- Wed Jul 25, 2018 9:21 am
#2600
Poreske muke freelancera u Federaciji BiH
Autor: chronos
Zašto tek sada?
Ima onaj popularan hashtag #OvoJeBiH i to je jedini pravi odgovor, ali nikako u smislu prirodnih i drugih ljepota BiH. Jednostavno, naša praksa je da pustimo da problem izraste do punoljetstva, pa ga pokušavamo rješavati radikalnim potezima.
Ministarstvo finansija FBiH i Porezna uprava nije trebala ovoliko čekati, jer je skoro 10 godina postojanja i primjene Zakona o porezu na dohodak, sa polu-rješenjem za oporezivanje dohotka freelancera.
Da li može retroaktivno?
Zakon o porezu na dohodak je od početka primjene definisao da su primanja koja ostvare rezidenti FBiH (između ostalih i freelanceri) oporeziv dohodak. Konkretno, član 2 Zakona o porezu na dohodak je, između ostalog, propisao sljedeće: „Obveznik poreza na dohodak je rezident Federacije i nerezident koji ostvaruje dohodak, i to – rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji Federacije i izvan teritorije Federacije“.
U daljem tekstu Zakona postoje izuzeća od plaćanja poreza na dohodak, a u izuzećima nema freelancera. Znači – freelanceri su obveznici poreza na dohodak, bili i ostali, i Porezna uprava ima pravo na retroaktivnu naplatu poreza, osim za poresku obavezu koja je zastarila.
Porez na dohodak se plaća na primanja (dohodak) po principu blagajne. Znači, oporezuje se dohodak koji je naplaćen, ranije ili sada, bez obzira što je prošao rok za podnošenje Godišnje prijave poreza i sl.
Šta je sa rashodima koji imaju freelanceri?
Freelanceri ostvaruju dohodak na sličan način kao i druga fizička lica angažovana ugovorom o djelu ili ugovorom o autorskom djelu. Oni najčešće nemaju direktnog ugovarača, nemaju potpisane ugovore, a razlog za sve to je što su angažovani preko različitih servisa koji posreduju za njihov rad. Drugi razlog je što Zapad (kojem svi težimo) nije opterećen ugovorima, pečatima i sl., i internet svijet u kom freelanceri rade funkcioniše na jedan sasvim drugačiji način.
Freelanceri rade svojim sredstvima, u svojim prostorijama (uglavnom kući), što znači da imaju određene rashode koji bi im se morali priznati.
Primjera radi, fizičko lice koje neko pravno lice angažuje po ugovoru o djelu ima pravo na 20% priznatih rashoda, dok za ugovore o autorskom djelu fizičko lice ima pravo na 30% priznatih rashoda.
Freelanceri su, zadnjim izmjenama Pravilnika, u pogledu priznatih rashoda ostali na 0% jer je navedeno sljedeće: „Poreski obveznici koji prihod ostvaruju neposredno iz inostranstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati akontaciju poreza od samostalne djelatnosti, od ukupne naknade po stopi od 10%.“ Pored toga, obrazac koji je propisan za freelancere i koji je sastavni dio Pravilnika nije predvidio priznate rashode.
Napravila sam usporedbu obaveza za freelancere, angažmane po ugovoru o djelu i ugovoru o autorskom djelu, i na primjeru uplate (dohotka) od 1.000 KM izgleda ovako:
Redni broj Opis Koeficijent / stopa Freelancer
1 Dohodak 1.000,00
2 Bruto dohodak 1.000,00
3 Priznati rashodi 0% –
4 Osnovica za doprinos za zdravstveno osiguranje 1.000,00
5 Doprinos za zdravstveno osiguranje (4 x 4%) 4% 40,00
6 Osnovica za porez na dohodak (4 – 5) 960,00
7 Porez na dohodak (6 x 10%) 10% 96,00
8 Porez na dohodak + doprinos za zdravstveno osiguranje (5 + 7) 136,00
Redni broj Opis Koeficijent / stopa Ugovor o djelu
1 Dohodak 1.000,00
2 Bruto dohodak (1 x 1,122083) 1,122083 1.122,08
3 Priznati rashodi (2 x 20%) 20% 224,42
4 Osnovica za doprinos za zdravstveno osiguranje (2 – 3) 897,67
5 Doprinos za zdravstveno osiguranje (4 x 4%) 4% 35,91
6 Osnovica za porez na dohodak (4 – 5) 861,76
7 Porez na dohodak (6 x 10%) 10% 86,18
8 Porez na dohodak + doprinos za zdravstveno osiguranje (5 + 7) 122,08
Redni broj Opis Koeficijent / stopa Ugovor o autorskom djelu
1 Dohodak 1.000,00
2 Bruto dohodak (1 x 1,105217) 1,105217 1.105,22
3 Priznati rashodi (2 x 30%) 30% 331,57
4 Osnovica za doprinos za zdravstveno osiguranje (2 – 3) 773,65
5 Doprinos za zdravstveno osiguranje (4 x 4%) 4% 30,95
6 Osnovica za porez na dohodak (4 – 5) 742,71
7 Porez na dohodak (6 x 10%) 10% 74,27
8 Porez na dohodak + doprinos za zdravstveno osiguranje (5 + 7) 105,22
Napomena: Koeficijent 1,122083 znači „dizanje“ na bruto (prema propisanom načinu obračuna) a obuhvata porez na dohodak i doprinos za zdravstveno osiguranje. U konkretnom slučaju je 1.122,08 KM – 1.000,00 KM = 122,08 KM što je zbir poreza na dohodak (86,18 KM) i doprinosa za zdravstveno osiguranje (35,91 KM).
Napomena: Koeficijent 1,105217 znači „dizanje“ na bruto (prema propisanom načinu obračuna) a obuhvata porez na dohodak i doprinos za zdravstveno osiguranje. U konkretnom slučaju je 1.105,22 KM – 1.000,00 KM = 105,22 KM što je zbir poreza na dohodak (74,27 KM) i doprinosa za zdravstveno osiguranje (30,95 KM).
Zašto poredim sa angažmanima po osnovu ugovora o djelu i ugovora o autorskom djelu?
Zato što angažmani freelancera imaju ili jedan ili drugi karakter, bez obzira što veoma često nemaju potpisanih ugovora. Forma nije bitna, bitna je suština. Freelancer može raditi jedan ili više poslova koji imaju karakter djela (Zakon o obligacionim odnosima) ili poslove koji imaju karakter autorskog djela (Zakon o autorskim i srodnim pravima).
Stoga bi uvažavanje rashoda koje imaju, u procentu 20% ili 30% bilo realno i finansijski podnošljivije za freelancere, što se može vidjeti iz gore navedenih primjera.
Šta je sa ličnim odbicima?
U članu 24 Zakona o porezu na dohodak je jasno rečeno ko može koristiti lične odbitke, a to su rezidenti FBiH, što znači i freelanceri, ako su rezidenti FBiH i ako imaju Poreznu karticu. Korištenjem ličnih odbitaka na kraju godine, uz podnošenje Godišnje prijave poreza na dohodak, mogu ostvariti pravo na povrat plaćenog poreza na dohodak (napominjem – ako imaju Poreznu karticu).
Posljednje izmjene Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak nisu u skladu sa pomenutim Zakonom o porezu na dohodak, a morale su biti. Izmjenama Pravilnika je rečeno „bez prava na priznavanje ličnog odbitka“, pozivajući se na Zakon, ali taj isti Zakon nije onemogućio freelancerima korištenje ličnih odbitaka, kao što sam već navela.
Zašto svi rezidenti FBiH mogu koristiti lične odbitke a freelanceri ne mogu? Možda zato što država misli da zarađuju puno pa im ne treba ova olakšica.
Može li bolje?
Uvijek!
Treba omogućiti korištenje 20% ili 30% priznatih rashoda i izmijeniti obrazac prijave poreza na dohodak.
Treba izmijeniti Pravilnik u dijelu korištenja ličnih odbitaka čime bi se i freelancerima koji su rezidenti FBiH i koji imaju Poreznu karticu dala mogućnost korištenja ličnih odbitaka i omogućio povrat poreza na dohodak.
Treba razlikovati priliv po prodatoj usluzi od drugih priliva na PayPal ili devizni račun, jer obavještenje za plaćanje poreza dobijaju ljudi koji su, na primjer, svoj lični račun koristili za neke humanitarne aktivnosti.
Treba djelovati na vrijeme i edukativno, a ne represivno.
Više informacija:
Zakon o porezu na dohodak FBiH
Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dohodak FBiH
Obrazac prijave poreza na dohodak
Autor: chronos
Zašto tek sada?
Ima onaj popularan hashtag #OvoJeBiH i to je jedini pravi odgovor, ali nikako u smislu prirodnih i drugih ljepota BiH. Jednostavno, naša praksa je da pustimo da problem izraste do punoljetstva, pa ga pokušavamo rješavati radikalnim potezima.
Ministarstvo finansija FBiH i Porezna uprava nije trebala ovoliko čekati, jer je skoro 10 godina postojanja i primjene Zakona o porezu na dohodak, sa polu-rješenjem za oporezivanje dohotka freelancera.
Da li može retroaktivno?
Zakon o porezu na dohodak je od početka primjene definisao da su primanja koja ostvare rezidenti FBiH (između ostalih i freelanceri) oporeziv dohodak. Konkretno, član 2 Zakona o porezu na dohodak je, između ostalog, propisao sljedeće: „Obveznik poreza na dohodak je rezident Federacije i nerezident koji ostvaruje dohodak, i to – rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji Federacije i izvan teritorije Federacije“.
U daljem tekstu Zakona postoje izuzeća od plaćanja poreza na dohodak, a u izuzećima nema freelancera. Znači – freelanceri su obveznici poreza na dohodak, bili i ostali, i Porezna uprava ima pravo na retroaktivnu naplatu poreza, osim za poresku obavezu koja je zastarila.
Porez na dohodak se plaća na primanja (dohodak) po principu blagajne. Znači, oporezuje se dohodak koji je naplaćen, ranije ili sada, bez obzira što je prošao rok za podnošenje Godišnje prijave poreza i sl.
Šta je sa rashodima koji imaju freelanceri?
Freelanceri ostvaruju dohodak na sličan način kao i druga fizička lica angažovana ugovorom o djelu ili ugovorom o autorskom djelu. Oni najčešće nemaju direktnog ugovarača, nemaju potpisane ugovore, a razlog za sve to je što su angažovani preko različitih servisa koji posreduju za njihov rad. Drugi razlog je što Zapad (kojem svi težimo) nije opterećen ugovorima, pečatima i sl., i internet svijet u kom freelanceri rade funkcioniše na jedan sasvim drugačiji način.
Freelanceri rade svojim sredstvima, u svojim prostorijama (uglavnom kući), što znači da imaju određene rashode koji bi im se morali priznati.
Primjera radi, fizičko lice koje neko pravno lice angažuje po ugovoru o djelu ima pravo na 20% priznatih rashoda, dok za ugovore o autorskom djelu fizičko lice ima pravo na 30% priznatih rashoda.
Freelanceri su, zadnjim izmjenama Pravilnika, u pogledu priznatih rashoda ostali na 0% jer je navedeno sljedeće: „Poreski obveznici koji prihod ostvaruju neposredno iz inostranstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati akontaciju poreza od samostalne djelatnosti, od ukupne naknade po stopi od 10%.“ Pored toga, obrazac koji je propisan za freelancere i koji je sastavni dio Pravilnika nije predvidio priznate rashode.
Napravila sam usporedbu obaveza za freelancere, angažmane po ugovoru o djelu i ugovoru o autorskom djelu, i na primjeru uplate (dohotka) od 1.000 KM izgleda ovako:
Redni broj Opis Koeficijent / stopa Freelancer
1 Dohodak 1.000,00
2 Bruto dohodak 1.000,00
3 Priznati rashodi 0% –
4 Osnovica za doprinos za zdravstveno osiguranje 1.000,00
5 Doprinos za zdravstveno osiguranje (4 x 4%) 4% 40,00
6 Osnovica za porez na dohodak (4 – 5) 960,00
7 Porez na dohodak (6 x 10%) 10% 96,00
8 Porez na dohodak + doprinos za zdravstveno osiguranje (5 + 7) 136,00
Redni broj Opis Koeficijent / stopa Ugovor o djelu
1 Dohodak 1.000,00
2 Bruto dohodak (1 x 1,122083) 1,122083 1.122,08
3 Priznati rashodi (2 x 20%) 20% 224,42
4 Osnovica za doprinos za zdravstveno osiguranje (2 – 3) 897,67
5 Doprinos za zdravstveno osiguranje (4 x 4%) 4% 35,91
6 Osnovica za porez na dohodak (4 – 5) 861,76
7 Porez na dohodak (6 x 10%) 10% 86,18
8 Porez na dohodak + doprinos za zdravstveno osiguranje (5 + 7) 122,08
Redni broj Opis Koeficijent / stopa Ugovor o autorskom djelu
1 Dohodak 1.000,00
2 Bruto dohodak (1 x 1,105217) 1,105217 1.105,22
3 Priznati rashodi (2 x 30%) 30% 331,57
4 Osnovica za doprinos za zdravstveno osiguranje (2 – 3) 773,65
5 Doprinos za zdravstveno osiguranje (4 x 4%) 4% 30,95
6 Osnovica za porez na dohodak (4 – 5) 742,71
7 Porez na dohodak (6 x 10%) 10% 74,27
8 Porez na dohodak + doprinos za zdravstveno osiguranje (5 + 7) 105,22
Napomena: Koeficijent 1,122083 znači „dizanje“ na bruto (prema propisanom načinu obračuna) a obuhvata porez na dohodak i doprinos za zdravstveno osiguranje. U konkretnom slučaju je 1.122,08 KM – 1.000,00 KM = 122,08 KM što je zbir poreza na dohodak (86,18 KM) i doprinosa za zdravstveno osiguranje (35,91 KM).
Napomena: Koeficijent 1,105217 znači „dizanje“ na bruto (prema propisanom načinu obračuna) a obuhvata porez na dohodak i doprinos za zdravstveno osiguranje. U konkretnom slučaju je 1.105,22 KM – 1.000,00 KM = 105,22 KM što je zbir poreza na dohodak (74,27 KM) i doprinosa za zdravstveno osiguranje (30,95 KM).
Zašto poredim sa angažmanima po osnovu ugovora o djelu i ugovora o autorskom djelu?
Zato što angažmani freelancera imaju ili jedan ili drugi karakter, bez obzira što veoma često nemaju potpisanih ugovora. Forma nije bitna, bitna je suština. Freelancer može raditi jedan ili više poslova koji imaju karakter djela (Zakon o obligacionim odnosima) ili poslove koji imaju karakter autorskog djela (Zakon o autorskim i srodnim pravima).
Stoga bi uvažavanje rashoda koje imaju, u procentu 20% ili 30% bilo realno i finansijski podnošljivije za freelancere, što se može vidjeti iz gore navedenih primjera.
Šta je sa ličnim odbicima?
U članu 24 Zakona o porezu na dohodak je jasno rečeno ko može koristiti lične odbitke, a to su rezidenti FBiH, što znači i freelanceri, ako su rezidenti FBiH i ako imaju Poreznu karticu. Korištenjem ličnih odbitaka na kraju godine, uz podnošenje Godišnje prijave poreza na dohodak, mogu ostvariti pravo na povrat plaćenog poreza na dohodak (napominjem – ako imaju Poreznu karticu).
Posljednje izmjene Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak nisu u skladu sa pomenutim Zakonom o porezu na dohodak, a morale su biti. Izmjenama Pravilnika je rečeno „bez prava na priznavanje ličnog odbitka“, pozivajući se na Zakon, ali taj isti Zakon nije onemogućio freelancerima korištenje ličnih odbitaka, kao što sam već navela.
Zašto svi rezidenti FBiH mogu koristiti lične odbitke a freelanceri ne mogu? Možda zato što država misli da zarađuju puno pa im ne treba ova olakšica.
Može li bolje?
Uvijek!
Treba omogućiti korištenje 20% ili 30% priznatih rashoda i izmijeniti obrazac prijave poreza na dohodak.
Treba izmijeniti Pravilnik u dijelu korištenja ličnih odbitaka čime bi se i freelancerima koji su rezidenti FBiH i koji imaju Poreznu karticu dala mogućnost korištenja ličnih odbitaka i omogućio povrat poreza na dohodak.
Treba razlikovati priliv po prodatoj usluzi od drugih priliva na PayPal ili devizni račun, jer obavještenje za plaćanje poreza dobijaju ljudi koji su, na primjer, svoj lični račun koristili za neke humanitarne aktivnosti.
Treba djelovati na vrijeme i edukativno, a ne represivno.
Više informacija:
Zakon o porezu na dohodak FBiH
Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dohodak FBiH
Obrazac prijave poreza na dohodak
- By LegaForum