Zakon o advokaturi Republike Srpske
Posted: Thu Sep 24, 2015 4:40 pm
ZAKON O ADVOKATURI REPUBLIKE SRPSKE
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom se uređuju organizacija i položaj advokata koji pružaju stručnu pravnu pomoć fizičkim i pravnim licima u zaštiti njihovih prava, obaveza i pravnih interesa.
Član 2.
Advokatura je samostalna i neovisna profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcionira u skladu sa ovim zakonom i propisima usvojenim na osnovu ovog zakona.
Samostalnost advokature ostvaruje se posebno:
1) neovisnim izvršavanjem poslova pravne pomoći;
2) pravom stranke na slobodan izbor advokata;
3) organiziranjem advokata u Advokatsku komoru Republike Srpske kao neovisnu i samoupravnu organizaciju sa obaveznim članstvom;
4) donošenjem statuta kojim se regulira rad Advokatske komore Republike Srpske i njenih organa;
5) donošenjem kodeksa etike advokata Advokatske komore Republike Srpske;
6) odlučivanjem o pravu na obavljanje advokatske djelatnosti, privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti;
7) odlučivanjem o obliku saradnje sa Advokatskom komorom Federacije Bosne i Hercegovine, advokatskim komorama stranih država, međudržavnim i međunarodnim udruženjima advokata,
8) odlučivanjem o saradnji sa međudržavnim i međunarodnim institucijama, organizacijama i asocijacijama.
Član 3.
Advokati pružaju pravnu pomoć u zaštiti ljudskih prava i sloboda građana garantiranih Ustavom Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, kao i zakonima i drugim propisima definiranih prava i interesa fizičkih i pravnih lica.
Advokati su dužni pružati pravnu pomoć savjesno i stručno, u skladu sa Ustavom, zakonom i drugim propisom kao i sa Statutom i drugim propisima i pravilima Advokatske komore Republike Srpske.
Djelatnost advokata pored ostalog je:
1) davanje pravnih savjeta,
2) sastavljanje podnesaka (tužbi, žalbi, predstavki, molbi i dr.),
3) sastavljanje isprava (ugovora, testamenta i dr.),
4) zastupanje stranaka u svim građanaskim, upravnim i drugim postupcima i poslovima pred svim redovnim i drugim sudovima, drugim državnim organima, arbitražom te drugim pravnim licima,
5) odbrana i zastupanje u krivičnim, prekršajnim i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih lica,
6) pružanje i svih drugih pravnih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim licima radi zaštite njihovih prava i interesa.
Advokatsku djelatnost, kao profesionalnu djelatnost, vrše advokati kao pojedinci. Advokati u svrhu zajedničkog vršenja profesije mogu osnovati zajednički advokatski ured ili advokatsko društvo.
Član 4.
Advokat ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću advokatske profesije.
Član 5.
Advokat je neovisan u svom radu.
Advokat ima pravo i dužnost, u skladu sa pozitivnim propisima i u okviru ovlaštenja dobivenih od stranke, preduzimati sve radnje u svim pravnim poslovima koje su, po njegovoj ocjeni, u interesu stranke kojoj pruža pravnu pomoć.
Član 6.
Svaka stranka ima pravo slobodnog izbora advokata koji je, na osnovu ovog zakona, ovlašten izvršavati djelatnost advokata u Republici Srpskoj.
II. ORGANIZIRANJE ADVOKATA U
ADVOKATSKU KOMORU
Član 7.
Advokatska komora Republike Srpske (u daljem tekstu: Advokatska komora) je neovisna, samoupravna organizacija advokata sa obaveznim članstvom za advokate čiji se ured ili advokatsko društvo nalaze u Republici Srpskoj.
Sjedište Advokatske komore je u Banjoj Luci.
Član 8.
Advokatska komora je pravno lice.
Advokatsku komoru predstavlja i zastupa predsjednik Advokatske komore.
Član 9.
Advokatska komora predstavlja advokate i advokatske pripravnike i izvršava sljedeće poslove:
1) razvija i unapređuje advokatsku djelatnost;
2) osigurava profesionalnu samostalnost advokata,
3) donosi odluke u vezi sa sticanjem prava na bavljenje advokatskom djelatnošću i djelatnošću advokatskog pripravnika;
4) pokreće disciplinski postupak i utvrđuje disciplinsku odgovornost za povrede pravila profesionalnog ponašanja;
5) štiti prava i interese advokata, zajedničkih advokatskih uredskih društava i advokatskih pripravnika;
6) organizira i osigurava stručno usavršavanje advokata i nadgleda obuku advokatskih pripravnika;
7) sarađuje sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću u cijeloj Bosni i Hercegovini;
8) posreduje (medijacija) između advokata i njihovih stranaka;
9) sarađuje sa državnim i međunarodnim organizacijama, institucijama i udruženjima, i
10) sarađuje sa Advokatskom komorom Federacije Bosne i Hercegovine, advokatskim komorama stranih država, regionalnim i međunarodnim advokatskim udruženjima.
Član 10.
Izvorni prihodi Advokatske komore su od upisa, članstva, pretplate na publikacije, takse, novčane kazne i donacije.
Za finansiranje Advokatske komore ne može se koristiti donacija ukoliko bi se time narušavala neovisnost i samostalnost advokature.
Član 11.
Poslove finansijskog i materijalnog poslovanja Advokatske komore izvršava Sekretarijat Advokatske komore.
Član 12.
Advokatska komora može dogovoriti uvjete osiguranja svojih članova od odgovornosti za štetu koja može nastati pri obavljanju profesionalne djelatnosti.
A) Organi Advokatske komore
Član 13.
Organi Advokatske komore su:
1) Skupština Advokatske komore,
2) Predsjednik Advokatske komore,
3) Izvršni odbor Advokatske komore,
4) Zbor advokata,
5) Disciplinski sud Advokatske komore,
6) Disciplinski tužilac Advokatske komore,
7) Komisija za kontrolu finansijskog i materijalnog poslovanja Advokatske komore,
8) sva druga tijela predviđena Statutom Advokatske komore.
Osim u slučaju Zbora advokata, mandat predsjednika Advokatske komore i svih drugih organa Advokatske komore traje četiri godine.
Mandat predsjednika Advokatske komore se ne može povjeriti istom licu drugi put u kontinuitetu.
Skupština Advokatske komore
Član 14.
Skupština Advokatske komore je delegatska.
Delegate za Skupštinu Advokatske komore biraju Zborovi advokata Advokatske komore tako da se na svakih pet advokata Zbora bira jedan delegat. Pored toga, Organizacija advokatskih pripravnika bira jednog advokatskog pripavnika za svog delegata u Skupštini Advokatske komore.
Član 15.
Skupština Advokatske komore:
1) usvaja opće akte Advokatske komore i poslovnik o radu Skupštine Advokatske komore,
2) bira i razrješava druge organe Advokatske komore, osim zborova advokata i njihovih organa, ako ovim zakonom nije drukčije određeno,
3) usvaja finansijski plan i izvještaj o realiziranju finansijskog plana Advokatske komore,
4) usvaja izvještaj predsjednika Advokatske komore i izvještaj Izvršnog odbora Advokatske komore,
5) predlaže advokatsku tarifu,
6) odlučuje o oblicima saradnje Advokatske komore sa drugim advokatskim komorama i sličnim asocijacijama,
7) odlučuje o svim drugim pitanjima koja su u njenoj nadležnosti po zakonu i općim aktima Advokatske komore.
Član 16.
Skupština Advokatske komore može punovažno odlučivati ako zasjedanju prisustvuju dvije trećine delegata.
Zasjedanje Skupštine Advokatske komore priprema Izvršni odbor Advokatske komore.
Poslovnikom o radu Skupštine Advokatske komore uređuju se rad u zasjedanju, izbor i rad radnih tijela i druga pitanja od značaja za izvršavanje funkcije Skupštine Advokatske komore.
Predsjednik Advokatske komore
Član 17.
Predsjednik Advokatske komore:
1) predstavlja i zastupa Advokatsku komoru,
2) preduzima radnje da osigura zaštitu ustavnosti i zakonitosti u radu Advokatske komore,
3) uspostavlja i koordinira saradnju Advokatske komore sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću u cijeloj Bosni i Hercegovini,
4) uspostavlja i koordinira saradnju Advokatske komore sa Advokatskom komorom Federacije Bosne i Hercegovine, asocijacijama advokata stranih država, regionalnim i međunarodnim advokatskim udruženjima,
5) uspostavlja i koordinira saradnju Advokatske komore sa državnim ili međunarodnim organizacijama, institucijama ili asocijacijama,
6) izvršava i druge poslove u skladu sa ovim zakonom i općim aktima Advokatske komore.
Predsjednik Advokatske komore podnosi izvještaj o radu Skupštini Advokatske komore, kojoj je odgovoran za svoj rad.
Izvršni odbor Advokatske komore
Član 18.
Izvršni odbor Advokatske komore (u daljem tekstu: Izvršni odbor):
1) odlučuje o uređenju i vođenju Imenika advokata, Imenika advokatskih pripravnika, Imenika zajedničkih advokatskih ureda i Imenika advokatskih društava Advokatske komore;
2) odlučuje o upisu u imenike i brisanju iz imenika advokata, advokatskih pripravnika, zajedničkih advokatskih ureda, uključujući po potrebi i imenovanje odgovarajućih vijeća ili komisija radi pružanja pomoći u izvršavanju tih funkcija;
3) odlučuje o pravima, obavezama i profesionalnim odgovornostima advokata i advokatskih pripravnika, uključujući po potrebi i imenovanje odgovarajućih vijeća ili komisija radi pružanja pomoći u izvršavanju tih funkcija;
4) izvršava finansijski plan Advokatske komore uključujući preuzimanje i izvršenje finansijskih obaveza Advokatske komore saglasno finansijskom planu;
5) odlučuje o iznosima upisnine u imenike, advokatske članarine i pretplate za publikacije;
6) organizira rad Sekretarijata Advokatske komore;
7) odlučuje o upošljavanju administrativnog i tehničkog osoblja u Sekretarijatu Advokatske komore;
8) bira i imenuje glavnog urednika i uređivački odbor časopisa “Advokatura”;
9) izvršava i druge poslove na osnovu zakona i općih akata Advokatske komore.
Izvršni odbor je izvršni organ Skupštine Advokatske komore.
Odluka Izvršnog odbora iz t. 2. i 3. stava 1. ovog člana jeste upravni akt protiv kojeg žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Protiv odluke Izvršnog odbora iz tačke 7. stava 1. ovog člana žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenuti parnični postupak pred sudom opće nadležnosti.
Član 19.
Izvršni odbor ima 11 članova.
Predsjednik Advokatske komore i predsjednici zborova advokata su, na osnovu svojih funkcija, članovi Izvršnog odbora.
Skupština Advokatske komore bira ostale članove Izvršnog odbora Advokatske komore iz reda članova Skupštine.
Zbor advokata
Član 20.
Zbor advokata je neposredni oblik ostvarivanja prava izvršavanja dužnosti advokata i advokatskih pripravnika upisanih u Imenik advokata i Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore u obimu i na osnovu ovog zakona i općih akata Advokatske komore.
Teritorijalna organizacija, unutrašnja struktura, finansiranje, način glasanja, način sazivanja sjednica i druga pitanja u vezi sa funkcioniranjem Zbora advokata uređuju se Statutom Advokatske komore.
Zbor advokata čine svi advokati čiji uredi imaju sjedište na teritoriji Zbora.
Skupštinu Zbora advokata čine svi njegovi članovi.
Član 21.
Zbor advokata:
1) daje mišljenja i prijedloge o upisu advokata u Imenik advokata Advokatske komore, kao i o svim osnovnim pravima, dužnostima i odgovornostima advokata i advokatskih pripravnika;
2) izvršava odluke drugih organa Advokatske komore;
3) bira predsjednika Zbora advokata i delegate za Skupštinu Advokatske komore;
4) izvršava i druge obaveze u skladu sa zakonom i općim aktima Advokatske komore.
Drugi organi Advokatske komore
Član 22.
Disciplinski organi Advokatske komore su neovisni organi Advokatske komore koji odlučuju o pokretanju disciplinskog postupka protiv advokata i advokatskih pripravnika, vode taj postupak, utvrđuju disciplinsku odgovornost i izvršavaju izrečene disciplinske mjere.
Član 23.
Komisija za kontrolu finansijskog i materijalnog poslovanja Advokatske komore izvršava poslove kontrole i podnosi izvještaje o finansijskom i materijalnom poslovanju, o periodičnom obračunu i završnom računu, godišnjem bilansu, koje sastavlja Sekretarijat Advokatske komore.
Komisija za kontrolu finansijskog i materijalnog poslovanja Advokatske komore ima tri člana, od kojih su dva člana advokati iz reda advokata upisanih u Imenik advokata Advokatske komore, a treći član je finansijski stručnjak čiji rad ugovara Izvršni odbor Advokatske komore.
B) Opći akti Advokatske komore
Član 24.
Opći akti Advokatske komore su:
1) Statut Advokatske komore (u daljem tekstu: Statut),
2) Kodeks etike advokata Advokatske komore (u daljem tekstu: Kodeks etike advokata),
3) Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti advokata i advokatskih pripravnika.
Član 25.
Opće akte Advokatske komore donosi Skupština Advokatske komore dvotrećinskom većinom od ukupnog broja delegata Skupštine.
Član 26.
Statutom se normativno uređuje:
1) rad Skupštine i drugih organa Advokatske komore;
2) finansijsko i materijalno poslovanje Advokatske komore;
3) procedura za sticanje prava na obavljanje advokatske djelatnosti i djelatnosti advokatskog pripravnika, te procedure za utvrđivanje disciplinske odgovornosti i izricanje sankcija;
4) prava, obaveze i odgovornosti advokata i advokatskih pripravnika;
5) udruživanje i rad advokata u zajedničkom advokatskom uredu;
6) osnivanje i djelatnost advokatskih društava;
7) organizacija, finansiranje i rad zborova advokata;
8) organizacija, finansiranje i rad Organizacije advokatskih pripravnika;
9) donošenje i stupanje na snagu općih akata.
Član 27.
Kodeksom etike advokata uređuju se sveobuhvatni principi i propisi koji su za advokate i advokatske pripravnike opće obavezni pri obavljanju njihove djelatnosti, a naročito:
1. Opće, profesionalne i osnovne obaveze:
a) savjesnost,
b) čuvanje nezavisnosti,
c) diskrecija i advokatska tajna,
d) zabrana zastupanja u slučaju sukoba interesa,
e) pažljivo rukovanje tuđim imovinskim vrijednostima;
2. Posebne obaveze profesije u vezi sa javnim informiranjem;
3. Posebne obaveze profesije:
a) u vezi sa primanjem i izvršavanjem naloga stranaka i
b) kod savjetovanja stranaka sa malim prihodima;
4. Posebne obaveze profesije prema sudovima i drugim organima:
a) profesionalno ponašanje pred sudovima i drugim organima,
b) obaveze kod upotrebe na uvid datih spisa, kao i iz toga stečenog znanja;
c) obaveze kod dostave spisa;
5. Posebne obaveze profesije u odnosu na držanje novčanih sredstava klijenta i računovodstvo u vezi s tim, ugovaranje i obračun advokatskih usluga i njihovoj naplati;
6. Posebne obaveze profesije prema Advokatskoj komori, profesionalno ponašanje prema drugim članovima Advokatske komore, obaveze vezane za profesionalnu saradnju, upošljavanje advokata, obučavanje i upošljavanje drugih saradnika;
7. Posebne dužnosti profesije u međunarodnom pravnom prometu.
Član 28.
Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti advokata i advokatskih pripravnika Advokatske komore će uputiti na disciplinske povrede utvrđene Kodeksom etike advokata i definirati nadležnosti disciplinskih organa Advokatske komore, postupak utvrđivanja odgovornosti za povredu i izricanja disciplinskih mjera.
III. UVJETI ZA UPIS U IMENIK ADVOKATA
Član 29.
Pred sudovima, državnim organima i organizacijama u Republici Srpskoj fizička i pravna lica zastupa i brani isključivo advokat koji je upisan u Imenik advokata Advokatske komore Republike Srpske ili odgovarajući Imenik Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Državljanin druge države koji po zakonu te države ispunjava uvjete za izvršavanje djelatnosti advokata ima pravo na upis u Imenik advokata pod uvjetom postojanja reciprociteta sa državom čiji je državljanin.
U slučaju sumnje o postojanju reciprociteta, obavezujuće tumačenje daje Ministarstvo pravde Republike Srpske.
Odredbe ovog zakona ni u kom slučaju ne utiču na pravo stranog državljanina koji prema zakonima svoje države ispunjava uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti, da na teritoriji Republike Srpske pruža pravnu pomoć u vezi sa pravom njegove države.
Član 30.
Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stiče se danom upisa u Imenik advokata Advokatske komore.
Imenik advokata Advokatske komore, kao bilo koji drugi imenik koji se vodi u Advokatskoj komori, javna je knjiga. Izvodi iz ovih imenika i potvrde izdate na osnovu tih podataka su javne isprave.
Ni jedan drugi organ nije ovlašćen da izdaje odobrenje za vršenje djelatnosti nevedenih u članu 3. ovog zakona u obliku osnovne ili dopunske djelatnosti, osim ako to zakonom nije drukčije određeno.
Član 31.
Ne može se uskratiti pravo na upis u imenik Advokatske komore zbog nacionalne, etičke, političke ili polne pripadnosti.
Član 32.
Pravo na upis u Imenik advokata Advokatske komore imaju podnosioci zahtjeva koji, osim ako ovim zakonom nije drukčije određeno, ispunjavaju sljedeće uvjete:
1. da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu neke druge države, ovaj uvjet stiče nakon priznanja te diplome od strane nadležnog ministarstva u Republici Srpskoj;
3. da je položio pravosudni ispit na teritoriji Bosne i Hercegovine ili u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je pravosudni ispit položio u drugoj državi, ovaj uvjet stiče nakon priznanja tog ispita od strane nadležnog ministarstva u Republici Srpskoj;
4. da nakon položenog pravosudnog ispita ima dvije godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi, sudu, javnom tužilaštvu, upravnim ili drugim organima ili pravnim licima;
5. da nije osuđivan na kaznu zatvora za krivična djela protiv uređenja i sigurnosti države, za krivična djela protiv čovječnosti, međunarodnog prava, protiv službene ili druge odgovorne dužnosti, ili za drugo krivično djelo izvršeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda, osim ako je prošlo pet godina od izdržane, oproštene ili u izvršenju zastarjele kazne;
6. da nije u radnom odnosu, a licu koje se nalazi u radnom odnosu danom upisa u Imenik advokata prestaje radni odnos, osim u slučaju uposlenja u advokatskom društvu;
7. da pokaže zadovoljavajuće znanje pred Komisijom za ispit o poznavanju Zakona o advokaturi, Statuta, Kodeksa etike advokata i drugih akata Advokatske komore;
8. da je dostojan da izvršava djelatnost advokata. Ranije ponašanje i djelatnost moraju ukazati da će to lice savjesno obavljati advokatsku djelatnost.
Član 33.
Zahtjev za upis u Imenik Advokatske komore, uključujući svu potrebnu validnu dokumentaciju, dostavlja se Sekretarijatu Advokatske komore. Sekretarijat Advokatske komore u roku od osam dana dostavlja zahtjev sa dokumentacijom nadležnom zboru advokata radi davanja pismenog mišljenja o ispunjavanju uvjeta iz čl. 32. stav 1. tačka 8. ovog zakona. Zbor advokata je dužan u roku od 15 dana od prijema zahtjeva iz stava 2. ovog člana dostaviti svoje mišljenje u pisanoj formi navodeći specifične razloge za izražena mišljenja i relevantne dokumente koji ta mišljenja podržavaju. Izvršni odbor Advokatske komore će u roku od 30 dana od prijema mišljenja nadležnog zbora advokata donijeti odluku o zahtjevu za upis u Imenik advokata. Pismeni otpravak odluke o zahtjevu dostavlja se njenom podnosiocu. Protiv odluke Izvršnog odbora iz stava 4. ovog člana žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom Republike Srpske. Upis advokata u Imenik advokata će se izvršiti na dan kada je utvrđena pravosnažnost rješenja o upisu u Imenik advokata i nakon davanja svečane izjave koja glasi:
“Izjavljujem da ću dužnost advokata izvršavati neovisno, savjesno i stručno, da ću se u radu i ponašanju pridržavati Ustava i zakona Republike Srpske, Ustava i zakona Bosne i Hercegovine i općih akata Advokatske komore Republike Srpske, da ću se stručno usavršavati i čuvati ugled advokature.”.
Svečana izjava se daje i potpisuje pred predsjednikom Advokatske komore.
IV. PRAVA I DUŽNOSTI ADVOKATA
Član 35.
Advokati su jedini ovlašćeni da pružaju pravnu pomoć u obimu određenim članom 3. ovog zakona, ako zakonom nije drukčije određeno. Advokat koji posjeduje dozvolu za vršenje djelatnosti advokata izdatu od asocijacije advokata strane države može u pojedinačnim slučajevima zastupati i braniti pravne subjekte pred sudovima i državnim organima u Republici Srpskoj uz prethodnu saglasnost Ministarstva pravde Republike Srpske, koje je dužno o tome pribaviti mišljenje Advokatske komore.
Član 36.
Advokata može zamijeniti drugi advokat ili advokatski pripravnik iz njegova ureda u izvršenju pojedinačnih radnji u poslu pružanja pravne pomoći, osim ako se zastupana stranka tome izričito ne protivi. Advokat sam određuje svoju zamjenu za vrijeme svoje odsutnosti.
Član 37.
Advokat samostalno odlučuje da li će prihvatiti ponudu stranke za pružanje savjeta, zastupanje ili odbranu.
Advokat će odbiti zastupanje:
1. ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanom za taj predmet;
2. ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao advokat koji radi u istom advokatskom uredu ili advokatskom društvu;
3. ako je on ili član ili uposlenik advokatskog ureda ili društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pruža pravnu pomoć suprotnoj stranci;
4. ako je u istom predmetu on ili član ili zaposleni advokatskog ureda ili društva postupao kao sudija, javni tužilac, ovlašćeno službeno lice Ministarstva unutrašnjih poslova ili kao službeno lice u organu uprave;
5. ako se on ili član ili uposleni advokatskog ureda ili društva bavio na drugi profesionalni način predmetnim slučajem;
6. ako on ili član ili uposleni advokatskog ureda ili društva ima osobni interes koji je ili može biti u sukobu sa interesima zastupane stranke;
7. u drugim slučajevima predviđenim zakonom ili drugim aktima Advokatske komore.
U slučajevima predviđenim t. 2, 3, 5. i 7. stava 2. ovog člana advokat može prihvatiti ponudu za pružanje pravnih usluga po pristanku zastupane stranke koja je prethodno u potpunosti informirana o svim bitnim okolnostima slučaja. Takvo zastupanje ne može biti u suprotnosti sa općim aktima Advokatske komore. Advokat samo iz razloga predviđenih zakonom ili općim aktima Advokatske komore može odbiti pružanje pravne pomoći stranci u slučaju kada je, na osnovu zakona, imenovan odlukom suda ili državnog organa.
Kodeksom etike advokata mogu se utvrditi i drugi razlozi zbog kojih advokat može odbiti pružanje pravne pomoći stranci.
Član 38.
Advokat zastupanoj stranci i ona advokatu mogu otkazati punomoć.
Po otkazivanju punomoći zastupanoj stranci advokat je obavezan u periodu od 30 dana preduzimati neophodne radnje u postupku zbog sprečavanja nastupanja štete u interesima stranke kojoj otkazuje punomoć, osim u slučaju da je stranka imenovala drugog punomoćnika ili da se preduzimanju radnji izričito protivi.
Advokat nije dužan postupati saglasno odredbi stava 2. ovog člana ako zastupana stranka otkaže punomoć, ali je dužan u pismenoj formi obavijestiti do tada zastupanu stranku o svim relevantnim rokovima, kao i zakazanim terminima u sudu u konkretnom predmetu.
Član 39.
Advokat je dužan redovno informirati zastupanu stranku o promjenama u njenom predmetu.
Advokat je dužan zastupanoj stranci nakon završenog pružanja pravne pomoći, na njen zahtjev, predati cjelokupni predmetni spis.
Advokat je dužan čuvati spise zastupane stranke najmanje pet godina po pravosnažnom okončanju postupka, odnosno deset godina kada se zastupanje odnosilo na prava na nekretninama.
Član 40.
Advokat je dužan potpisati i pečatom potvrditi svaku ispravu ili podnesak koji je on ili njegov advokatski pripravnik sastavio.
Član 41.
Advokat ne smije biti pozvan na krivičnu ili materijalnu odgovornost za svoje mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoći u postupku pred sudom ili drugim organima.
Član 42.
O određivanju pritvora advokatu ili advokatskom pripravniku sud je dužan bez odgode obavijestiti Advokatsku komoru.
Član 43.
Pretres advokatskog ureda je dozvoljen samo na osnovu naredbe nadležnog suda i samo u vezi sa spisima i predmetima koji su izričito navedeni u nalogu za pretres.
Prilikom pretresa advokatskog ureda ne smije biti narušena tajnost drugih dokumenata i predmeta.
O pretresu advokatskog ureda se mora bez odgode obavijestiti Zbor advokata na čijoj teritoriji se nalazi sjedište advokatskog ureda.
Pretresu advokatskog ureda može se pristupiti i dovršiti samo ukoliko joj prisustvuje ovlašćeni predstavnik Zbora advokata na čijoj teritoriji se nalazi sjedište advokatskog ureda.
Dokazi pribavljeni suprotno odredbama ovog člana ne mogu se upotrijebiti u postupku protiv advokata ili protiv od njega zastupane stranke.
Član 44.
U pravilu, advokat je obavezan čuvati kao advokatsku tajnu sve što mu je stranka povjerila, izuzev ako je advokat oslobođen obaveze na osnovu izričitog ili prećutnog odobrenja stranke, pod kojim se između ostalog podrazumijevaju slučajevi i kada je stranka pokrenula disciplinski postupak protiv advokata, kada je to nužno radi odbrane advokata u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada advokat posumnja da predstoji izvršenje težeg krivičnog djela i kada advokat pokrene parnicu radi namirenja troškova i izdataka koje mu stranka duguje.
Advokatsku tajnu iz stava 1. ovog člana dužna su čuvati i druga lica koja rade ili su radila u advokatskom uredu, zajedničkom advokatskom uredu ili advokatskom društvu.
Član 45.
Uvjeti za dozvoljeno reklamiranje advokata, advokatskog ureda, zajedničkog advokataskog ureda i advokatskog društva određuju sa Statutom Advokatske komore.
Član 46.
Novčana sredstva zastupane stranke advokat može koristiti samo u skladu sa uputstvima stranke ili uz njeno izričito odobrenje.
Advokati su obavezni voditi posebno računovodstvo za novčana sredstva stranke.
Naknadu za pruženu pravnu pomoć, kao i troškove nastale u postupku, advokat može naplatiti iz gotovine koju je zastupana stranka položila kod njega ili iz gotovine koju je za zastupanu stranku primio, u skladu sa općim aktima Advokatske komore.
Na novčanim sredstvima koje primi u ime zastupane stranke advokat ima pravo zaloge radi osiguranja naplate naknade i troškova za zastupanje.
Član 47.
Advokati, zajednički advokatski uredi i advokatska društva obavezno se osiguravaju od odgovornosti za štetu pričinjenu stranci u toku pružanja pravne pomoći.
Minimalan iznos osiguranja i vrsta osigurane štete određuju se općim aktima Advokatske komore.
Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad
advokata
Član 48.
Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad advokata (u daljem tekstu: Tarifa) određuje naknadu za rad i troškove pružanja pravne pomoći, primjenu i stupanje na snagu Tarife.
Skupština Advokatske komore predlaže tekst Tarife, koju odobrava Ministarstvo pravde Republike Srpske nakon konzultacija sa relevantnim ministarstvima. Tarifa se objavljuje u “Službenom glasniku Republike Srpske”. Advokat ima pravo zahtijevati i primiti naknadu za izvršeni rad i troškove u vezi sa radom prema Tarifi.
Sudovi i drugi organi u odluci o troškovima postupka u konkretnom predmetu određivat će naknadu za pruženu pravnu pomoć stranci od strane advokata prema odredbama Tarife koja je važila u momentu pružanja pravne pomoći.
V. OBLICI ORGANIZIRANJA ADVOKATSKE
DJELATNOSTI
Član 49.
Advokatsku djelatnost mogu izvršavati advokati:
1) kao pojedinci,
2) u zajedničkom advokatskom uredu i
3) u advokatskom društvu, kao pravnom licu.
Član 50.
Advokat može imati samo jedan advokatski ured na teritoriji Republike Srpske.
Advokatski ured mora imati naziv i pečat.
U nazivu advokatskog ureda koji mora biti vidno istaknut i na pečatu advokata upisuje se: advokat, ime i prezime advokata i sjedište advokatskog ureda.
Član 51.
Dva ili više advokata mogu se udružiti u zajednički advokatski ured.
Advokati koji se udružuju u zajednički advokatski ured ugovorom uređuju prava i obaveze.
Ugovor iz stava 2. ovog člana dostavlja se Advokatskoj komori radi davanja saglasnosti za udruživanje i upis u Imenik zajedničkih advokatskih ureda. Advokatska komora procjenjuje da li je ugovor o udruživanju u zajednički advokatski ured zaključen u skladu sa ovim zakonom, Statutom, Kodeksom etike advokata i drugim aktima Advokatske komore.
Zajednički advokatski ured mora imati naziv i pečat.
U nazivu zajedničkog advokatskog ureda i pečatu upisuje se: zajednički advokatski ured, imena i prezimena advokata koji su se udružili i sjedište zajedničkog advokatskog ureda.
Član 52.
Odgovornost i garancije advokata u zajedničkom advokatskom uredu su osobne.
Član 53.
Advokatsko društvo, kao pravno lice, osniva se u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje, poslovanje i prestanak preduzeća i to u onom obliku kojim se osigurava osobna neograničena solidarna odgovornost članova za obaveze društva.
Djelatnost advokatskog društva je ograničena na izvršavanje advokatske djelatnosti.
Članovi advokatskog društva mogu biti samo advokati.
Izvršavanje djelatnosti u advokatskom društvu može se povjeriti samo advokatima koji su članovi društva, koji su u radnom odnosu u advokatskom društvu ili advokatskim pripravnicima u društvu.
Prava, obaveze i odgovornosti koje su ovim zakonom predviđene za advokate u izvršavanju djelatnosti advokata odnose se i na advokate koji su u radnom odnosu u advokatskom društvu.
Član 54.
Pismenim ugovorom ili odlukom o osnivanju društva moraju biti uređena prava i obaveze članova društva, prava i obaveze ostalih članova društva u slučaju smrti člana ili njegovog istupanja iz društva, kao i prava nasljednika umrlog člana društva.
Član 55.
Za osnivanje advokatskog društva osnivač je dužan pribaviti prethodnu privremenu saglasnost Izvršnog odbora.
Izvršni odbor daje privremenu saglasnost za upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava Advokatske komore ako je ugovor ili odluka o osnivanju u skladu sa ovim zakonom, Statutom, Kodeksom etike advokata i drugim aktima Advokatske komore.
Ukoliko Izvršni odbor ne donese odluku iz stava 2. ovog člana u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva, smatrat će se da je privremena saglasnost data.
Advokatsko društvo upisuje se u registar pravnih lica kod nadležnog suda.
Član 56.
Advokatsko društvo je dužno u roku od tri dana od dana upisa u sudski registar pravnih lica dostaviti zahtjev Advokatskoj komori za upis u Imenik advokatskih društava, zajedno sa saglasnošću Izvršnog odbora iz člana 55. stav 2. i ovjerenom kopijom rješenja o upisu u sudski registar.
Advokatska komora je dužna u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva iz stava 1. ovog člana izvršiti upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava.
Firma i pečat advokatskog društva obavezno sadrže: naziv društva, osobno ime najmanje jednog člana, uz navođenje da ima više članova i sjedište društva.
Advokatsko društvo stiče pravo da izvršava registriranu advokatsku djelatnost od dana upisa u Imenik advokatskih društava.
Član 57.
Za pruženu pravnu pomoć strankama advokati u advokatskim društvima odgovaraju po općim pravilima o odgovornosti.
Član 58.
Disciplinska odgovornost advokata u advokatskom društvu, i odnos prema Advokatskoj komori i njenim tijelima ostaje individualna.
Član 59.
Advokatskom društvu može se zabraniti rad ukoliko Izvršni odbor naknadno utvrdi da su djelovanje advokatskog društva, ugovor između advokatskog društva i članova društva, ili uvjeti pod kojima advokati izvršavaju djelatnost u advokatskom društvu, suprotni odredbama ovog zakona, Statuta ili Kodeksa etike advokata. O zabrani rada advokatskog društva Izvršni odbor odlučuje rješenjem.
Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Nadležno tijelo Advokatske komore može rješenjem odlučiti da se do pravosnažnosti rješenja iz stava 1. ovog člana obustavi rad društva. Žalba protiv takvog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.
Danom pravosnažnosti rješenja iz stava 1. ovog člana izvršit će se brisanje advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava.
Advokatska komora je dužna pravosnažno rješenje o zabrani rada advokatskog društva odmah dostaviti sudu kod kojeg je u registar pravnih lica upisano advokatsko društvo radi provođenja odgovarajućeg postupka za brisanje iz registra pravnih lica.
U slučaju brisanja advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava, Advokatska komora će preuzeti sve radnje radi zaštite interesa onih stranaka koje je brisano društvo zastupalo.
Član 60.
Advokati, zajednički advokatski ured i advokatska društva mogu zaključivati ugovore o radu sa licima koja će obavljati administrativne, tehničke, finansijske i druge poslove, a advokatsko društvo i sa advokatima.
U odnosu na prava i obaveze uposlenih kod advokata, u zajedničkom advokatskom uredu i u advokatskom društvu, koja nisu regulirana ugovorom o upošljavanju, primjenjuju se odredbe zakona kojim se reguliraju radni odnosi, kao i odredbe kolektivnog ugovora.
Poslove iz stava 1. ovog člana mogu kod advokata obavljati i lica koja su sa advokatom, zajedničkim advokatskim uredom ili advokatskim društvom zaključila ugovor o djelu.
VI. ADVOKATSKI PRIPRAVNICI
Član 61.
Advokatski pripravnici su lica koja rade na pravnim poslovima u advokatskom uredu, zajedničkom uredu ili advokatskom društvu i stručno se osposobljavaju radi polaganja pravosudnog ispita i sticanja iskustva za samostalno izvršavanje djelatnosti advokata.
Advokatski pripravnik ima advokata - principala koji je upisan u Imenik advokata i izvršava djelatnost advokata duže od pet godina.
Član 62.
Status advokatskog pripravnika stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore.
Pravo na upis u Imenik advokatskih pripravnika ima podnosilac zahtjeva koji ispunjava sljedeće uvjete:
1. da je državljanin Bosne i Hercegovine,
2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine, ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu neke druge države, ovaj uvjet stiče nakon priznanja te diplome od strane nadležnog ministarstva u Republici Srpskoj i
3. da posjeduje dokaz da će zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava uvjete iz člana 61. stav 2. ovog zakona.
Član 63.
Zahtjev za upis u Imenik advokatskih pripravnika, uključujući i svu potrebnu validnu dokumentaciju, dostavlja se Sekretarijatu Advokatske komore.
Izvršni odbor Advokatske komore će u roku od 30 dana donijeti odluku o ispunjavanju uvjeta za priznavanje prava na izvršavanje djelatnosti advokatskog pripravnika i rješenje o upisu u Imenik advokatskih pripravnika. Pismeni otpravak rješenja dostavit će se podnosiocu zahtjeva.
Član 64.
Upis advokatskog pripravnika u Imenik advokatskih pripravnika će se izvršiti na dan kada je utvrđena pravosnažnost rješenja o upisu u Imenik advokatskih pripravnika.
Član 65.
Advokatski pripravnik zasniva radni odnos i ima ista prava i dužnosti kao i pripravnik uposlen u organima pravosuđa i uprave.
Advokatski pripravnik ima pravo zahtijevati i primiti od advokata - principala naknadu za rad i prisustvo na radu u mjesečnom iznosu navedenom u ugovoru o upošljavanju.
Odredbe ovog zakona o Imeniku advokata, pravima i obavezama advokata, obavezi čuvanja advokatske tajne, privremenoj i trajnoj zabrani obavljanja djelatnosti primjenjuju se i na advokatske pripravnike.
Član 66.
Izvršni odbor razvija Program obuke advokatskih pripravnika i vrši kontrolu njegove primjene i ostvarivanja.
Član 67.
Advokatski pripravnik može ostati u statusu advokatskog pripravnika kod istog advokata - principala dvije godine poslije položenog pravosudnog ispita.
Član 68.
Advokatski pripravnici se udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika Advokatske komore Republike Srpske.
Organizacija advokatskih pripravnika učestvuje u radu organa Advokatske komore sa pravima i dužnostima utvrđenim ovim zakonom i općim aktima Advokatske komore.
VII. BRISANJE IZ IMENIKA I PRIVREMENA ZABRANA OBAVLJANJA DJELATNOSTI
Član 69.
Izvršni odbor donosi odluku o brisanju advokata iz Imenika advokata, Imenika advokatskih pripravnika i Imenika advokatskih društava, kao i odluke o privremenom prestanku izvršavanja djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika.
Odluke iz stava 1. ovog člana su upravni akti protiv kojih žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
Član 70.
Izvršni odbor će poništiti odluku o priznavanju prava za izvršavanje djelatnosti advokata i advokatskog pripravnika ili advokatskog društva i izvršiti brisanje upisa u Imeniku advokata, Imeniku advokatskih pripravnika ili Imeniku advokatskih društava ako se utvrdi da su u postupku koji je prethodio upisu prećutali bitne činjenice ili dali neistinite podatke u vezi sa ispunjavanjem uvjeta za upis.
Član 71.
Izvršni odbor donosi odluku o brisanju iz Imenika advokata zbog sticanja uvjeta za prestanak bavljenja advokatskom djelatnošću:
1) ako izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine, u tom slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen gubitak državljanstva;
2) ako izgubi radnu sposobnost, u tom slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen gubitak radne sposobnosti;
3) ako advokat umre, u tom slučaju će se brisanje izvršiti sa danom smrti advokata;
4) ako postane trajno zdravstveno nesposoban za izvršavanje advokatske djelatnosti, u tom slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke nadležne zdravstvene ustanove kojom se utvrđuje ili konstatira zdravstvena nesposobnost;
5) ako mu je izrečena mjera zabrane obavljanja advokatske djelatnosti, u tom slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska kazna i mjera;
6) ako je na osnovu izrečene disciplinske kazne izgubio pravo na obavljanje advokatske djelatnosti, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska kazna i mjera;
7) ako izjavi da više neće obavljati advokatsku djelatnost, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke o brisanju;
8) ako duže od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokata, u tom slučaju će se brisanje izvršiti sa danom za koji se utvrdi da je prestao izvršavati djelatnost advokata;
9) ako zasnuje radni odnos, izuzev sa advokatskim društvom, u tom slučaju će se brisanje izvršiti sa danom zasnivanja tog radnog odnosa;
10) ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže, u tom slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti osuđujuće presude.
Član 72.
Odluku o privremenoj zabrani izvršavanja djelatnosti advokata ili djelatnosti advokatskog pripravnika donosi Izvršni odbor.
Advokatu ili advokatskom pripravniku će se privremeno zabraniti izvršavanje njegove djelatnosti ako je protiv njega određen pritvor ili ako je stupio na izdržavanje kazne zatvora izrečene u trajanju do šest mjeseci.
Advokatu ili advokatskom pripravniku može se privremeno zabraniti izvršavanje njegove djelatnosti:
1) ako je protiv njega pokrenut krivični postupak za djelo koje ga čini nepodobnim i nedostojnim za vršenje njegove djelatnosti,
2) ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak za težu povredu dužnosti,
3) ako se krivični, odnosno disciplinski postupak protiv njega ne može uspješno provesti bez privremene zabrane vršenja njegove djelatnosti,
4) ako je u izvršavanju djelatnosti više od tri puta, odnosno dva puta u kontinuitetu, izvršena povreda dužnosti ili ugleda advokature, bez obzira na težinu pojedinačne povrede.
Rješenjem o privremenoj zabrani utvrđuje se tačan vremenski period tokom kojeg će advokatu ili advokatskom pripravniku biti zabranjeno da obavlja djelatnost advokata, odnosno advokatskog pripravnika.
Nakon donošenja rješenja o privremenoj zabrani izvršavanja advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskog pripravnika, Advokatska komora će preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stanke koju je zastupao taj advokat.
Član 73.
Izvršni odbor pokrenut će postupak za brisanje advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava:
1) ako advokatsko društvo ne izvršava djelatnost u kontinuitetu duže od tri mjeseca,
2) ako se utvrdi da advokatsko društvo izvršava i druge djelatnosti,
3) ako su članovima advokatskog društva ili advokatima uposlenim u društvu izrečene disciplinske mjere, usljed čega postupanje i poslovanje advokatskog društva ozbiljno šteti ugledu advokature,
4) ako utvrdi da su djelovanje advokatskog društva, ugovor između advokatskog društva i članova društva, odnosno njegovih uposlenih ili uvjeti pod kojima advokati izvršavaju djelatnost u advokatskom društvu, suprotni odredbama ovog zakona, Statuta ili Kodeksa etike advokata.
U postupku za brisanje advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima je uređeno izricanje disciplinske mjere brisanja iz Imenika advokata.
Izvršni odbor će u roku od tri dana po pravosnažnosti rješenja o brisanju advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava dostaviti nadležnom registarskom sudu obavijest o tome uz kopiju rješenja radi pokretanja odgovarajućeg postupka za brisanje advokatskog društva iz sudskog registra.
Član 74.
Odluku o brisanju advokatskog društva iz sudskog registra registarski sud dostavlja Advokatskoj komori.
Advokatsko društvo prestaje sa radom sa danom brisanja iz Imenika advokatskih društava.
Član 75.
Izvršni odbor će donijeti odluku o brisanju advokatskog pripravnika iz Imenika advokatskih pripravnika u sljedećim slučajevima:
1) prestankom ugovora o upošljavanju,
2) na zahtjev advokatskog pripravnika,
3) izricanjem disciplinske mjere zabrane izvršavanja djelatnosti advokatskog pripravnika,
4) smrću advokatskog pripravnika,
5) ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog pripravnika neprekidno duže od 60 dana,
6) ako ne položi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju uvjeta za polaganje ispita,
7) ako se u roku od dvije godine od dana položenog pravosudnog ispita ne upiše u Imenik advokata.
Član 76.
Na zahtjev advokata - principala i advokatskog pripravnika Izvršni odbor može, ako je zahtjev opravdan, dozvoliti produženje trajanja statusa advokatskog pripravnika za još godinu.
Član 77.
Organ koji je protiv advokata ili advokatskog pripravnika:
- pokrenuo krivični ili prekršajni postupak ili
- utvrdio gubitak radne ili poslovne sposobnosti ili gubitak državljanstva,
- utvrdio gubitak opće zdravstvene sposobnosti, dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti Advokatsku komoru.
VIII. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST
ADVOKATA I ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA
Član 78.
Advokati koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedničkom advokatskom uredu i advokatskom društvu, kao i advokatski pripravnici individualno su odgovorni za savjesno izvršavanje svoje djelatnosti i čuvanje ugleda advokature.
Povredom obaveze smatrće se svako ponašanje suprotno obavezama utvrđenim ovim zakonom i općim aktima Advokatske komore.
Član 79.
Statutom Advokatske komore utvrđuju se teže i lakše povrede dužnosti advokata i advokatskih pripravnika u izvršavanju njihove djelatnosti i čuvanja ugleda njihove profesije, kao i vrste i mjere disciplinskih sankcija.
Statutom i Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti advokata i advokatskih pripravnika Advokatske komore određuju se organi koji će pokretati i voditi disciplinski postupak i način vođenja tog postupka.
Članove disciplinskih organa imenuje Skupština Advokatske komore.
Član disciplinskog organa može biti samo član Advokatske komore sa najmanje deset godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.
Svako ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata podnošenjem prijave disciplinskom tužiocu.
Disciplinski tužilac nakon što ocijeni da prijava ukazuje na povredu disciplinske odgovornosti, podiže optužnicu i predmet upućuje disciplinskom sudu na odlučivanje.
Ministarstvo pravde Republike Srpske pokreće postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti advokata ili advokatskog pripravnika podnošenjem optužnice neposredno disciplinskom sudu, koju u postupku zastupa disciplinski tužilac.
Disciplinski postupak protiv advokata i advokatskih pripravnika uređen općim aktima advokatske komore će uključivati pravo biti obaviješten o činjeničnom i pravnom sadržaju optužnog akta, pravo na pravičan postupak, pravo na prisustvovanje bilo kojem ročištu, pravo da se brani protiv optužbi sa pravnim zastupnikom po izboru, pravo na pokretanje postupaka preispitivanja odluke disciplinskog organa Advokatske komore pred nadležnim sudom.
Disciplinski postupak mora biti pravičan i transparentan, a pri izricanju disciplinske mjere mora biti uvažen princip proporcionalnosti.
Prilikom izricanja disciplinskih kazni i mjera za disciplinski prekršaj, disciplinski organi uzimaju u obzir sljedeće:
1) težinu izvršenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice,
2) stepen odgovornosti,
3) okolnosti pod kojima je izvršen disciplinski prekršaj,
4) prethodni rad i ponašanje prekršioca,
5) bilo koju drugu okolnost koja može uticati na težinu i vrstu disciplinskih sankcija,
6) da se disciplinske mjere brisanja iz imenika izriču za teže disciplinske prekršaje ako težina tog prekršaja jasno upućuje da je prekršilac nepodoban da vrši advokatsku djelatnost ili djelatnost advokatskog pripravnika.
Član 80.
Pod težom povredom dužnosti urednog izvršavanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature smatra se svako teže narušavanje dužnosti, ugleda i Kodeksa etike advokata, a naročito:
1) očigledno nesavjesno izvršavanje djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika,
2) bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i neovisnošću advokature,
3) povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne,
4) zahtijevanje naknade veće od propisane Tarifom ili od ugovorene.
Lakše povrede dužnosti urednog izvršavanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature su sve povrede koje u sebi ne sadrže elemente teže povrede urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature.
Član 81.
U disciplinskom postupku protiv advokata ili advokatskog pripravnika mogu se izreći disciplinske mjere:
1. Za lakše povrede obaveze:
a) opomena,
b) javna opomena i novčana kazna, koja ne može preći 2.000 KM za advokate i 1.000 KM za advokatske pripravnike;
2. Za teže povrede obaveze:
a) novčana kazna, koja ne može preći 10.000 KM za advokate i 5.000 KM za advokatske pripravnike,
b) zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do pet godina,
c) brisanje iz Imenika advokata ili Imenika advokatskih pripravnika u vremenu trajanja zabrane obavljanja djelatnosti.
Član 82.
Odluka nadležnog disciplinskog organa Advokatske komore kojom je izrečena novčana kazna ima snagu izvršne isprave i Statutom se određuje način njenog izvršenja.
Član 83.
Pokretanje disciplinskog postupka zbog povrede dužnosti i ugleda advokature protiv advokata koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedničkom advokatskom uredu ili advokatskom društvu, kao i advokatskih pripravnika ne može se preduzeti kad protekne:
1) dvije godine od izvršenja lakše povrede dužnosti,
2) četiri godine od izvršenja teže povrede dužnosti.
Kada povreda ima obilježje krivičnog djela, zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka izjednačena je sa zastarijevanjem pokretanja krivičnog postupka prema Krivičnom zakoniku.
Član 84.
Zastarjelost izvršenja disciplinskih mjera nastupa po protoku dvije godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je disciplinska mjera izrečena.
Član 85.
Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi pokretanja disciplinskog postupka ili postupka izvršenja disciplinske mjere.
Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovno teći, ali zastarjelost nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je ovim zakonom određeno za zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka, odnosno izvršenja disciplinske mjere.
Član 86.
Član advokatskog društva ili advokat uposlen u advokatskom društvu brisanom iz Imenika advokatskih društava, a kojem nije izrečena disciplinska mjera brisanja iz Imenika advokata mogu nastaviti obavljati djelatnost advokata.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 87.
Ministarstvo pravde Republike Srpske prati rad advokature i Advokatske komore sa stanovišta provođenja ovog zakona i predlaže mjere za unapređenje advokatske djelatnosti.
U ostvarivanju funkcije iz prethodnog stava, Ministarstvo pravde Republike Srpske može zahtijevati odgovarajuće izvještaje i podatke od Advokatske komore, vodeći računa o neovisnosti advokature.
Član 88.
Advokatska komora je dužna u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona usvojiti opće akte određene ovim zakonom.
Opći akti Advokatske komore objavljuju se u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Član 89.
Zahtjevi za upise u imenike, koji su podneseni, kao i disciplinski i drugi postupci pred organima Advokatske komore, organima uprave i sudovima, a nisu riješeni do dana stupanja na snagu ovog zakona, riješit će se primjenom odredbi ovog zakona. Međutim, u već pokrenutim disciplinskim postupcima mogu izricati se samo disciplinske mjere predviđene propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva za njihovo pokretanje.
Član 90.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o advokaturi (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 17/92, 12/93 i 26/93).
Član 91.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Broj: 01-576/07 Predsjednik
29. marta 2007. godine Narodne skupštine,
Banja Luka Mr. Igor Radojičić, s.r.
preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom se uređuju organizacija i položaj advokata koji pružaju stručnu pravnu pomoć fizičkim i pravnim licima u zaštiti njihovih prava, obaveza i pravnih interesa.
Član 2.
Advokatura je samostalna i neovisna profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcionira u skladu sa ovim zakonom i propisima usvojenim na osnovu ovog zakona.
Samostalnost advokature ostvaruje se posebno:
1) neovisnim izvršavanjem poslova pravne pomoći;
2) pravom stranke na slobodan izbor advokata;
3) organiziranjem advokata u Advokatsku komoru Republike Srpske kao neovisnu i samoupravnu organizaciju sa obaveznim članstvom;
4) donošenjem statuta kojim se regulira rad Advokatske komore Republike Srpske i njenih organa;
5) donošenjem kodeksa etike advokata Advokatske komore Republike Srpske;
6) odlučivanjem o pravu na obavljanje advokatske djelatnosti, privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti;
7) odlučivanjem o obliku saradnje sa Advokatskom komorom Federacije Bosne i Hercegovine, advokatskim komorama stranih država, međudržavnim i međunarodnim udruženjima advokata,
8) odlučivanjem o saradnji sa međudržavnim i međunarodnim institucijama, organizacijama i asocijacijama.
Član 3.
Advokati pružaju pravnu pomoć u zaštiti ljudskih prava i sloboda građana garantiranih Ustavom Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, kao i zakonima i drugim propisima definiranih prava i interesa fizičkih i pravnih lica.
Advokati su dužni pružati pravnu pomoć savjesno i stručno, u skladu sa Ustavom, zakonom i drugim propisom kao i sa Statutom i drugim propisima i pravilima Advokatske komore Republike Srpske.
Djelatnost advokata pored ostalog je:
1) davanje pravnih savjeta,
2) sastavljanje podnesaka (tužbi, žalbi, predstavki, molbi i dr.),
3) sastavljanje isprava (ugovora, testamenta i dr.),
4) zastupanje stranaka u svim građanaskim, upravnim i drugim postupcima i poslovima pred svim redovnim i drugim sudovima, drugim državnim organima, arbitražom te drugim pravnim licima,
5) odbrana i zastupanje u krivičnim, prekršajnim i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih lica,
6) pružanje i svih drugih pravnih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim licima radi zaštite njihovih prava i interesa.
Advokatsku djelatnost, kao profesionalnu djelatnost, vrše advokati kao pojedinci. Advokati u svrhu zajedničkog vršenja profesije mogu osnovati zajednički advokatski ured ili advokatsko društvo.
Član 4.
Advokat ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću advokatske profesije.
Član 5.
Advokat je neovisan u svom radu.
Advokat ima pravo i dužnost, u skladu sa pozitivnim propisima i u okviru ovlaštenja dobivenih od stranke, preduzimati sve radnje u svim pravnim poslovima koje su, po njegovoj ocjeni, u interesu stranke kojoj pruža pravnu pomoć.
Član 6.
Svaka stranka ima pravo slobodnog izbora advokata koji je, na osnovu ovog zakona, ovlašten izvršavati djelatnost advokata u Republici Srpskoj.
II. ORGANIZIRANJE ADVOKATA U
ADVOKATSKU KOMORU
Član 7.
Advokatska komora Republike Srpske (u daljem tekstu: Advokatska komora) je neovisna, samoupravna organizacija advokata sa obaveznim članstvom za advokate čiji se ured ili advokatsko društvo nalaze u Republici Srpskoj.
Sjedište Advokatske komore je u Banjoj Luci.
Član 8.
Advokatska komora je pravno lice.
Advokatsku komoru predstavlja i zastupa predsjednik Advokatske komore.
Član 9.
Advokatska komora predstavlja advokate i advokatske pripravnike i izvršava sljedeće poslove:
1) razvija i unapređuje advokatsku djelatnost;
2) osigurava profesionalnu samostalnost advokata,
3) donosi odluke u vezi sa sticanjem prava na bavljenje advokatskom djelatnošću i djelatnošću advokatskog pripravnika;
4) pokreće disciplinski postupak i utvrđuje disciplinsku odgovornost za povrede pravila profesionalnog ponašanja;
5) štiti prava i interese advokata, zajedničkih advokatskih uredskih društava i advokatskih pripravnika;
6) organizira i osigurava stručno usavršavanje advokata i nadgleda obuku advokatskih pripravnika;
7) sarađuje sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću u cijeloj Bosni i Hercegovini;
8) posreduje (medijacija) između advokata i njihovih stranaka;
9) sarađuje sa državnim i međunarodnim organizacijama, institucijama i udruženjima, i
10) sarađuje sa Advokatskom komorom Federacije Bosne i Hercegovine, advokatskim komorama stranih država, regionalnim i međunarodnim advokatskim udruženjima.
Član 10.
Izvorni prihodi Advokatske komore su od upisa, članstva, pretplate na publikacije, takse, novčane kazne i donacije.
Za finansiranje Advokatske komore ne može se koristiti donacija ukoliko bi se time narušavala neovisnost i samostalnost advokature.
Član 11.
Poslove finansijskog i materijalnog poslovanja Advokatske komore izvršava Sekretarijat Advokatske komore.
Član 12.
Advokatska komora može dogovoriti uvjete osiguranja svojih članova od odgovornosti za štetu koja može nastati pri obavljanju profesionalne djelatnosti.
A) Organi Advokatske komore
Član 13.
Organi Advokatske komore su:
1) Skupština Advokatske komore,
2) Predsjednik Advokatske komore,
3) Izvršni odbor Advokatske komore,
4) Zbor advokata,
5) Disciplinski sud Advokatske komore,
6) Disciplinski tužilac Advokatske komore,
7) Komisija za kontrolu finansijskog i materijalnog poslovanja Advokatske komore,
8) sva druga tijela predviđena Statutom Advokatske komore.
Osim u slučaju Zbora advokata, mandat predsjednika Advokatske komore i svih drugih organa Advokatske komore traje četiri godine.
Mandat predsjednika Advokatske komore se ne može povjeriti istom licu drugi put u kontinuitetu.
Skupština Advokatske komore
Član 14.
Skupština Advokatske komore je delegatska.
Delegate za Skupštinu Advokatske komore biraju Zborovi advokata Advokatske komore tako da se na svakih pet advokata Zbora bira jedan delegat. Pored toga, Organizacija advokatskih pripravnika bira jednog advokatskog pripavnika za svog delegata u Skupštini Advokatske komore.
Član 15.
Skupština Advokatske komore:
1) usvaja opće akte Advokatske komore i poslovnik o radu Skupštine Advokatske komore,
2) bira i razrješava druge organe Advokatske komore, osim zborova advokata i njihovih organa, ako ovim zakonom nije drukčije određeno,
3) usvaja finansijski plan i izvještaj o realiziranju finansijskog plana Advokatske komore,
4) usvaja izvještaj predsjednika Advokatske komore i izvještaj Izvršnog odbora Advokatske komore,
5) predlaže advokatsku tarifu,
6) odlučuje o oblicima saradnje Advokatske komore sa drugim advokatskim komorama i sličnim asocijacijama,
7) odlučuje o svim drugim pitanjima koja su u njenoj nadležnosti po zakonu i općim aktima Advokatske komore.
Član 16.
Skupština Advokatske komore može punovažno odlučivati ako zasjedanju prisustvuju dvije trećine delegata.
Zasjedanje Skupštine Advokatske komore priprema Izvršni odbor Advokatske komore.
Poslovnikom o radu Skupštine Advokatske komore uređuju se rad u zasjedanju, izbor i rad radnih tijela i druga pitanja od značaja za izvršavanje funkcije Skupštine Advokatske komore.
Predsjednik Advokatske komore
Član 17.
Predsjednik Advokatske komore:
1) predstavlja i zastupa Advokatsku komoru,
2) preduzima radnje da osigura zaštitu ustavnosti i zakonitosti u radu Advokatske komore,
3) uspostavlja i koordinira saradnju Advokatske komore sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću u cijeloj Bosni i Hercegovini,
4) uspostavlja i koordinira saradnju Advokatske komore sa Advokatskom komorom Federacije Bosne i Hercegovine, asocijacijama advokata stranih država, regionalnim i međunarodnim advokatskim udruženjima,
5) uspostavlja i koordinira saradnju Advokatske komore sa državnim ili međunarodnim organizacijama, institucijama ili asocijacijama,
6) izvršava i druge poslove u skladu sa ovim zakonom i općim aktima Advokatske komore.
Predsjednik Advokatske komore podnosi izvještaj o radu Skupštini Advokatske komore, kojoj je odgovoran za svoj rad.
Izvršni odbor Advokatske komore
Član 18.
Izvršni odbor Advokatske komore (u daljem tekstu: Izvršni odbor):
1) odlučuje o uređenju i vođenju Imenika advokata, Imenika advokatskih pripravnika, Imenika zajedničkih advokatskih ureda i Imenika advokatskih društava Advokatske komore;
2) odlučuje o upisu u imenike i brisanju iz imenika advokata, advokatskih pripravnika, zajedničkih advokatskih ureda, uključujući po potrebi i imenovanje odgovarajućih vijeća ili komisija radi pružanja pomoći u izvršavanju tih funkcija;
3) odlučuje o pravima, obavezama i profesionalnim odgovornostima advokata i advokatskih pripravnika, uključujući po potrebi i imenovanje odgovarajućih vijeća ili komisija radi pružanja pomoći u izvršavanju tih funkcija;
4) izvršava finansijski plan Advokatske komore uključujući preuzimanje i izvršenje finansijskih obaveza Advokatske komore saglasno finansijskom planu;
5) odlučuje o iznosima upisnine u imenike, advokatske članarine i pretplate za publikacije;
6) organizira rad Sekretarijata Advokatske komore;
7) odlučuje o upošljavanju administrativnog i tehničkog osoblja u Sekretarijatu Advokatske komore;
8) bira i imenuje glavnog urednika i uređivački odbor časopisa “Advokatura”;
9) izvršava i druge poslove na osnovu zakona i općih akata Advokatske komore.
Izvršni odbor je izvršni organ Skupštine Advokatske komore.
Odluka Izvršnog odbora iz t. 2. i 3. stava 1. ovog člana jeste upravni akt protiv kojeg žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Protiv odluke Izvršnog odbora iz tačke 7. stava 1. ovog člana žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenuti parnični postupak pred sudom opće nadležnosti.
Član 19.
Izvršni odbor ima 11 članova.
Predsjednik Advokatske komore i predsjednici zborova advokata su, na osnovu svojih funkcija, članovi Izvršnog odbora.
Skupština Advokatske komore bira ostale članove Izvršnog odbora Advokatske komore iz reda članova Skupštine.
Zbor advokata
Član 20.
Zbor advokata je neposredni oblik ostvarivanja prava izvršavanja dužnosti advokata i advokatskih pripravnika upisanih u Imenik advokata i Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore u obimu i na osnovu ovog zakona i općih akata Advokatske komore.
Teritorijalna organizacija, unutrašnja struktura, finansiranje, način glasanja, način sazivanja sjednica i druga pitanja u vezi sa funkcioniranjem Zbora advokata uređuju se Statutom Advokatske komore.
Zbor advokata čine svi advokati čiji uredi imaju sjedište na teritoriji Zbora.
Skupštinu Zbora advokata čine svi njegovi članovi.
Član 21.
Zbor advokata:
1) daje mišljenja i prijedloge o upisu advokata u Imenik advokata Advokatske komore, kao i o svim osnovnim pravima, dužnostima i odgovornostima advokata i advokatskih pripravnika;
2) izvršava odluke drugih organa Advokatske komore;
3) bira predsjednika Zbora advokata i delegate za Skupštinu Advokatske komore;
4) izvršava i druge obaveze u skladu sa zakonom i općim aktima Advokatske komore.
Drugi organi Advokatske komore
Član 22.
Disciplinski organi Advokatske komore su neovisni organi Advokatske komore koji odlučuju o pokretanju disciplinskog postupka protiv advokata i advokatskih pripravnika, vode taj postupak, utvrđuju disciplinsku odgovornost i izvršavaju izrečene disciplinske mjere.
Član 23.
Komisija za kontrolu finansijskog i materijalnog poslovanja Advokatske komore izvršava poslove kontrole i podnosi izvještaje o finansijskom i materijalnom poslovanju, o periodičnom obračunu i završnom računu, godišnjem bilansu, koje sastavlja Sekretarijat Advokatske komore.
Komisija za kontrolu finansijskog i materijalnog poslovanja Advokatske komore ima tri člana, od kojih su dva člana advokati iz reda advokata upisanih u Imenik advokata Advokatske komore, a treći član je finansijski stručnjak čiji rad ugovara Izvršni odbor Advokatske komore.
B) Opći akti Advokatske komore
Član 24.
Opći akti Advokatske komore su:
1) Statut Advokatske komore (u daljem tekstu: Statut),
2) Kodeks etike advokata Advokatske komore (u daljem tekstu: Kodeks etike advokata),
3) Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti advokata i advokatskih pripravnika.
Član 25.
Opće akte Advokatske komore donosi Skupština Advokatske komore dvotrećinskom većinom od ukupnog broja delegata Skupštine.
Član 26.
Statutom se normativno uređuje:
1) rad Skupštine i drugih organa Advokatske komore;
2) finansijsko i materijalno poslovanje Advokatske komore;
3) procedura za sticanje prava na obavljanje advokatske djelatnosti i djelatnosti advokatskog pripravnika, te procedure za utvrđivanje disciplinske odgovornosti i izricanje sankcija;
4) prava, obaveze i odgovornosti advokata i advokatskih pripravnika;
5) udruživanje i rad advokata u zajedničkom advokatskom uredu;
6) osnivanje i djelatnost advokatskih društava;
7) organizacija, finansiranje i rad zborova advokata;
8) organizacija, finansiranje i rad Organizacije advokatskih pripravnika;
9) donošenje i stupanje na snagu općih akata.
Član 27.
Kodeksom etike advokata uređuju se sveobuhvatni principi i propisi koji su za advokate i advokatske pripravnike opće obavezni pri obavljanju njihove djelatnosti, a naročito:
1. Opće, profesionalne i osnovne obaveze:
a) savjesnost,
b) čuvanje nezavisnosti,
c) diskrecija i advokatska tajna,
d) zabrana zastupanja u slučaju sukoba interesa,
e) pažljivo rukovanje tuđim imovinskim vrijednostima;
2. Posebne obaveze profesije u vezi sa javnim informiranjem;
3. Posebne obaveze profesije:
a) u vezi sa primanjem i izvršavanjem naloga stranaka i
b) kod savjetovanja stranaka sa malim prihodima;
4. Posebne obaveze profesije prema sudovima i drugim organima:
a) profesionalno ponašanje pred sudovima i drugim organima,
b) obaveze kod upotrebe na uvid datih spisa, kao i iz toga stečenog znanja;
c) obaveze kod dostave spisa;
5. Posebne obaveze profesije u odnosu na držanje novčanih sredstava klijenta i računovodstvo u vezi s tim, ugovaranje i obračun advokatskih usluga i njihovoj naplati;
6. Posebne obaveze profesije prema Advokatskoj komori, profesionalno ponašanje prema drugim članovima Advokatske komore, obaveze vezane za profesionalnu saradnju, upošljavanje advokata, obučavanje i upošljavanje drugih saradnika;
7. Posebne dužnosti profesije u međunarodnom pravnom prometu.
Član 28.
Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti advokata i advokatskih pripravnika Advokatske komore će uputiti na disciplinske povrede utvrđene Kodeksom etike advokata i definirati nadležnosti disciplinskih organa Advokatske komore, postupak utvrđivanja odgovornosti za povredu i izricanja disciplinskih mjera.
III. UVJETI ZA UPIS U IMENIK ADVOKATA
Član 29.
Pred sudovima, državnim organima i organizacijama u Republici Srpskoj fizička i pravna lica zastupa i brani isključivo advokat koji je upisan u Imenik advokata Advokatske komore Republike Srpske ili odgovarajući Imenik Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Državljanin druge države koji po zakonu te države ispunjava uvjete za izvršavanje djelatnosti advokata ima pravo na upis u Imenik advokata pod uvjetom postojanja reciprociteta sa državom čiji je državljanin.
U slučaju sumnje o postojanju reciprociteta, obavezujuće tumačenje daje Ministarstvo pravde Republike Srpske.
Odredbe ovog zakona ni u kom slučaju ne utiču na pravo stranog državljanina koji prema zakonima svoje države ispunjava uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti, da na teritoriji Republike Srpske pruža pravnu pomoć u vezi sa pravom njegove države.
Član 30.
Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stiče se danom upisa u Imenik advokata Advokatske komore.
Imenik advokata Advokatske komore, kao bilo koji drugi imenik koji se vodi u Advokatskoj komori, javna je knjiga. Izvodi iz ovih imenika i potvrde izdate na osnovu tih podataka su javne isprave.
Ni jedan drugi organ nije ovlašćen da izdaje odobrenje za vršenje djelatnosti nevedenih u članu 3. ovog zakona u obliku osnovne ili dopunske djelatnosti, osim ako to zakonom nije drukčije određeno.
Član 31.
Ne može se uskratiti pravo na upis u imenik Advokatske komore zbog nacionalne, etičke, političke ili polne pripadnosti.
Član 32.
Pravo na upis u Imenik advokata Advokatske komore imaju podnosioci zahtjeva koji, osim ako ovim zakonom nije drukčije određeno, ispunjavaju sljedeće uvjete:
1. da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu neke druge države, ovaj uvjet stiče nakon priznanja te diplome od strane nadležnog ministarstva u Republici Srpskoj;
3. da je položio pravosudni ispit na teritoriji Bosne i Hercegovine ili u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je pravosudni ispit položio u drugoj državi, ovaj uvjet stiče nakon priznanja tog ispita od strane nadležnog ministarstva u Republici Srpskoj;
4. da nakon položenog pravosudnog ispita ima dvije godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi, sudu, javnom tužilaštvu, upravnim ili drugim organima ili pravnim licima;
5. da nije osuđivan na kaznu zatvora za krivična djela protiv uređenja i sigurnosti države, za krivična djela protiv čovječnosti, međunarodnog prava, protiv službene ili druge odgovorne dužnosti, ili za drugo krivično djelo izvršeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda, osim ako je prošlo pet godina od izdržane, oproštene ili u izvršenju zastarjele kazne;
6. da nije u radnom odnosu, a licu koje se nalazi u radnom odnosu danom upisa u Imenik advokata prestaje radni odnos, osim u slučaju uposlenja u advokatskom društvu;
7. da pokaže zadovoljavajuće znanje pred Komisijom za ispit o poznavanju Zakona o advokaturi, Statuta, Kodeksa etike advokata i drugih akata Advokatske komore;
8. da je dostojan da izvršava djelatnost advokata. Ranije ponašanje i djelatnost moraju ukazati da će to lice savjesno obavljati advokatsku djelatnost.
Član 33.
Zahtjev za upis u Imenik Advokatske komore, uključujući svu potrebnu validnu dokumentaciju, dostavlja se Sekretarijatu Advokatske komore. Sekretarijat Advokatske komore u roku od osam dana dostavlja zahtjev sa dokumentacijom nadležnom zboru advokata radi davanja pismenog mišljenja o ispunjavanju uvjeta iz čl. 32. stav 1. tačka 8. ovog zakona. Zbor advokata je dužan u roku od 15 dana od prijema zahtjeva iz stava 2. ovog člana dostaviti svoje mišljenje u pisanoj formi navodeći specifične razloge za izražena mišljenja i relevantne dokumente koji ta mišljenja podržavaju. Izvršni odbor Advokatske komore će u roku od 30 dana od prijema mišljenja nadležnog zbora advokata donijeti odluku o zahtjevu za upis u Imenik advokata. Pismeni otpravak odluke o zahtjevu dostavlja se njenom podnosiocu. Protiv odluke Izvršnog odbora iz stava 4. ovog člana žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom Republike Srpske. Upis advokata u Imenik advokata će se izvršiti na dan kada je utvrđena pravosnažnost rješenja o upisu u Imenik advokata i nakon davanja svečane izjave koja glasi:
“Izjavljujem da ću dužnost advokata izvršavati neovisno, savjesno i stručno, da ću se u radu i ponašanju pridržavati Ustava i zakona Republike Srpske, Ustava i zakona Bosne i Hercegovine i općih akata Advokatske komore Republike Srpske, da ću se stručno usavršavati i čuvati ugled advokature.”.
Svečana izjava se daje i potpisuje pred predsjednikom Advokatske komore.
IV. PRAVA I DUŽNOSTI ADVOKATA
Član 35.
Advokati su jedini ovlašćeni da pružaju pravnu pomoć u obimu određenim članom 3. ovog zakona, ako zakonom nije drukčije određeno. Advokat koji posjeduje dozvolu za vršenje djelatnosti advokata izdatu od asocijacije advokata strane države može u pojedinačnim slučajevima zastupati i braniti pravne subjekte pred sudovima i državnim organima u Republici Srpskoj uz prethodnu saglasnost Ministarstva pravde Republike Srpske, koje je dužno o tome pribaviti mišljenje Advokatske komore.
Član 36.
Advokata može zamijeniti drugi advokat ili advokatski pripravnik iz njegova ureda u izvršenju pojedinačnih radnji u poslu pružanja pravne pomoći, osim ako se zastupana stranka tome izričito ne protivi. Advokat sam određuje svoju zamjenu za vrijeme svoje odsutnosti.
Član 37.
Advokat samostalno odlučuje da li će prihvatiti ponudu stranke za pružanje savjeta, zastupanje ili odbranu.
Advokat će odbiti zastupanje:
1. ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanom za taj predmet;
2. ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao advokat koji radi u istom advokatskom uredu ili advokatskom društvu;
3. ako je on ili član ili uposlenik advokatskog ureda ili društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pruža pravnu pomoć suprotnoj stranci;
4. ako je u istom predmetu on ili član ili zaposleni advokatskog ureda ili društva postupao kao sudija, javni tužilac, ovlašćeno službeno lice Ministarstva unutrašnjih poslova ili kao službeno lice u organu uprave;
5. ako se on ili član ili uposleni advokatskog ureda ili društva bavio na drugi profesionalni način predmetnim slučajem;
6. ako on ili član ili uposleni advokatskog ureda ili društva ima osobni interes koji je ili može biti u sukobu sa interesima zastupane stranke;
7. u drugim slučajevima predviđenim zakonom ili drugim aktima Advokatske komore.
U slučajevima predviđenim t. 2, 3, 5. i 7. stava 2. ovog člana advokat može prihvatiti ponudu za pružanje pravnih usluga po pristanku zastupane stranke koja je prethodno u potpunosti informirana o svim bitnim okolnostima slučaja. Takvo zastupanje ne može biti u suprotnosti sa općim aktima Advokatske komore. Advokat samo iz razloga predviđenih zakonom ili općim aktima Advokatske komore može odbiti pružanje pravne pomoći stranci u slučaju kada je, na osnovu zakona, imenovan odlukom suda ili državnog organa.
Kodeksom etike advokata mogu se utvrditi i drugi razlozi zbog kojih advokat može odbiti pružanje pravne pomoći stranci.
Član 38.
Advokat zastupanoj stranci i ona advokatu mogu otkazati punomoć.
Po otkazivanju punomoći zastupanoj stranci advokat je obavezan u periodu od 30 dana preduzimati neophodne radnje u postupku zbog sprečavanja nastupanja štete u interesima stranke kojoj otkazuje punomoć, osim u slučaju da je stranka imenovala drugog punomoćnika ili da se preduzimanju radnji izričito protivi.
Advokat nije dužan postupati saglasno odredbi stava 2. ovog člana ako zastupana stranka otkaže punomoć, ali je dužan u pismenoj formi obavijestiti do tada zastupanu stranku o svim relevantnim rokovima, kao i zakazanim terminima u sudu u konkretnom predmetu.
Član 39.
Advokat je dužan redovno informirati zastupanu stranku o promjenama u njenom predmetu.
Advokat je dužan zastupanoj stranci nakon završenog pružanja pravne pomoći, na njen zahtjev, predati cjelokupni predmetni spis.
Advokat je dužan čuvati spise zastupane stranke najmanje pet godina po pravosnažnom okončanju postupka, odnosno deset godina kada se zastupanje odnosilo na prava na nekretninama.
Član 40.
Advokat je dužan potpisati i pečatom potvrditi svaku ispravu ili podnesak koji je on ili njegov advokatski pripravnik sastavio.
Član 41.
Advokat ne smije biti pozvan na krivičnu ili materijalnu odgovornost za svoje mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoći u postupku pred sudom ili drugim organima.
Član 42.
O određivanju pritvora advokatu ili advokatskom pripravniku sud je dužan bez odgode obavijestiti Advokatsku komoru.
Član 43.
Pretres advokatskog ureda je dozvoljen samo na osnovu naredbe nadležnog suda i samo u vezi sa spisima i predmetima koji su izričito navedeni u nalogu za pretres.
Prilikom pretresa advokatskog ureda ne smije biti narušena tajnost drugih dokumenata i predmeta.
O pretresu advokatskog ureda se mora bez odgode obavijestiti Zbor advokata na čijoj teritoriji se nalazi sjedište advokatskog ureda.
Pretresu advokatskog ureda može se pristupiti i dovršiti samo ukoliko joj prisustvuje ovlašćeni predstavnik Zbora advokata na čijoj teritoriji se nalazi sjedište advokatskog ureda.
Dokazi pribavljeni suprotno odredbama ovog člana ne mogu se upotrijebiti u postupku protiv advokata ili protiv od njega zastupane stranke.
Član 44.
U pravilu, advokat je obavezan čuvati kao advokatsku tajnu sve što mu je stranka povjerila, izuzev ako je advokat oslobođen obaveze na osnovu izričitog ili prećutnog odobrenja stranke, pod kojim se između ostalog podrazumijevaju slučajevi i kada je stranka pokrenula disciplinski postupak protiv advokata, kada je to nužno radi odbrane advokata u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada advokat posumnja da predstoji izvršenje težeg krivičnog djela i kada advokat pokrene parnicu radi namirenja troškova i izdataka koje mu stranka duguje.
Advokatsku tajnu iz stava 1. ovog člana dužna su čuvati i druga lica koja rade ili su radila u advokatskom uredu, zajedničkom advokatskom uredu ili advokatskom društvu.
Član 45.
Uvjeti za dozvoljeno reklamiranje advokata, advokatskog ureda, zajedničkog advokataskog ureda i advokatskog društva određuju sa Statutom Advokatske komore.
Član 46.
Novčana sredstva zastupane stranke advokat može koristiti samo u skladu sa uputstvima stranke ili uz njeno izričito odobrenje.
Advokati su obavezni voditi posebno računovodstvo za novčana sredstva stranke.
Naknadu za pruženu pravnu pomoć, kao i troškove nastale u postupku, advokat može naplatiti iz gotovine koju je zastupana stranka položila kod njega ili iz gotovine koju je za zastupanu stranku primio, u skladu sa općim aktima Advokatske komore.
Na novčanim sredstvima koje primi u ime zastupane stranke advokat ima pravo zaloge radi osiguranja naplate naknade i troškova za zastupanje.
Član 47.
Advokati, zajednički advokatski uredi i advokatska društva obavezno se osiguravaju od odgovornosti za štetu pričinjenu stranci u toku pružanja pravne pomoći.
Minimalan iznos osiguranja i vrsta osigurane štete određuju se općim aktima Advokatske komore.
Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad
advokata
Član 48.
Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad advokata (u daljem tekstu: Tarifa) određuje naknadu za rad i troškove pružanja pravne pomoći, primjenu i stupanje na snagu Tarife.
Skupština Advokatske komore predlaže tekst Tarife, koju odobrava Ministarstvo pravde Republike Srpske nakon konzultacija sa relevantnim ministarstvima. Tarifa se objavljuje u “Službenom glasniku Republike Srpske”. Advokat ima pravo zahtijevati i primiti naknadu za izvršeni rad i troškove u vezi sa radom prema Tarifi.
Sudovi i drugi organi u odluci o troškovima postupka u konkretnom predmetu određivat će naknadu za pruženu pravnu pomoć stranci od strane advokata prema odredbama Tarife koja je važila u momentu pružanja pravne pomoći.
V. OBLICI ORGANIZIRANJA ADVOKATSKE
DJELATNOSTI
Član 49.
Advokatsku djelatnost mogu izvršavati advokati:
1) kao pojedinci,
2) u zajedničkom advokatskom uredu i
3) u advokatskom društvu, kao pravnom licu.
Član 50.
Advokat može imati samo jedan advokatski ured na teritoriji Republike Srpske.
Advokatski ured mora imati naziv i pečat.
U nazivu advokatskog ureda koji mora biti vidno istaknut i na pečatu advokata upisuje se: advokat, ime i prezime advokata i sjedište advokatskog ureda.
Član 51.
Dva ili više advokata mogu se udružiti u zajednički advokatski ured.
Advokati koji se udružuju u zajednički advokatski ured ugovorom uređuju prava i obaveze.
Ugovor iz stava 2. ovog člana dostavlja se Advokatskoj komori radi davanja saglasnosti za udruživanje i upis u Imenik zajedničkih advokatskih ureda. Advokatska komora procjenjuje da li je ugovor o udruživanju u zajednički advokatski ured zaključen u skladu sa ovim zakonom, Statutom, Kodeksom etike advokata i drugim aktima Advokatske komore.
Zajednički advokatski ured mora imati naziv i pečat.
U nazivu zajedničkog advokatskog ureda i pečatu upisuje se: zajednički advokatski ured, imena i prezimena advokata koji su se udružili i sjedište zajedničkog advokatskog ureda.
Član 52.
Odgovornost i garancije advokata u zajedničkom advokatskom uredu su osobne.
Član 53.
Advokatsko društvo, kao pravno lice, osniva se u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje, poslovanje i prestanak preduzeća i to u onom obliku kojim se osigurava osobna neograničena solidarna odgovornost članova za obaveze društva.
Djelatnost advokatskog društva je ograničena na izvršavanje advokatske djelatnosti.
Članovi advokatskog društva mogu biti samo advokati.
Izvršavanje djelatnosti u advokatskom društvu može se povjeriti samo advokatima koji su članovi društva, koji su u radnom odnosu u advokatskom društvu ili advokatskim pripravnicima u društvu.
Prava, obaveze i odgovornosti koje su ovim zakonom predviđene za advokate u izvršavanju djelatnosti advokata odnose se i na advokate koji su u radnom odnosu u advokatskom društvu.
Član 54.
Pismenim ugovorom ili odlukom o osnivanju društva moraju biti uređena prava i obaveze članova društva, prava i obaveze ostalih članova društva u slučaju smrti člana ili njegovog istupanja iz društva, kao i prava nasljednika umrlog člana društva.
Član 55.
Za osnivanje advokatskog društva osnivač je dužan pribaviti prethodnu privremenu saglasnost Izvršnog odbora.
Izvršni odbor daje privremenu saglasnost za upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava Advokatske komore ako je ugovor ili odluka o osnivanju u skladu sa ovim zakonom, Statutom, Kodeksom etike advokata i drugim aktima Advokatske komore.
Ukoliko Izvršni odbor ne donese odluku iz stava 2. ovog člana u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva, smatrat će se da je privremena saglasnost data.
Advokatsko društvo upisuje se u registar pravnih lica kod nadležnog suda.
Član 56.
Advokatsko društvo je dužno u roku od tri dana od dana upisa u sudski registar pravnih lica dostaviti zahtjev Advokatskoj komori za upis u Imenik advokatskih društava, zajedno sa saglasnošću Izvršnog odbora iz člana 55. stav 2. i ovjerenom kopijom rješenja o upisu u sudski registar.
Advokatska komora je dužna u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva iz stava 1. ovog člana izvršiti upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava.
Firma i pečat advokatskog društva obavezno sadrže: naziv društva, osobno ime najmanje jednog člana, uz navođenje da ima više članova i sjedište društva.
Advokatsko društvo stiče pravo da izvršava registriranu advokatsku djelatnost od dana upisa u Imenik advokatskih društava.
Član 57.
Za pruženu pravnu pomoć strankama advokati u advokatskim društvima odgovaraju po općim pravilima o odgovornosti.
Član 58.
Disciplinska odgovornost advokata u advokatskom društvu, i odnos prema Advokatskoj komori i njenim tijelima ostaje individualna.
Član 59.
Advokatskom društvu može se zabraniti rad ukoliko Izvršni odbor naknadno utvrdi da su djelovanje advokatskog društva, ugovor između advokatskog društva i članova društva, ili uvjeti pod kojima advokati izvršavaju djelatnost u advokatskom društvu, suprotni odredbama ovog zakona, Statuta ili Kodeksa etike advokata. O zabrani rada advokatskog društva Izvršni odbor odlučuje rješenjem.
Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Nadležno tijelo Advokatske komore može rješenjem odlučiti da se do pravosnažnosti rješenja iz stava 1. ovog člana obustavi rad društva. Žalba protiv takvog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.
Danom pravosnažnosti rješenja iz stava 1. ovog člana izvršit će se brisanje advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava.
Advokatska komora je dužna pravosnažno rješenje o zabrani rada advokatskog društva odmah dostaviti sudu kod kojeg je u registar pravnih lica upisano advokatsko društvo radi provođenja odgovarajućeg postupka za brisanje iz registra pravnih lica.
U slučaju brisanja advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava, Advokatska komora će preuzeti sve radnje radi zaštite interesa onih stranaka koje je brisano društvo zastupalo.
Član 60.
Advokati, zajednički advokatski ured i advokatska društva mogu zaključivati ugovore o radu sa licima koja će obavljati administrativne, tehničke, finansijske i druge poslove, a advokatsko društvo i sa advokatima.
U odnosu na prava i obaveze uposlenih kod advokata, u zajedničkom advokatskom uredu i u advokatskom društvu, koja nisu regulirana ugovorom o upošljavanju, primjenjuju se odredbe zakona kojim se reguliraju radni odnosi, kao i odredbe kolektivnog ugovora.
Poslove iz stava 1. ovog člana mogu kod advokata obavljati i lica koja su sa advokatom, zajedničkim advokatskim uredom ili advokatskim društvom zaključila ugovor o djelu.
VI. ADVOKATSKI PRIPRAVNICI
Član 61.
Advokatski pripravnici su lica koja rade na pravnim poslovima u advokatskom uredu, zajedničkom uredu ili advokatskom društvu i stručno se osposobljavaju radi polaganja pravosudnog ispita i sticanja iskustva za samostalno izvršavanje djelatnosti advokata.
Advokatski pripravnik ima advokata - principala koji je upisan u Imenik advokata i izvršava djelatnost advokata duže od pet godina.
Član 62.
Status advokatskog pripravnika stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore.
Pravo na upis u Imenik advokatskih pripravnika ima podnosilac zahtjeva koji ispunjava sljedeće uvjete:
1. da je državljanin Bosne i Hercegovine,
2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine, ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu neke druge države, ovaj uvjet stiče nakon priznanja te diplome od strane nadležnog ministarstva u Republici Srpskoj i
3. da posjeduje dokaz da će zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava uvjete iz člana 61. stav 2. ovog zakona.
Član 63.
Zahtjev za upis u Imenik advokatskih pripravnika, uključujući i svu potrebnu validnu dokumentaciju, dostavlja se Sekretarijatu Advokatske komore.
Izvršni odbor Advokatske komore će u roku od 30 dana donijeti odluku o ispunjavanju uvjeta za priznavanje prava na izvršavanje djelatnosti advokatskog pripravnika i rješenje o upisu u Imenik advokatskih pripravnika. Pismeni otpravak rješenja dostavit će se podnosiocu zahtjeva.
Član 64.
Upis advokatskog pripravnika u Imenik advokatskih pripravnika će se izvršiti na dan kada je utvrđena pravosnažnost rješenja o upisu u Imenik advokatskih pripravnika.
Član 65.
Advokatski pripravnik zasniva radni odnos i ima ista prava i dužnosti kao i pripravnik uposlen u organima pravosuđa i uprave.
Advokatski pripravnik ima pravo zahtijevati i primiti od advokata - principala naknadu za rad i prisustvo na radu u mjesečnom iznosu navedenom u ugovoru o upošljavanju.
Odredbe ovog zakona o Imeniku advokata, pravima i obavezama advokata, obavezi čuvanja advokatske tajne, privremenoj i trajnoj zabrani obavljanja djelatnosti primjenjuju se i na advokatske pripravnike.
Član 66.
Izvršni odbor razvija Program obuke advokatskih pripravnika i vrši kontrolu njegove primjene i ostvarivanja.
Član 67.
Advokatski pripravnik može ostati u statusu advokatskog pripravnika kod istog advokata - principala dvije godine poslije položenog pravosudnog ispita.
Član 68.
Advokatski pripravnici se udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika Advokatske komore Republike Srpske.
Organizacija advokatskih pripravnika učestvuje u radu organa Advokatske komore sa pravima i dužnostima utvrđenim ovim zakonom i općim aktima Advokatske komore.
VII. BRISANJE IZ IMENIKA I PRIVREMENA ZABRANA OBAVLJANJA DJELATNOSTI
Član 69.
Izvršni odbor donosi odluku o brisanju advokata iz Imenika advokata, Imenika advokatskih pripravnika i Imenika advokatskih društava, kao i odluke o privremenom prestanku izvršavanja djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika.
Odluke iz stava 1. ovog člana su upravni akti protiv kojih žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
Član 70.
Izvršni odbor će poništiti odluku o priznavanju prava za izvršavanje djelatnosti advokata i advokatskog pripravnika ili advokatskog društva i izvršiti brisanje upisa u Imeniku advokata, Imeniku advokatskih pripravnika ili Imeniku advokatskih društava ako se utvrdi da su u postupku koji je prethodio upisu prećutali bitne činjenice ili dali neistinite podatke u vezi sa ispunjavanjem uvjeta za upis.
Član 71.
Izvršni odbor donosi odluku o brisanju iz Imenika advokata zbog sticanja uvjeta za prestanak bavljenja advokatskom djelatnošću:
1) ako izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine, u tom slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen gubitak državljanstva;
2) ako izgubi radnu sposobnost, u tom slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen gubitak radne sposobnosti;
3) ako advokat umre, u tom slučaju će se brisanje izvršiti sa danom smrti advokata;
4) ako postane trajno zdravstveno nesposoban za izvršavanje advokatske djelatnosti, u tom slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke nadležne zdravstvene ustanove kojom se utvrđuje ili konstatira zdravstvena nesposobnost;
5) ako mu je izrečena mjera zabrane obavljanja advokatske djelatnosti, u tom slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska kazna i mjera;
6) ako je na osnovu izrečene disciplinske kazne izgubio pravo na obavljanje advokatske djelatnosti, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska kazna i mjera;
7) ako izjavi da više neće obavljati advokatsku djelatnost, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke o brisanju;
8) ako duže od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokata, u tom slučaju će se brisanje izvršiti sa danom za koji se utvrdi da je prestao izvršavati djelatnost advokata;
9) ako zasnuje radni odnos, izuzev sa advokatskim društvom, u tom slučaju će se brisanje izvršiti sa danom zasnivanja tog radnog odnosa;
10) ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže, u tom slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti osuđujuće presude.
Član 72.
Odluku o privremenoj zabrani izvršavanja djelatnosti advokata ili djelatnosti advokatskog pripravnika donosi Izvršni odbor.
Advokatu ili advokatskom pripravniku će se privremeno zabraniti izvršavanje njegove djelatnosti ako je protiv njega određen pritvor ili ako je stupio na izdržavanje kazne zatvora izrečene u trajanju do šest mjeseci.
Advokatu ili advokatskom pripravniku može se privremeno zabraniti izvršavanje njegove djelatnosti:
1) ako je protiv njega pokrenut krivični postupak za djelo koje ga čini nepodobnim i nedostojnim za vršenje njegove djelatnosti,
2) ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak za težu povredu dužnosti,
3) ako se krivični, odnosno disciplinski postupak protiv njega ne može uspješno provesti bez privremene zabrane vršenja njegove djelatnosti,
4) ako je u izvršavanju djelatnosti više od tri puta, odnosno dva puta u kontinuitetu, izvršena povreda dužnosti ili ugleda advokature, bez obzira na težinu pojedinačne povrede.
Rješenjem o privremenoj zabrani utvrđuje se tačan vremenski period tokom kojeg će advokatu ili advokatskom pripravniku biti zabranjeno da obavlja djelatnost advokata, odnosno advokatskog pripravnika.
Nakon donošenja rješenja o privremenoj zabrani izvršavanja advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskog pripravnika, Advokatska komora će preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stanke koju je zastupao taj advokat.
Član 73.
Izvršni odbor pokrenut će postupak za brisanje advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava:
1) ako advokatsko društvo ne izvršava djelatnost u kontinuitetu duže od tri mjeseca,
2) ako se utvrdi da advokatsko društvo izvršava i druge djelatnosti,
3) ako su članovima advokatskog društva ili advokatima uposlenim u društvu izrečene disciplinske mjere, usljed čega postupanje i poslovanje advokatskog društva ozbiljno šteti ugledu advokature,
4) ako utvrdi da su djelovanje advokatskog društva, ugovor između advokatskog društva i članova društva, odnosno njegovih uposlenih ili uvjeti pod kojima advokati izvršavaju djelatnost u advokatskom društvu, suprotni odredbama ovog zakona, Statuta ili Kodeksa etike advokata.
U postupku za brisanje advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima je uređeno izricanje disciplinske mjere brisanja iz Imenika advokata.
Izvršni odbor će u roku od tri dana po pravosnažnosti rješenja o brisanju advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava dostaviti nadležnom registarskom sudu obavijest o tome uz kopiju rješenja radi pokretanja odgovarajućeg postupka za brisanje advokatskog društva iz sudskog registra.
Član 74.
Odluku o brisanju advokatskog društva iz sudskog registra registarski sud dostavlja Advokatskoj komori.
Advokatsko društvo prestaje sa radom sa danom brisanja iz Imenika advokatskih društava.
Član 75.
Izvršni odbor će donijeti odluku o brisanju advokatskog pripravnika iz Imenika advokatskih pripravnika u sljedećim slučajevima:
1) prestankom ugovora o upošljavanju,
2) na zahtjev advokatskog pripravnika,
3) izricanjem disciplinske mjere zabrane izvršavanja djelatnosti advokatskog pripravnika,
4) smrću advokatskog pripravnika,
5) ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog pripravnika neprekidno duže od 60 dana,
6) ako ne položi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju uvjeta za polaganje ispita,
7) ako se u roku od dvije godine od dana položenog pravosudnog ispita ne upiše u Imenik advokata.
Član 76.
Na zahtjev advokata - principala i advokatskog pripravnika Izvršni odbor može, ako je zahtjev opravdan, dozvoliti produženje trajanja statusa advokatskog pripravnika za još godinu.
Član 77.
Organ koji je protiv advokata ili advokatskog pripravnika:
- pokrenuo krivični ili prekršajni postupak ili
- utvrdio gubitak radne ili poslovne sposobnosti ili gubitak državljanstva,
- utvrdio gubitak opće zdravstvene sposobnosti, dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti Advokatsku komoru.
VIII. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST
ADVOKATA I ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA
Član 78.
Advokati koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedničkom advokatskom uredu i advokatskom društvu, kao i advokatski pripravnici individualno su odgovorni za savjesno izvršavanje svoje djelatnosti i čuvanje ugleda advokature.
Povredom obaveze smatrće se svako ponašanje suprotno obavezama utvrđenim ovim zakonom i općim aktima Advokatske komore.
Član 79.
Statutom Advokatske komore utvrđuju se teže i lakše povrede dužnosti advokata i advokatskih pripravnika u izvršavanju njihove djelatnosti i čuvanja ugleda njihove profesije, kao i vrste i mjere disciplinskih sankcija.
Statutom i Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti advokata i advokatskih pripravnika Advokatske komore određuju se organi koji će pokretati i voditi disciplinski postupak i način vođenja tog postupka.
Članove disciplinskih organa imenuje Skupština Advokatske komore.
Član disciplinskog organa može biti samo član Advokatske komore sa najmanje deset godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.
Svako ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata podnošenjem prijave disciplinskom tužiocu.
Disciplinski tužilac nakon što ocijeni da prijava ukazuje na povredu disciplinske odgovornosti, podiže optužnicu i predmet upućuje disciplinskom sudu na odlučivanje.
Ministarstvo pravde Republike Srpske pokreće postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti advokata ili advokatskog pripravnika podnošenjem optužnice neposredno disciplinskom sudu, koju u postupku zastupa disciplinski tužilac.
Disciplinski postupak protiv advokata i advokatskih pripravnika uređen općim aktima advokatske komore će uključivati pravo biti obaviješten o činjeničnom i pravnom sadržaju optužnog akta, pravo na pravičan postupak, pravo na prisustvovanje bilo kojem ročištu, pravo da se brani protiv optužbi sa pravnim zastupnikom po izboru, pravo na pokretanje postupaka preispitivanja odluke disciplinskog organa Advokatske komore pred nadležnim sudom.
Disciplinski postupak mora biti pravičan i transparentan, a pri izricanju disciplinske mjere mora biti uvažen princip proporcionalnosti.
Prilikom izricanja disciplinskih kazni i mjera za disciplinski prekršaj, disciplinski organi uzimaju u obzir sljedeće:
1) težinu izvršenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice,
2) stepen odgovornosti,
3) okolnosti pod kojima je izvršen disciplinski prekršaj,
4) prethodni rad i ponašanje prekršioca,
5) bilo koju drugu okolnost koja može uticati na težinu i vrstu disciplinskih sankcija,
6) da se disciplinske mjere brisanja iz imenika izriču za teže disciplinske prekršaje ako težina tog prekršaja jasno upućuje da je prekršilac nepodoban da vrši advokatsku djelatnost ili djelatnost advokatskog pripravnika.
Član 80.
Pod težom povredom dužnosti urednog izvršavanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature smatra se svako teže narušavanje dužnosti, ugleda i Kodeksa etike advokata, a naročito:
1) očigledno nesavjesno izvršavanje djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika,
2) bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i neovisnošću advokature,
3) povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne,
4) zahtijevanje naknade veće od propisane Tarifom ili od ugovorene.
Lakše povrede dužnosti urednog izvršavanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature su sve povrede koje u sebi ne sadrže elemente teže povrede urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature.
Član 81.
U disciplinskom postupku protiv advokata ili advokatskog pripravnika mogu se izreći disciplinske mjere:
1. Za lakše povrede obaveze:
a) opomena,
b) javna opomena i novčana kazna, koja ne može preći 2.000 KM za advokate i 1.000 KM za advokatske pripravnike;
2. Za teže povrede obaveze:
a) novčana kazna, koja ne može preći 10.000 KM za advokate i 5.000 KM za advokatske pripravnike,
b) zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do pet godina,
c) brisanje iz Imenika advokata ili Imenika advokatskih pripravnika u vremenu trajanja zabrane obavljanja djelatnosti.
Član 82.
Odluka nadležnog disciplinskog organa Advokatske komore kojom je izrečena novčana kazna ima snagu izvršne isprave i Statutom se određuje način njenog izvršenja.
Član 83.
Pokretanje disciplinskog postupka zbog povrede dužnosti i ugleda advokature protiv advokata koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedničkom advokatskom uredu ili advokatskom društvu, kao i advokatskih pripravnika ne može se preduzeti kad protekne:
1) dvije godine od izvršenja lakše povrede dužnosti,
2) četiri godine od izvršenja teže povrede dužnosti.
Kada povreda ima obilježje krivičnog djela, zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka izjednačena je sa zastarijevanjem pokretanja krivičnog postupka prema Krivičnom zakoniku.
Član 84.
Zastarjelost izvršenja disciplinskih mjera nastupa po protoku dvije godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je disciplinska mjera izrečena.
Član 85.
Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi pokretanja disciplinskog postupka ili postupka izvršenja disciplinske mjere.
Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovno teći, ali zastarjelost nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je ovim zakonom određeno za zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka, odnosno izvršenja disciplinske mjere.
Član 86.
Član advokatskog društva ili advokat uposlen u advokatskom društvu brisanom iz Imenika advokatskih društava, a kojem nije izrečena disciplinska mjera brisanja iz Imenika advokata mogu nastaviti obavljati djelatnost advokata.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 87.
Ministarstvo pravde Republike Srpske prati rad advokature i Advokatske komore sa stanovišta provođenja ovog zakona i predlaže mjere za unapređenje advokatske djelatnosti.
U ostvarivanju funkcije iz prethodnog stava, Ministarstvo pravde Republike Srpske može zahtijevati odgovarajuće izvještaje i podatke od Advokatske komore, vodeći računa o neovisnosti advokature.
Član 88.
Advokatska komora je dužna u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona usvojiti opće akte određene ovim zakonom.
Opći akti Advokatske komore objavljuju se u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Član 89.
Zahtjevi za upise u imenike, koji su podneseni, kao i disciplinski i drugi postupci pred organima Advokatske komore, organima uprave i sudovima, a nisu riješeni do dana stupanja na snagu ovog zakona, riješit će se primjenom odredbi ovog zakona. Međutim, u već pokrenutim disciplinskim postupcima mogu izricati se samo disciplinske mjere predviđene propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva za njihovo pokretanje.
Član 90.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o advokaturi (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 17/92, 12/93 i 26/93).
Član 91.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Broj: 01-576/07 Predsjednik
29. marta 2007. godine Narodne skupštine,
Banja Luka Mr. Igor Radojičić, s.r.
preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com