- Sat Nov 19, 2016 3:29 pm
#1353
Advokatura u Bijeljini
Preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com
Grad Bijeljina nema svoju Regionalnu advokatsku komoru poput FBIH, ali je statutom Advokatske komore Republike Srpske određen zbor advokata za područje Bijeljine „Zbor advokata Bijeljina za područje gradova Bijeljina i Zvornik i opština Bratunac, Ugljevik, Lopare, Osmaci, Srebrenica i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine.
Zbor advokata je neposredni oblik odlučivanja i ostvarivanja prava i dužnosti advokata. Zbor advokata čine svi advokati čije kancelarije imaju sjedište na području Zbora. Zbor advokata Advokatske komore Republike Srpske:
Zbor advokata Advokatske komore Republike Srpske:
1) bira delegate za Skupštinu Advokatske komore Republike Srpske i članove drugih organa Advokatske komore Republike Srpske;
2) daje mišljenje o osnovnim pravima, dužnostima i odgovornostima advokata i advokatskih pripravnika;
3) daje prijedloge o upisu advokata u Imenik advokata Advokatske komore Republike Srpske;
4) raspravlja o svim pitanjima rada advokata i advokatskih pripravnika na svom području, u skladu sa odredbama ovog Statuta i predlaže njihovo rješavanje nadležnim organima Advokatske komore Republike Srpske;
5) raspravlja o čuvanju ugleda i profesionalne etike advokata;
6) stara se o uslovima rada advokata i advokatskih pripravnika na svom području;
7) provodi stručno usavršavanje advokata i advokatskih pripravnika;
8) izvršava odluke organa Advokatske komore Republike Srpske;
9) u slučaju pretresa advokatske kancelarije na osnovu naredbe nadležnog suda, obezbjeđuje prisustvo predstavnika Advokatske komore Republike Srpske;
10) podnosi izvještaj o radu Izvršnom odboru Advokatske komore Republike Srpske;
11) izvršava i druge obaveze u skladu sa zakonom i opštim aktima Advokatske komore Republike Srpske.
Načelo nezavisnosti i samostalnosti advokata po kodeksu advokatska etike RS
1. Advokat zastupa nezavisno, a u skladu sa svojim uvjerenjima zasnovanim na pozitivnom pravu, pravnoj nauci i praksi, međunarodnim pravnim standardima, Statutu i Kodeksu.
2. Pri zastupanju stranaka advokat je dužan sačuvati svoju nezavisnost, a interes stranke smije štititi samo sredstvima koja su u skladu sa zakonom, dostojanstvom advokatskog poziva i dobrim običajima koji nisu u suprotnosti sa njegovom savješću.
3. Odluke o prihvatanju, načinu i prestanku zastupanja, advokat donosi samostalno.
4. Advokat je dužan odbaciti sve pokušaje uticaja na njegovu nezavisnost i samostalnost u obavljanju službe, a o takvim pokušajima potrebno je izvijestiti organe Komore.
5. Odstupanje od načela nezavisnosti i samostalnosti dopušteno je u mjeri koja je nužna za rad zajedničke advokatske kancelarije, advokatskog ortačkog društva i advokatskog društva.
Advokatska tajna u advokaturi prema Kodeksu advokatske etike RS
1. Advokatsku tajnu predstavlja sve ono što je stranka povjerila advokatu ili što je advokat, u slučaju u kome zastupa, na drugi način saznao ili pribavio, u pripremi, tokom i po prestanku zastupanja. Advokatsku tajnu, pored saznanja advokata, predstavljaju i svi spisi, predmeti, zapisi i depoziti koji se nalaze u advokatskoj kancelariji.
2. Advokat mora voditi računa i o tome da advokatsku tajnu čuvaju, na sveobuhvatan i odgovoran način, advokatski pripravnici, stručni saradnici za pravne poslove i druga lica koja rade u njegovoj advokatskoj kancelariji.
3. Povjerljive informacije date advokatu u zastupanju pravnog lica ne smiju se upotrijebiti na štetu samog pravnog lica ili zainteresovanog člana iz sastava pravnog lica.
4. Obaveza čuvanja advokatske tajne proteže se na sve advokate u zajedničkoj advokatskoj kancelariji, advokatskom društvu i advokatskom ortačkom društvu i na sva lica zaposlena u tim oblicima organizovanja advokata.
5. Obaveza čuvanja advokatske tajne nije vremenski ograničena.
6. U cilju čuvanja advokatske tajne, advokat je dužan:
a) upozoriti i lično obavezati svoje advokatske pripravnike, stručne saradnike za pravne poslove i sva druga lica koja angažuje u toku zastupanja, na čuvanje advokatske tajne, kao i na posljedice kršenja ove obaveze;
b) u prenošenju povjerljivih sadržaja poštom, telefonom, telefaksom, elektronskim putem ili na drugi posredan način, postupati sa razumnim oprezom i na najmanju mjeru svesti mogućnost da tajna bude otkrivena, bilo slučajno, bilo zloupotrebom sredstava komunikacije;
v) u okolnostima kada zna ili ima opravdan razlog da posumnja da se njegovi razgovori sa strankom slušaju ili prisluškuju, a naročito u policiji, zatvoru ili pritvoru, upozoriti stranku na ovu opasnost i na rizik da mu pod tim uslovima saopšti povjerljive podatke;
g) nadzirati lično ili posredstvom pouzdanog lica izradu prepisa, kopija ili snimaka povjerljivih isprava;
d) isprave na odgovarajući način zbrinuti i čuvati;
đ) upozoriti na povjerljivost sadržaja lice koje je ovlašteno da takav sadržaj prenese.
7. Otkrivanje advokatske tajne dopušteno je samo u slučaju da to stranka advokatu na nesumnjiv način dozvoli, ako je nužno radi odbrane stranke ili ako je to potrebno radi opravdanja odluke advokata o uskraćivanju odbrane.
Načelo stručnosti advokata
1. Advokat je dužan u svom radu postupati stručno, sa znanjem za koje je stekao kvalifikacije. Advokat treba stalno da se stručno usavršava, prati propise, pravnu praksu i stručnu literaturu i da obnavlja, usavršava i proširuje svoje pravno i opšte obrazovanje.
2. Advokat treba svojim stručnim znanjem pomagati drugim advokatima, a posebna je obaveza svih advokata da se zalažu u stručnom usavršavanju advokatskih pripravnika.
3. Nedopušteno je i u suprotnosti je sa dostojanstvom advokata da na bilo koji način sarađuje sa nadripisarima. Svaki slučaj nadripisarstva, u koji se lično uvjerio ili za koji raspolaže vjerodostojnim dokazima, advokat je obavezan prijaviti Advokatskoj komori.
Međusobni odnosi advokata:
1. Između advokata, advokatskih pripravnika i stručnih saradnika za pravne poslove potrebno je da postoji profesionalna saradnja i odnos povjerenja.
2. Poštovanje koje advokat duguje svome pozivu obavezuje ga na kolegijalan i lojalan odnos prema drugim advokatima i na profesionalnu solidarnost. Takvi međusobni odnosi ne smiju štetno uticati na savjesnost i odlučnost advokata prilikom zastupanja ili odbrane svoje stranke.
3. Neprihvatljivo je nelojalno pribavljanje klijenata, reklamiranje protivno uslovima određenim u Statutu i ovom Kodeksu, davanje negativnih izjava o drugim advokatima, advokatskim pripravnicima i stručnim saradnicima za pravne poslove, kao i održavanje bilo kakvog kontakta sa nadripisarima.
4. U cilju uspostavljanja i održavanja dobre profesionalne saradnje advokat treba:
a) s drugim advokatima razmjenjivati stručna znanja i mišljenja;
b) prihvatiti zamjenu advokata koji to od njega traži, osim ako je spriječen zbog ranije preuzetih obaveza u svojoj advokatskoj kancelariji, i o rezultatima zamjene bez odlaganja obavijestiti advokata koji je zamjenu tražio.
5. U pružanju pravne pomoći stranom advokatu zamoljeni advokat mora biti svjestan činjenice povećane odgovornosti prilikom zastupanja ili davanja pravnog savjeta. Ovi razlozi nalažu da advokat takve slučajeve preuzme samo ukoliko ih može obraditi stručno i bez odugovlačenja.
6. Advokat ne smije kontaktirati sa licem za koje zna da ga zastupa drugi advokat bez pristanka drugog advokata.
7. Advokat može preuzeti stranku od drugog advokata kada se uvjeri da je ta stranka prethodno otkazala punomoć tom advokatu i da je u cjelosti izmirila obaveze prema njemu.
8. Interesi kolegijalne solidarnosti, profesionalne saradnje i ugleda advokature nalažu advokatu:
a) da nastoji popraviti poremećene odnose sa drugim advokatom;
b) da ne dozvoli da narušeni odnosi s drugim advokatom dođu do izražaja u zastupanju pred sudom ili drugim organom;
v) da nesporazume s drugim advokatom rješava mirnim putem, između sebe ili pred organima Komore, prije obraćanja sudu ili drugom nadležnom organu, što je u skladu sa moralnim principima ovog Kodeksa.
Načelo savjesnosti advokata
1. Advokat je dužan svoju profesiju obavljati savjesno, odlučno, blagovremeno, uz punu posvećenost slučaju koji mu je povjeren i uz upotrebu svih svojih znanja i sposobnosti i svih pravno dopuštenih i opravdanih sredstava.
2. Obavljanje poslova koje prema propisima i odobrenju za rad mogu obavljati samo advokati, advokat ne smije prenijeti na lica koja za to nisu ovlaštena i osposobljena.
3. Na zastupanje ne smiju uticati politička i vjerska uvjerenja, niti nacionalna, rasna ili stranačka pripadnost.
Odnos advokata prema stranci:
1. Sloboda međusobnog izbora i međusobno povjerenje između advokata i stranke osnovne su pretpostavke za prihvatanje i trajanje, uspješnu pripremu i organizaciju zastupanja.
2. Advokat će u obavljanju svoje profesionalne djelatnosti postupati samo onda kada za to ima ovlaštenje stranke.
3. Advokat je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati, a smije uskratiti pružanje zatražene pravne pomoći samo iz razloga propisanih Zakonom o advokaturi, Statutom i ovim Kodeksom.
4. Na donošenje odluke o zastupanju ne smiju uticati razlike u polu, rasi, vjeri, nacionalnosti, jeziku, političkom i drugom ubjeđenju, porijeklu, društvenom položaju, ekonomskoj moći, imovnom stanju i stranačkoj pripadnosti.
5. Kada prihvati pružanje pravne pomoći, advokat je dužan savjesnim i stručnim radom opravdati povjerenje koje mu je ukazalo lice koje ga je izabralo za svog pravnog zastupnika. Advokat mora uvijek postupati u najboljem interesu stranke i mora interes stranke staviti čak i ispred svog ličnog interesa i interesa svojih kolega advokata.
6. Advokat može odbiti zastupanje stranke samo zbog opravdanih razloga i to:
a) ako je opterećen ranije preuzetim obavezama u vezi sa zastupanjem;
b) ako smatra da takvu pravnu pomoć ne može sa uspjehom pružiti stranci;
v) ako su izgledi za uspjeh minimalni ili nikakvi;
g) ako su zahtjevi stranke nerealni ili očigledno suprotni njenim vlastitim interesima;
d) ako stranka nije sposobna ili ne želi da plati nagradu za njegov rad ili plaćanje nagrade uslovljava uspjehom u sporu ili iz drugih opravdanih razloga.
7. U krivičnim predmetima ne smatraju se opravdanim razlozima za odbijanje odbrane: lične osobine okrivljenog, vrsta krivičnog djela i visina zaprijećene kazne, način odbrane okrivljenog i revolt koje je krivično djelo izazvalo u javnosti.
8. Ukoliko utvrdi da stranka koju brani ili zastupa daje neistinite podatke ili navode, neistinite činjenice u predmetu, advokat može otkazati pružanje pravne pomoći. U tom slučaju, otkaz punomoći advokat može dati iz svih onih razloga zbog kojih može odbiti pružanje pravne pomoći pri čemu je obavezan najmanje 30 dana nakon otkaza punomoći preduzimati sve radnje u cilju sprečavanja nastupanja štetnih posljedica za lice kojem je punomoć otkazao.
9. Advokat neće zastupati lice sa protivrječnim interesima, a ukoliko se ta protivrječnost pojavi u toku postupka, dužan je otkazati punomoć. Pri tome advokat ne može savjetovati, zastupati ili djelovati u interesu dvije ili više stranaka u istom predmetu ako u njemu postoji sukob interesa.
10. advokat treba odbiti zastupanje:
a) ako ga je preporučila suprotna stranka ili njen punomoćnik;
b) ako je sa suprotnom strankom ili njenim punomoćnikom u takvim porodičnim, ličnim ili poslovnim odnosima koji objektivno mogu dovesti u sumnju njegovu nepristrasnost i savjesnost, osim kada stranka, iako upoznata sa ovim činjenicama, izričito zahtijeva zastupanje i advokat je sam uvjeren da to neće nepovoljno uticati na njegov rad;
v) ako je kao sudija, tužilac ili drugo službeno lice u organima vlasti postupao u predmetu u kome je rješavano o prethodnom pitanju u odnosu na predmet zastupanja.
11. advokat je dužan odbiti zastupanje:
a) ako je zahtjev stranke očigledno suprotan pozitivnim propisima;
b) ako je on ili koji drugi advokat koji je radio ili radi u istoj advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji, advokatskom ortačkom društvu ili advokatskom društvu, u istom predmetu ili predmetu koji je s njim pravno povezan zastupao protivnu stranku ili obje stranke;
v) ako istovremeno u drugom predmetu zastupa suprotnu stranku;
g) ako je zahtjev ili interes stranke u suprotnosti sa interesima pravnog lica u kojem advokat ima kakav položaj ili ga zastupa;
d) ako mu se za zastupanje obrati stranka koja u istom predmetu već ima advokata s kojim nije postigla saglasnost o pravnom osnovu i organizaciji zastupanja.
12. prilikom preuzimanja zastupanja advokat će stranci ukazati:
a) na interes da otkrije pobude i ciljeve, i da istinito i u potpunosti iznese činjenice i dokaze;
b) na pravilo da je povjerljivost iznesenih podataka zaštićena obavezom čuvanja advokatske tajne;
v) na svoju ocjenu činjenične i pravne sadržine predmeta;
g) na vrstu i osnovne osobine postupka koji će biti primijenjen;
d) na način obračuna i naplate, i na tačan ili približan iznos nagrade i troškova.
13. Advokat je dužan:
a) da se prema svim strankama i predmetima odnosi jednako savjesno i stručno;
b) da u zastupanju postupa bez nepotrebnog odugovlačenja;
v) da stranku blagovremeno obavještava o svim bitnim promjenama u predmetu, a na traženje stranke, i o svim pojedinostima;
g) da stranku upozna s promjenama svojih pravnih i činjeničnih ocjena;
d) da stranci, na njen zahtjev, osim ličnih bilješki i primjeraka podnesaka koje je sam sačinio, preda sve isprave, zapisnike, kopije ili prepise vlastitih podnesaka, druge podneske i odluke, bez obzira na to da li zastupanje traje ili je otkazano i da li nagrada i troškovi jesu ili nisu plaćeni.
14. Kao zastupnik, a naročito kao branilac okrivljenog u pritvoru, advokat je dužan ukazati na povrede prava odbrane i druga kršenja zakona na štetu svoje stranke, ne pretpostavljajući njenim interesima svoje odnose sa drugim advokatima, sudijama, tužiocima i drugim učesnicima u postupku.
15. Suprotno je odredbama Kodeksa kada advokat:
a) prima nove stranke ili predmete u mjeri koja ugrožava ispunjenje njegovih obaveza prema postojećim strankama i prema predmetima koji su u toku,
b) izlaže stranku nepotrebnim izdacima, naročito predlaganjem suvišnih dokaza i bezrazložnim uzrokovanjem odlaganja ili povećavanja broja rasprava;
v) sa strankom zaključuje ugovor o doživotnom izdržavanju ili ugovor kojim od stranke besteretno stiče imovinu i imovinska prava;
g) iz svojih sredstava za stranku polaže jemstvo ili plaća obezbjeđenje, novčanu kaznu, obeštećenje i troškove u postupku, osim ako to opravdavaju izuzetne i trenutne okolnosti ili se radi o malim iznosima, a ugled i platežna sposobnost stranke daju osnova za uvjerenje da se radi o kratkoročnoj pozajmici;
d) poistovjećuje se sa svojom strankom i njenim interesom.
16. Advokat može otkazati zastupanje ako za to postoje ili on smatra da postoje opravdani razlozi. Opravdani razlozi u ovom slučaju jesu svi razlozi zbog kojih je advokat mogao da odbije prihvatanje zastupanja, izuzev preopterećenosti obavezama koju je sam prouzrokovao naknadnim primanjem novih predmeta.
17. Advokat je dužan otkazati zastupanje iz istih razloga zbog kojih je imao obavezu da se zastupanja ne prihvati, a ukoliko su mu ovi razlozi bili ili morali biti poznati i u vrijeme kada se zastupanja prihvatio, odgovoran je za štetne posljedice koje su, zbog njegovog zastupanja ili u periodu tog zastupanja, nanesene stranci, drugom licu ili interesima pravde.
18. Advokat treba voditi računa i tome da zastupanje ne otkaže na način i u trenutku koji bi stranci prouzrokovao štetu.
19. Kad otkaže zastupanje advokat je u obavezi da preduzima u korist stranke mjere neophodne za sprečavanje ili otklanjanje štetnih posljedica za stranku u predmetu, osim ako stranka već ima i drugog punomoćnika, sve dok ga stranka takve obaveze na nesumnjiv način ne oslobodi, dok ne angažuje drugog zastupnika ili dok ne istekne zakonom propisan rok obaveze preduzimanja procesnih radnji nakon otkazivanja zastupanja.
20. akon otkazivanja zastupanja advokat treba da se suzdrži od davanja izjava koje bi stranci pogoršale položaj u postupku ili joj donijele neprijatnosti u javnosti ili u privatnom životu.
Advokatska nagrada i troškovi zastupanja
1. Advokat ima pravo na nagradu za pruženu pravnu pomoć i pravo na naknadu troškova koji su nastali u i radi izvršavanja pružanja pravne pomoći prema Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad advokata.
2. Nagradu i troškove zastupanja advokat će naplatiti prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad advokata ili po ugovoru, a na traženje stranke omogućiće joj uvid u Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad advokata važeću na dan izvršene radnje zastupanja i na dan plaćanja nagrade i naknade i dati joj specifikaciju obračuna nagrade i naknade u pismenoj formi.
3. Advokat je dužan informisati stranku o procjeni troškova zastupanja i upozoriti je na mogućnost da troškovi odmjereni od suda na teret protivne stranke mogu biti manji od njegove procjene.
4. Advokat može unaprijed naplatiti predviđene troškove, kao i one koji će nužno nastati radi pružanja pravne pomoći. Ukoliko ove troškove stranka ne plati unaprijed, advokat neće povrijediti pravila profesije ako odbije pružanje pravne pomoći ili u toku postupka na odgovarajući način uskrati zastupanje.
5. Ukoliko stranka ne plati nagradu ili naknadu, advokat će je pismeno opomenuti na tu obavezu i upozoriti da će u protivnom naplatu zatražiti sudskim putem.
6. Advokatu nije dopušteno:
a) da zaključuje ugovor o nagradi iskorištavajući težak položaj stranke u postupku, zloupotrebljavajući načelo poštenja tako što stranci neistinito prikazuje njen položaj teškim ili težim nego što to objektivno jeste;
b) da ugovara, traži ili prima nagradu od stranke za odbranu po službenoj dužnosti, osim ako sudu dostavi punomoć i zatraži da ga sud razriješi svojstva branioca po službenoj dužnosti.
Bijeljina je grаd i Opštinа u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini. To je drugi grаd po veličini u Republici Srpskoj, nаkon Bаnjаluke i peti grаd po veličini u Bosni i Hercegovini, i smještena je nа ravnici bogаte Semberije.
Grad Bijeljina se nalazi na ušću Drine u Savu i ove dvije rijeke predstavljaju sjevernu i istočnu granicu Grada prema Mačvi i Sremu. Drina i Sava predstavljaju i državne granice sa Srbijom i Hrvatskom, a središte Grada je udaljeno oko šest kilometara od granice sa Srbijom i oko 40 kilometara od granice sa Hrvatskom.
Bijeljina ima 107.715 stanovnika prema popisu iz 2013. godine.
Bogati fond Narodne biblioteke u Bijeljini, osnovane 1932. godine, čini oko 100.000 naslova. Muzej Semberije osnovan je 1970. godine sa posebnim osvrtom na bogata arheološka nalazišta na tlu Semberije.
Zahvaljujući plodnom semberskom tlu, Bijeljina je jedan od centara za proizvodnju, preradu i trgovinu hranom, a najzastupljenije su žitarice i povrtarske kulture. Pored ovih, najvažniji nosioci razvoja Grada su preduzeća iz oblasti drvoprerade i metalskog sektora, a privredne grane u usponu su turizam, usluge, građevinarstvo, transport, telekomunikacije, trgovina, obrazovanje.
Semberija leži na ogromnom podzemnom jezeru termalne vode koja se koristi za banjsko liječenje u poznatoj Banji Dvorovi, na šest kilometara od centra Bijeljine.
Vlada Republike Srpske je u maju 2012. godine donijela odluku o promjeni statusa opštine Bijeljina kojom je Bijeljina dobila status grada.
Preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com
Preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com
Grad Bijeljina nema svoju Regionalnu advokatsku komoru poput FBIH, ali je statutom Advokatske komore Republike Srpske određen zbor advokata za područje Bijeljine „Zbor advokata Bijeljina za područje gradova Bijeljina i Zvornik i opština Bratunac, Ugljevik, Lopare, Osmaci, Srebrenica i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine.
Zbor advokata je neposredni oblik odlučivanja i ostvarivanja prava i dužnosti advokata. Zbor advokata čine svi advokati čije kancelarije imaju sjedište na području Zbora. Zbor advokata Advokatske komore Republike Srpske:
Zbor advokata Advokatske komore Republike Srpske:
1) bira delegate za Skupštinu Advokatske komore Republike Srpske i članove drugih organa Advokatske komore Republike Srpske;
2) daje mišljenje o osnovnim pravima, dužnostima i odgovornostima advokata i advokatskih pripravnika;
3) daje prijedloge o upisu advokata u Imenik advokata Advokatske komore Republike Srpske;
4) raspravlja o svim pitanjima rada advokata i advokatskih pripravnika na svom području, u skladu sa odredbama ovog Statuta i predlaže njihovo rješavanje nadležnim organima Advokatske komore Republike Srpske;
5) raspravlja o čuvanju ugleda i profesionalne etike advokata;
6) stara se o uslovima rada advokata i advokatskih pripravnika na svom području;
7) provodi stručno usavršavanje advokata i advokatskih pripravnika;
8) izvršava odluke organa Advokatske komore Republike Srpske;
9) u slučaju pretresa advokatske kancelarije na osnovu naredbe nadležnog suda, obezbjeđuje prisustvo predstavnika Advokatske komore Republike Srpske;
10) podnosi izvještaj o radu Izvršnom odboru Advokatske komore Republike Srpske;
11) izvršava i druge obaveze u skladu sa zakonom i opštim aktima Advokatske komore Republike Srpske.
Načelo nezavisnosti i samostalnosti advokata po kodeksu advokatska etike RS
1. Advokat zastupa nezavisno, a u skladu sa svojim uvjerenjima zasnovanim na pozitivnom pravu, pravnoj nauci i praksi, međunarodnim pravnim standardima, Statutu i Kodeksu.
2. Pri zastupanju stranaka advokat je dužan sačuvati svoju nezavisnost, a interes stranke smije štititi samo sredstvima koja su u skladu sa zakonom, dostojanstvom advokatskog poziva i dobrim običajima koji nisu u suprotnosti sa njegovom savješću.
3. Odluke o prihvatanju, načinu i prestanku zastupanja, advokat donosi samostalno.
4. Advokat je dužan odbaciti sve pokušaje uticaja na njegovu nezavisnost i samostalnost u obavljanju službe, a o takvim pokušajima potrebno je izvijestiti organe Komore.
5. Odstupanje od načela nezavisnosti i samostalnosti dopušteno je u mjeri koja je nužna za rad zajedničke advokatske kancelarije, advokatskog ortačkog društva i advokatskog društva.
Advokatska tajna u advokaturi prema Kodeksu advokatske etike RS
1. Advokatsku tajnu predstavlja sve ono što je stranka povjerila advokatu ili što je advokat, u slučaju u kome zastupa, na drugi način saznao ili pribavio, u pripremi, tokom i po prestanku zastupanja. Advokatsku tajnu, pored saznanja advokata, predstavljaju i svi spisi, predmeti, zapisi i depoziti koji se nalaze u advokatskoj kancelariji.
2. Advokat mora voditi računa i o tome da advokatsku tajnu čuvaju, na sveobuhvatan i odgovoran način, advokatski pripravnici, stručni saradnici za pravne poslove i druga lica koja rade u njegovoj advokatskoj kancelariji.
3. Povjerljive informacije date advokatu u zastupanju pravnog lica ne smiju se upotrijebiti na štetu samog pravnog lica ili zainteresovanog člana iz sastava pravnog lica.
4. Obaveza čuvanja advokatske tajne proteže se na sve advokate u zajedničkoj advokatskoj kancelariji, advokatskom društvu i advokatskom ortačkom društvu i na sva lica zaposlena u tim oblicima organizovanja advokata.
5. Obaveza čuvanja advokatske tajne nije vremenski ograničena.
6. U cilju čuvanja advokatske tajne, advokat je dužan:
a) upozoriti i lično obavezati svoje advokatske pripravnike, stručne saradnike za pravne poslove i sva druga lica koja angažuje u toku zastupanja, na čuvanje advokatske tajne, kao i na posljedice kršenja ove obaveze;
b) u prenošenju povjerljivih sadržaja poštom, telefonom, telefaksom, elektronskim putem ili na drugi posredan način, postupati sa razumnim oprezom i na najmanju mjeru svesti mogućnost da tajna bude otkrivena, bilo slučajno, bilo zloupotrebom sredstava komunikacije;
v) u okolnostima kada zna ili ima opravdan razlog da posumnja da se njegovi razgovori sa strankom slušaju ili prisluškuju, a naročito u policiji, zatvoru ili pritvoru, upozoriti stranku na ovu opasnost i na rizik da mu pod tim uslovima saopšti povjerljive podatke;
g) nadzirati lično ili posredstvom pouzdanog lica izradu prepisa, kopija ili snimaka povjerljivih isprava;
d) isprave na odgovarajući način zbrinuti i čuvati;
đ) upozoriti na povjerljivost sadržaja lice koje je ovlašteno da takav sadržaj prenese.
7. Otkrivanje advokatske tajne dopušteno je samo u slučaju da to stranka advokatu na nesumnjiv način dozvoli, ako je nužno radi odbrane stranke ili ako je to potrebno radi opravdanja odluke advokata o uskraćivanju odbrane.
Načelo stručnosti advokata
1. Advokat je dužan u svom radu postupati stručno, sa znanjem za koje je stekao kvalifikacije. Advokat treba stalno da se stručno usavršava, prati propise, pravnu praksu i stručnu literaturu i da obnavlja, usavršava i proširuje svoje pravno i opšte obrazovanje.
2. Advokat treba svojim stručnim znanjem pomagati drugim advokatima, a posebna je obaveza svih advokata da se zalažu u stručnom usavršavanju advokatskih pripravnika.
3. Nedopušteno je i u suprotnosti je sa dostojanstvom advokata da na bilo koji način sarađuje sa nadripisarima. Svaki slučaj nadripisarstva, u koji se lično uvjerio ili za koji raspolaže vjerodostojnim dokazima, advokat je obavezan prijaviti Advokatskoj komori.
Međusobni odnosi advokata:
1. Između advokata, advokatskih pripravnika i stručnih saradnika za pravne poslove potrebno je da postoji profesionalna saradnja i odnos povjerenja.
2. Poštovanje koje advokat duguje svome pozivu obavezuje ga na kolegijalan i lojalan odnos prema drugim advokatima i na profesionalnu solidarnost. Takvi međusobni odnosi ne smiju štetno uticati na savjesnost i odlučnost advokata prilikom zastupanja ili odbrane svoje stranke.
3. Neprihvatljivo je nelojalno pribavljanje klijenata, reklamiranje protivno uslovima određenim u Statutu i ovom Kodeksu, davanje negativnih izjava o drugim advokatima, advokatskim pripravnicima i stručnim saradnicima za pravne poslove, kao i održavanje bilo kakvog kontakta sa nadripisarima.
4. U cilju uspostavljanja i održavanja dobre profesionalne saradnje advokat treba:
a) s drugim advokatima razmjenjivati stručna znanja i mišljenja;
b) prihvatiti zamjenu advokata koji to od njega traži, osim ako je spriječen zbog ranije preuzetih obaveza u svojoj advokatskoj kancelariji, i o rezultatima zamjene bez odlaganja obavijestiti advokata koji je zamjenu tražio.
5. U pružanju pravne pomoći stranom advokatu zamoljeni advokat mora biti svjestan činjenice povećane odgovornosti prilikom zastupanja ili davanja pravnog savjeta. Ovi razlozi nalažu da advokat takve slučajeve preuzme samo ukoliko ih može obraditi stručno i bez odugovlačenja.
6. Advokat ne smije kontaktirati sa licem za koje zna da ga zastupa drugi advokat bez pristanka drugog advokata.
7. Advokat može preuzeti stranku od drugog advokata kada se uvjeri da je ta stranka prethodno otkazala punomoć tom advokatu i da je u cjelosti izmirila obaveze prema njemu.
8. Interesi kolegijalne solidarnosti, profesionalne saradnje i ugleda advokature nalažu advokatu:
a) da nastoji popraviti poremećene odnose sa drugim advokatom;
b) da ne dozvoli da narušeni odnosi s drugim advokatom dođu do izražaja u zastupanju pred sudom ili drugim organom;
v) da nesporazume s drugim advokatom rješava mirnim putem, između sebe ili pred organima Komore, prije obraćanja sudu ili drugom nadležnom organu, što je u skladu sa moralnim principima ovog Kodeksa.
Načelo savjesnosti advokata
1. Advokat je dužan svoju profesiju obavljati savjesno, odlučno, blagovremeno, uz punu posvećenost slučaju koji mu je povjeren i uz upotrebu svih svojih znanja i sposobnosti i svih pravno dopuštenih i opravdanih sredstava.
2. Obavljanje poslova koje prema propisima i odobrenju za rad mogu obavljati samo advokati, advokat ne smije prenijeti na lica koja za to nisu ovlaštena i osposobljena.
3. Na zastupanje ne smiju uticati politička i vjerska uvjerenja, niti nacionalna, rasna ili stranačka pripadnost.
Odnos advokata prema stranci:
1. Sloboda međusobnog izbora i međusobno povjerenje između advokata i stranke osnovne su pretpostavke za prihvatanje i trajanje, uspješnu pripremu i organizaciju zastupanja.
2. Advokat će u obavljanju svoje profesionalne djelatnosti postupati samo onda kada za to ima ovlaštenje stranke.
3. Advokat je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati, a smije uskratiti pružanje zatražene pravne pomoći samo iz razloga propisanih Zakonom o advokaturi, Statutom i ovim Kodeksom.
4. Na donošenje odluke o zastupanju ne smiju uticati razlike u polu, rasi, vjeri, nacionalnosti, jeziku, političkom i drugom ubjeđenju, porijeklu, društvenom položaju, ekonomskoj moći, imovnom stanju i stranačkoj pripadnosti.
5. Kada prihvati pružanje pravne pomoći, advokat je dužan savjesnim i stručnim radom opravdati povjerenje koje mu je ukazalo lice koje ga je izabralo za svog pravnog zastupnika. Advokat mora uvijek postupati u najboljem interesu stranke i mora interes stranke staviti čak i ispred svog ličnog interesa i interesa svojih kolega advokata.
6. Advokat može odbiti zastupanje stranke samo zbog opravdanih razloga i to:
a) ako je opterećen ranije preuzetim obavezama u vezi sa zastupanjem;
b) ako smatra da takvu pravnu pomoć ne može sa uspjehom pružiti stranci;
v) ako su izgledi za uspjeh minimalni ili nikakvi;
g) ako su zahtjevi stranke nerealni ili očigledno suprotni njenim vlastitim interesima;
d) ako stranka nije sposobna ili ne želi da plati nagradu za njegov rad ili plaćanje nagrade uslovljava uspjehom u sporu ili iz drugih opravdanih razloga.
7. U krivičnim predmetima ne smatraju se opravdanim razlozima za odbijanje odbrane: lične osobine okrivljenog, vrsta krivičnog djela i visina zaprijećene kazne, način odbrane okrivljenog i revolt koje je krivično djelo izazvalo u javnosti.
8. Ukoliko utvrdi da stranka koju brani ili zastupa daje neistinite podatke ili navode, neistinite činjenice u predmetu, advokat može otkazati pružanje pravne pomoći. U tom slučaju, otkaz punomoći advokat može dati iz svih onih razloga zbog kojih može odbiti pružanje pravne pomoći pri čemu je obavezan najmanje 30 dana nakon otkaza punomoći preduzimati sve radnje u cilju sprečavanja nastupanja štetnih posljedica za lice kojem je punomoć otkazao.
9. Advokat neće zastupati lice sa protivrječnim interesima, a ukoliko se ta protivrječnost pojavi u toku postupka, dužan je otkazati punomoć. Pri tome advokat ne može savjetovati, zastupati ili djelovati u interesu dvije ili više stranaka u istom predmetu ako u njemu postoji sukob interesa.
10. advokat treba odbiti zastupanje:
a) ako ga je preporučila suprotna stranka ili njen punomoćnik;
b) ako je sa suprotnom strankom ili njenim punomoćnikom u takvim porodičnim, ličnim ili poslovnim odnosima koji objektivno mogu dovesti u sumnju njegovu nepristrasnost i savjesnost, osim kada stranka, iako upoznata sa ovim činjenicama, izričito zahtijeva zastupanje i advokat je sam uvjeren da to neće nepovoljno uticati na njegov rad;
v) ako je kao sudija, tužilac ili drugo službeno lice u organima vlasti postupao u predmetu u kome je rješavano o prethodnom pitanju u odnosu na predmet zastupanja.
11. advokat je dužan odbiti zastupanje:
a) ako je zahtjev stranke očigledno suprotan pozitivnim propisima;
b) ako je on ili koji drugi advokat koji je radio ili radi u istoj advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji, advokatskom ortačkom društvu ili advokatskom društvu, u istom predmetu ili predmetu koji je s njim pravno povezan zastupao protivnu stranku ili obje stranke;
v) ako istovremeno u drugom predmetu zastupa suprotnu stranku;
g) ako je zahtjev ili interes stranke u suprotnosti sa interesima pravnog lica u kojem advokat ima kakav položaj ili ga zastupa;
d) ako mu se za zastupanje obrati stranka koja u istom predmetu već ima advokata s kojim nije postigla saglasnost o pravnom osnovu i organizaciji zastupanja.
12. prilikom preuzimanja zastupanja advokat će stranci ukazati:
a) na interes da otkrije pobude i ciljeve, i da istinito i u potpunosti iznese činjenice i dokaze;
b) na pravilo da je povjerljivost iznesenih podataka zaštićena obavezom čuvanja advokatske tajne;
v) na svoju ocjenu činjenične i pravne sadržine predmeta;
g) na vrstu i osnovne osobine postupka koji će biti primijenjen;
d) na način obračuna i naplate, i na tačan ili približan iznos nagrade i troškova.
13. Advokat je dužan:
a) da se prema svim strankama i predmetima odnosi jednako savjesno i stručno;
b) da u zastupanju postupa bez nepotrebnog odugovlačenja;
v) da stranku blagovremeno obavještava o svim bitnim promjenama u predmetu, a na traženje stranke, i o svim pojedinostima;
g) da stranku upozna s promjenama svojih pravnih i činjeničnih ocjena;
d) da stranci, na njen zahtjev, osim ličnih bilješki i primjeraka podnesaka koje je sam sačinio, preda sve isprave, zapisnike, kopije ili prepise vlastitih podnesaka, druge podneske i odluke, bez obzira na to da li zastupanje traje ili je otkazano i da li nagrada i troškovi jesu ili nisu plaćeni.
14. Kao zastupnik, a naročito kao branilac okrivljenog u pritvoru, advokat je dužan ukazati na povrede prava odbrane i druga kršenja zakona na štetu svoje stranke, ne pretpostavljajući njenim interesima svoje odnose sa drugim advokatima, sudijama, tužiocima i drugim učesnicima u postupku.
15. Suprotno je odredbama Kodeksa kada advokat:
a) prima nove stranke ili predmete u mjeri koja ugrožava ispunjenje njegovih obaveza prema postojećim strankama i prema predmetima koji su u toku,
b) izlaže stranku nepotrebnim izdacima, naročito predlaganjem suvišnih dokaza i bezrazložnim uzrokovanjem odlaganja ili povećavanja broja rasprava;
v) sa strankom zaključuje ugovor o doživotnom izdržavanju ili ugovor kojim od stranke besteretno stiče imovinu i imovinska prava;
g) iz svojih sredstava za stranku polaže jemstvo ili plaća obezbjeđenje, novčanu kaznu, obeštećenje i troškove u postupku, osim ako to opravdavaju izuzetne i trenutne okolnosti ili se radi o malim iznosima, a ugled i platežna sposobnost stranke daju osnova za uvjerenje da se radi o kratkoročnoj pozajmici;
d) poistovjećuje se sa svojom strankom i njenim interesom.
16. Advokat može otkazati zastupanje ako za to postoje ili on smatra da postoje opravdani razlozi. Opravdani razlozi u ovom slučaju jesu svi razlozi zbog kojih je advokat mogao da odbije prihvatanje zastupanja, izuzev preopterećenosti obavezama koju je sam prouzrokovao naknadnim primanjem novih predmeta.
17. Advokat je dužan otkazati zastupanje iz istih razloga zbog kojih je imao obavezu da se zastupanja ne prihvati, a ukoliko su mu ovi razlozi bili ili morali biti poznati i u vrijeme kada se zastupanja prihvatio, odgovoran je za štetne posljedice koje su, zbog njegovog zastupanja ili u periodu tog zastupanja, nanesene stranci, drugom licu ili interesima pravde.
18. Advokat treba voditi računa i tome da zastupanje ne otkaže na način i u trenutku koji bi stranci prouzrokovao štetu.
19. Kad otkaže zastupanje advokat je u obavezi da preduzima u korist stranke mjere neophodne za sprečavanje ili otklanjanje štetnih posljedica za stranku u predmetu, osim ako stranka već ima i drugog punomoćnika, sve dok ga stranka takve obaveze na nesumnjiv način ne oslobodi, dok ne angažuje drugog zastupnika ili dok ne istekne zakonom propisan rok obaveze preduzimanja procesnih radnji nakon otkazivanja zastupanja.
20. akon otkazivanja zastupanja advokat treba da se suzdrži od davanja izjava koje bi stranci pogoršale položaj u postupku ili joj donijele neprijatnosti u javnosti ili u privatnom životu.
Advokatska nagrada i troškovi zastupanja
1. Advokat ima pravo na nagradu za pruženu pravnu pomoć i pravo na naknadu troškova koji su nastali u i radi izvršavanja pružanja pravne pomoći prema Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad advokata.
2. Nagradu i troškove zastupanja advokat će naplatiti prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad advokata ili po ugovoru, a na traženje stranke omogućiće joj uvid u Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad advokata važeću na dan izvršene radnje zastupanja i na dan plaćanja nagrade i naknade i dati joj specifikaciju obračuna nagrade i naknade u pismenoj formi.
3. Advokat je dužan informisati stranku o procjeni troškova zastupanja i upozoriti je na mogućnost da troškovi odmjereni od suda na teret protivne stranke mogu biti manji od njegove procjene.
4. Advokat može unaprijed naplatiti predviđene troškove, kao i one koji će nužno nastati radi pružanja pravne pomoći. Ukoliko ove troškove stranka ne plati unaprijed, advokat neće povrijediti pravila profesije ako odbije pružanje pravne pomoći ili u toku postupka na odgovarajući način uskrati zastupanje.
5. Ukoliko stranka ne plati nagradu ili naknadu, advokat će je pismeno opomenuti na tu obavezu i upozoriti da će u protivnom naplatu zatražiti sudskim putem.
6. Advokatu nije dopušteno:
a) da zaključuje ugovor o nagradi iskorištavajući težak položaj stranke u postupku, zloupotrebljavajući načelo poštenja tako što stranci neistinito prikazuje njen položaj teškim ili težim nego što to objektivno jeste;
b) da ugovara, traži ili prima nagradu od stranke za odbranu po službenoj dužnosti, osim ako sudu dostavi punomoć i zatraži da ga sud razriješi svojstva branioca po službenoj dužnosti.
Bijeljina je grаd i Opštinа u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini. To je drugi grаd po veličini u Republici Srpskoj, nаkon Bаnjаluke i peti grаd po veličini u Bosni i Hercegovini, i smještena je nа ravnici bogаte Semberije.
Grad Bijeljina se nalazi na ušću Drine u Savu i ove dvije rijeke predstavljaju sjevernu i istočnu granicu Grada prema Mačvi i Sremu. Drina i Sava predstavljaju i državne granice sa Srbijom i Hrvatskom, a središte Grada je udaljeno oko šest kilometara od granice sa Srbijom i oko 40 kilometara od granice sa Hrvatskom.
Bijeljina ima 107.715 stanovnika prema popisu iz 2013. godine.
Bogati fond Narodne biblioteke u Bijeljini, osnovane 1932. godine, čini oko 100.000 naslova. Muzej Semberije osnovan je 1970. godine sa posebnim osvrtom na bogata arheološka nalazišta na tlu Semberije.
Zahvaljujući plodnom semberskom tlu, Bijeljina je jedan od centara za proizvodnju, preradu i trgovinu hranom, a najzastupljenije su žitarice i povrtarske kulture. Pored ovih, najvažniji nosioci razvoja Grada su preduzeća iz oblasti drvoprerade i metalskog sektora, a privredne grane u usponu su turizam, usluge, građevinarstvo, transport, telekomunikacije, trgovina, obrazovanje.
Semberija leži na ogromnom podzemnom jezeru termalne vode koja se koristi za banjsko liječenje u poznatoj Banji Dvorovi, na šest kilometara od centra Bijeljine.
Vlada Republike Srpske je u maju 2012. godine donijela odluku o promjeni statusa opštine Bijeljina kojom je Bijeljina dobila status grada.
Preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com
- By LegaForum