- Thu Sep 10, 2015 11:46 am
#175
HIPOTEKA
HIPOTEKA je založno pravo na nekretninama. To je najsavršenije sredstvo stavrnopravnog obezbjeđenja novčanih potraživanja.
Osim hipoteke na nekretninama, postoji i hipoteka na pravu građenja.
Hipoteka nastaje na osnovu: pravnog posla, sudske odluke, a u nekim slučajevima i na osnovu zakona.
Ugovor o hipoteci je samo osnov za hipoteku (iustus titulus), i samim zaključenjem ugovora o hipoteci ona nije i nastala. Hipoteka nastaje tek upisom u zemljišnje kjnige. Kada hipoteka nastaje na osnovu zakona, u tom slučaju, ne mora da bude upisana u zemljišne knjige.
U hipotekarnom odnosu, hipotekarni dužnik se ne lišava založene nepokretnosti, on je u posjedu te nekretnine.
Hipotekarni dužnik je svakodobni vlasnik založene stvari. To znači da se stvar pod hiotekom može i otuđiti, pa postavlja se pitanje - ko je tada dužnik? U tom slučaju, založni dužnik koji je svoju stvar dao pod hipoteku postaje osobni dužnik, a novi vlasnik nekretnine postaje hipotekarni dužnik.
Hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišne knjige.
Realizacija hipotekarnog prava se vrši putem suda. Nije bitno koliki dio duga je isplaćen i kolika je vrijednost nekretnine, uvijek se vrši prodaja nekretnine radi naplate potraživanja.
Hipoteka je vezana za nekretninu i ne može se odvojiti od nje (načelo neodvojivosti).
Nadhipoteka je hipoteka na hipoteku. Hipoteka se može otuđiti, naslijediti ili opteretiti ali samo zajedno sa nekretninom koja se njome osigurava. Nadhipoteka u korist trećeg lica osniva se bez pristanka hipotekarnog dužnika.
Podhipoteka je mogućnost postojanja više hipoteka na istoj nekretnini koje imaju svaka svoj rang. Dakle, na jednoj nekretnini može postojati više hipoteka, a u slučaju namirenja potraživnja primjenjuje se pravilo «prvi u vremenu jači u pravu».
Zajednička hipoteka je hipoteka na više nekretnina za jedno potraživanje. Dakle, za obezbjeđenje jednog potraživanja može se osnovati hipoteka na više nekretnina.
Ništave su odredbe ugovora o hipoteci ako - hipotekarni vjerovnik ugovora:
a) ubiranje plodova koje založena nekretnina daje ili iskorištavanje nekretnine ne bilo koji način,
b) da u slučaju neisplate duga vjerovnik može namiriti svoje potraživanje sticanjem prava vlasništva.
Forma ugovora o hipoteci nije određena zakonom, ali se analogijom primjenjuje pravilo pismene forme (kao kod prometa nekretnina).
Hipoteku treba razlikovati od tabularne izjave:
Određenost osiguranog potraživanja odnosi se na glavnicu a to znači mora biti poznata osnova i visina novčanog potraživanja kja se upisuje u zemljišne knjijge.
Određenost objekta hipoteke – nekretnine moraju biti određene prostorno kao katastarska ili građevinska čestica
Nedjeljivost - hipoteka postoji u cjelini bez obzira koliko se smanjilo osigurano potraživanje sve dok ona postoji ne briše se iz zemljišne knjige
Neodvojivost, hipoteka se ne može odvojiti od svog objekta i prenosi se zajedno s njim kao što se i objekti prenose zajedno sa hipotekom.
HIPOTEKA je založno pravo na nekretninama. To je najsavršenije sredstvo stavrnopravnog obezbjeđenja novčanih potraživanja.
Osim hipoteke na nekretninama, postoji i hipoteka na pravu građenja.
Hipoteka nastaje na osnovu: pravnog posla, sudske odluke, a u nekim slučajevima i na osnovu zakona.
Ugovor o hipoteci je samo osnov za hipoteku (iustus titulus), i samim zaključenjem ugovora o hipoteci ona nije i nastala. Hipoteka nastaje tek upisom u zemljišnje kjnige. Kada hipoteka nastaje na osnovu zakona, u tom slučaju, ne mora da bude upisana u zemljišne knjige.
U hipotekarnom odnosu, hipotekarni dužnik se ne lišava založene nepokretnosti, on je u posjedu te nekretnine.
Hipotekarni dužnik je svakodobni vlasnik založene stvari. To znači da se stvar pod hiotekom može i otuđiti, pa postavlja se pitanje - ko je tada dužnik? U tom slučaju, založni dužnik koji je svoju stvar dao pod hipoteku postaje osobni dužnik, a novi vlasnik nekretnine postaje hipotekarni dužnik.
Hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišne knjige.
Realizacija hipotekarnog prava se vrši putem suda. Nije bitno koliki dio duga je isplaćen i kolika je vrijednost nekretnine, uvijek se vrši prodaja nekretnine radi naplate potraživanja.
Hipoteka je vezana za nekretninu i ne može se odvojiti od nje (načelo neodvojivosti).
Nadhipoteka je hipoteka na hipoteku. Hipoteka se može otuđiti, naslijediti ili opteretiti ali samo zajedno sa nekretninom koja se njome osigurava. Nadhipoteka u korist trećeg lica osniva se bez pristanka hipotekarnog dužnika.
Podhipoteka je mogućnost postojanja više hipoteka na istoj nekretnini koje imaju svaka svoj rang. Dakle, na jednoj nekretnini može postojati više hipoteka, a u slučaju namirenja potraživnja primjenjuje se pravilo «prvi u vremenu jači u pravu».
Zajednička hipoteka je hipoteka na više nekretnina za jedno potraživanje. Dakle, za obezbjeđenje jednog potraživanja može se osnovati hipoteka na više nekretnina.
Ništave su odredbe ugovora o hipoteci ako - hipotekarni vjerovnik ugovora:
a) ubiranje plodova koje založena nekretnina daje ili iskorištavanje nekretnine ne bilo koji način,
b) da u slučaju neisplate duga vjerovnik može namiriti svoje potraživanje sticanjem prava vlasništva.
Forma ugovora o hipoteci nije određena zakonom, ali se analogijom primjenjuje pravilo pismene forme (kao kod prometa nekretnina).
Hipoteku treba razlikovati od tabularne izjave:
Određenost osiguranog potraživanja odnosi se na glavnicu a to znači mora biti poznata osnova i visina novčanog potraživanja kja se upisuje u zemljišne knjijge.
Određenost objekta hipoteke – nekretnine moraju biti određene prostorno kao katastarska ili građevinska čestica
Nedjeljivost - hipoteka postoji u cjelini bez obzira koliko se smanjilo osigurano potraživanje sve dok ona postoji ne briše se iz zemljišne knjige
Neodvojivost, hipoteka se ne može odvojiti od svog objekta i prenosi se zajedno s njim kao što se i objekti prenose zajedno sa hipotekom.
- By LegaForum