sudije u Sudu BiH. Ukupno ima 34 sudije, od kojih su 20 domaćih sudija i 14 stranih.
Predsjednik Suda BiH odgovoran je za:
predstavljanje Suda BiH u odnosima s državnim tijelima i organizacijama;
raspoređivanje sudija u odjele i vijeća;
određivanje zamjene za sudiju u slučaju izuzeća sudije;
određivanje datuma sjednica, vođenje predmeta i raspoređivanje predmeta članovima Suda BiH i, po potrebi, određivanje nadležnog odjela;
sazivanje i rukovođenje radom Opće sjednice Suda BiH;
izvršenje budžeta Suda BiH;
rukovođenje osobljem Suda BiH.
Kada je u pitanju budžet Suda BiH, po zahtjevu Ministarstva za financije i trezor BiH, Sud BiH u augustu tekuće godine podnosi prijedlog budžeta za slijedeću godinu. Ministarstvo dostavlja prijedlog budžeta na usvajanje Parlamentu BiH koji usvaja konačni iznos budžeta. Sredstva se osiguravaju iz prihoda BiH.
Zakon o slobodnom pristupu informacijama osigurava javnosti uvid u rad Suda BiH. Prema tom zakonu suđenja su otvorena za javnost, što znači da građani i novinari imaju pravo da prisustvuju suđenjima. Osim toga, javnost ima pravo uvida u dokumente koji su javni, kao što su: potvrđene optužnice, presude, različita sudska rješenja,odluke i slično. Naravno, postoje slučajevi kada sudsko vijeće može donijeti odluku da u interesu zaštićenog svjedoka ili određenih podataka povjerljive prirode, suđenje bude zatvoreno za javnost ili se određeni dokumenti iz istih razloga ne mogu dati na uvid građanima ili novinarima.
NADLEŽNOSTI SUDA BIH
Zakonima Bosne i Hercegovine u nadležnost Suda BiH je stavljeno odlučivanje u krivičnim, upravnim i parničnim stvarima, ali i nadležnost za preispitivanje prvostepenih i drugostepenih sudskih odluka povodom pravnih lijekova, pod uslovima i u postupku propisanim zakonom, tj. apelaciona nadležnost.
Krivična nadležnost
U krivičnim stvarima Sud je nadležan da u prvom stepenu sudi :
za krivična djela utvrđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine i drugim zakonima Bosne i Hercegovine;
za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH kada ta krivična djela:
a) ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državnu sigurnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine;
b) mogu imati ozbiljne i štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Brčko distrikta BiH.
Osim nadležnosti da presuđuje u prvom stepenu, Sud je nadležan da odlučuje po:
žalbama protiv presuda ili odluka Suda donijetih u krivičnim predmetima;
vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka Suda u krivičnim predmetima.
Osim toga, nadležnosti Suda su slijedeće:
da zauzima konačan i pravno obavezujući stav vezan za provođenje zakona Bosne i Hercegovine i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brčko distrikta BiH kojem je povjereno provođenje zakona Bosne i Hercegovine;
da donosi praktična uputstva za primjenu krivičnog materijalnog prava Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenja zakona i običaja ratovanja, te pojedinačnom krivičnom odgovornošću u vezi sa ovim djelima, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili suda Brčko distrikta BiH;
da odlučuje o pitanjima koja se tiču p rovođenja međunarodnih i međuentitetskih krivičnih propisa, uključujući i odnose sa Interpolom i drugim međunarodnim policijskim organima, kao što su transfer osuđene osobe, izručenje i predaja osoba koje druga država, odnosno međunarodni sud ili tribunal zahtijevaju od bilo kojeg organa na teritoriji Bosne i Hercegovine;
da rješava sukob nadležnosti između sudova entiteta, između sudova entiteta i suda Brčko distrikta BiH, te između Suda i bilo kojeg drugog suda;
da odlučuje o ponavljanju krivičnog postupka za krivična djela predviđena zakonima države Bosne i Hercegovine.
Upravna nadležnost
U upravnim stvarima Sud je nadležan da u prvom stepenu odlučuje:
po tužbama protiv pojedinačnih i općih konačnih upravnih akata, uključujući i upravnu šutnju, institucija Bosne i Hercegovine donesenih u vršenju javnih ovlaštenja, u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine;
o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava građana zagarantiranih Ustavom Bosne i Hercegovine kada su ta prava i slobode povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom institucija Bosne i Hercegovine, ako nije osigurana druga sudska zaštita.
Sud je naročito nadležan da ocjenjuje zakonitost pojedinačnih i općih izvršnih upravnih akata donesenih na osnovu državnog zakona, pri vršenju javnih dužnosti i organa vlasti Bosne i Hercegovine, za koje zakonom nije predviđeno sudsko ispitivanje. Osim nadležnosti da presuđuje u prvom stepenu, Sud je nadležan da odlučuje po vanrednim pravnim lijekovima protiv prvostepenih odluka Suda donijetih u upravnim predmetima.
Sud je, također, nadležan i za:
rješavanje po prigovorima koji se odnose na kršenje izbornog zakona i dodatnih propisa i uputstava koje donosi Centralna izborna komisija BiH;
rješavanje sukoba nadležnosti između sudova iz entiteta i sudova entiteta i sudova Brčko distrikta BiH, te između Suda BiH i bilo kojeg drugog suda;
rješavanje u svim drugim predmetima kada je to predviđeno zakonom Bosne i Hercegovine.
Parnična i izvršna nadležnost
U parničnim stvarima Sud je nadležan da u prvom stepenu rješava:
imovinske sporove između države Bosne i Hercegovine i entiteta, između države Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta BiH, između entiteta, između entiteta i Brčko distrikta BiH i između institucija Bosne i Hercegovine koje vrše javna ovlaštenja;
imovinske sporove proistekle iz štete koja je nastala pri vršenju poslova organa uprave Bosne i Hercegovine, drugih institucija Bosne i Hercegovine i službenih lica tih organa i institucija;
druge imovinske sporove, kada je nadležnost Suda utvrđena zakonima Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom.
Sud je nadležan i da odlučuje po:
žalbama protiv prvostepenih presuda ili odluka Suda donijetih u građanskim predmetima;
vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka Suda donijetih u građanskim predmetima.
Sud je, također, nadležan i za:
provođenje prinudnog izvršenja potraživanja na osnovu izvršnih odluka Suda BiH, te institucija i organa BiH, ako posebnim zakonom to nije drugačije uređeno;
rješavanje sukoba nadležnosti između sudova iz entiteta i sudova entiteta i sudova Brčko distrikta BiH, te između Suda BiH i bilo kojeg drugog suda.
U cilju borbe protiv terorizma, ratnih zločina, trgovine ljudima, organizovanog i privrednog kriminala, neophodno je bilo osnovati Sud BiH koji će, između ostalog, djelovati na ujednačavanju i zaštiti standarda u suđenju.
Parlament Bosne i Hercegovine je dana 3. jula 2002. godine usvojio Zakon o Sudu BiH, kojeg je 12. novembra 2000. godine proglasio Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.
Zakonom o Sudu BiH su propisane nadležnosti Suda BiH i odnose se na: krivičnu, upravnu i apelacionu nadležnost.
U okviru krivičnih postupaka Sud BiH ima nadležnost za krivična djela propisana zakonima BiH, a to su, između ostalog, djela ratnih zločina, organizovanog i privrednog kriminala, te korupcije.
Upravna nadležnost podrazumijeva da Sud BiH presuđuje u predmetima koji se odnose na odluke donesene od strane institucija BiH i drugih organizacija zaduženih za javne funkcije, na primjer, imovinskih sporova vezanih za obavljanje javnih funkcija između države i entiteta, povrede izbornog zakona, itd.
Predsjednika Suda BiH postavlja Visoko sudsko i tužilačko vijeće , a njegov mandat traje 6 (šest) godina , te može ponovo biti imenovan. Pored predsjednika Suda, VSTV imenuje i ostale sudije, sudije porotnike i dodatne sudije u Sudu BiH. Ukupno ima 34 sudije, od kojih su 20 domaćih sudija i 14 stranih.
Predsjednika Suda BiH postavlja Visoko sudsko i tužilačko vijeće , a njegov mandat traje 6 (šest) godina , te može ponovo biti imenovan. Pored predsjednika Suda, VSTV imenuje i ostale sudije, sudije porotnike i dodatne sudije u Sudu BiH. Ukupno ima 34 sudije, od kojih su 20 domaćih sudija i 14 stranih.
Predsjednik Suda BiH odgovoran je za:
predstavljanje Suda BiH u odnosima s državnim tijelima i organizacijama;
raspoređivanje sudija u odjele i vijeća;
određivanje zamjene za sudiju u slučaju izuzeća sudije;
određivanje datuma sjednica, vođenje predmeta i raspoređivanje predmeta članovima Suda BiH i, po potrebi, određivanje nadležnog odjela;
sazivanje i rukovođenje radom Opće sjednice Suda BiH;
izvršenje budžeta Suda BiH;
rukovođenje osobljem Suda BiH.
Kada je u pitanju budžet Suda BiH, po zahtjevu Ministarstva za financije i trezor BiH, Sud BiH u augustu tekuće godine podnosi prijedlog budžeta za slijedeću godinu. Ministarstvo dostavlja prijedlog budžeta na usvajanje Parlamentu BiH koji usvaja konačni iznos budžeta. Sredstva se osiguravaju iz prihoda BiH.
Zakon o slobodnom pristupu informacijama osigurava javnosti uvid u rad Suda BiH. Prema tom zakonu suđenja su otvorena za javnost, što znači da građani i novinari imaju pravo da prisustvuju suđenjima. Osim toga, javnost ima pravo uvida u dokumente koji su javni, kao što su: potvrđene optužnice, presude, različita sudska rješenja,odluke i slično. Naravno, postoje slučajevi kada sudsko vijeće može donijeti odluku da u interesu zaštićenog svjedoka ili određenih podataka povjerljive prirode, suđenje bude zatvoreno za javnost ili se određeni dokumenti iz istih razloga ne mogu dati na uvid građanima ili novinarima.
NADLEŽNOSTI SUDA BIH
Zakonima Bosne i Hercegovine u nadležnost Suda BiH je stavljeno odlučivanje u krivičnim, upravnim i parničnim stvarima, ali i nadležnost za preispitivanje prvostepenih i drugostepenih sudskih odluka povodom pravnih lijekova, pod uslovima i u postupku propisanim zakonom, tj. apelaciona nadležnost.
Krivična nadležnost
U krivičnim stvarima Sud je nadležan da u prvom stepenu sudi :
za krivična djela utvrđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine i drugim zakonima Bosne i Hercegovine;
za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH kada ta krivična djela:
a) ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državnu sigurnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine;
b) mogu imati ozbiljne i štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Brčko distrikta BiH.
Osim nadležnosti da presuđuje u prvom stepenu, Sud je nadležan da odlučuje po:
žalbama protiv presuda ili odluka Suda donijetih u krivičnim predmetima;
vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka Suda u krivičnim predmetima.
Osim toga, nadležnosti Suda su slijedeće:
da zauzima konačan i pravno obavezujući stav vezan za provođenje zakona Bosne i Hercegovine i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brčko distrikta BiH kojem je povjereno provođenje zakona Bosne i Hercegovine;
da donosi praktična uputstva za primjenu krivičnog materijalnog prava Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenja zakona i običaja ratovanja, te pojedinačnom krivičnom odgovornošću u vezi sa ovim djelima, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili suda Brčko distrikta BiH;
da odlučuje o pitanjima koja se tiču p rovođenja međunarodnih i međuentitetskih krivičnih propisa, uključujući i odnose sa Interpolom i drugim međunarodnim policijskim organima, kao što su transfer osuđene osobe, izručenje i predaja osoba koje druga država, odnosno međunarodni sud ili tribunal zahtijevaju od bilo kojeg organa na teritoriji Bosne i Hercegovine;
da rješava sukob nadležnosti između sudova entiteta, između sudova entiteta i suda Brčko distrikta BiH, te između Suda i bilo kojeg drugog suda;
da odlučuje o ponavljanju krivičnog postupka za krivična djela predviđena zakonima države Bosne i Hercegovine.
Upravna nadležnost
U upravnim stvarima Sud je nadležan da u prvom stepenu odlučuje:
po tužbama protiv pojedinačnih i općih konačnih upravnih akata, uključujući i upravnu šutnju, institucija Bosne i Hercegovine donesenih u vršenju javnih ovlaštenja, u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine;
o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava građana zagarantiranih Ustavom Bosne i Hercegovine kada su ta prava i slobode povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom institucija Bosne i Hercegovine, ako nije osigurana druga sudska zaštita.
Sud je naročito nadležan da ocjenjuje zakonitost pojedinačnih i općih izvršnih upravnih akata donesenih na osnovu državnog zakona, pri vršenju javnih dužnosti i organa vlasti Bosne i Hercegovine, za koje zakonom nije predviđeno sudsko ispitivanje. Osim nadležnosti da presuđuje u prvom stepenu, Sud je nadležan da odlučuje po vanrednim pravnim lijekovima protiv prvostepenih odluka Suda donijetih u upravnim predmetima.
Sud je, također, nadležan i za:
rješavanje po prigovorima koji se odnose na kršenje izbornog zakona i dodatnih propisa i uputstava koje donosi Centralna izborna komisija BiH;
rješavanje sukoba nadležnosti između sudova iz entiteta i sudova entiteta i sudova Brčko distrikta BiH, te između Suda BiH i bilo kojeg drugog suda;
rješavanje u svim drugim predmetima kada je to predviđeno zakonom Bosne i Hercegovine.
Parnična i izvršna nadležnost
U parničnim stvarima Sud je nadležan da u prvom stepenu rješava:
imovinske sporove između države Bosne i Hercegovine i entiteta, između države Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta BiH, između entiteta, između entiteta i Brčko distrikta BiH i između institucija Bosne i Hercegovine koje vrše javna ovlaštenja;
imovinske sporove proistekle iz štete koja je nastala pri vršenju poslova organa uprave Bosne i Hercegovine, drugih institucija Bosne i Hercegovine i službenih lica tih organa i institucija;
druge imovinske sporove, kada je nadležnost Suda utvrđena zakonima Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom.
Sud je nadležan i da odlučuje po:
žalbama protiv prvostepenih presuda ili odluka Suda donijetih u građanskim predmetima;
vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka Suda donijetih u građanskim predmetima.
Sud je, također, nadležan i za:
provođenje prinudnog izvršenja potraživanja na osnovu izvršnih odluka Suda BiH, te institucija i organa BiH, ako posebnim zakonom to nije drugačije uređeno;
rješavanje sukoba nadležnosti između sudova iz entiteta i sudova entiteta i sudova Brčko distrikta BiH, te između Suda BiH i bilo kojeg drugog suda.
- By LegaForum