- Sun Jul 23, 2017 10:17 am
#1966
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
VRHOVNI SUD
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
GRAĐANSKO ODJELJENJE
Broj: 70 0 O 006253 17 Spp
Sarajevo, 05.07.2017. godine
Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, odlučujući o zahtjevu notara Nijaza Hadžić, povjerenika Općinskog suda Sanski Most, za rješavanje spornih pravnih pitanja od 18.05.2017. godine, na osnovu odredbi člana 61a. stav (1) i 61c. stav (1) Zakona o parničnom postupku - ZPP, te odredbe člana 18. Pravilnika o unutrašnjem sudskom poslovanju Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta , u sjednici Građanskog odjeljenja održanoj 05.07.2017. godine donio je
O D L U K U
Odbacuje se zahtjev notara Nijaza Hadžić za rješavanje spornih pravnih pitanja u predmetu Općinskog suda Sanski Most broj 22 0 O 021490 12 O, koja glase:
Na koji način sud pribavlja dokaze iz čl. 124. stav 2. i čl. 134. st. 3. ZPP, odlukom u smislu odredbi čl. 64, 66, 67. i 68. ZPP ili nekim drugim aktom, koji bi bio obavezujući akt za onoga na koga se odnosi;
Može li povjerenik suda pribavljati dokaze u smislu gore navedenih odredbi, a posebno čl. 264. Zakona o nasljeđivanju i donositi odluke kao i sud u smislu odredbi čl. 200. st. 4, 208, 227, 228, 257, 258, 260. i 262. Zakona o nasljeđivanju, a u vezi sa odredbama čl. 64, 66, 67, 124, 132, 134, 200, 334, 336. ZPP;
Da li se svako rješenje povjerenika suda može osporavati u smislu čl. 209. Zakona o nasljeđivanju a u vezi sa čl. 199. istog zakona ili samo neka, odnosno, da li je data valjana pouka o pravnom lijeku;
Ko ima pravo osporavati rješenja koja donese povjerenik suda, odnosno da li je krug mogućih lica sveden samo na neka lica, odnosno ima li pravo prigovora na rješenje svako ako je tim rješenjem utvrđena za njega neka obaveza, a konačna odluka u postupku zavisi od navedene pravne stvari u smislu čl. 209, a u vezi sa čl. 233. ZPP;
Da li uloženi prigovor na rješenje odlaže izvršenje rješenja i može li sud naložiti povjereniku suda da nastavi i okonča ostavinski postupak, a da prigovor nije riješen u smislu čl. 234. ZPP, odnosno da li prigovor odlaže izvršenje rješenja;
Da li sud po prigovoru mora donijeti odluku iz čl. 211. Zakona o nasljeđivanju, odnosno čl. 235. ZPP, ako smatra da je prigovor neosnovan odbije ga ili ako smatra osnovanim ukine pobijenu odluku u cjelosti ili dijelu, a sam o pobijenoj odluci donese odluku, odnosno, da li je sud morao po prigovoru ocijeniti da li su smetnje, koje je utvrdio povjerenik suda, zaista smetnje, pa ako nisu ukinuti ovu odluku i utvrditi da navedeni razlozi iz rješenja nisu smetnja za vođenje postupka, te ako su ipak smetnja da li se mogu otkloniti samo na način na koji je rješenjem određeno ili se mogu otkloniti i na drugi način, te ako se može otkloniti na drugi način donijeti odluku o načinu otklanjanja smetnji;
Da li sud mora donijeti po prigovoru odluku, koja ima propisani sadržaj i formu, ili se postupak može okončati i drugim aktom, odnosno, da li se akt suda kojeg drugostepeni sud smatra dopisom može okončati dopisom kao sudskom odlukom;
Mora li se omogućiti pravo žalbe i stranci u smislu čl. 212. Zakona o nasljeđivanju i da li pravo žalbe i isticanja roka za žalbu odlaže izvršenje bilo koje odluke suda po žalbi u odnosu na stranku;
Da li neki zakon poznaje dopis kao akt suda u parničnom, odnosno vanparničnom, odnosno ostavinskom postupku, ako poznaje o kom aktu se radi;
Na koji način sud, a time i povjerenik suda, vrši korespodenciju sa strankama i da li prigovor može biti akt korespodencije u smislu odredbi čl. 195. i 198. ZPP, odnosno čl. 209. Zakona o nasljeđivanju, odnosno odredbi čl. 334. i 337. ZPP;
Mora li se po prigovoru donijeti odluka s obzirom da prigovor odlaže izvršenje rješenja u smislu čl. 234. ZPP, a stranka na odluku po prigovoru ima pravo žalbe u smislu čl. 212. Zakona o nasljeđivanju;
Da li drugostepeni sud može održati odluku prvostepenog suda po prigovoru, kojim se ne rješava prigovor koji ne predstavlja odluku po prigovoru i kojom odlukom se onemogućuje ulaganje redovnog pravnog lijeka;
Da li se može tražiti prinudno izvršenje rješenja, koje je postalo pravosnažno i izvršno u smislu odredbi čl. 196. ZPP, čl. 23, 24, 25. ZIP, ili neki zakon onemogućava pokretanje izvršnog postupka;
Ko ima aktivnu legitimaciju za podnošenje prijedloga za izvršenje rješenja povjerenika suda, sud, sud po povjereniku suda ili povjerenik suda;
Da li povjerenik suda može u smislu odredbi čl. 200, 257, 258, 260. i 262. Zakona o nasljeđivanju pokrenuti izvršni postupak rješenja, kojeg je donio u smislu čl. 3. ZIP ili mu za podnošenje prijedloga za izvršenje treba posebna saglasnost i odobrenje predsjednika suda ili sudije, ako treba u kojoj formi se daje kao navedeno odobrenje, kao punomoć ili posebnim rješenjem;
Da li nedostatak ovlaštenja za podnošenje prijedloga za izvršenje predstavlja otklonjivu ili neotklonjivu smetnju, odnosno da li se nedostatak ovlaštenja mogao otkloniti priznanjem radnji povjerenika suda u smislu čl. 295. ZPP ili pozivanjem povjerenika suda da otkloni nedostatak dostavljanjem punomoći ili odobrenja za podnošenje prijedloga;
Da li sud i povjerenik suda mogu biti stranke u postupku naknadnog upisa, odnosno ispravke u matične knjige u smislu odredbi čl. 2, 6, 42, 47. Zakona o matičnim knjigama, odnosno da li je stranačku sposobnost uredio Zakon o matičnim knjigama drukčije od ZUP, odnosno da li se Uputstvom o načinu vođenja matičnih knjiga može urediti drukčije od ZUP, odnosno Zakona o matičnim knjigama, te mora li matični ured pokrenuti upravni postupak u smislu čl. 121. i provesti upravni postupak po zahtjevu suda, odnosno povjerenika suda, odnosno uvažavati stav povjerenika suda u smislu čl. 122. ZUP;
Mora li matični ured u smislu čl. 26. Zakona o matičnim knjigama, a u vezi sa odredbama čl. 2. st. 4, 33. i 35. st. 3. uskladiti upis propisanih podataka sa podacima iz matične knjige rođenih i drugih matičnih knjiga, mora li provesti postupak pribavljanja i drugih podataka po službenoj dužnosti u smislu odredbi čl. 121, 122, 133, 134, 139. i 140. i donijeti odluku u smislu odredbi čl. 204. i 205. ZUP ili može upisati podatke koje hoće;
Mora li matični ured po službenoj dužnosti, nakon saznanja za pogrešne i nepotpune upise do kojih je došao preko rješenja povjerenika suda, pokrenuti postupak ispravki i naknadnog upisa i ispraviti greške i dopuniti upise nedostajućim podacima u smislu odredbi čl. 2, 42. i 47. Zakona o matičnim knjigama, odnosno kad mu se ukaže u smislu čl. 3. navedenog zakona i čl. 132. ZPP da isprava nije sačinjena u propisanoj formi ili matičnom uredu treba zahtjev za ispravku da podnese stranka koju on smatra strankom;
Ima li obavezu matični ured da povuče izvod iz MKU i smrtovnicu, koje je dostavio sud i dostavi nove, koji odgovaraju naknadnom upisu ili ispravci upisa ili novi izvod sudu dostavlja nasljednik ako smatra sud, te kako u tom slučaju postupati ako u spisu predmeta postoje dvije oprečne javne isprave;
Ima li obavezu matični ured dostaviti sudu potpunu smrtovnicu sa podacima iz čl. 173, odnosno čl. 217. Zakona o nasljeđivanju ili nepotpunu smrtovnicu iz čl. 171, odnosno čl. 216. Zakona o nasljeđivanju, odnosno da li se smrtovnica, koja nema navedeni razlog zbog čega nije popunjen neki podatak, niti se njome ukazuje na nasljednike i imovinu ostavioca, može smatrati nepotpunom smrtovnicom;
Mora li matični ured provesti postupak za popunu smrtovnice u smislu odredbi čl. 121, 122, 134, 139. i 140. ZUP, odnosno pozvati lica koja mogu dati podatke za sačinjavanje potpune smrtovnice, pribavljati podatke po službenoj dužnosti od MUP za prebivalište, adresu, državljanstvo i dr;
Da li neki zakon poznaje popratni akt organa uprave ili se smrtovnica dostavlja po službenoj dužnosti kao i svaki drugi akt u smislu odredbi čl. 80, 95. ZUP;
Mora li matični ured popuniti potpunu smrtovnicu po zahtjevu suda ili povjerenika suda u smislu čl. 172. Zakona matičnim knjigama ili može da ne postupi po zahtjevu suda, odnosno povjerenika suda, odnosno ne popuni i dostavi potpunu smrtovnicu;
Da li sud mora odbaciti podnesak notara koji ne predstavlja notarsku ispravu u smislu odredbi čl. 4, 69, 70, 71, 72, 115, 104, 105. i 106. Zakona o notarima kao nedopušten, odnosno izjavljen od neovlaštene osobe i može li takvu odluku, ako istu nije odbacio sud, odbaciti povjerenik suda;
Može li sud odbiti radnju prijema podneska na pisarnicu suda, koju radnju izvršava neposredno pred sudom notar prema čl. 56. Zakona o notarima, odnosno čl. 301. ZPP notar ne može da se bavi advokaturom, odnosno odbiti prijem smrtovnice od svakog drugog lica, a nedostavljen od matičnog ured, te može li povjerenik suda ukinuti radnje koje su nezakonite, ako to nije sud;
Mora li sud pozvati nasljednika da dostavi valjanu nasljedničku izjavu, a notaru koji je sačinio nezakonitu izjavu vratiti i odbaciti istu kao nezakonitu odlukom ili na drugi način, pa ako tu odluku nije donio sud ima li pravo donijeti povjerenik suda?
O b r a z l o ž e n j e
Dopisom od 16.05.2017. godine, zaprimljenim u ovaj sud dana 18.05.2017. godine, notar Nijaz Hadžić, povjerenik Općinskog suda Sanski Most u predmetu broj 22 0 O 021490 12 O, je ovom sudu podnio zahtjev za rješavanje spornih pravnih pitanja u smislu odredbe člana 61a. ZPP.
Predložio je da Sud razmotri navedena sporna pravna pitanja i po njima zauzme konkretne pravne stavove, kao i o drugim procesnim pitanjima koja se pojave kao sporna, ili da donese drugačiju odluku prema svom shvatanju spornih pitanja.
Odredbom čl. 61a. ZPP je propisano ''ako u postupku pred prvostepenim sudom u većem broju predmeta postoji potreba da se zauzme stav o spornom pravnom pitanju koje je od značaja za odlučivanje o predmetu postupka pred prvostepenim sudovima, da će prvostepeni sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke zahtjevom pokrenuti postupak pred Vrhovnim sudom Federacije radi rješavanja spornog pravnog pitanja''.
Prema navedenoj zakonskoj odredbi ovlašteni podnosilac zahtjeva za rješavanje spornog pravnog pitanja je prvostepeni sud, bilo da to čini po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke.
U konkretnom slučaju neposredni podnosilac zahtjeva za rješavanje spornih pravnih pitanja je notar, sudski povjerenik, koji u smislu odredbe čl. 257. stav 1. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine - ZON provodi radnje i donosi odluke u ostavinskom postupku u skladu sa odlukom suda o povjeravanju i odredbama ovog zakona.
Prema odredbi člana 265. stav 1. ZON nadzor nad radom notara kao sudskog povjerenika vrši sud koji mu je povjerio posao.
Pošto je zahtjev za rješavanje spornih pravnih pitanja podnesen od neovlaštenog lica – notara, a ne od prvostepenog suda, to je Građansko odjeljenje Vrhovnog suda Federacije BiH, primjenom odredbe čl. 61c, u vezi sa odredbom člana 61a ZPP, isti odbacilo kao nedozvoljen.
Predsjednica Građanskog odjeljenja
Zdravka Grebo Jevtić, s.r.
izvor: https://advokat-prnjavorac.com
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
VRHOVNI SUD
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
GRAĐANSKO ODJELJENJE
Broj: 70 0 O 006253 17 Spp
Sarajevo, 05.07.2017. godine
Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, odlučujući o zahtjevu notara Nijaza Hadžić, povjerenika Općinskog suda Sanski Most, za rješavanje spornih pravnih pitanja od 18.05.2017. godine, na osnovu odredbi člana 61a. stav (1) i 61c. stav (1) Zakona o parničnom postupku - ZPP, te odredbe člana 18. Pravilnika o unutrašnjem sudskom poslovanju Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta , u sjednici Građanskog odjeljenja održanoj 05.07.2017. godine donio je
O D L U K U
Odbacuje se zahtjev notara Nijaza Hadžić za rješavanje spornih pravnih pitanja u predmetu Općinskog suda Sanski Most broj 22 0 O 021490 12 O, koja glase:
Na koji način sud pribavlja dokaze iz čl. 124. stav 2. i čl. 134. st. 3. ZPP, odlukom u smislu odredbi čl. 64, 66, 67. i 68. ZPP ili nekim drugim aktom, koji bi bio obavezujući akt za onoga na koga se odnosi;
Može li povjerenik suda pribavljati dokaze u smislu gore navedenih odredbi, a posebno čl. 264. Zakona o nasljeđivanju i donositi odluke kao i sud u smislu odredbi čl. 200. st. 4, 208, 227, 228, 257, 258, 260. i 262. Zakona o nasljeđivanju, a u vezi sa odredbama čl. 64, 66, 67, 124, 132, 134, 200, 334, 336. ZPP;
Da li se svako rješenje povjerenika suda može osporavati u smislu čl. 209. Zakona o nasljeđivanju a u vezi sa čl. 199. istog zakona ili samo neka, odnosno, da li je data valjana pouka o pravnom lijeku;
Ko ima pravo osporavati rješenja koja donese povjerenik suda, odnosno da li je krug mogućih lica sveden samo na neka lica, odnosno ima li pravo prigovora na rješenje svako ako je tim rješenjem utvrđena za njega neka obaveza, a konačna odluka u postupku zavisi od navedene pravne stvari u smislu čl. 209, a u vezi sa čl. 233. ZPP;
Da li uloženi prigovor na rješenje odlaže izvršenje rješenja i može li sud naložiti povjereniku suda da nastavi i okonča ostavinski postupak, a da prigovor nije riješen u smislu čl. 234. ZPP, odnosno da li prigovor odlaže izvršenje rješenja;
Da li sud po prigovoru mora donijeti odluku iz čl. 211. Zakona o nasljeđivanju, odnosno čl. 235. ZPP, ako smatra da je prigovor neosnovan odbije ga ili ako smatra osnovanim ukine pobijenu odluku u cjelosti ili dijelu, a sam o pobijenoj odluci donese odluku, odnosno, da li je sud morao po prigovoru ocijeniti da li su smetnje, koje je utvrdio povjerenik suda, zaista smetnje, pa ako nisu ukinuti ovu odluku i utvrditi da navedeni razlozi iz rješenja nisu smetnja za vođenje postupka, te ako su ipak smetnja da li se mogu otkloniti samo na način na koji je rješenjem određeno ili se mogu otkloniti i na drugi način, te ako se može otkloniti na drugi način donijeti odluku o načinu otklanjanja smetnji;
Da li sud mora donijeti po prigovoru odluku, koja ima propisani sadržaj i formu, ili se postupak može okončati i drugim aktom, odnosno, da li se akt suda kojeg drugostepeni sud smatra dopisom može okončati dopisom kao sudskom odlukom;
Mora li se omogućiti pravo žalbe i stranci u smislu čl. 212. Zakona o nasljeđivanju i da li pravo žalbe i isticanja roka za žalbu odlaže izvršenje bilo koje odluke suda po žalbi u odnosu na stranku;
Da li neki zakon poznaje dopis kao akt suda u parničnom, odnosno vanparničnom, odnosno ostavinskom postupku, ako poznaje o kom aktu se radi;
Na koji način sud, a time i povjerenik suda, vrši korespodenciju sa strankama i da li prigovor može biti akt korespodencije u smislu odredbi čl. 195. i 198. ZPP, odnosno čl. 209. Zakona o nasljeđivanju, odnosno odredbi čl. 334. i 337. ZPP;
Mora li se po prigovoru donijeti odluka s obzirom da prigovor odlaže izvršenje rješenja u smislu čl. 234. ZPP, a stranka na odluku po prigovoru ima pravo žalbe u smislu čl. 212. Zakona o nasljeđivanju;
Da li drugostepeni sud može održati odluku prvostepenog suda po prigovoru, kojim se ne rješava prigovor koji ne predstavlja odluku po prigovoru i kojom odlukom se onemogućuje ulaganje redovnog pravnog lijeka;
Da li se može tražiti prinudno izvršenje rješenja, koje je postalo pravosnažno i izvršno u smislu odredbi čl. 196. ZPP, čl. 23, 24, 25. ZIP, ili neki zakon onemogućava pokretanje izvršnog postupka;
Ko ima aktivnu legitimaciju za podnošenje prijedloga za izvršenje rješenja povjerenika suda, sud, sud po povjereniku suda ili povjerenik suda;
Da li povjerenik suda može u smislu odredbi čl. 200, 257, 258, 260. i 262. Zakona o nasljeđivanju pokrenuti izvršni postupak rješenja, kojeg je donio u smislu čl. 3. ZIP ili mu za podnošenje prijedloga za izvršenje treba posebna saglasnost i odobrenje predsjednika suda ili sudije, ako treba u kojoj formi se daje kao navedeno odobrenje, kao punomoć ili posebnim rješenjem;
Da li nedostatak ovlaštenja za podnošenje prijedloga za izvršenje predstavlja otklonjivu ili neotklonjivu smetnju, odnosno da li se nedostatak ovlaštenja mogao otkloniti priznanjem radnji povjerenika suda u smislu čl. 295. ZPP ili pozivanjem povjerenika suda da otkloni nedostatak dostavljanjem punomoći ili odobrenja za podnošenje prijedloga;
Da li sud i povjerenik suda mogu biti stranke u postupku naknadnog upisa, odnosno ispravke u matične knjige u smislu odredbi čl. 2, 6, 42, 47. Zakona o matičnim knjigama, odnosno da li je stranačku sposobnost uredio Zakon o matičnim knjigama drukčije od ZUP, odnosno da li se Uputstvom o načinu vođenja matičnih knjiga može urediti drukčije od ZUP, odnosno Zakona o matičnim knjigama, te mora li matični ured pokrenuti upravni postupak u smislu čl. 121. i provesti upravni postupak po zahtjevu suda, odnosno povjerenika suda, odnosno uvažavati stav povjerenika suda u smislu čl. 122. ZUP;
Mora li matični ured u smislu čl. 26. Zakona o matičnim knjigama, a u vezi sa odredbama čl. 2. st. 4, 33. i 35. st. 3. uskladiti upis propisanih podataka sa podacima iz matične knjige rođenih i drugih matičnih knjiga, mora li provesti postupak pribavljanja i drugih podataka po službenoj dužnosti u smislu odredbi čl. 121, 122, 133, 134, 139. i 140. i donijeti odluku u smislu odredbi čl. 204. i 205. ZUP ili može upisati podatke koje hoće;
Mora li matični ured po službenoj dužnosti, nakon saznanja za pogrešne i nepotpune upise do kojih je došao preko rješenja povjerenika suda, pokrenuti postupak ispravki i naknadnog upisa i ispraviti greške i dopuniti upise nedostajućim podacima u smislu odredbi čl. 2, 42. i 47. Zakona o matičnim knjigama, odnosno kad mu se ukaže u smislu čl. 3. navedenog zakona i čl. 132. ZPP da isprava nije sačinjena u propisanoj formi ili matičnom uredu treba zahtjev za ispravku da podnese stranka koju on smatra strankom;
Ima li obavezu matični ured da povuče izvod iz MKU i smrtovnicu, koje je dostavio sud i dostavi nove, koji odgovaraju naknadnom upisu ili ispravci upisa ili novi izvod sudu dostavlja nasljednik ako smatra sud, te kako u tom slučaju postupati ako u spisu predmeta postoje dvije oprečne javne isprave;
Ima li obavezu matični ured dostaviti sudu potpunu smrtovnicu sa podacima iz čl. 173, odnosno čl. 217. Zakona o nasljeđivanju ili nepotpunu smrtovnicu iz čl. 171, odnosno čl. 216. Zakona o nasljeđivanju, odnosno da li se smrtovnica, koja nema navedeni razlog zbog čega nije popunjen neki podatak, niti se njome ukazuje na nasljednike i imovinu ostavioca, može smatrati nepotpunom smrtovnicom;
Mora li matični ured provesti postupak za popunu smrtovnice u smislu odredbi čl. 121, 122, 134, 139. i 140. ZUP, odnosno pozvati lica koja mogu dati podatke za sačinjavanje potpune smrtovnice, pribavljati podatke po službenoj dužnosti od MUP za prebivalište, adresu, državljanstvo i dr;
Da li neki zakon poznaje popratni akt organa uprave ili se smrtovnica dostavlja po službenoj dužnosti kao i svaki drugi akt u smislu odredbi čl. 80, 95. ZUP;
Mora li matični ured popuniti potpunu smrtovnicu po zahtjevu suda ili povjerenika suda u smislu čl. 172. Zakona matičnim knjigama ili može da ne postupi po zahtjevu suda, odnosno povjerenika suda, odnosno ne popuni i dostavi potpunu smrtovnicu;
Da li sud mora odbaciti podnesak notara koji ne predstavlja notarsku ispravu u smislu odredbi čl. 4, 69, 70, 71, 72, 115, 104, 105. i 106. Zakona o notarima kao nedopušten, odnosno izjavljen od neovlaštene osobe i može li takvu odluku, ako istu nije odbacio sud, odbaciti povjerenik suda;
Može li sud odbiti radnju prijema podneska na pisarnicu suda, koju radnju izvršava neposredno pred sudom notar prema čl. 56. Zakona o notarima, odnosno čl. 301. ZPP notar ne može da se bavi advokaturom, odnosno odbiti prijem smrtovnice od svakog drugog lica, a nedostavljen od matičnog ured, te može li povjerenik suda ukinuti radnje koje su nezakonite, ako to nije sud;
Mora li sud pozvati nasljednika da dostavi valjanu nasljedničku izjavu, a notaru koji je sačinio nezakonitu izjavu vratiti i odbaciti istu kao nezakonitu odlukom ili na drugi način, pa ako tu odluku nije donio sud ima li pravo donijeti povjerenik suda?
O b r a z l o ž e n j e
Dopisom od 16.05.2017. godine, zaprimljenim u ovaj sud dana 18.05.2017. godine, notar Nijaz Hadžić, povjerenik Općinskog suda Sanski Most u predmetu broj 22 0 O 021490 12 O, je ovom sudu podnio zahtjev za rješavanje spornih pravnih pitanja u smislu odredbe člana 61a. ZPP.
Predložio je da Sud razmotri navedena sporna pravna pitanja i po njima zauzme konkretne pravne stavove, kao i o drugim procesnim pitanjima koja se pojave kao sporna, ili da donese drugačiju odluku prema svom shvatanju spornih pitanja.
Odredbom čl. 61a. ZPP je propisano ''ako u postupku pred prvostepenim sudom u većem broju predmeta postoji potreba da se zauzme stav o spornom pravnom pitanju koje je od značaja za odlučivanje o predmetu postupka pred prvostepenim sudovima, da će prvostepeni sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke zahtjevom pokrenuti postupak pred Vrhovnim sudom Federacije radi rješavanja spornog pravnog pitanja''.
Prema navedenoj zakonskoj odredbi ovlašteni podnosilac zahtjeva za rješavanje spornog pravnog pitanja je prvostepeni sud, bilo da to čini po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke.
U konkretnom slučaju neposredni podnosilac zahtjeva za rješavanje spornih pravnih pitanja je notar, sudski povjerenik, koji u smislu odredbe čl. 257. stav 1. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine - ZON provodi radnje i donosi odluke u ostavinskom postupku u skladu sa odlukom suda o povjeravanju i odredbama ovog zakona.
Prema odredbi člana 265. stav 1. ZON nadzor nad radom notara kao sudskog povjerenika vrši sud koji mu je povjerio posao.
Pošto je zahtjev za rješavanje spornih pravnih pitanja podnesen od neovlaštenog lica – notara, a ne od prvostepenog suda, to je Građansko odjeljenje Vrhovnog suda Federacije BiH, primjenom odredbe čl. 61c, u vezi sa odredbom člana 61a ZPP, isti odbacilo kao nedozvoljen.
Predsjednica Građanskog odjeljenja
Zdravka Grebo Jevtić, s.r.
izvor: https://advokat-prnjavorac.com
- By LegaForum