- Sat Nov 19, 2016 3:19 pm
#1349
Advokatska komora Tuzla
Preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com
Regionalna advokatska komora Tuzla ima svojstvo pravnog lica sa sjedištem je u Tuzli, Federacija BiH, Bosna i Hercegovina. Na osnovu člana 15. Zakona o advokaturi FBIH, Regionalna advokatska komora Tuzla, na svojoj konstituirajućoj Skupštini 20.07.2002. godine usvojila je Statut kojim se utvrđuje organizacija i način rada ove komore. Regionalna advokatska komora predstavlja i zastupa sve advokate sa svoga područja pred kantonalnim i opštinskim tijelima i institucijama.
Organi Regionalne advokatske komore Tuzle su : Skupština, Upravni odbor, Predsjednik i Podpredsjednik, disciplinski sud i disciplinski tužioc te nadzorni odbor.
Sjedište Regionalne advokatska komora Tuzla je u Tuzli, ulica Valtera Perića broj 10, Bosna i Hercegovina.
Advokati čije se kancelarije odnosno advokatska društva nalaze na teritoriji Federacije obavezno se organizuju u Advokatsku komoru, kao neovisnu samoupravnu organizaciju advokata, određenu ovim zakonom.
Regionalna advokatska komora Tuzla je formirana za područje Tuzlanskog kantona i Posavskog kantona.
U Regionalnoj advokatskoj komori Tuzla upisano je ukupno 206 advokata, 27 advokatska stručna saradnika. Regionalnu advokatsku komoru Tuzla predstavlja i zastupa Predsjednik komore pred kantonalnim i opštinskim tijelima i institucijama.
Zakonom o advokaturi Federacije BiH članom 2 propisano je da je advokatura je nezavisna profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcioniše u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.
Samostalnost advokature ostvaruje se posebno:
1) Nezavisnim vršenjem usluga pravne pomoći;
2) Pravom stranke na slobodan izbor advokata;
3) Organizovanjem advokata u advokatsku komoru kao nezavisnu i samoupravnu organizaciju sa obaveznim članstvom;
4) Donošenjem Statuta kojim se reguliše rad advokatske komore i njenih organa;
5) Donošenjem Kodeksa advokatske etike;
6) Odlučivanjem o pravu na obavljanje advokatske djelatnosti, privremenoj zabrani i prestanku obavljanja djelatnosti;
7) Odlučivanjem o oblicima saradnje sa Advokatskom komorom Republike Srpske i advokatskim komorama stranih država, međudržavnim i međunarodnim udruženjima advokata; i
8) Odlučivanjem o oblicima saradnje sa drugim vrstama međudržavnih i međunarodnih institucija, organizacija i udruženja.
Članom 5 istog zakona je navedeno: Advokati su dužni da pružaju pravnu pomoć savjesno i stručno, u skladu sa ustavom, zakonom i drugim propisima, kao i Statutom i drugim općim aktima Federalne advokatske komore, te Kodeksom advokatske etike.
U pravilu, advokat je obavezan čuvati kao advokatsku tajnu sve što mu je stranka povjerila, izuzev ako je advokat oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog ili prećutnog odobrenja stranke, pod kojim se, između ostalog, podrazumjevaju slučajevi i kad je stranka pokrenula disciplinski postupak protiv advokata, kada je to nužno radi odbrane advokata u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada advokat posumnja da predstoji izvršenje težeg krivičnog djela i kada advokat pokrene parnicu radi namirenja troškova i izdataka koje mu stranka duguje.
Advokatsku tajnu iz stava 1. ovog člana dužna su čuvati i druge osobe koje rade ili su radile u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu.
Osnovne dužnosti advokata prema stranci koju zastupa jesu vjernost, odanost, savjesno i marljivo obavljanje dužnosti pravnog zastupnika, nastojeći tako opravdati ukazano povjerenje stranke koja ga je birala za svog pravnog zastupnika. Advokat samostalno odlučuje o prihvatanju ponude za zastupanje stranke, a pri donošenju ove odluke ne smije se voditi spolnom, nacionalnom, rasnom, jezičkom i vjerskom pripadnošću, političkim ubjeđenjem, porijeklom, društvenim položajem i sl. Odbijanje pružanja pravne pomoći advokat može samo iz razloga propisanih Zakonom, Kodeksom i drugim pravnim aktima Advokatske komore FBiH ili ako procijeni da predmet ne može sa uspjehom zastupati jer za tu oblast nije stručan, ali je dužan stranci navesti razloge odbijanja pravne pomoći. Ukoliko advokat utvrdi da stranka koju zastupa daje neistinite činjenice i upute, obijesno parniči ili nije u mogućnosti platiti izdatke advokata, može otkazati pružanje pravne pomoći.
Jedna od obaveza svakog advokata jeste edukacija, pružanje stručne pomoći i stručno osposobljavanje advokatskog podmlatka, a to podrazumijeva: upoznavanje pripravnika sa načelima i pravilima Kodeksa advokatske etike, pravilima ponašanja u poslu i životu; upoznavanje sa obavezom čuvanja advokatske tajne; omogućavanje prakse u raznovrsnim predmetima; učestvovanje u radu organizacije advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore; konstantno praćenje i nadziranje rada pripravnika; pomoć u pripremama za polaganje pravosudnog ispita; pomoć pri otvaranju advokatske kancelarije i sticanju klijenata. Advokatska profesija temelji se na odnosima povjerenja i međusobne saradnje advokata, a u cilju ostvarenja dobrobiti njihovih klijenata. Odnosi među advokatima, te advokatima i advokatskim pripravnicima, u svakom segmentu poslovnog i privatnog života, moraju biti korektni i zasnovani na osnovama međusobnog uvažavanja, poštovanja, uz zadržavanje određene samostalnosti i odlučnosti pri zastupanju i zaštiti interesa vlastite stranke. Advokat ne smije preuzimati zastupanje stranke koju zasupa drugi advokat ukoliko stranka nije opozvala punomoć prethodnom advokatu ili ga upoznala da će pored njega angažirati i novog advokata. Pravnu pomoć jednoj osobi može pružati više advokata. Advokati moraju biti solidarni, kolegijalni i prvenstveno profesionalni u međusobnim odnosima te pružati jedni drugima savjete, mišljenja i biti spremni zamijeniti kolegu ako se ukaže potreba za tim. Međusobne sporove advokati će sami rješavati ili pred organima Komore.
Prilikom pružanja pravne pomoći, sve povjerljive informacije i činjenice koje advokat sazna od svoje stranke ili na neki drugi način, svi spisi, tonski, računarski i drugi zapisi, smatraju se advokatskom tajnom i advokat ima obavezu čuvanja tajne. Bitna pretpostavka stručnog i savjesnog zastupanja i uslov nezavisnosti i samostalnosti advokatske profesije upravo je čuvanje advokatske tajne koju je advokat, kao i njegovi saradnici ili advokati u zajedničkoj advokatskoj kancelariji, dužan čuvati i nakon završetka postupka ili zastupanja. Odavanjem advokatske tajne advokat čini najtežu povredu dužnosti i ugleda advokature. Advokat je obavezan učestvovati u radu organa Komore i odgovarati za njihov rad, čuvati njen ugled, samostalnost i nezavisnost te ispunjavati svoje obaveze prema Komori.
Advokat je odgovoran za rad svoje kancelarije te dužan uredno i na vrijeme voditi predmet, pohranu spisa i evidencije rokova i rasprava, biti savjestan i tačan u novčanim poslovima, naročito kada je u pitanju tuđi novac koji ne smije zloupotrijebiti.
Grad Tuzla se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obroncima planine Majevice, na prosječnoj nadmorskoj visini od 239 metara. Grad Tuzla je sjedište Tuzlanskog kantona u Bosni i Hercegovini.
Grad Tuzla je jedno od najstarijih naselja u Evropi sa kontinuitetom življenja. Dokaz tome su i pronađeni ostaci starog naselja sojeničkog tipa iz vremena neolita a prvi pisani spomen o Tuzli potiče iz 950. godine.
Grad Tuzla ima 110.979 stanovnika a Tuzlanski kanton, koji je ujedno i kanton sa najvećim brojem stanovnika u Bosni i Hercegovini, ima 477.278 stanovnika.
Tuzla je grad velike književne tradicije. Odavde potječe Meša Selimović (1910 - 1982), jedan od najvećih pisaca jugoistoka Evrope, kao i Derviš Sušić, Stjepan Matijević, Matija Divković, Muhamed Hevai Uskufi.
Povoljan geografski položaj omogućava Tuzli dobru povezanost s ostalim regionima u Bosni i Hercegovini, kao i sa susjednim državama, Hrvatskom i Srbijom i Crnom Gorom, te gotovo podjednako s regionima jugoistočne, centralne i zapadne Evrope.
Preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com
Preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com
Regionalna advokatska komora Tuzla ima svojstvo pravnog lica sa sjedištem je u Tuzli, Federacija BiH, Bosna i Hercegovina. Na osnovu člana 15. Zakona o advokaturi FBIH, Regionalna advokatska komora Tuzla, na svojoj konstituirajućoj Skupštini 20.07.2002. godine usvojila je Statut kojim se utvrđuje organizacija i način rada ove komore. Regionalna advokatska komora predstavlja i zastupa sve advokate sa svoga područja pred kantonalnim i opštinskim tijelima i institucijama.
Organi Regionalne advokatske komore Tuzle su : Skupština, Upravni odbor, Predsjednik i Podpredsjednik, disciplinski sud i disciplinski tužioc te nadzorni odbor.
Sjedište Regionalne advokatska komora Tuzla je u Tuzli, ulica Valtera Perića broj 10, Bosna i Hercegovina.
Advokati čije se kancelarije odnosno advokatska društva nalaze na teritoriji Federacije obavezno se organizuju u Advokatsku komoru, kao neovisnu samoupravnu organizaciju advokata, određenu ovim zakonom.
Regionalna advokatska komora Tuzla je formirana za područje Tuzlanskog kantona i Posavskog kantona.
U Regionalnoj advokatskoj komori Tuzla upisano je ukupno 206 advokata, 27 advokatska stručna saradnika. Regionalnu advokatsku komoru Tuzla predstavlja i zastupa Predsjednik komore pred kantonalnim i opštinskim tijelima i institucijama.
Zakonom o advokaturi Federacije BiH članom 2 propisano je da je advokatura je nezavisna profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcioniše u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.
Samostalnost advokature ostvaruje se posebno:
1) Nezavisnim vršenjem usluga pravne pomoći;
2) Pravom stranke na slobodan izbor advokata;
3) Organizovanjem advokata u advokatsku komoru kao nezavisnu i samoupravnu organizaciju sa obaveznim članstvom;
4) Donošenjem Statuta kojim se reguliše rad advokatske komore i njenih organa;
5) Donošenjem Kodeksa advokatske etike;
6) Odlučivanjem o pravu na obavljanje advokatske djelatnosti, privremenoj zabrani i prestanku obavljanja djelatnosti;
7) Odlučivanjem o oblicima saradnje sa Advokatskom komorom Republike Srpske i advokatskim komorama stranih država, međudržavnim i međunarodnim udruženjima advokata; i
8) Odlučivanjem o oblicima saradnje sa drugim vrstama međudržavnih i međunarodnih institucija, organizacija i udruženja.
Članom 5 istog zakona je navedeno: Advokati su dužni da pružaju pravnu pomoć savjesno i stručno, u skladu sa ustavom, zakonom i drugim propisima, kao i Statutom i drugim općim aktima Federalne advokatske komore, te Kodeksom advokatske etike.
U pravilu, advokat je obavezan čuvati kao advokatsku tajnu sve što mu je stranka povjerila, izuzev ako je advokat oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog ili prećutnog odobrenja stranke, pod kojim se, između ostalog, podrazumjevaju slučajevi i kad je stranka pokrenula disciplinski postupak protiv advokata, kada je to nužno radi odbrane advokata u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada advokat posumnja da predstoji izvršenje težeg krivičnog djela i kada advokat pokrene parnicu radi namirenja troškova i izdataka koje mu stranka duguje.
Advokatsku tajnu iz stava 1. ovog člana dužna su čuvati i druge osobe koje rade ili su radile u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu.
Osnovne dužnosti advokata prema stranci koju zastupa jesu vjernost, odanost, savjesno i marljivo obavljanje dužnosti pravnog zastupnika, nastojeći tako opravdati ukazano povjerenje stranke koja ga je birala za svog pravnog zastupnika. Advokat samostalno odlučuje o prihvatanju ponude za zastupanje stranke, a pri donošenju ove odluke ne smije se voditi spolnom, nacionalnom, rasnom, jezičkom i vjerskom pripadnošću, političkim ubjeđenjem, porijeklom, društvenim položajem i sl. Odbijanje pružanja pravne pomoći advokat može samo iz razloga propisanih Zakonom, Kodeksom i drugim pravnim aktima Advokatske komore FBiH ili ako procijeni da predmet ne može sa uspjehom zastupati jer za tu oblast nije stručan, ali je dužan stranci navesti razloge odbijanja pravne pomoći. Ukoliko advokat utvrdi da stranka koju zastupa daje neistinite činjenice i upute, obijesno parniči ili nije u mogućnosti platiti izdatke advokata, može otkazati pružanje pravne pomoći.
Jedna od obaveza svakog advokata jeste edukacija, pružanje stručne pomoći i stručno osposobljavanje advokatskog podmlatka, a to podrazumijeva: upoznavanje pripravnika sa načelima i pravilima Kodeksa advokatske etike, pravilima ponašanja u poslu i životu; upoznavanje sa obavezom čuvanja advokatske tajne; omogućavanje prakse u raznovrsnim predmetima; učestvovanje u radu organizacije advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore; konstantno praćenje i nadziranje rada pripravnika; pomoć u pripremama za polaganje pravosudnog ispita; pomoć pri otvaranju advokatske kancelarije i sticanju klijenata. Advokatska profesija temelji se na odnosima povjerenja i međusobne saradnje advokata, a u cilju ostvarenja dobrobiti njihovih klijenata. Odnosi među advokatima, te advokatima i advokatskim pripravnicima, u svakom segmentu poslovnog i privatnog života, moraju biti korektni i zasnovani na osnovama međusobnog uvažavanja, poštovanja, uz zadržavanje određene samostalnosti i odlučnosti pri zastupanju i zaštiti interesa vlastite stranke. Advokat ne smije preuzimati zastupanje stranke koju zasupa drugi advokat ukoliko stranka nije opozvala punomoć prethodnom advokatu ili ga upoznala da će pored njega angažirati i novog advokata. Pravnu pomoć jednoj osobi može pružati više advokata. Advokati moraju biti solidarni, kolegijalni i prvenstveno profesionalni u međusobnim odnosima te pružati jedni drugima savjete, mišljenja i biti spremni zamijeniti kolegu ako se ukaže potreba za tim. Međusobne sporove advokati će sami rješavati ili pred organima Komore.
Prilikom pružanja pravne pomoći, sve povjerljive informacije i činjenice koje advokat sazna od svoje stranke ili na neki drugi način, svi spisi, tonski, računarski i drugi zapisi, smatraju se advokatskom tajnom i advokat ima obavezu čuvanja tajne. Bitna pretpostavka stručnog i savjesnog zastupanja i uslov nezavisnosti i samostalnosti advokatske profesije upravo je čuvanje advokatske tajne koju je advokat, kao i njegovi saradnici ili advokati u zajedničkoj advokatskoj kancelariji, dužan čuvati i nakon završetka postupka ili zastupanja. Odavanjem advokatske tajne advokat čini najtežu povredu dužnosti i ugleda advokature. Advokat je obavezan učestvovati u radu organa Komore i odgovarati za njihov rad, čuvati njen ugled, samostalnost i nezavisnost te ispunjavati svoje obaveze prema Komori.
Advokat je odgovoran za rad svoje kancelarije te dužan uredno i na vrijeme voditi predmet, pohranu spisa i evidencije rokova i rasprava, biti savjestan i tačan u novčanim poslovima, naročito kada je u pitanju tuđi novac koji ne smije zloupotrijebiti.
Grad Tuzla se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obroncima planine Majevice, na prosječnoj nadmorskoj visini od 239 metara. Grad Tuzla je sjedište Tuzlanskog kantona u Bosni i Hercegovini.
Grad Tuzla je jedno od najstarijih naselja u Evropi sa kontinuitetom življenja. Dokaz tome su i pronađeni ostaci starog naselja sojeničkog tipa iz vremena neolita a prvi pisani spomen o Tuzli potiče iz 950. godine.
Grad Tuzla ima 110.979 stanovnika a Tuzlanski kanton, koji je ujedno i kanton sa najvećim brojem stanovnika u Bosni i Hercegovini, ima 477.278 stanovnika.
Tuzla je grad velike književne tradicije. Odavde potječe Meša Selimović (1910 - 1982), jedan od najvećih pisaca jugoistoka Evrope, kao i Derviš Sušić, Stjepan Matijević, Matija Divković, Muhamed Hevai Uskufi.
Povoljan geografski položaj omogućava Tuzli dobru povezanost s ostalim regionima u Bosni i Hercegovini, kao i sa susjednim državama, Hrvatskom i Srbijom i Crnom Gorom, te gotovo podjednako s regionima jugoistočne, centralne i zapadne Evrope.
Preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com
- By LegaForum