- Sun Jul 31, 2016 4:27 pm
#1177
BiH i Evropska unija
EU i Bosna i Hercegovina uspostavili su diplomatske odnose. EU u zemlji zastupa Delegacija Evropske unije (vidi ‘Naša uloga‘). U kontekstu Zajedničke vanjske i bezbjedonosne politike Vijeće Evropske unije dalo je mandat Specijalnom predstavniku Evropske unije u Bosni i Hercegovini i snagama Evropske unije Althea. Od 2003. do 2012. mandat Unije imala je i Policijska misija (EUPM).
Vijeće Evropske unije se u Solunu 2003. izjasnilo o Zapadnom Balkanu: “Budućnost ove regije je u Evropskoj uniji.” Bosna i Hercegovina ima perspektivu članstva u EU i odnosi između Unije i ove zemlje razvijaju se u tom kontekstu.
Trenutni status odnosa
Prvi vidljivi učinak procesa evropskih integracija za građane BiH bilo je uvođenje bezviznog režima za one sa biometrijskim pasošima 15. decembra 2010.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisan 16. juna 2008. u Luxembourgu uspostavio je okvir za implementaciju pravnih, administrativnih, institucionalnih i ekonomskih reformi koje će zemlju približiti EU. Stavljen je na snagu i Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima (od 1. jula 2008.). Tako je uspostavljen prostor slobodne trgovine između EU i BiH, a upravo je EU glavni trgovinski partner zemlje. Pored toga, BiH pogoduju i jednostrane autonomne trgovinske preference EU za zemlje i teritorije koje učestvuju ili su u vezi sa procesom stabilizacije i pridruživanja.
Nakon što su završene odgovarajuće procedure iz Zaključaka Vijeća za vanjske poslove EU od 15. decembra 2014. , SSP je stupio na snagu 1. juna 2015. Time su značajno povećane obaveze vlasti u BiH jer je obuhvat reformi proširen sa trgovinskih pitanja na propise EU u cjelini.
Opipljivi rezultati u provođenju Reformske agende koju zahtijevaju Zaključci Vijeća od 15. decembra 2014. od ključnog su značaja kako bi zemlja mogla podnijeti uvjerljiv zahtjev za članstvo u EU.
Sljedeći koraci
• BiH podnosi kredibilan zahtjev za članstvo u EU.
• Evropska komisija šalje BiH detaljan Upitnik.
• Komisija ocjenjuje odgovore koje dostavi BiH i daje preporuku Vijeću Evropske unije (28 država članica) o tome da li BiH odobriti status kandidata, a može utvrditi i datum za otvaranje pregovora o pristupanju.
• Po okončanju pregovora potpisuje se Ugovor o pristupanju koji ratificiraju države članice, a Evropski parlament daje svoju saglasnost.
• Zemlja se na određeni datum priključuje EU.
Finansijska pomoć i trgovinski odnosi
Između 2007. i 2013. Bosna i Hercegovina je dobila €615 miliona od Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) koji zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU pruža ciljanu finansijsku pomoć. Trenutno je u toku druga faza IPA, od 2014. do 2020. sa najmanje €165 miliona namijenjenih za Bosnu i Hercegovinu u prvom stadiju. IPA posebno pomaže jačanje demokratskih institucija i vladavine zakona, reformu javne uprave, provođenje ekonomskih reformi, promoviranje poštivanja ljudskih i manjinskih prava i rodne ravnopravnosti, podršku razvoju civilnog društva i unapređenje regionalne saradnje, a doprinosi i održivom razvoju i smanjenju siromaštva.
EU je glavni trgovinski partner BiH. BiH je imala koristi od pristupa tržištu EU kroz uvođenje tzv. autonomnih trgovinskih mjera od 2000. Po stupanju na snagu Privremenog sporazuma, pristup EU tržištu za proizvode iz Bosne i Hercegovine se još više uvećao, a trgovinske preference su dodijeljene za uvoz iz EU u zemlju.
Prema nalazima Izvještaja o napretku za 2014. BiH je ostvarila visok nivo trgovinske integracije sa EU. EU je i dalje glavni trgovinski partner Bosne i Hercegovine, dodatno ojačan pristupanjem Hrvatske EU od 1. jula 2013. Shodno tome se udio izvoza u EU povećao na 73,5 %, dok se uvoz iz EU blago smanjio na 60 % od ukupnog uvoza. Najvažniji trgovinski partneri iz EU su Njemačka i Hrvatska. Zemlje CEFTA sporazuma ostaju drugi najvažniji trgovinski partner i na njih otpada nekih 16 % izvoza robe i 11 % uvoza.
Ispunjenje zahtjeva za izvoz krompira u julu 2015. godine otvara dodatne mogućnosti za razvoj izvoznih mogućnosti i potencijala države. Takav napredak se takođe očekuje u ostalim relevatnim konkuretnim sektorima i trgovinskim poljima u vezi sa približavanjem EU. U vezi sa proizvodima životinjskog porijekla, državi je već dozvoljen izvoz ribe, sirove kože, meda i šećera u EU.
http://epravo.ba
EU i Bosna i Hercegovina uspostavili su diplomatske odnose. EU u zemlji zastupa Delegacija Evropske unije (vidi ‘Naša uloga‘). U kontekstu Zajedničke vanjske i bezbjedonosne politike Vijeće Evropske unije dalo je mandat Specijalnom predstavniku Evropske unije u Bosni i Hercegovini i snagama Evropske unije Althea. Od 2003. do 2012. mandat Unije imala je i Policijska misija (EUPM).
Vijeće Evropske unije se u Solunu 2003. izjasnilo o Zapadnom Balkanu: “Budućnost ove regije je u Evropskoj uniji.” Bosna i Hercegovina ima perspektivu članstva u EU i odnosi između Unije i ove zemlje razvijaju se u tom kontekstu.
Trenutni status odnosa
Prvi vidljivi učinak procesa evropskih integracija za građane BiH bilo je uvođenje bezviznog režima za one sa biometrijskim pasošima 15. decembra 2010.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisan 16. juna 2008. u Luxembourgu uspostavio je okvir za implementaciju pravnih, administrativnih, institucionalnih i ekonomskih reformi koje će zemlju približiti EU. Stavljen je na snagu i Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima (od 1. jula 2008.). Tako je uspostavljen prostor slobodne trgovine između EU i BiH, a upravo je EU glavni trgovinski partner zemlje. Pored toga, BiH pogoduju i jednostrane autonomne trgovinske preference EU za zemlje i teritorije koje učestvuju ili su u vezi sa procesom stabilizacije i pridruživanja.
Nakon što su završene odgovarajuće procedure iz Zaključaka Vijeća za vanjske poslove EU od 15. decembra 2014. , SSP je stupio na snagu 1. juna 2015. Time su značajno povećane obaveze vlasti u BiH jer je obuhvat reformi proširen sa trgovinskih pitanja na propise EU u cjelini.
Opipljivi rezultati u provođenju Reformske agende koju zahtijevaju Zaključci Vijeća od 15. decembra 2014. od ključnog su značaja kako bi zemlja mogla podnijeti uvjerljiv zahtjev za članstvo u EU.
Sljedeći koraci
• BiH podnosi kredibilan zahtjev za članstvo u EU.
• Evropska komisija šalje BiH detaljan Upitnik.
• Komisija ocjenjuje odgovore koje dostavi BiH i daje preporuku Vijeću Evropske unije (28 država članica) o tome da li BiH odobriti status kandidata, a može utvrditi i datum za otvaranje pregovora o pristupanju.
• Po okončanju pregovora potpisuje se Ugovor o pristupanju koji ratificiraju države članice, a Evropski parlament daje svoju saglasnost.
• Zemlja se na određeni datum priključuje EU.
Finansijska pomoć i trgovinski odnosi
Između 2007. i 2013. Bosna i Hercegovina je dobila €615 miliona od Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) koji zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU pruža ciljanu finansijsku pomoć. Trenutno je u toku druga faza IPA, od 2014. do 2020. sa najmanje €165 miliona namijenjenih za Bosnu i Hercegovinu u prvom stadiju. IPA posebno pomaže jačanje demokratskih institucija i vladavine zakona, reformu javne uprave, provođenje ekonomskih reformi, promoviranje poštivanja ljudskih i manjinskih prava i rodne ravnopravnosti, podršku razvoju civilnog društva i unapređenje regionalne saradnje, a doprinosi i održivom razvoju i smanjenju siromaštva.
EU je glavni trgovinski partner BiH. BiH je imala koristi od pristupa tržištu EU kroz uvođenje tzv. autonomnih trgovinskih mjera od 2000. Po stupanju na snagu Privremenog sporazuma, pristup EU tržištu za proizvode iz Bosne i Hercegovine se još više uvećao, a trgovinske preference su dodijeljene za uvoz iz EU u zemlju.
Prema nalazima Izvještaja o napretku za 2014. BiH je ostvarila visok nivo trgovinske integracije sa EU. EU je i dalje glavni trgovinski partner Bosne i Hercegovine, dodatno ojačan pristupanjem Hrvatske EU od 1. jula 2013. Shodno tome se udio izvoza u EU povećao na 73,5 %, dok se uvoz iz EU blago smanjio na 60 % od ukupnog uvoza. Najvažniji trgovinski partneri iz EU su Njemačka i Hrvatska. Zemlje CEFTA sporazuma ostaju drugi najvažniji trgovinski partner i na njih otpada nekih 16 % izvoza robe i 11 % uvoza.
Ispunjenje zahtjeva za izvoz krompira u julu 2015. godine otvara dodatne mogućnosti za razvoj izvoznih mogućnosti i potencijala države. Takav napredak se takođe očekuje u ostalim relevatnim konkuretnim sektorima i trgovinskim poljima u vezi sa približavanjem EU. U vezi sa proizvodima životinjskog porijekla, državi je već dozvoljen izvoz ribe, sirove kože, meda i šećera u EU.
http://epravo.ba
- By LegaForum