BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Medunarodno privatno pravo i Medunarodno javno pravo
User avatar
By pravnik
#1743
Organi UN-a:

Povelja predviđa 6 glavnih organa:

1. Opća skupština
2. Vijeće sigurnosti
3. Ekonomsko i socijalno vijeće
4. Starateljsko vijeće
5. Međunarodni sud u Haagu
6. Sekretarijat


1. Opća skupština:

Jedini plenarni i demokratski organ UN-a! Sve države članice su zastupljene s najviše po pet predstavnika, ali jednim glasom.
Ima opću nadležnost. – može raspravljati o svim pitanjima ili predmetima koji ulaze u okvir Povelje ili se odnose na ovlasti ili funkcije bilo kojeg drugog organa previđenog Poveljom. O svim tim pitanjima ona može davati preporuke državama članicama i/ili drugim organima UN-a. Ne može davati preporuke samo ako se radi o sporu ili situaciji u kojem Vijeće sigurnosti vrši funkcije predviđene Poveljom.
Skupština prima i razmatra izvještaje drugih organa UN-a!

Opća skupština donosi rezolucije čiji je domašaj jednak pravno neobavezujućim preporukama. Izuzetak od toga su odluke o raspodjeli troškova UN.
Neke rezolucije mogu imati direktno obvezujući karakter za sve države svijeta ako potvrđuju načela općeg običajnog prava već na snazi.
U pravilu rezolucije nose naziv „deklaracija“.

Odluke Opće skupštne o važnim pitanjima donose se ⅔-većinom članovi koji su prisutni i glasaju. Ostale odluke donose se prostom većinom članova koji su prisutni i glasaju.

Opća se skupština sastaje na slijedećim zasjedanjima:
a. redovna – svake godine u septembru
b. vanredna – saziva glavni sekretar na zahtjev Vijeća sigurnosti ili većine članova UN
c. hitna vanredna – ovo ne predviđa Povelja, već rezolucija Opće skupštine “Ujedinjeni za mir” (1950.)  ukoliko usljed nedostatka jednoglasnosti stalnih članova, Vijeće sigurnosti nije u stanju izvršavati svoju odgovornost za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, Opća skupština mora odmah razmotriti taj problem. Ukoliko u to vrijeme Opća skupština ne zasjeda, može se sazvati u roku od 24h u hitno vanredno zasjedanje.

Opća skupština je zamjena za svjetski parlament, ali s tim da ne može donositi zakone. Na svakom zasjedanju se usvaja mnoštvo rezolucija od kojih mnoge ostaju nezapažene i bez učinka.






2. Vijeće sigurnosti:

Ima specijaliziranu i ograničenu nadležnost. Ali o nekim od tih pitanja može donositi odluke koje pravno obavezuju sve države članice UN. Ovo je neka vrsta izvršnog organa UN-a, koji ima ograničen broj članova:

Uz 5 stalnih članova, Opća skupština bira
na rok od dvije godine još 10 njegovih nestalnih članova.

Svake se godine bira polovica od tog broja. Vijeće sigurnosti je uređeno tako da može neprestano djelovati i po potrebi se satajati u svako doba. U tu svrhu svaki njegov član mora uvijek imati svog predstavnika u sjedištu UN.
Glavna nadležnost i odgovornost je – održavanje međunarodnog mira i sigurnosti. Kada ono utvri da je u nekom dijelu svijeta došlo do prijetnje miru, narušenja mira ili čina agresije, ono može, osim preporuka, donositi i obavezujuće odluke za sve države članice.

Vijeće siguronsti također preporučuje Općoj skupštini primanje, suspenziju i isključenje država iz članstva UN, te imenovanje glavnog sekretara. S Općom skupštinom ono sudjeluje u paralelnom postupku izbora sudaca Međunarodnog suda u Haagu.

Odluke i preporuke o svim pitanjima osim pitanja postupka donose se većinom od najmanje 9 potvrdnih glasova, pod uvjetom da nijedan stalni član ne uloži veto, tj. da ne glasaju protiv.

www.webdesignstudio.ba

ZAKON O UČENIČKOM STANDARDU REPUBLIKE SRPSKE […]

ZAKON O BORAVIŠNOJ TAKSI Republike Srpske […]

ZAKON O PODSTICAJIMA U PRIVREDI REPUBLIKE SRPSKE […]