BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Krivično pravna pitanja
User avatar
By pravnik
#340
BRANILAC (PRAVO NA ODBRANU)

Princip odbrane je jedan od osnovnih principa krivične procedure, a realizuje sa materijalnom i formalnom odbranom.
Formalna odbrana (odbrana putem branioca), može biti:
a) fakultativna – Kod fakultativne odbrane stvar je procjene osumnjičenog odn. optuženog (ili lica koja mogu uzeti branioca osumnjičenom odn. optuženom), da li će uopšte uzimati branioca ili će ga uzeti samo u nekom stadiju postupka (optuženje, glavni pretres) i na to njihovo opredjeljenje sud ili drugi organi nemaju uticaja.
b) obligatorna – Kada se radi o obligatornoj odbrani, onda nema procjenjivanja, već u određenom stadiju postupka branilac mora ili biti angažovan od strane osumnjičenog odn. optuženog (odn. ovlaštenih srodnika) ili mora biti postavljen po službenoj dužnosti.
Za branioca se može uzeti advokat pod uslovima koji su propisani Zakonom o advokaturi Federacije. Lice koje nije advokat, ne može biti uzeto za branioca ni onda kad ima stručnu spremu ili uživa povjerenje osumnjičenog odn. optuženog.
Branilac mora predati punomoć za zastupanje prilikom preduzimanja prve radnje u postupku. Punomoć osumnjičenog odn. optuženog braniocu je njegova procesna legitimacija, a izdaje mu je u vidu posebnog akta ili u zapisnik kod organa pred kojim se vodi postupak. Osumnjičeni odn. optuženi može otkazati punomoć braniocu u svakom trenutku i to bez obzira da li je odbrana obavezna ili fakultativna. U slučaju obavezne odbrane, ako osumnjičeni odn. optuženi ne opunomoći drugog branioca, mora mu se postaviti branilac po službenoj dužnosti. Ako je branilac postavljen po službenoj dužnosti, onda se osumnjičeni odn. optuženi ne može odreći branioca, ali može tražiti zamjenu ako postavljeni branilac neodgovorno vrši svoju dužnost.

Više osumnjičenih odn. optuženih mogu imati zajedničkog branioca, osim u slučaju ako je branioca postavio sud u slučaju obavezne odbrane ili zbog slabog imovnog stanja. Zajednička odbrana isključena je samo ako postoji kolizija (suprotnost u odbranama) - kada jedan od osumnjičenih odn. optuženih u svojoj odbrani mora da izjavi nešto što može da tereti drugog osumnjičenog odn. optuženog. Sukob interesa otklanja, po pravilu, branilac, odričući se odbrane jednog ili odustajući od odbrane svih osumnjičenih odn. optuženih. Sukob interesa može otkloniti i osumnjičeni odn. optuženi - opozivanjem branioca koga je sam uzeo.

Osumnjičeni odn. optuženi može imati više branioca, ali samo jedan od njih će imati status glavnog branioca o čemu će se osumnjičeni odn. optuženi izjasniti. Smatra se da je odbrana osigurana kada u postupku učestvuje jedan od branioca. Osumnjičeni odn. optuženi može imati više branilaca bez obzira da li se radi o obaveznoj ili fakultativnoj odbrani, ali kada se branilac određuje po službenoj dužnosti ili kada branioca postavlja sud zbog slabog imovnog stanja osumnjičenog odn. optuženog, određuje se samo jedan branilac. Kada osumnjičeni odn. optuženi ima više branilaca, onda je svaki od njih ovlašten da samostalno preduzima sve radnje u korist odbrane osumnjičenog odn. optuženog. Dostavljanje se vrši uvijek samo jednom braniocu.

Ko ne može biti branilac
(1) Branilac ne može biti oštećeni, bračni odnosno vanbračni drug oštećenog ili tužioca, niti njihov srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena.
(2) Branilac koji je pozvan kao svjedok ne može biti branilac u tom predmetu.
(3) Branilac ne može biti osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudija ili tužilac.

https://forum.ba

Advokat Sarajevo - Advokat u Sarajevu

POSLOVNIK O RADU KOMISIJE ZA HARTIJE OD VRIJEDNOS[…]