- Sat Feb 18, 2017 12:15 pm
#1749
Obveze država iz međunarodnih konvencija o ljudskim pravima
Već je po klasničkom međunarodnom pravu pojedinac bio direkton podvrgnut međunarodnom pravnom poretku i snosio je odogovornost za zločin piratstva na otvorenom moru.
Glede odgovornosti država je u nauci i prakci prihvaćena podjela odgovornosti na “obične” međunarodne delikte i “međunarodne zločine” , mada to nije sasvim jasno.
Što se tiče međunarodnih zločina, oni se mogu počiniti u različitim svojstvima:
1. pojedinac čini zločin u vlastitom interesu ili iz vlastitih pobuda (npr- nezakonit promet narkotika) rijedak slučaj
2. pojedinac ili skupina pojedinaca može počiniti zločin u vlastitom svojstvu ili kao agenti svoje države ili priznatih ustanika kao subjekta međunarodnog prava – ovi su najteži po posljedicama (genocid, apartheid, protiv čovječnosti)
3. zločini koje pojedinac može izršiti samo u svojstvu agenta svoje države – tada uz njegovu odgovornost, postoji i krivična odgovornost države u čije ime djeluje (agresija i sl.)
Pored ove podjele treba uzeti u obzir da neke zločine pojedinac može počiniti u vrijeme oružanog sukoba ili u vrijeme mira.
Kada je u pitanju suđenje ovih zločina, država će suditi one koje je pojedinac počinio u vlastitom svojstvu. Većina država će izbjegavati suđenje zločina pojedinaca iz kojeg bi mogla proizaći vlastita makar i nedirektna međunarodna odgovornost zbog toga što ta djela nisu spriječile, a bile su dužne to učiniti.
________________________________________
Određene konvencije propisuju sudbenost i dužnost nacionalnih sudova država stranaka da kažnjavaju zločine i druge međunarodne delikte koje one zabranjuju. Neke čak predviđaju alternativnu sudbenost domaćih i međunarodnih sudova ili čak primarnu nadležnost međunarodnih sudova.
Tako je statutima međunarodnih kaznenih tribunala za ex-Yu i za Ruandu predviđena njihova primarna nadležnost u odnosu na domaće sudove.
Rimski statut o Međunarodnom krivičnom sudu predviđa komplementarnu nadležnost tog suda i sudova država stranaka.
Međunarodni vojni tribunal u Nürnbergu je imao isključivu nadležnost za kažnjavanje glavnih optuženika za djela koja se nisu mogla teritorijalno ograničiti.
Jedna od najbitinijih konvencija iz ove oblasti je Konvencija o nezastarivosti ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti iz 1968.
www.webdesignstudio.ba
Već je po klasničkom međunarodnom pravu pojedinac bio direkton podvrgnut međunarodnom pravnom poretku i snosio je odogovornost za zločin piratstva na otvorenom moru.
Glede odgovornosti država je u nauci i prakci prihvaćena podjela odgovornosti na “obične” međunarodne delikte i “međunarodne zločine” , mada to nije sasvim jasno.
Što se tiče međunarodnih zločina, oni se mogu počiniti u različitim svojstvima:
1. pojedinac čini zločin u vlastitom interesu ili iz vlastitih pobuda (npr- nezakonit promet narkotika) rijedak slučaj
2. pojedinac ili skupina pojedinaca može počiniti zločin u vlastitom svojstvu ili kao agenti svoje države ili priznatih ustanika kao subjekta međunarodnog prava – ovi su najteži po posljedicama (genocid, apartheid, protiv čovječnosti)
3. zločini koje pojedinac može izršiti samo u svojstvu agenta svoje države – tada uz njegovu odgovornost, postoji i krivična odgovornost države u čije ime djeluje (agresija i sl.)
Pored ove podjele treba uzeti u obzir da neke zločine pojedinac može počiniti u vrijeme oružanog sukoba ili u vrijeme mira.
Kada je u pitanju suđenje ovih zločina, država će suditi one koje je pojedinac počinio u vlastitom svojstvu. Većina država će izbjegavati suđenje zločina pojedinaca iz kojeg bi mogla proizaći vlastita makar i nedirektna međunarodna odgovornost zbog toga što ta djela nisu spriječile, a bile su dužne to učiniti.
________________________________________
Određene konvencije propisuju sudbenost i dužnost nacionalnih sudova država stranaka da kažnjavaju zločine i druge međunarodne delikte koje one zabranjuju. Neke čak predviđaju alternativnu sudbenost domaćih i međunarodnih sudova ili čak primarnu nadležnost međunarodnih sudova.
Tako je statutima međunarodnih kaznenih tribunala za ex-Yu i za Ruandu predviđena njihova primarna nadležnost u odnosu na domaće sudove.
Rimski statut o Međunarodnom krivičnom sudu predviđa komplementarnu nadležnost tog suda i sudova država stranaka.
Međunarodni vojni tribunal u Nürnbergu je imao isključivu nadležnost za kažnjavanje glavnih optuženika za djela koja se nisu mogla teritorijalno ograničiti.
Jedna od najbitinijih konvencija iz ove oblasti je Konvencija o nezastarivosti ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti iz 1968.
www.webdesignstudio.ba