- Thu Sep 10, 2015 12:00 pm
#207
MJENICA u Bosni i Hercegovini
Osnovna svojstva mjenice se razlikuju od osnovnih svojstava mjeničnopravnog odnosa.
Mjenica je isprava, pismeno očitovanje obaveze.
Usmeno se ne može niko mjeničnopravno obavezati.
Mjenična obaveza vezana je za ispravu i ona se izdaje u obliku kojeg zakon odredi.
Samo onaj ko ima tu ispravu može tražiti ispunjenje mjenične obaveze.
Mjenična obaveza je samostalna i stroga. Njena samostalnost leži u apstraktnosti – ne zna se zbog čega je mjenični dužnik se obavezao. Samostalnost se ogleda i u solidarnoj odgovornosti mjeničnih dužnika.
Potpisi nesposbnih osoba ili lažni potpisi ne utiču na obavezu drugih mjeničnih potpisnika. Mjenica može glasiti samo na novčanu svotu i nikada na činidbu. Ona je vrijednosni papir i bez tog papira nema nastanka, a ni prava prenosa. Pravo na mjenicu je stavrno-pravne prirode. Prava koja proizilaze iz mjenice su obligacionopravne prirode. Po zakonu to je papir po naredbi, a izričitom kaluzulom može biti drugačije određeno. To je i prezentacijski papir - što znači da vjerovnik dolazi dužniku na naplatu. To je i papir javne vjere – što znači formalne istine.
Osobine mjenično-pravnog odnosa:
1) Načelo pismenosti – mora biti na propisanom obrascu
2) Načelo inkorporacije – svi bitni elementi su upisani u mjenicu
3) Načelo fiksnosti obaveze – prava i obaveze su fiksirane
4) Načelo neposrednosti – imalac mjenice nalazi se u neposrednom pravnom odnosu
5) Načelo samostalnosti – mjenično- pravni odnos je nezavisan od osnovnog posla i svaki potpis na mjenici zasniva samostalnu mjenično- pravnu obavezu
6) Načelo novačnosti - mjenica glasi na određenu svotu novca u domaćoj valuti
7) Načelo solidarnosti-
8) Načelo apstarktnosti – valajnost mejnice ne ovisi od nekog pravnog posla, ni ne zna se koji je to posao
Mjenične radnje:
1. Akceptiranje mjenice.
Akcept se vrši tako da trasat na samoj mjenici napiše: priznajem ili prihvaćam ili napiše drugu riječ koja ima to značenje a zatim se potpiše.
To znači da izdavalac mjenice (trasant) mjenicu popunjava, a trasat (akceptant) je potpiše na opisani način on postaje glavni dužnik.
Ako prihvata trasat mjenicu (akceptira), onda taj akcept mora biti bezuvjetan, ali ga može ograničiti na dio iznosa.
Akceptom se trasat obavezuje da mjenicu plati po dospjelosti. Tužba protiv akcepatnat nije uslovjena nikakvim protestom jer on nije regresni nego glavni dužnik. Amortizacija mjenice.
2. Amortizacija mjenice
Tu se podrazumijeva sudski vanparični postupak u kojem se donosi odluka o proglašenju izgublljene ili oštećene mjenice nevažećom.
Postupak amortizacije se pokreće prijedlogom.
Kada se mjenica amortzuije rješenjem, raniji imalac može da ima prava samo prema glavnom mjeničnom dužniku – to znači da rješenje o amortizaciji mjenice ima karatkter građansko pravnog, a ne mjeničnopravnog dejstva, ovo iz razkloga što je amortizacijom prestao mjeničnopravni odnos.
3. Aval
To je mjenična radnja. Može ga dati svako lice. Može biti djelimičan ili potpun, a može biti i vremenski ograničen. Avalista solidarno odgovara, a ako plati mjenicu stupa na mjesto honorata.
Razlika između mjenice i čeka su:
ček je sredsvo plaćanja, mjenica je sredstvo kreditiranja;
kod čeka
1) ne se mora odrediti rok dospjelosti,
2) glasi na donosioca,
3) vuče se na banku kao trasata, jer se smatra da ona ima tu pasivnu sposobnost,
4) ne akceptira se,
5) nema regresa zbog neakceptiranja,
6) nema protesta;
7) dospjeva po viđenju,
8) ne može se umnožavati kao mjenica,
9) ne može se ni domicilirati (odrediti mjesto naplate).
10) Trasant mora da raspolaže pokrićem kod tarsata u momentu izdavanja odnosno isplate čeka. Opoziv čeka može vršiti samo trasant, imalac čeka može da odbije djelimičnu isplatu, ček može da glasi na donosioca.
Indosiranje- šta je prenos potraživanja tj cesija?- to je ovdje inosiranje mjenice.
Kada je na mjenici označeno ne po naredbi onda se ona ne indosira. Prenos se vrši cesijom kao u građansko- pravnom odnosu. Indosament indosiranjem ne smije isticati nikakve uslove. Ako su stavljeni smatra se kao da nisu napisani. Prenos mora glasiti na prvu mjeničnu svotu. Prenos se obavlja potpisivanje tj davanjem izjave na poleđini mjenice ili alonžu da se mjenična svota isplati naznačenoj osobi tj indosataru. Prenos mora glasiti na punu mjeničnu svotu. Indosiranjem se prenose sva prava sadržana u mjenici na indostara i on od mjenično vjerovnika postaje regresni dužnik. Slodarno odgovara za plaćanje mjenice, ali i sam ima takva prava od svojih prethodnika.
Mjenični prigovori, protesti i tužbe - mjenične tužbe su sredstvo za ostvarivanje prava mjeničnih povjerilaca. Između mjeničnih tužbi i tužbi u građanskom pravu u suštini je razlika neznatna. Postoji više vrsta mjeničnih tužbi. Redovna mjenična tužba je ona koja se podnosi protiv glavnog mjeničnog dužnika. Regresna tužba se podnosi protiv regresnih dužnika i uz nju se osim mjenice prilaže mjenični protest. Tužbe trasata protiv trasanta, trasanta protiv trasata zbog neisplate mjenične svote, tužba zbog povraćaja mjenice, i tužba zbog neopravdanog obogaćenja.
https://advokat-prnjavorac.com
Osnovna svojstva mjenice se razlikuju od osnovnih svojstava mjeničnopravnog odnosa.
Mjenica je isprava, pismeno očitovanje obaveze.
Usmeno se ne može niko mjeničnopravno obavezati.
Mjenična obaveza vezana je za ispravu i ona se izdaje u obliku kojeg zakon odredi.
Samo onaj ko ima tu ispravu može tražiti ispunjenje mjenične obaveze.
Mjenična obaveza je samostalna i stroga. Njena samostalnost leži u apstraktnosti – ne zna se zbog čega je mjenični dužnik se obavezao. Samostalnost se ogleda i u solidarnoj odgovornosti mjeničnih dužnika.
Potpisi nesposbnih osoba ili lažni potpisi ne utiču na obavezu drugih mjeničnih potpisnika. Mjenica može glasiti samo na novčanu svotu i nikada na činidbu. Ona je vrijednosni papir i bez tog papira nema nastanka, a ni prava prenosa. Pravo na mjenicu je stavrno-pravne prirode. Prava koja proizilaze iz mjenice su obligacionopravne prirode. Po zakonu to je papir po naredbi, a izričitom kaluzulom može biti drugačije određeno. To je i prezentacijski papir - što znači da vjerovnik dolazi dužniku na naplatu. To je i papir javne vjere – što znači formalne istine.
Osobine mjenično-pravnog odnosa:
1) Načelo pismenosti – mora biti na propisanom obrascu
2) Načelo inkorporacije – svi bitni elementi su upisani u mjenicu
3) Načelo fiksnosti obaveze – prava i obaveze su fiksirane
4) Načelo neposrednosti – imalac mjenice nalazi se u neposrednom pravnom odnosu
5) Načelo samostalnosti – mjenično- pravni odnos je nezavisan od osnovnog posla i svaki potpis na mjenici zasniva samostalnu mjenično- pravnu obavezu
6) Načelo novačnosti - mjenica glasi na određenu svotu novca u domaćoj valuti
7) Načelo solidarnosti-
8) Načelo apstarktnosti – valajnost mejnice ne ovisi od nekog pravnog posla, ni ne zna se koji je to posao
Mjenične radnje:
1. Akceptiranje mjenice.
Akcept se vrši tako da trasat na samoj mjenici napiše: priznajem ili prihvaćam ili napiše drugu riječ koja ima to značenje a zatim se potpiše.
To znači da izdavalac mjenice (trasant) mjenicu popunjava, a trasat (akceptant) je potpiše na opisani način on postaje glavni dužnik.
Ako prihvata trasat mjenicu (akceptira), onda taj akcept mora biti bezuvjetan, ali ga može ograničiti na dio iznosa.
Akceptom se trasat obavezuje da mjenicu plati po dospjelosti. Tužba protiv akcepatnat nije uslovjena nikakvim protestom jer on nije regresni nego glavni dužnik. Amortizacija mjenice.
2. Amortizacija mjenice
Tu se podrazumijeva sudski vanparični postupak u kojem se donosi odluka o proglašenju izgublljene ili oštećene mjenice nevažećom.
Postupak amortizacije se pokreće prijedlogom.
Kada se mjenica amortzuije rješenjem, raniji imalac može da ima prava samo prema glavnom mjeničnom dužniku – to znači da rješenje o amortizaciji mjenice ima karatkter građansko pravnog, a ne mjeničnopravnog dejstva, ovo iz razkloga što je amortizacijom prestao mjeničnopravni odnos.
3. Aval
To je mjenična radnja. Može ga dati svako lice. Može biti djelimičan ili potpun, a može biti i vremenski ograničen. Avalista solidarno odgovara, a ako plati mjenicu stupa na mjesto honorata.
Razlika između mjenice i čeka su:
ček je sredsvo plaćanja, mjenica je sredstvo kreditiranja;
kod čeka
1) ne se mora odrediti rok dospjelosti,
2) glasi na donosioca,
3) vuče se na banku kao trasata, jer se smatra da ona ima tu pasivnu sposobnost,
4) ne akceptira se,
5) nema regresa zbog neakceptiranja,
6) nema protesta;
7) dospjeva po viđenju,
8) ne može se umnožavati kao mjenica,
9) ne može se ni domicilirati (odrediti mjesto naplate).
10) Trasant mora da raspolaže pokrićem kod tarsata u momentu izdavanja odnosno isplate čeka. Opoziv čeka može vršiti samo trasant, imalac čeka može da odbije djelimičnu isplatu, ček može da glasi na donosioca.
Indosiranje- šta je prenos potraživanja tj cesija?- to je ovdje inosiranje mjenice.
Kada je na mjenici označeno ne po naredbi onda se ona ne indosira. Prenos se vrši cesijom kao u građansko- pravnom odnosu. Indosament indosiranjem ne smije isticati nikakve uslove. Ako su stavljeni smatra se kao da nisu napisani. Prenos mora glasiti na prvu mjeničnu svotu. Prenos se obavlja potpisivanje tj davanjem izjave na poleđini mjenice ili alonžu da se mjenična svota isplati naznačenoj osobi tj indosataru. Prenos mora glasiti na punu mjeničnu svotu. Indosiranjem se prenose sva prava sadržana u mjenici na indostara i on od mjenično vjerovnika postaje regresni dužnik. Slodarno odgovara za plaćanje mjenice, ali i sam ima takva prava od svojih prethodnika.
Mjenični prigovori, protesti i tužbe - mjenične tužbe su sredstvo za ostvarivanje prava mjeničnih povjerilaca. Između mjeničnih tužbi i tužbi u građanskom pravu u suštini je razlika neznatna. Postoji više vrsta mjeničnih tužbi. Redovna mjenična tužba je ona koja se podnosi protiv glavnog mjeničnog dužnika. Regresna tužba se podnosi protiv regresnih dužnika i uz nju se osim mjenice prilaže mjenični protest. Tužbe trasata protiv trasanta, trasanta protiv trasata zbog neisplate mjenične svote, tužba zbog povraćaja mjenice, i tužba zbog neopravdanog obogaćenja.
https://advokat-prnjavorac.com
- By LegaForum