Zakon o advokaturi Federacije BiH
Posted: Thu Sep 24, 2015 4:39 pm
ZAKON O ADVOKATURI Federacije Bosne i Hercegovine
I-OSNOVNE ODREDBE
Član 1
Ovim zakonom se uređuje organizacija i položaj advokata koji osigurava pružanje stručne pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava, obaveza i pravnih interesa.
Član 2.
Advokatura je nezavisna profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcioniše u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.
Samostalnost advokature ostvaruje se posebno:
1) Nezavisnim vršenjem usluga pravne pomoći;
2) Pravom stranke na slobodan izbor advokata;
3) Organizovanjem advokata u advokatsku komoru kao nezavisnu i samoupravnu organizaciju sa obaveznim članstvom;
4) Donošenjem Statuta kojim se reguliše rad advokatske komore i njenih organa;
5) Donošenjem Kodeksa advokatske etike;
6) Odlučivanjem o pravu na obavljanje advokatske djelatnosti, privremenoj zabrani i prestanku obavljanja djelatnosti;
7) Odlučivanjem o oblicima saradnje sa Advokatskom komorom Republike Srpske i advokatskim komorama stranih država, međudržavnim i međunarodnim udruženjima advokata; i
8) Odlučivanjem o oblicima saradnje sa drugim vrstama međudržavnih i međunarodnih institucija, organizacija i udruženja.
Član 3.
Advokatska djelatnost, između ostalog, obuhvata:
1) Davanje pravnih savjeta;
2) Sastavljanje različitih podnesaka ( zahtjevi, tužbe, predstavke, molbe, žalbe i dr);
3) Sastavljanje raznih isprava ( ugovori, testamenti i dr);
4) Zastupanje stranaka u svim parničnim, upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima, drugim državnim organima, arbitražama te pravnim osobama;
5) Odbranu i zastupanje okrivljenog u krivičnom, prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih osoba; i
6) Pružanje i drugih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama kako bi se zaštitili njihova prava i interesi.
Advokatsku djelatnost, kao profesionalnu djelatnost, vrše advokati kao pojedinci. Advokati u svrhu zajedničkog vršenja profesije mogu formirati zajedničku advokatsku kancelariju i advokatsko društvo.
Član 4.
Advokat ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću advokatske djelatnosti.
Član 5.
Advokati su dužni da pružaju pravnu pomoć savjesno i stručno, u skladu sa ustavom, zakonom i drugim propisima, kao i Statutom i drugim općim aktima Federalne advokatske komore, te Kodeksom advokatske etike.
U pravilu, advokat je obavezan čuvati kao advokatsku tajnu sve što mu je stranka povjerila, izuzev ako je advokat oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog ili prećutnog odobrenja stranke, pod kojim se, između ostalog, podrazumjevaju slučajevi i kad je stranka pokrenula disciplinski postupak protiv advokata, kada je to nužno radi odbrane advokata u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada advokat posumnja da predstoji izvršenje težeg krivičnog djela i kada advokat pokrene parnicu radi namirenja troškova i izdataka koje mu stranka duguje.
Advokatsku tajnu iz stava 1. ovog člana dužna su čuvati i druge osobe koje rade ili su radile u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu.
Član 6.
Advokat je nezavisan u svom radu.
Advokat ima pravo i dužnost da, u okviru zakona i u okviru ovlaštenja dobijenih od stranke, poduzima sve radnje u svim pravnim poslovima koje su po njegovoj ocjeni u interesu stranke kojoj pruža pravnu pomoć.
Član 7.
Svaka stranka ima pravo slobodnog izbora advokata koji je ovlašten da obavlja advokatsku djelatnost u Federaciji Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu : Federacija) u skladu sa ovim zakonom.
Advokat upisan u Imenik advokata u Federaciji ili odgovarajući Imenik u Republici Srpskoj ima pravo zastupati i braniti sve fizičke i pravne osobe pred sudovima, upravnim organima i svim ostalim organizacijama u Federaciji.
Državljanin druge države koji po zakonu te države ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti advokata ima pravo na upis u Imenik advokata pod uvjetom postojanja reciproteta sa državom čiji je državljanin.
U slučaju sumnje o postojanju reciprociteta, obavezujuće tumačenje daje Federalno ministarstvo pravde.
Odredbe ovog zakona ni u kom slučaju ne utiču na pravo stranog državljanina koji prema zakonima svoje države ispunjava uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti, da na teritoriji Federacije pruža pravnu pomoć u vezi sa pravom njegove države.
Član 8.
Pružanje pravne pomoći mogu, pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom, vršiti advokati, stručni saradnici i advokatski pripravnici, osim ako drugim zakonima nije drugačije određeno.
II - ORGANIZACIJA ADVOKATA U KOMORAMA
Član 9.
Advokati čije se kancelarije odnosno advokatska društva nalaze na teritoriji Federacije obavezno se organizuju u Advokatsku komoru, kao neovisnu samoupravnu organizaciju advokata, određenu ovim zakonom.
Član 10.
Ovim zakonom se osniva Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalna advokatska komora).
Federalnu advokatsku komoru čine:
1) Regionalna advokatska komora Sarajevo ( formira se za područje kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona);
2) Regionalna advokatska komora Mostar ( formira se za područje Hercegovačko- neretvanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona i kantona broj 10);
3) Regionalna advokatska komora Tuzla ( formira se za područje Tuzlanskog kantona i Posavskog kantona);
4) Regionalna advokatska komora Zenica ( formira se za područje Zeničko-
Dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona);
5) Regionalna advokatska komora Bihać (formira se za područje Unsko-Sanskog kantona).
(dalje u tekstu: regionalne komore)
Federalna advokatska komora i regionalne advokatske komore iz stava 2. ovog člana imaju svojstvo pravne osobe.
Advokati se obavezno udružuju u jednu od regionalnih komora iz stava 2. ovog člana prema sjedištu njihove advokatske kancelarije čime ujedno stiču članstvo u Federalnoj advokatskoj komori.
Advokatski pripravnici se obavezno udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore .
Član 11.
Federalna advokatska komora predstavlja i zastupa advokate i advokatske pripravnike i obavlja slijedeće zadatke:
1) razvija i unapređuje advokatsku djelatnost,
2) obezbjeđuje profesionalnu samostalnost advokata,
3) donosi odluke u vezi sa sticanjem prava na bavljenje advokatskom djelatnošću i djelatnošću advokatskog pripravnika,
4) pokreće disciplinski postupak i utvrđuje disciplinsku odgovornost za povrede pravila profesionalnog ponašanja,
5) štiti prava i interese advokata, zajedničkih advokatskih kancelarija, advokatskih društava i advokatskih pripravnika,
6) organizuje i obezbjeđuje stručno usavršavanje advokata i nadgleda obuku advokatskih pripravnika,
7) sarađuje sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću u cijeloj Bosni i Hercegovini ,
8) posreduje (medijacija) između advokata i njihovih stranaka,
9) sarađuje sa državnim i međunarodnim organizacijama, institucijama i udruženjima, i
10) sarađuje sa Advokatskom komorom Republike Srpske, advokatskim komorama stranih država, regionalnim asocijacijama advokata i međunarodnim udruženjima advokata.
Federalna advokatska komora predstavlja i zastupa sve advokate sa teritorije Federacije pred federalnim tijelima i institucijama, a organi Federalne advokatske komore obavljaju sve one aktivnosti koje ovim zakonom nisu određene kao aktivnosti regionalnih komora.
Sjedište Federalne advokatske komore je u Sarajevu.
Član 12.
Organi Federalne advokatske komore su:
(1) Skupština,
(2) Upravni odbor,
(3) Predsjednik i Potpredsjednik,
(4) Nadzorni odbor,
(5) disciplinski sud i disciplinski tužilac,
(6) Komisija za ispite iz člana 18. stava 1 , tačke 7. ovog zakona i
(7) drugi organi utvrđeni Statutom Federalne advokatske komore.
Mandat organa Federalne advokatske komore traje 4 godine.
Mandat Predsjednika i Potpredsjednika Federalne advokatske komore se ne može povjeriti istoj osobi drugi put u kontinuitetu, ali Potpredsjednik nakon isteka njegovog mandata može biti biran na mjesto Predsjednika Federalne advokatske komore.
Skupština Federalne advokatske komore donosi Statut, Kodeks advokatske etike, i Disciplinski pravilnik.
Član 13.
Skupštinu Federalne advokatske komore sačinjavaju delegati regionalnih komora i delegat Organizacije advokatskih pripravnika.
Skupštine regionalnih komora biraju na svakih deset članova po jednog delegata u Skupštinu Federalne advokatske komore. Organizacija advokatskih pripravnika delegira jednog delegata Skupštine Federalne advokatske komore.
Skupština može biti izborna, redovna i vanredna.
Redovna skupština održava se jedanput godišnje. Izborna skupština se održava svake četiri godine i na njoj se biraju Predsjednik i Potpredsjednik Federalne advokatske komore, dio članova Upravnog odbora, članovi disciplinskog suda i disciplinski tužilac. Vanredna skupština se održava po potrebi i saziva je Upravni odbor ili jedna trećina delegata Skupštine.
Za rad i odlučivanje Skupštine potrebno je da bude prisutno više od polovine delegata. Ukoliko ova većina ne postoji, početak zasjedanja Skupštine se odgađa za jedan sat, kada Skupština može raditi i odlučivati, ukoliko je prisutno više od jedne trećine delegata. Odluke Skupštine se smatraju usvojenim, ukoliko je za njih glasalo više od polovine prisutnih delegata.
Kada Skupština odlučuje i usvaja Statut i Kodeks advokatske etike odluka se smatra usvojenom ukoliko za nju glasa više od polovine delegata svake pojedine regionalne komore.
Ukoliko se zbog nepostojanja kvalifikovane većine delegata u Skupštini ovi akti ne bi mogli usvojiti, Upravni Odbor donosi privremene akte. Odluka se smatra usvojenom ukoliko je za nju glasala većina članova Upravnog odbora. Upravni Odbor je dužan da najkasnije u roku od šest mjeseci od donošenja privremenih akata sazove Skupštinu i predloži Skupštini njihovo usvajanje. Privremena akta ostaju na snazi do usvajanja stalnih akata od strane Skupštine.
Opći akti Federalne advokatske komore objavljuju se u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 14.
Federalnu advokatsku komoru zastupa i predstavlja njen predsjednik.
Upravni odbor Federalne advokatske komore sastoji se od 11 članova. Predsjednik Federalne advokatske komore je na osnovu svoje funkcije i član Upravnog odbora. Svaka regionalna komora imenuje po jednog člana u Upravni odbor, a preostalih pet članova biraju se na izbornoj skupštini.
Bliže odredbe o nadležnostima, sazivanju, organizaciji i radu Skupštine, Upravnog odbora i predsjednika utvrđuju se Statutom Federalne advokatske komore.
Disciplinski pravilnik detaljnije definiše rad i nadležnosti disciplinskog suda i disciplinskog tužioca uključujući propise koji regulišu pokretanje disciplinskog postupka protiv advokata i advokatskih pripravnika, vođenje ovih postupaka, utvrđivanje njihove disciplinske odgovornosti i izvršavanje izrečenih disciplinskih mjera.
Član 15
Regionalne advokatske komore su nadležne za postupanje u onim oblastima koje su utvrđene ovim zakonom.
Organi regionalnih komora su: Skupština, Upravni odbor, Predsjednik, Potpredsjednik, disciplinski sud i disciplinski tužilac, Nadzorni odbor, kao i drugi organi određeni Statutom regionalne komore.
Skupština regionalne komore donosi Statut u kojem sei utvrđuje organizacija i način djelovanja regionalne komore, a koji mora biti u skladu sa odredbama ovog zakona i općim aktima Federalne advokatske komore.
Član 16.
Kodeksom advokatske etike polazeći od temeljnih vrijednosti društva, uređuju se ukupna načelna pravila koja su za advokate i advokatke pripravnike opće obavezna pri obavljanju advokatske djelatnosti. Kodeksom advokatke etike uređuju se, između ostalih, slijedeća pitanja:
1. opće, profesionalne i osnovne dužnosti i to:
a) savjesnost,
b) čuvanje neovisnosti,
c) diskrecija i službena tajna,
d) zabrana zastupanja gdje postoji sukob interesa,
e) rukovanje sa tuđim imovinskim vrijednostima.
2. Posebne dužnosti profesije u vezi sa javnim informisanjem.
3. Posebne dužnosti profesije:
a) u vezi sa primanjem, i završavanjem naloga stranke, i
b) kod savjetovanja stranaka sa malim prihodima.
4. Posebne dužnosti profesije prema sudovima i drugim organima i tijelima kao što su:
a) profesionalno ponašanje pred sudovima i drugim organima,
b) dužnosti kod upotrebe na uvid prepuštenih spisa, kao i iz toga stečenog znanja, i
c) dužnosti kod dostave spisa.
5. Posebne dužnosti profesije u odnosu na držanje novčanih sredstava klijenta i računovodstvo u vezi s tim, ugovaranje i obračun advokatskih usluga i njihovoj naplati.
6. Posebne dužnosti profesije prema advokatskim komorama, profesionalnom ponašanju prema drugim članovima advokatske komore, dužnosti kod profesionalne saradnje, dužnosti u vezi zapošljavanja advokata, kod obrazovanja i zapošljavanja drugih saradnika.
7. Posebne dužnosti profesije u međunarodnom pravnom prometu.
Član 17.
Federalno ministarstvo pravde prati rad advokature i Federalne advokatske komore sa stanovišta provođenja ovog zakona i predlaže mjere za unapređenje advokatske djelatnosti.
U ostvarivanju funkcije iz stava 1. ovog člana Federalno ministarstvo pravde može da zahtjeva odgovarajuće izvještaje i podatke od Federalne advokatske komore, vodeći računa o neovisnosti advokature.
III - UVJETI ZA VRŠENJE ADVOKATSKE DJELATNOSTI
Član 18.
Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima osoba koja, ukoliko nije drugačije određeno zakonom, ispunjava slijedeće uvjete:
1) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2) da je diplomirao na jednom od pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu druge države, ovaj uvjet stiče nakon nostrifikacije diplome od nadležnog federalnog organa uprave
3) da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992 godine, a ako je pravosudni ispit položio u drugoj državi, ovaj uvjet stiče nakon priznanja tog ispita od strane nadležnog ministarstva u Federaciji BiH;
4) da je, nakon položenog pravosudnog ispita, stekao najmanje dvije godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi, sudu, tužilaštvu ili na pravnim poslovima u upravnim ili drugim državnim organima ili pravnim osobama,
5) nije osuđivan na kaznu zatvora za djela protiv uređenja i bezbjednosti, za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, protiv službene ili druge odgovorne dužnosti ili za drugo krivično djelo izvršeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda, osim ako je proteklo pet godina od izdržane, oproštene ili zastrajele kazne,
6) da nije u radnom odnosu, a osobi koja se nalazi u radnom odnosu danom upisa u Imenik advokata prestaje radni odnos, osim u slučaju zaposlenja u advokatskom društvu,
7) da pokaže zadovoljavajuće znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi, Statuta, Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne advokatske komore.
8) da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti. Ranije ponašanje i postupci moraju ukazivati da će ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost.
Član 19.
Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stiče se momentom upisa u Imenik advokata koji se vodi kod Federalne advokatske komore i davanjem svečane izjave. Imenik advokata je javna knjiga, a nijedan državni ili drugi organ ne može dati odobrenje za obavljanje poslova iz člana 3. ovog zakona bilo kao osnovno ili kao dopunsko zanimanje, osim ako drugačije nije određeno zakonom.
Nikome, ko ispunjava zakonske uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti se ne može uskratiti pravo upisa u Imenik advokata zbog njegove nacionalne, etničke, vjerske, političke ili polne pripadnosti.
Zahtjev za upis u Imenik advokata podnosi se regionalnoj komori koja, u roku od 30 dana od podnesenog zahtjeva, utvrđuje da li postoje zakonom propisani uvjeti za upis i donosi rješenje o upisu u Imenik advokata kojeg vodi organ Federalne advokatske komore. Ukoliko regionalna komora rješenjem odbije zahtjev za upis, protiv tog rješenja podnosilac zahtjeva može u roku od 15 dana izjaviti žalbu Federalnoj advokatskoj komori.
Rješenje o upisu iz stava 3. ovog člana regionalna komora dostavlja odmah Federalnoj advokatskoj komori, koja je dužna da u roku od 30 dana od dana prijema izvrši potrvrdu postojanja uvjeta za upis. Ukoliko se utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti, izvršiće se upis u jedinstveni Imenik advokata. Ukoliko se utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti, odbiće se zahtjev za upis u Imenik advokata, ukinuti rješenje regionalne komore o upisu, te predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.
Protiv konačnog rješenja Federalne advokatske komore donesenog po zahtjevu za upis u Imenik advokata dozvoljena je tužba u upravnom sporu koja se podnosi Vrhovnom sudu Federacije.
IV - PRAVA I DUŽNOSTI ADVOKATA
1. Prava i dužnosti advokata u zastupanju stranke
Član 20.
Sve oblike pravne pomoći određene članom 3. ovog zakona mogu pružati samo advokati, ako zakonom nije drugačije određeno.
Advokat koji ima dozvolu udruženja advokata druge države za obavljanje advokatske djelatnosti može u pojedinačnim slučajevima zastupati i braniti pred sudom i državnim organima Federacije uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva pravde koje je dužno da o tome pribavi mišljenje Federalne advokatske komore.
Član 21.
U zastupanju stranke advokata može zamijeniti drugi advokat, a uz uvjete predviđene zakonom i advokatski pripravnik koji radi u njegovoj kancelariji, osim ako se stranka izričito tome protivi.
Advokat sam određuje zamjenu u vrijeme svoje odsutnosti.
Član 22.
Advokat samostalno odlučuje da li će prihvatiti ponudu stranke za pružanje savjeta, zastupanje ili odbranu.
Advokat će odbiti zastupanje:
1) ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet,
2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu,
3) ako je on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pruža pravnu pomoć suprotnoj stranci,
4) ako je u istom predmetu on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva postupao kao sudija, tužilac, ovlašteno službena osoba Ministarstva unutrašnjih poslova ili kao službena osoba u organu uprave,
5) ako se on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva bavio na drugi profesionalni način predmetnim slučajem,
6) ako on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva ima osobni interes koji je, ili može biti, u sukobu sa interesima zastupane stranke, i
7) u drugim slučajevima predviđenim zakonom ili opštim aktima Federalne advokatske komore.
U slučajevima predviđenim tačkama 2, 3, 5. i 7. stava 2. ovog člana advokat može prihvatiti ponudu za pružanje pravnih usluga po pristanku zastupane stranke koja je prethodno u potpunosti informisana o svim bitnim okolnostima slučaja. Takvo zastupanje ne smije biti u suprotnosti sa opštim aktima Federalne advokatske komore.
Advokat samo iz razloga predviđenih zakonom ili općim aktima Federalne advokatske komore može odbiti pružanje pravne pomoći stranci u slučaju kada je, na osnovu zakona, imenovan odlukom suda ili državnog organa.
Kodeksom advokatske etike mogu se utvrditi i drugi razlozi zbog kojih advokat može da odbije pružanje pravne pomoći stranci.
Član 23.
Advokat je dužan otkazati punomoć za zastupanje zbog razloga navedenih u članu 22. stav 2. ovog zakona.
Po otkazivanju punomoći zastupanoj stranci advokat je dužan u periodu do 30 dana nastaviti pružati pravnu pomoć ako je potrebno da se od stranke otkloni kakva šteta, osim ako stranka nije imenovala drugog opunomoćenika ili se preduzimanju tih radnji izričito protivi.
Advokat nije dužan postupati u saglasnosti sa odredbama stava 2. ovog člana ako stranka otkaže punomoć, ali je advokat u momentu otkazivanja punomoći dužan u pismenoj formi obavijestiti stranku o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u sudu u konkretnom predmetu.
Član 24.
Advokat je dužan da redovno informiše svoje stranke o promjenama u predmetu.
Advokat je dužan da stranci, nakon završenog zastupanja, na njen zahtjev, preda cjelokupni predmetni spis.
Advokat je dužan čuvati spise zastupane stranke najmanje pet godina po pravomoćnom okončanju postupka, odnosno deset godina kada se zastupanje odnosilo na prava na nekretninama.
Član 25.
Advokat je dužan na svakom svom podnesku i ispravi, vidljivo označiti da ih je on sačinio ( staviti svoj memorandum ili pečat ) i lično ih potpisati.
Član 26.
Advokat ne može biti pozvan na krivičnu ili materijalnu odgovornost za svoje mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoći u postupku pred sudom ili drugim organima.
Član 27.
O određivanju pritvora advokatu ili advokatskom pripravniku sud je dužan bez odlaganja obavijestiti Federalnu advokatsku komoru.
Član 28.
Pretragu arhive i advokatske kancelarije može odrediti nadležni sud, ako su za to ispunjeni uvjeti predvidjeni zakonom kojim je propisan krivični postupak. Pretraga se može vršiti samo u pogledu pismena i predmeta koji su izričito navedeni u naredbi o pretrazi.
O pretresu se mora obavijestiti nadležna regionalna komora prema mjestu sjedišta advokata i pretraga se ne može obaviti ukoliko joj ne prisustvuje, uredno i blagovremeno obavješteni, ovlašteni predstavnik ove komore.
Pri provodjenju pretrage ne smije biti povrijeđena tajnost isprava i predmeta na štetu stranaka.
Dokazi pribavljeni suprotno odredbama ovog člana, ne mogu se upotrebiti u sudskom postupku protiv advokata i njegovih stranaka.
Član 29
Uvjeti za dozvoljeno reklamiranje advokata, advokatskih kancelarija, zajedničkih advokatskih kancelarija ili advokatskih društava utvrđuju se Statutom Federalne advokatske komore.
Član 30
Advokati, zajedničke advokatske kancelarije i advokatska društva se obavezno osiguravaju od odgovornosti za štetu pričinjenu stranci u toku pružanja pravne pomoći. Minimalni iznos osiguranja i vrsta osigurane štete određuju se opštim aktima Federalne advokatske komore.
Advokatska komora može dogovoriti uvjete osiguranja svojih članova od odgovornosti za štetu koja može nastati u toku obavljanja njihove djelatnosti.
2. Advokatske nagrade i naknade
Član 31
Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad advokata (u daljem tekstu: Tarifa) određuje nagrade za rad i troškove nastale vršenjem advokatske djelatnosti kao i primjenu i stupanje na snagu ove Tarife.
Skupština Federalne advokatske komore predlaže Tarifu koju odobrava Federalno ministarstvo pravde nakon konsultacija sa ostalim relevantnim ministarstvima. Tarifa se objavljuje u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.
Advokat ima pravo da zahtijeva i da primi nagradu za izvršeni rad i nadoknadu troškova nastalih u vezi sa radom, u skladu sa odredbama Tarife.
Sudovi i drugi organi u odluci o troškovima postupka određivaće naknadu za pruženu pravnu pomoć stranci od strane advokata prema odredbama Tarife koja je važila u momentu pružanja pravne pomoći.
Član 32
Novčana sredstva zastupane stranke advokat može korsititi samo u skladu sa upustvima stranke ili uz njeno izričito odobrenje.
Advokati su obavezni voditi posebno računovodstvo za novčana sredstva stranke.
Naknadu za pruženu pravnu pomoć, kao i troškove nastale u postupku, advokat može naplatiti iz gotovine koju je zastupana stranka položila kod njega ili iz gotovine koju je za zastupanu stranku primio, u skladu sa opštim aktima Federalne advokatske komore.
Na novčanim sredstvima koje primi u ime zastupane stranke, advokat ima pravo zaloge radi osiguranja naplate naknade i izdataka za zastupanje.
3. Advokatske kancelarije
Član 33
Advokat može imati samo jednu advokatsku kancelariju na području Federacije.
Advokatske firme mogu imati više podružnica pod uvjetom da u svakoj podružnici ima barem po jedan advokat koji je zaposlen puno radno vrijeme.
Sjedište advokatske kancelarije je u mjestu na području regionalne komore kod koje je advokat upisan u Imenik advokata.
Advokat ima pravo promijeniti mjesto sjedišta kancelarije na području druge regionalne komore, s tim što je dužan odjaviti se kod regionalne komore na čijem području je imao sjedište kancelarije, a prijaviti sjedište kod regionalne komore na čijem području će biti sjedište kancelarije.
Regionalna komora na čijem teritoriju se nalazi novo sjedište advokatske kancelarije, dužna je o tome odmah obavijestiti Federalnu advokatsku komoru radi upisa promjene sjedišta u imeniku advokata.
Član 34.
Više advokata može imati zajedničku advokatsku kancelariju, o čemu zaključuju pismeni ugovor.
Ugovor iz stava 1. ovog člana podnosi se regionalnoj komori na čijem području će biti sjedište zajedničke kancelarije, koja nakon što utvrdi da je ugovor u skladu sa zakonom, Statutom, Kodeksom advokatske etike te drugima aktima Federalne advokatske komore, upisuje zajedničku advokatsku kancelariju u evidencije ili imenik te komore.
Zajednička advokatska kancelarija može početi s radom danom upisa u evidencije ili imenik regionalne komore, koja o tome obavještava Federalnu advokatsku komoru.
Član 35.
Osobna odgovornost i garancije su individualne čak i u slučaju osnivanja zajedničke advokatske kancelarije.
4. Advokatska društva
Član 36.
Advokatsko društvo kao pravno lice osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima kao društvo s ograničenom odgovornošću.
Rad advokatskog društva je ograničen na obavljanje advokatske djelatnosti.
Samo advokati mogu biti članovi advokatskog društva.
Obavljanje advokatske djelatnosti u okviru advokatskog društva može se povjeriti samo članovima advokatskog društva, advokatima zaposlenim u advokatskom društvu ili advokatskim pripravnicima u advokatskom društvu.
Prava, obaveze i odgovornosti, koje su ovim zakonom predviđene za advokate u izvršavanju njihove djelatnosti, odnose se i na advokate koji su u radnom odnosu u advokatskom društvu.
Član 37.
Pismenim ugovorom ili odlukom o osnivanju društva moraju biti uređena prava i obaveze članova društva, prava i obaveze ostalih članova društva u slučaju smrti člana ili njegovog istupanja iz društva, kao i prava nasljednika umrlog člana društva.
Član 38.
Niti jedan akt advokatskog društva ne smije, u principu, dovesti u pitanje nezavisnost advokata koji pružaju pravnu pomoć.
Član 39.
Za osnivanje advokatskog društva, advokati osnivači su dužni pribaviti prethodnu privremenu saglasnost Federalne advokatske komore koja ocjenjuje da li je ugovor o osnivanju u skladu sa zakonom, Statutom, Kodeksom advokatske etike te aktima regionalne komore. Bez te saglasnosti društvo se ne može upisati u Imenik advokatskih društava Federalne advokatske komore.
Advokatsko društvo je dužno obavijestiti Federalnu advokatsku komoru o izvršenom upisu u Registar društava nadležnog suda u roku od osam dana po primitku obavijesti i rješenja nadležnog suda o upisu.
Federalna advokatska komora je dužna novoosnovano advokatsko društvo upisati u Imenik advokatskih društava u daljem roku od osam dana.
Član 40.
Advokatsko društvo i njegovi advokati ne mogu pružati pravnu pomoć prije nego što bude izvršen upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava Federalne advokatske komore.
Član 41.
Ukoliko nadležni organ Federalne advokatske komore utvrdi da aktivnosti advokatskog društva, ugovori sklopljeni između advokatskog društva i članova ili zaposlenih u društvu ili uvjeti pod kojima advokati obavljaju svoje dužnosti, krše odredbe zakona, Statuta Federalne advokatske komore, Kodeksa advokatske etike, ili bilo kojeg akta regionalne komore, može rješenjem zabraniti rad društva te ga brisati iz Imenika advokatskih društava.
Advokatsko društvo brisaće se iz Imenika advokatskih društava i ukoliko advokatsko društvo ne izvršava djelatnost u kontinuitetu dužem od tri mjeseca, ukoliko se ustanovi da advokatsko društvo obavlja druge aktivnosti izvan svoje djelatnosti ili ukoliko su članu advokastskog društva ili advokatima zaposlenim u društvu izrečene disciplinske mjere usljed čega postupanje i poslovanje advokatskog društva ozbiljno šteti ugledu advokature.
U postupku za brisanje advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona i opštih akata Federalne advokatske komore, kojima je uređeno izricanje disciplinske mjere brisanja iz Imenika advokata.
Rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti advokatskom društvu je upravni akt protiv koga se može pokrenuti upravni spor.
Federalna advokatska komora može rješenjem odlučiti da se do pravomoćnosti rješenja iz st 1. ovog člana obustavi rad društva, a žalba protiv takvog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.
O donošenju rješenja iz st. 1 i 4. ovog člana Federalna advokatska komora je dužna bez odgađanja obavjestiti nadležni registarski sud radi provođenja odgovarajućeg postupka brisanja iz registra pravnih osoba.
Advokatsko društvo prestaje sa radom sa danom brisanja iz Imenika advokatskih društava.
Nakon što je advokatsko društvo prestalo da obavlja svoju djelatnost u skladu sa odredbama ovog člana, Federalna advokatska komora će preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranake koju je brisano društvo zastupalo.
Član 42.
Član advokatskog društva ili zaposleni advokat u društvu brisanom iz Imenika advokatskih društava a kojem nije izrečena disciplinska mjera brisanja iz Imenika advokata može nastaviti obavljati djelatnost advokata.
Član 43.
Za pruženu pravnu pomoć strankama advokati u advokatskim društvima odgovoraju po općim pravilima o odgovornosti.
Član 44.
U pogledu čuvanja advokatske tajne, disciplinske odgovornosti i odnosa prema Federalnoj advokatskoj komori i regionalnim komorama te njihovim organima, advokati u advokatskim društvima imaju ista prava i odgovornosti kao i advokati koji imaju vlastite kancelarije.
Član 45.
Advokati, zajednička advokatska kancelarija i advokatska društva mogu zaključivati ugovore o radu sa osobama koje će obavljati administrativne, tehničke, finansijske i druge poslove, a advokatsko društvo i sa advokatima.
U odnosu na prava i obaveze zaposlenih kod advokata, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji i u advokatskom društvu, koja nisu regulisana ugovorom o radu, primjenjuju se odredbe zakona kojim se regulišu radni odnosi, kao i odredbe kolektivnog ugovora.
Poslove iz stava 1. ovog člana mogu kod advokata obavljati i osobe koje su sa advokatom, zajedničkom advokatskom kancelarijom ili advokatskim društvom zaključila ugovor o djelu.
V - PRESTANAK PRAVA NA OBAVLJANJE ADVOKATURE I PRIVREMENA ZABRANA VRŠENJA ADVOKATSKE DJELATNOSTI
Član 46.
Advokatu prestaje pravo na obavljanje advokatske djelatnosti:
1. ako izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen gubitak državljanstva;
2. ako izgubi radnu sposobnost, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen gubitak radne sposobnosti;
3. ako advokat umre, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom smrti advokata;
4. ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje advokatske djelatnosti, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke nadležne zdravstvene ustanove kojom se utvrđuje ili konstatuje zdravstvena nesposobnost;
5. ako mu je izrečena mjera zabrane obavljanja advokatske djelatnosti, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke suda ili drugog nadležnog organa;
6. ako je na osnovu izrečene disciplinske mjere izgubio pravo na obavljanje advokatske djelatnosti, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska mjera;
7. ako izjavi da više neće obavljati advokatsku djelatnost, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke o brisanju;
8. ako duže od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja djelatnost advokata, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom u koji se utvrdi da je prestao obavljati djelatnost advokata;
9. ako zasnuje radni odnos, izuzev sa advokatskim društvom, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom zasnivanja tog radnog odnosa;
10. ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti osuđujuće presude.
U slučajevima iz stava 1. tačka 8 i 9 ovog člana, advokatu prestaje pravo obavljanja advokatske djelatnosti danom dostavljanja pravomoćne odluke nadležnog tijela regionalne komore.
Član 47.
Advokatu će se privremeno zabraniti vršenje advokatske djelatnosti, ako je protiv njega odredjen pritvor, odnosno ako je stupio na izdržavanje kazne zatvora izrečene u trajanju do šest mjeseci.
Advokatu se može privremeno zabraniti vršenje advokatske djelatnosti ako je protiv njega pokrenut krivični postupak za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje advokatske djelatnosti; ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak za težu povredu dužnosti; ako se krivični, odnosno disciplinski postupak protiv njega ne može uspješno provesti bez privremene zabrane vršenja njegove djelatnosti; ako je u vršenju advokatske djelatnosti više od tri puta, odnosno dva puta u kontinuitetu, izvršena povreda dužnosti ili ugleda advokature, bez obzira na težinu pojedinačne povrede.
Rješenjem o privremenoj zabrani, utvrđuje se tačan vremenski period tokom kojeg će advokatu biti zabranjeno da obavlja djelatnost advokata.
Član 48.
O prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti odluku donosi nadležna regionalna komora, a verifikuje je Federalna advokatska komora na isti način i po istom postupku kao i prilikom upisa u Imenik advokata.
Ukoliko nadležna regionalna komora ne donese odluku iz stava 1. ovog člana iako je upoznata sa nastupanjem nekog od uvjeta za prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti, Federalna advokatska komora je ovlaštena da neposredno donese rješenje o prestanku vršenja advokatske djelatnosti i brisanju iz Imenika advokata.
O privremenoj zabrani vršenja advokatske djelatnosti odlučuje organ određen Statutom regionalne komore, protiv koje je se može uložiti žalba Federalnoj advokatskoj komori u roku od 15 dana od primitka prvostepenog rješenja.
Protiv konačnog rješenja Federalne advokatske komore donesene po odredbma ovog člana može se uložiti tužba u upravnom sporu kod Vrhovnog suda Federacije.
Nakon donošenja rješenja o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti ili privremenoj zabrani vršenja advokatske djelatnosti Federalna advokatska komora će preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranke koja je zastupana po tom advokatu.
Član 49.
Organ koji je protiv advokata ili advokatskog pripravnika:
1) pokrenuo krivični ili prekršajni postupak, ili
2) utvrdio gubitak radne ili poslovne sposobnosti ili gubitak državljanstva,
3) utvrdio gubitak opšte zdravstvene sposobnosti,
dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti Federalnu advokatsku komoru.
VI - ADVOKATSKI PRIPRAVNICI
Član 50.
Advokatski pripravnik se osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti i stručno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu.
Advokatski pripravnik ima advokata - principala koji je upisan u Imenik advokata i koji obavlja advokatsku djelatnost duže od pet godina.
Član 51.
Svojstvo advokatskog pripravnika stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore, po istom postupku predviđenim za upis u Imenik advokata. Pravo na upis ima ona osoba koja ispunjavaju slijedeće uvjete:
1. da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu u nekoj stranoj državi shodno se primjenjuje član 18, stav 1, tačka 3. ovog zakona;
3. da posjeduje dokaz da će se zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava uvjete iz člana 50, stav 2. ovog zakona.
Član 52.
Advokatski pripravnik zasniva radni odnos i ima ista prava i dužnosti kao i pripravnik zaposlen u pravosudnim i upravnim organima.
Odredbe ovog zakona o upisu u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.
Član 53.
Advokatski pripravnici brišu se iz Imenika advokatskih pripravnika:
1. prestankom ugovora o radu,
2. na zahtjev advokatskog pripravnika,
3. izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom pripravniku zabranjuje obavljanje djelatnosti,
4. smrću advokatskog pripravnika,
5. ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog pripravnika neprekidno duže od 60 dana ,
6. ako ne položi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju uvjeta za polaganje ispita, ili
7. ako se u roku od dvije godine od dana položenog pravosudnog ispita ne upiše u Imenik advokata.
Član 54.
Advokatski pripravnici se obavezno udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore.
Organizacija advokatskih pripravnika učestvuje u radu organa Federalne advokatske komore kao i regionalnim komorama sa pravima i obavezama određenim ovim zakonom i važećim Statutima.
Član 55.
Na zahtjev advokata-principala i advokatskog pripravnika, odgovarajući organ Federalne advokatske komore, ukoliko je zahtjev opravdan, može produžiti trajanja statusa advokatskog pripravnika za još jednu godinu.
VII DISCIPLINSKA ODGOVORNOST ADVOKATA I ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA
Član 56.
Advokati, koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatski pripravnici individualno su odgovorni za savjesno vršenje svoje djelatnosti i čuvanje ugleda advokature.
Povredom obaveze smatrat će se svako ponašanje suprotno obavezama utvrđenim
ovim zakonom i opštim aktima Federalne advokatske komore.
Član 57.
Statutom Federalne advokatske komore utvrđuju se teže i lakše povrede dužnosti advokata i advokatskih pripravnika u izvršavanju njihove djelatnosti i čuvanju ugleda profesije, kao i vrste disciplinskih mjera.
Statutom i Disciplinkim pravilnikom Federalne advokatske komore određuju se organi koji će pokretati i voditi disciplinski postupak i način vođenja tog postupka.
Članove disciplinskih organa Federalne advokatske komore imenuje Skupština te komore.
Član disciplinskog organa može biti samo član Federalne advokatske komore sa najmanje deset godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.
Svako ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata podnošenjem prijave disciplinskom tužiocu regionalne komore.
Disciplinski tužilac regionalne komore, nakon što ocjeni da prijava ukazuje na povredu disciplinske odgovornosti, podiže optužnicu i predmet upućuje disciplinskom sudu regionalne komore na odlučivanje.
Federalno ministarstvo pravde i disciplinski tužilac Federalne advokatske komore pokreću postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti advokata ili advokatskog pripravnika podnošenjem optužnice neposredno disciplinskom sudu regionalne komore, koju u postupku zastupa disciplinski tužilac te komore.
Disciplinski postupak protiv advokata i advokatskih pripravnika utvrđen opštim aktima Federalne advokatske komore će uključivati pravo da se bude obaviješten o činjeničnom i pravnom sadržaju optužnog akta, pravo na pravičan postupak, pravo na prisustvovanje bilo kojem ročištu, pravo da se brani protiv optužbi sa pravnim zastupnikom po izboru, pravo na pokretanje postupka preispitivanja odluke disciplinskog organa Federalne advokatske komore pred nadležnim sudom.
Disciplinski postupak mora biti pravičan i transparentan, a pri izricanju disciplinske mjere mora biti uvažen princip proporcionalnosti.
Prilikom izricanja disciplinskih mjera za disciplinski prekršaj, disciplinski organi uzimaju u obzir slijedeće:
(1) težinu izvršenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice;
(2) stepen odgovornosti;
(3) okolnosti pod kojima je izvršen disciplinski prekršaj;
(4) prethodni rad i ponašanje prekršioca;
(5) bilo koju drugu okolnost koja može uticati na težinu i vrstu disciplinskih mjera; i
(6) da se disciplinske mjere brisanja iz Imenika izriču za teže disciplinske prekršaje ako težina tog prekršaja jasno upućuje da je prekršilac nepodoban da
vrši advokatsku djelatnost ili djelatnost advokatskog pripravnika.
Član 58.
Pod težom povredom dužnosti urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature smatra se svako teže narušavanje dužnosti, ugleda i advokatskog kodeksa etike, a naročito:
1. očigledno nesavjesno obavljanje djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika,
2. bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature,
3. povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne, i
4. zahtijevanje naknade veće od propisane Tarifom ili od ugovorene.
Lakše povrede dužnosti urednog izvršavanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature su sve povrede koje u sebi ne sadrže elemente teže povrede urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature.
Član 59.
U postupku za utvrđivanje odgovornosti za povredu advokatske dužnosti, advokatu ili advokatskom pripravniku mogu se izreći disciplinske mjere:
1. Za lakše povrede dužnosti:
a) opomena,
b) javna opomena,
c) novčana kazna, koja ne može preći 2000 KM za advokate i 1,000 KM za advokatske pripravnike.
2. Za teže povrede dužnosti:
a) novčana kazna, koja ne može preći 10,000 KM za advokate i 5,000 KM za advokatske pripravnike;
b) zabrana obavljanja djelatnosti advokatskog pripravnika u trajanju od šest mjeseci do pet godina, i
c) brisanje iz Imenika advokata ili Imenika advokatskih pripravnika u vremenu trajanja zabrane obavljanja advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskog pripravnika.
Član 60.
Prvostepeni disciplinski postupak provodi se pred disciplinskim sudom nadležne regionalne komore.
Disciplinski tužilac Federalne advokatske komore može uvijek preuzeti vođenje disciplinskog postupka pred disciplinskim sudom regionalne komore, a taj postupak može i pokrenuti.
Protiv prvostepenog rješenja o utvrđivanju disciplinske odgovornosti može se uložiti žalba disciplinskom sudu Federalne advokatske komore u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka odluke.
Protiv konačnog rješenja disciplinskog suda Federalne advokatske komore kojim je advokatu ili advokatskom pripravniku izrečena disciplinska mjera može se pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom Federacije.
Regionalna komora je obavezna da u pismenoj formi podnosi redovan izvještaj nadležnom organu Federalne advokatske komore o broju zahtjeva za pokretanje disciplinskih postupaka, broju pokrenutih postupaka pred disciplinskim sudom regionalne komore kao i o rezultatima tih postupaka.
Član 61.
Pravomoćna odluka nadležnog disciplinskog organa kojom je izrečena novčana kazna ima snagu izvršne isprave, a Statutom Federalne advokatske komore se uređuje način njenog izvršenja.
Član 62.
Pokretanje disciplinskog postupka zbog povrede dužnosti i ugleda advokature protiv advokata koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatskih pripravnika ne može se preduzeti kad protekne:
1) dvije godine od izvršenja lakše povrede dužnosti, i
2) četiri godine od izvršenja teže povrede dužnosti.
Ako povreda ima obilježje krivičnog djela zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka izjednačena je sa zastarijevanjem pokretanja krivičnog postupka prema važećem Krivičnom zakonu.
Član 63.
Zastarjelost izvršenja disciplinskih mjera nastupa po isteku dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je disciplinska mjera izrečena.
Član 64.
Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi pokretanja disciplinskog postupka ili postupka izvršenja disciplinske mjere.
Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče, ali zastarjelost nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je ovim zakonom određeno za zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka, odnosno izvršenja disciplinske mjere.
VIII - FINANSIRANJE ADVOKATSKE KOMORE
Član 65.
Federalna advokatska komora i regionalne komore se finansiraju isključivo iz vlastitih sredstava i to:
1. redovnog članskog doprinosa,
2. naknade za upis u Imenik advokata,
3. drugih izvora, kao što su novčane kazne, doprinosi i slično.
Sredstva koja obezbijede državni organi i institucije ne mogu se koristiti za finasiranje advokatskih komora ukoliko bi korištenje ovih sredstva na bilo koji način moglo ugroziti princip nezavisnosti advokature.
Član 66.
Upravni odbor Federalne advokatske komore određuje visinu naknade za upis u imenike, kao i dio članarine koja je potrebna za finansiranje Federalne advokatske komore.
Regionalne komore određuju visinu članarine za svoje članove, koja obavezno uključuje iznos utvrđen od strane Federalne advokatske komore namjenjen njenom finansiranju.
Član 67.
Sredstva potrebna za finansiranje rada Federalne advokatske komore utvrđuju se godišnjim budžetom. Svaka od regionalnih komora učestvuje u finansiranju Federalne advokatske komore srazmjerno broju advokata koji imaju sjedište kancelarija na njenom području.
Naknada za upis uplaćuje se direktno na račun Federalne advokatske komore.
Regionalne komore su dužne da prikupljaju članarinu i da organizuju način njene uredne naplate.
Ukoliko sredstva koja Federalna advokatska komora primi po osnovu naknade za upis članova bilo koje regionalne komore prelaze iznos procentualnog učešća te regionalne komore u njenom finansiranju, ona je dužna da višak sredstava vrati toj regionalnoj komori, a ukoliko je taj iznos manji od utvrđenog učešća regionalne komore, ta regionalna komora je dužna da Federalnoj advokatskoj komori doznači razliku iz sredstava prikupljenih po osnovu članarine.
IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 68.
Advokati i advokatski pripravnici kojima je priznato pravo obavljanja djelatnosti na osnovu upisa u imenike komora koje su postojale na teritoriji Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona, izjednačavaju se u pravu na vršenje advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskih pripravnika sa osobama koje su upisane u Imenik advokata i Imenik advokatskih pripravnika po odredbama ovog zakona.
Član 69.
U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona održaće se konstituirajuće sjednice skupština regionalnih komore iz člana 10. ovog zakona, koje će na osnovu odredaba ovog zakona odrediti delegate za Skupštinu Federalne advokatske komore.
U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona održaće se konstituirajuća sjednica Skupštine Federalne advokatske komore, a njenim osnivanjem prestaju da postoje advokatske komore koje su do tog momenta funkcionisale na teritoriju Federacije.
Član 70.
Materijalna sredstva postojećih advokatskih komora koje su obavljale djelatnosti na području Federacije i koje prestaju da postoje, prenose se na novoosnovane regionalne komore i to srazmjerno broju članova tih regionalnih komora koji su u momentu stupanja na snagu ovog zakona bili udruženi u advokatsku komoru čija se imovina prenosi na regionalne komore.
Sačinit će se završni bilans imovine, te prava i obaveze postojećih advokatskih komora u Federaciji, u koji će ući ukupan iznos dospjelih a nenaplaćenih obaveza po osnovu članarine. Posebno će se utvrditi stanje postojećih, neisplaćenih obaveza advokata sa područja svake novonastale regionalne komore a koje imaju pravo na učešće u imovini u smislu stava 1. ovog člana, te će se za iznos neizimirene članarine umanjiti učešće te regionalne komore u raspodjeli sredstava postojećih advokatkih komora. Novonastale regionalne komore se smatraju pravnim sljednicima komora koje prestaju da postoje u vezi naplate zaostale članarine od svojih članova.
Član 71.
Advokati i advokatski pripravnici koji su se bavili advokatskom djelatnošću na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, upisuju se u Imenik advokata i Imenik advokatskih pripravnika bez ponovne prijave u roku od tri mjeseca od dana osnivanja Federalne advokatske komore.
Član 72.
U skladu sa Zakonom o pravosudnom ispitu ("Službene novine Federacije BiH" br. 2/95 i 35/98) priznaće se pravosudni ispit položen po ranijim propisima i takva osoba ima pravo upisa u Imenik advokata ukoliko ispunjavaju uvjete navedene u članovima 18. i 46. ovog zakona.
Član 73.
Zahtjevi podneseni za upis u Imenik advokata, Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija i Imenik advokatskih pripravnika, kao i do dana stupanja na snagu ovog zakona nedovršeni disciplinski i drugi postupci pred organima advokatskih komora, upravnim organima ili nadležnim sudovima, rješavaju se po odredbama ovog zakona. Međutim, u već pokrenutim disciplinskim postupcima izricati se mogu samo disciplinske mjere predviđene propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva za njihovo pokretanje.
Član 74
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom novinama Federacije Bosne i Hercegovine".
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADVOKATURI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.
U Zakonu o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/02) u članu 8. u drugom redu, riječ "jedino" briše se, a iza riječi "advokati" dodaje se zarez i riječi: "stručni saradnici".
Član 2.
U članu 33. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"Advokatske firme mogu imati više podružnica pod uvjetom da u svakoj podružnici ima barem po jedan advokat koji je zaposlen puno radno vrijeme."
Dosadašnji st. 2., 3. i 4. postaju st. 3., 4. i 5.
Član 3.
U članu 36. stav 1. mijenja se i glasi:
"Advokatsko društvo kao pravno lice osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima kao društvo s ograničenom odgovornošću."
Član 4.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com
I-OSNOVNE ODREDBE
Član 1
Ovim zakonom se uređuje organizacija i položaj advokata koji osigurava pružanje stručne pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava, obaveza i pravnih interesa.
Član 2.
Advokatura je nezavisna profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcioniše u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.
Samostalnost advokature ostvaruje se posebno:
1) Nezavisnim vršenjem usluga pravne pomoći;
2) Pravom stranke na slobodan izbor advokata;
3) Organizovanjem advokata u advokatsku komoru kao nezavisnu i samoupravnu organizaciju sa obaveznim članstvom;
4) Donošenjem Statuta kojim se reguliše rad advokatske komore i njenih organa;
5) Donošenjem Kodeksa advokatske etike;
6) Odlučivanjem o pravu na obavljanje advokatske djelatnosti, privremenoj zabrani i prestanku obavljanja djelatnosti;
7) Odlučivanjem o oblicima saradnje sa Advokatskom komorom Republike Srpske i advokatskim komorama stranih država, međudržavnim i međunarodnim udruženjima advokata; i
8) Odlučivanjem o oblicima saradnje sa drugim vrstama međudržavnih i međunarodnih institucija, organizacija i udruženja.
Član 3.
Advokatska djelatnost, između ostalog, obuhvata:
1) Davanje pravnih savjeta;
2) Sastavljanje različitih podnesaka ( zahtjevi, tužbe, predstavke, molbe, žalbe i dr);
3) Sastavljanje raznih isprava ( ugovori, testamenti i dr);
4) Zastupanje stranaka u svim parničnim, upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima, drugim državnim organima, arbitražama te pravnim osobama;
5) Odbranu i zastupanje okrivljenog u krivičnom, prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih osoba; i
6) Pružanje i drugih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama kako bi se zaštitili njihova prava i interesi.
Advokatsku djelatnost, kao profesionalnu djelatnost, vrše advokati kao pojedinci. Advokati u svrhu zajedničkog vršenja profesije mogu formirati zajedničku advokatsku kancelariju i advokatsko društvo.
Član 4.
Advokat ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću advokatske djelatnosti.
Član 5.
Advokati su dužni da pružaju pravnu pomoć savjesno i stručno, u skladu sa ustavom, zakonom i drugim propisima, kao i Statutom i drugim općim aktima Federalne advokatske komore, te Kodeksom advokatske etike.
U pravilu, advokat je obavezan čuvati kao advokatsku tajnu sve što mu je stranka povjerila, izuzev ako je advokat oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog ili prećutnog odobrenja stranke, pod kojim se, između ostalog, podrazumjevaju slučajevi i kad je stranka pokrenula disciplinski postupak protiv advokata, kada je to nužno radi odbrane advokata u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada advokat posumnja da predstoji izvršenje težeg krivičnog djela i kada advokat pokrene parnicu radi namirenja troškova i izdataka koje mu stranka duguje.
Advokatsku tajnu iz stava 1. ovog člana dužna su čuvati i druge osobe koje rade ili su radile u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu.
Član 6.
Advokat je nezavisan u svom radu.
Advokat ima pravo i dužnost da, u okviru zakona i u okviru ovlaštenja dobijenih od stranke, poduzima sve radnje u svim pravnim poslovima koje su po njegovoj ocjeni u interesu stranke kojoj pruža pravnu pomoć.
Član 7.
Svaka stranka ima pravo slobodnog izbora advokata koji je ovlašten da obavlja advokatsku djelatnost u Federaciji Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu : Federacija) u skladu sa ovim zakonom.
Advokat upisan u Imenik advokata u Federaciji ili odgovarajući Imenik u Republici Srpskoj ima pravo zastupati i braniti sve fizičke i pravne osobe pred sudovima, upravnim organima i svim ostalim organizacijama u Federaciji.
Državljanin druge države koji po zakonu te države ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti advokata ima pravo na upis u Imenik advokata pod uvjetom postojanja reciproteta sa državom čiji je državljanin.
U slučaju sumnje o postojanju reciprociteta, obavezujuće tumačenje daje Federalno ministarstvo pravde.
Odredbe ovog zakona ni u kom slučaju ne utiču na pravo stranog državljanina koji prema zakonima svoje države ispunjava uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti, da na teritoriji Federacije pruža pravnu pomoć u vezi sa pravom njegove države.
Član 8.
Pružanje pravne pomoći mogu, pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom, vršiti advokati, stručni saradnici i advokatski pripravnici, osim ako drugim zakonima nije drugačije određeno.
II - ORGANIZACIJA ADVOKATA U KOMORAMA
Član 9.
Advokati čije se kancelarije odnosno advokatska društva nalaze na teritoriji Federacije obavezno se organizuju u Advokatsku komoru, kao neovisnu samoupravnu organizaciju advokata, određenu ovim zakonom.
Član 10.
Ovim zakonom se osniva Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalna advokatska komora).
Federalnu advokatsku komoru čine:
1) Regionalna advokatska komora Sarajevo ( formira se za područje kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona);
2) Regionalna advokatska komora Mostar ( formira se za područje Hercegovačko- neretvanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona i kantona broj 10);
3) Regionalna advokatska komora Tuzla ( formira se za područje Tuzlanskog kantona i Posavskog kantona);
4) Regionalna advokatska komora Zenica ( formira se za područje Zeničko-
Dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona);
5) Regionalna advokatska komora Bihać (formira se za područje Unsko-Sanskog kantona).
(dalje u tekstu: regionalne komore)
Federalna advokatska komora i regionalne advokatske komore iz stava 2. ovog člana imaju svojstvo pravne osobe.
Advokati se obavezno udružuju u jednu od regionalnih komora iz stava 2. ovog člana prema sjedištu njihove advokatske kancelarije čime ujedno stiču članstvo u Federalnoj advokatskoj komori.
Advokatski pripravnici se obavezno udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore .
Član 11.
Federalna advokatska komora predstavlja i zastupa advokate i advokatske pripravnike i obavlja slijedeće zadatke:
1) razvija i unapređuje advokatsku djelatnost,
2) obezbjeđuje profesionalnu samostalnost advokata,
3) donosi odluke u vezi sa sticanjem prava na bavljenje advokatskom djelatnošću i djelatnošću advokatskog pripravnika,
4) pokreće disciplinski postupak i utvrđuje disciplinsku odgovornost za povrede pravila profesionalnog ponašanja,
5) štiti prava i interese advokata, zajedničkih advokatskih kancelarija, advokatskih društava i advokatskih pripravnika,
6) organizuje i obezbjeđuje stručno usavršavanje advokata i nadgleda obuku advokatskih pripravnika,
7) sarađuje sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću u cijeloj Bosni i Hercegovini ,
8) posreduje (medijacija) između advokata i njihovih stranaka,
9) sarađuje sa državnim i međunarodnim organizacijama, institucijama i udruženjima, i
10) sarađuje sa Advokatskom komorom Republike Srpske, advokatskim komorama stranih država, regionalnim asocijacijama advokata i međunarodnim udruženjima advokata.
Federalna advokatska komora predstavlja i zastupa sve advokate sa teritorije Federacije pred federalnim tijelima i institucijama, a organi Federalne advokatske komore obavljaju sve one aktivnosti koje ovim zakonom nisu određene kao aktivnosti regionalnih komora.
Sjedište Federalne advokatske komore je u Sarajevu.
Član 12.
Organi Federalne advokatske komore su:
(1) Skupština,
(2) Upravni odbor,
(3) Predsjednik i Potpredsjednik,
(4) Nadzorni odbor,
(5) disciplinski sud i disciplinski tužilac,
(6) Komisija za ispite iz člana 18. stava 1 , tačke 7. ovog zakona i
(7) drugi organi utvrđeni Statutom Federalne advokatske komore.
Mandat organa Federalne advokatske komore traje 4 godine.
Mandat Predsjednika i Potpredsjednika Federalne advokatske komore se ne može povjeriti istoj osobi drugi put u kontinuitetu, ali Potpredsjednik nakon isteka njegovog mandata može biti biran na mjesto Predsjednika Federalne advokatske komore.
Skupština Federalne advokatske komore donosi Statut, Kodeks advokatske etike, i Disciplinski pravilnik.
Član 13.
Skupštinu Federalne advokatske komore sačinjavaju delegati regionalnih komora i delegat Organizacije advokatskih pripravnika.
Skupštine regionalnih komora biraju na svakih deset članova po jednog delegata u Skupštinu Federalne advokatske komore. Organizacija advokatskih pripravnika delegira jednog delegata Skupštine Federalne advokatske komore.
Skupština može biti izborna, redovna i vanredna.
Redovna skupština održava se jedanput godišnje. Izborna skupština se održava svake četiri godine i na njoj se biraju Predsjednik i Potpredsjednik Federalne advokatske komore, dio članova Upravnog odbora, članovi disciplinskog suda i disciplinski tužilac. Vanredna skupština se održava po potrebi i saziva je Upravni odbor ili jedna trećina delegata Skupštine.
Za rad i odlučivanje Skupštine potrebno je da bude prisutno više od polovine delegata. Ukoliko ova većina ne postoji, početak zasjedanja Skupštine se odgađa za jedan sat, kada Skupština može raditi i odlučivati, ukoliko je prisutno više od jedne trećine delegata. Odluke Skupštine se smatraju usvojenim, ukoliko je za njih glasalo više od polovine prisutnih delegata.
Kada Skupština odlučuje i usvaja Statut i Kodeks advokatske etike odluka se smatra usvojenom ukoliko za nju glasa više od polovine delegata svake pojedine regionalne komore.
Ukoliko se zbog nepostojanja kvalifikovane većine delegata u Skupštini ovi akti ne bi mogli usvojiti, Upravni Odbor donosi privremene akte. Odluka se smatra usvojenom ukoliko je za nju glasala većina članova Upravnog odbora. Upravni Odbor je dužan da najkasnije u roku od šest mjeseci od donošenja privremenih akata sazove Skupštinu i predloži Skupštini njihovo usvajanje. Privremena akta ostaju na snazi do usvajanja stalnih akata od strane Skupštine.
Opći akti Federalne advokatske komore objavljuju se u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 14.
Federalnu advokatsku komoru zastupa i predstavlja njen predsjednik.
Upravni odbor Federalne advokatske komore sastoji se od 11 članova. Predsjednik Federalne advokatske komore je na osnovu svoje funkcije i član Upravnog odbora. Svaka regionalna komora imenuje po jednog člana u Upravni odbor, a preostalih pet članova biraju se na izbornoj skupštini.
Bliže odredbe o nadležnostima, sazivanju, organizaciji i radu Skupštine, Upravnog odbora i predsjednika utvrđuju se Statutom Federalne advokatske komore.
Disciplinski pravilnik detaljnije definiše rad i nadležnosti disciplinskog suda i disciplinskog tužioca uključujući propise koji regulišu pokretanje disciplinskog postupka protiv advokata i advokatskih pripravnika, vođenje ovih postupaka, utvrđivanje njihove disciplinske odgovornosti i izvršavanje izrečenih disciplinskih mjera.
Član 15
Regionalne advokatske komore su nadležne za postupanje u onim oblastima koje su utvrđene ovim zakonom.
Organi regionalnih komora su: Skupština, Upravni odbor, Predsjednik, Potpredsjednik, disciplinski sud i disciplinski tužilac, Nadzorni odbor, kao i drugi organi određeni Statutom regionalne komore.
Skupština regionalne komore donosi Statut u kojem sei utvrđuje organizacija i način djelovanja regionalne komore, a koji mora biti u skladu sa odredbama ovog zakona i općim aktima Federalne advokatske komore.
Član 16.
Kodeksom advokatske etike polazeći od temeljnih vrijednosti društva, uređuju se ukupna načelna pravila koja su za advokate i advokatke pripravnike opće obavezna pri obavljanju advokatske djelatnosti. Kodeksom advokatke etike uređuju se, između ostalih, slijedeća pitanja:
1. opće, profesionalne i osnovne dužnosti i to:
a) savjesnost,
b) čuvanje neovisnosti,
c) diskrecija i službena tajna,
d) zabrana zastupanja gdje postoji sukob interesa,
e) rukovanje sa tuđim imovinskim vrijednostima.
2. Posebne dužnosti profesije u vezi sa javnim informisanjem.
3. Posebne dužnosti profesije:
a) u vezi sa primanjem, i završavanjem naloga stranke, i
b) kod savjetovanja stranaka sa malim prihodima.
4. Posebne dužnosti profesije prema sudovima i drugim organima i tijelima kao što su:
a) profesionalno ponašanje pred sudovima i drugim organima,
b) dužnosti kod upotrebe na uvid prepuštenih spisa, kao i iz toga stečenog znanja, i
c) dužnosti kod dostave spisa.
5. Posebne dužnosti profesije u odnosu na držanje novčanih sredstava klijenta i računovodstvo u vezi s tim, ugovaranje i obračun advokatskih usluga i njihovoj naplati.
6. Posebne dužnosti profesije prema advokatskim komorama, profesionalnom ponašanju prema drugim članovima advokatske komore, dužnosti kod profesionalne saradnje, dužnosti u vezi zapošljavanja advokata, kod obrazovanja i zapošljavanja drugih saradnika.
7. Posebne dužnosti profesije u međunarodnom pravnom prometu.
Član 17.
Federalno ministarstvo pravde prati rad advokature i Federalne advokatske komore sa stanovišta provođenja ovog zakona i predlaže mjere za unapređenje advokatske djelatnosti.
U ostvarivanju funkcije iz stava 1. ovog člana Federalno ministarstvo pravde može da zahtjeva odgovarajuće izvještaje i podatke od Federalne advokatske komore, vodeći računa o neovisnosti advokature.
III - UVJETI ZA VRŠENJE ADVOKATSKE DJELATNOSTI
Član 18.
Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima osoba koja, ukoliko nije drugačije određeno zakonom, ispunjava slijedeće uvjete:
1) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2) da je diplomirao na jednom od pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu druge države, ovaj uvjet stiče nakon nostrifikacije diplome od nadležnog federalnog organa uprave
3) da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992 godine, a ako je pravosudni ispit položio u drugoj državi, ovaj uvjet stiče nakon priznanja tog ispita od strane nadležnog ministarstva u Federaciji BiH;
4) da je, nakon položenog pravosudnog ispita, stekao najmanje dvije godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi, sudu, tužilaštvu ili na pravnim poslovima u upravnim ili drugim državnim organima ili pravnim osobama,
5) nije osuđivan na kaznu zatvora za djela protiv uređenja i bezbjednosti, za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, protiv službene ili druge odgovorne dužnosti ili za drugo krivično djelo izvršeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda, osim ako je proteklo pet godina od izdržane, oproštene ili zastrajele kazne,
6) da nije u radnom odnosu, a osobi koja se nalazi u radnom odnosu danom upisa u Imenik advokata prestaje radni odnos, osim u slučaju zaposlenja u advokatskom društvu,
7) da pokaže zadovoljavajuće znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi, Statuta, Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne advokatske komore.
8) da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti. Ranije ponašanje i postupci moraju ukazivati da će ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost.
Član 19.
Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stiče se momentom upisa u Imenik advokata koji se vodi kod Federalne advokatske komore i davanjem svečane izjave. Imenik advokata je javna knjiga, a nijedan državni ili drugi organ ne može dati odobrenje za obavljanje poslova iz člana 3. ovog zakona bilo kao osnovno ili kao dopunsko zanimanje, osim ako drugačije nije određeno zakonom.
Nikome, ko ispunjava zakonske uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti se ne može uskratiti pravo upisa u Imenik advokata zbog njegove nacionalne, etničke, vjerske, političke ili polne pripadnosti.
Zahtjev za upis u Imenik advokata podnosi se regionalnoj komori koja, u roku od 30 dana od podnesenog zahtjeva, utvrđuje da li postoje zakonom propisani uvjeti za upis i donosi rješenje o upisu u Imenik advokata kojeg vodi organ Federalne advokatske komore. Ukoliko regionalna komora rješenjem odbije zahtjev za upis, protiv tog rješenja podnosilac zahtjeva može u roku od 15 dana izjaviti žalbu Federalnoj advokatskoj komori.
Rješenje o upisu iz stava 3. ovog člana regionalna komora dostavlja odmah Federalnoj advokatskoj komori, koja je dužna da u roku od 30 dana od dana prijema izvrši potrvrdu postojanja uvjeta za upis. Ukoliko se utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti, izvršiće se upis u jedinstveni Imenik advokata. Ukoliko se utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti, odbiće se zahtjev za upis u Imenik advokata, ukinuti rješenje regionalne komore o upisu, te predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.
Protiv konačnog rješenja Federalne advokatske komore donesenog po zahtjevu za upis u Imenik advokata dozvoljena je tužba u upravnom sporu koja se podnosi Vrhovnom sudu Federacije.
IV - PRAVA I DUŽNOSTI ADVOKATA
1. Prava i dužnosti advokata u zastupanju stranke
Član 20.
Sve oblike pravne pomoći određene članom 3. ovog zakona mogu pružati samo advokati, ako zakonom nije drugačije određeno.
Advokat koji ima dozvolu udruženja advokata druge države za obavljanje advokatske djelatnosti može u pojedinačnim slučajevima zastupati i braniti pred sudom i državnim organima Federacije uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva pravde koje je dužno da o tome pribavi mišljenje Federalne advokatske komore.
Član 21.
U zastupanju stranke advokata može zamijeniti drugi advokat, a uz uvjete predviđene zakonom i advokatski pripravnik koji radi u njegovoj kancelariji, osim ako se stranka izričito tome protivi.
Advokat sam određuje zamjenu u vrijeme svoje odsutnosti.
Član 22.
Advokat samostalno odlučuje da li će prihvatiti ponudu stranke za pružanje savjeta, zastupanje ili odbranu.
Advokat će odbiti zastupanje:
1) ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet,
2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu,
3) ako je on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pruža pravnu pomoć suprotnoj stranci,
4) ako je u istom predmetu on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva postupao kao sudija, tužilac, ovlašteno službena osoba Ministarstva unutrašnjih poslova ili kao službena osoba u organu uprave,
5) ako se on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva bavio na drugi profesionalni način predmetnim slučajem,
6) ako on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva ima osobni interes koji je, ili može biti, u sukobu sa interesima zastupane stranke, i
7) u drugim slučajevima predviđenim zakonom ili opštim aktima Federalne advokatske komore.
U slučajevima predviđenim tačkama 2, 3, 5. i 7. stava 2. ovog člana advokat može prihvatiti ponudu za pružanje pravnih usluga po pristanku zastupane stranke koja je prethodno u potpunosti informisana o svim bitnim okolnostima slučaja. Takvo zastupanje ne smije biti u suprotnosti sa opštim aktima Federalne advokatske komore.
Advokat samo iz razloga predviđenih zakonom ili općim aktima Federalne advokatske komore može odbiti pružanje pravne pomoći stranci u slučaju kada je, na osnovu zakona, imenovan odlukom suda ili državnog organa.
Kodeksom advokatske etike mogu se utvrditi i drugi razlozi zbog kojih advokat može da odbije pružanje pravne pomoći stranci.
Član 23.
Advokat je dužan otkazati punomoć za zastupanje zbog razloga navedenih u članu 22. stav 2. ovog zakona.
Po otkazivanju punomoći zastupanoj stranci advokat je dužan u periodu do 30 dana nastaviti pružati pravnu pomoć ako je potrebno da se od stranke otkloni kakva šteta, osim ako stranka nije imenovala drugog opunomoćenika ili se preduzimanju tih radnji izričito protivi.
Advokat nije dužan postupati u saglasnosti sa odredbama stava 2. ovog člana ako stranka otkaže punomoć, ali je advokat u momentu otkazivanja punomoći dužan u pismenoj formi obavijestiti stranku o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u sudu u konkretnom predmetu.
Član 24.
Advokat je dužan da redovno informiše svoje stranke o promjenama u predmetu.
Advokat je dužan da stranci, nakon završenog zastupanja, na njen zahtjev, preda cjelokupni predmetni spis.
Advokat je dužan čuvati spise zastupane stranke najmanje pet godina po pravomoćnom okončanju postupka, odnosno deset godina kada se zastupanje odnosilo na prava na nekretninama.
Član 25.
Advokat je dužan na svakom svom podnesku i ispravi, vidljivo označiti da ih je on sačinio ( staviti svoj memorandum ili pečat ) i lično ih potpisati.
Član 26.
Advokat ne može biti pozvan na krivičnu ili materijalnu odgovornost za svoje mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoći u postupku pred sudom ili drugim organima.
Član 27.
O određivanju pritvora advokatu ili advokatskom pripravniku sud je dužan bez odlaganja obavijestiti Federalnu advokatsku komoru.
Član 28.
Pretragu arhive i advokatske kancelarije može odrediti nadležni sud, ako su za to ispunjeni uvjeti predvidjeni zakonom kojim je propisan krivični postupak. Pretraga se može vršiti samo u pogledu pismena i predmeta koji su izričito navedeni u naredbi o pretrazi.
O pretresu se mora obavijestiti nadležna regionalna komora prema mjestu sjedišta advokata i pretraga se ne može obaviti ukoliko joj ne prisustvuje, uredno i blagovremeno obavješteni, ovlašteni predstavnik ove komore.
Pri provodjenju pretrage ne smije biti povrijeđena tajnost isprava i predmeta na štetu stranaka.
Dokazi pribavljeni suprotno odredbama ovog člana, ne mogu se upotrebiti u sudskom postupku protiv advokata i njegovih stranaka.
Član 29
Uvjeti za dozvoljeno reklamiranje advokata, advokatskih kancelarija, zajedničkih advokatskih kancelarija ili advokatskih društava utvrđuju se Statutom Federalne advokatske komore.
Član 30
Advokati, zajedničke advokatske kancelarije i advokatska društva se obavezno osiguravaju od odgovornosti za štetu pričinjenu stranci u toku pružanja pravne pomoći. Minimalni iznos osiguranja i vrsta osigurane štete određuju se opštim aktima Federalne advokatske komore.
Advokatska komora može dogovoriti uvjete osiguranja svojih članova od odgovornosti za štetu koja može nastati u toku obavljanja njihove djelatnosti.
2. Advokatske nagrade i naknade
Član 31
Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad advokata (u daljem tekstu: Tarifa) određuje nagrade za rad i troškove nastale vršenjem advokatske djelatnosti kao i primjenu i stupanje na snagu ove Tarife.
Skupština Federalne advokatske komore predlaže Tarifu koju odobrava Federalno ministarstvo pravde nakon konsultacija sa ostalim relevantnim ministarstvima. Tarifa se objavljuje u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.
Advokat ima pravo da zahtijeva i da primi nagradu za izvršeni rad i nadoknadu troškova nastalih u vezi sa radom, u skladu sa odredbama Tarife.
Sudovi i drugi organi u odluci o troškovima postupka određivaće naknadu za pruženu pravnu pomoć stranci od strane advokata prema odredbama Tarife koja je važila u momentu pružanja pravne pomoći.
Član 32
Novčana sredstva zastupane stranke advokat može korsititi samo u skladu sa upustvima stranke ili uz njeno izričito odobrenje.
Advokati su obavezni voditi posebno računovodstvo za novčana sredstva stranke.
Naknadu za pruženu pravnu pomoć, kao i troškove nastale u postupku, advokat može naplatiti iz gotovine koju je zastupana stranka položila kod njega ili iz gotovine koju je za zastupanu stranku primio, u skladu sa opštim aktima Federalne advokatske komore.
Na novčanim sredstvima koje primi u ime zastupane stranke, advokat ima pravo zaloge radi osiguranja naplate naknade i izdataka za zastupanje.
3. Advokatske kancelarije
Član 33
Advokat može imati samo jednu advokatsku kancelariju na području Federacije.
Advokatske firme mogu imati više podružnica pod uvjetom da u svakoj podružnici ima barem po jedan advokat koji je zaposlen puno radno vrijeme.
Sjedište advokatske kancelarije je u mjestu na području regionalne komore kod koje je advokat upisan u Imenik advokata.
Advokat ima pravo promijeniti mjesto sjedišta kancelarije na području druge regionalne komore, s tim što je dužan odjaviti se kod regionalne komore na čijem području je imao sjedište kancelarije, a prijaviti sjedište kod regionalne komore na čijem području će biti sjedište kancelarije.
Regionalna komora na čijem teritoriju se nalazi novo sjedište advokatske kancelarije, dužna je o tome odmah obavijestiti Federalnu advokatsku komoru radi upisa promjene sjedišta u imeniku advokata.
Član 34.
Više advokata može imati zajedničku advokatsku kancelariju, o čemu zaključuju pismeni ugovor.
Ugovor iz stava 1. ovog člana podnosi se regionalnoj komori na čijem području će biti sjedište zajedničke kancelarije, koja nakon što utvrdi da je ugovor u skladu sa zakonom, Statutom, Kodeksom advokatske etike te drugima aktima Federalne advokatske komore, upisuje zajedničku advokatsku kancelariju u evidencije ili imenik te komore.
Zajednička advokatska kancelarija može početi s radom danom upisa u evidencije ili imenik regionalne komore, koja o tome obavještava Federalnu advokatsku komoru.
Član 35.
Osobna odgovornost i garancije su individualne čak i u slučaju osnivanja zajedničke advokatske kancelarije.
4. Advokatska društva
Član 36.
Advokatsko društvo kao pravno lice osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima kao društvo s ograničenom odgovornošću.
Rad advokatskog društva je ograničen na obavljanje advokatske djelatnosti.
Samo advokati mogu biti članovi advokatskog društva.
Obavljanje advokatske djelatnosti u okviru advokatskog društva može se povjeriti samo članovima advokatskog društva, advokatima zaposlenim u advokatskom društvu ili advokatskim pripravnicima u advokatskom društvu.
Prava, obaveze i odgovornosti, koje su ovim zakonom predviđene za advokate u izvršavanju njihove djelatnosti, odnose se i na advokate koji su u radnom odnosu u advokatskom društvu.
Član 37.
Pismenim ugovorom ili odlukom o osnivanju društva moraju biti uređena prava i obaveze članova društva, prava i obaveze ostalih članova društva u slučaju smrti člana ili njegovog istupanja iz društva, kao i prava nasljednika umrlog člana društva.
Član 38.
Niti jedan akt advokatskog društva ne smije, u principu, dovesti u pitanje nezavisnost advokata koji pružaju pravnu pomoć.
Član 39.
Za osnivanje advokatskog društva, advokati osnivači su dužni pribaviti prethodnu privremenu saglasnost Federalne advokatske komore koja ocjenjuje da li je ugovor o osnivanju u skladu sa zakonom, Statutom, Kodeksom advokatske etike te aktima regionalne komore. Bez te saglasnosti društvo se ne može upisati u Imenik advokatskih društava Federalne advokatske komore.
Advokatsko društvo je dužno obavijestiti Federalnu advokatsku komoru o izvršenom upisu u Registar društava nadležnog suda u roku od osam dana po primitku obavijesti i rješenja nadležnog suda o upisu.
Federalna advokatska komora je dužna novoosnovano advokatsko društvo upisati u Imenik advokatskih društava u daljem roku od osam dana.
Član 40.
Advokatsko društvo i njegovi advokati ne mogu pružati pravnu pomoć prije nego što bude izvršen upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava Federalne advokatske komore.
Član 41.
Ukoliko nadležni organ Federalne advokatske komore utvrdi da aktivnosti advokatskog društva, ugovori sklopljeni između advokatskog društva i članova ili zaposlenih u društvu ili uvjeti pod kojima advokati obavljaju svoje dužnosti, krše odredbe zakona, Statuta Federalne advokatske komore, Kodeksa advokatske etike, ili bilo kojeg akta regionalne komore, može rješenjem zabraniti rad društva te ga brisati iz Imenika advokatskih društava.
Advokatsko društvo brisaće se iz Imenika advokatskih društava i ukoliko advokatsko društvo ne izvršava djelatnost u kontinuitetu dužem od tri mjeseca, ukoliko se ustanovi da advokatsko društvo obavlja druge aktivnosti izvan svoje djelatnosti ili ukoliko su članu advokastskog društva ili advokatima zaposlenim u društvu izrečene disciplinske mjere usljed čega postupanje i poslovanje advokatskog društva ozbiljno šteti ugledu advokature.
U postupku za brisanje advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona i opštih akata Federalne advokatske komore, kojima je uređeno izricanje disciplinske mjere brisanja iz Imenika advokata.
Rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti advokatskom društvu je upravni akt protiv koga se može pokrenuti upravni spor.
Federalna advokatska komora može rješenjem odlučiti da se do pravomoćnosti rješenja iz st 1. ovog člana obustavi rad društva, a žalba protiv takvog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.
O donošenju rješenja iz st. 1 i 4. ovog člana Federalna advokatska komora je dužna bez odgađanja obavjestiti nadležni registarski sud radi provođenja odgovarajućeg postupka brisanja iz registra pravnih osoba.
Advokatsko društvo prestaje sa radom sa danom brisanja iz Imenika advokatskih društava.
Nakon što je advokatsko društvo prestalo da obavlja svoju djelatnost u skladu sa odredbama ovog člana, Federalna advokatska komora će preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranake koju je brisano društvo zastupalo.
Član 42.
Član advokatskog društva ili zaposleni advokat u društvu brisanom iz Imenika advokatskih društava a kojem nije izrečena disciplinska mjera brisanja iz Imenika advokata može nastaviti obavljati djelatnost advokata.
Član 43.
Za pruženu pravnu pomoć strankama advokati u advokatskim društvima odgovoraju po općim pravilima o odgovornosti.
Član 44.
U pogledu čuvanja advokatske tajne, disciplinske odgovornosti i odnosa prema Federalnoj advokatskoj komori i regionalnim komorama te njihovim organima, advokati u advokatskim društvima imaju ista prava i odgovornosti kao i advokati koji imaju vlastite kancelarije.
Član 45.
Advokati, zajednička advokatska kancelarija i advokatska društva mogu zaključivati ugovore o radu sa osobama koje će obavljati administrativne, tehničke, finansijske i druge poslove, a advokatsko društvo i sa advokatima.
U odnosu na prava i obaveze zaposlenih kod advokata, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji i u advokatskom društvu, koja nisu regulisana ugovorom o radu, primjenjuju se odredbe zakona kojim se regulišu radni odnosi, kao i odredbe kolektivnog ugovora.
Poslove iz stava 1. ovog člana mogu kod advokata obavljati i osobe koje su sa advokatom, zajedničkom advokatskom kancelarijom ili advokatskim društvom zaključila ugovor o djelu.
V - PRESTANAK PRAVA NA OBAVLJANJE ADVOKATURE I PRIVREMENA ZABRANA VRŠENJA ADVOKATSKE DJELATNOSTI
Član 46.
Advokatu prestaje pravo na obavljanje advokatske djelatnosti:
1. ako izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen gubitak državljanstva;
2. ako izgubi radnu sposobnost, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen gubitak radne sposobnosti;
3. ako advokat umre, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom smrti advokata;
4. ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje advokatske djelatnosti, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke nadležne zdravstvene ustanove kojom se utvrđuje ili konstatuje zdravstvena nesposobnost;
5. ako mu je izrečena mjera zabrane obavljanja advokatske djelatnosti, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke suda ili drugog nadležnog organa;
6. ako je na osnovu izrečene disciplinske mjere izgubio pravo na obavljanje advokatske djelatnosti, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska mjera;
7. ako izjavi da više neće obavljati advokatsku djelatnost, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke o brisanju;
8. ako duže od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja djelatnost advokata, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom u koji se utvrdi da je prestao obavljati djelatnost advokata;
9. ako zasnuje radni odnos, izuzev sa advokatskim društvom, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom zasnivanja tog radnog odnosa;
10. ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti osuđujuće presude.
U slučajevima iz stava 1. tačka 8 i 9 ovog člana, advokatu prestaje pravo obavljanja advokatske djelatnosti danom dostavljanja pravomoćne odluke nadležnog tijela regionalne komore.
Član 47.
Advokatu će se privremeno zabraniti vršenje advokatske djelatnosti, ako je protiv njega odredjen pritvor, odnosno ako je stupio na izdržavanje kazne zatvora izrečene u trajanju do šest mjeseci.
Advokatu se može privremeno zabraniti vršenje advokatske djelatnosti ako je protiv njega pokrenut krivični postupak za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje advokatske djelatnosti; ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak za težu povredu dužnosti; ako se krivični, odnosno disciplinski postupak protiv njega ne može uspješno provesti bez privremene zabrane vršenja njegove djelatnosti; ako je u vršenju advokatske djelatnosti više od tri puta, odnosno dva puta u kontinuitetu, izvršena povreda dužnosti ili ugleda advokature, bez obzira na težinu pojedinačne povrede.
Rješenjem o privremenoj zabrani, utvrđuje se tačan vremenski period tokom kojeg će advokatu biti zabranjeno da obavlja djelatnost advokata.
Član 48.
O prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti odluku donosi nadležna regionalna komora, a verifikuje je Federalna advokatska komora na isti način i po istom postupku kao i prilikom upisa u Imenik advokata.
Ukoliko nadležna regionalna komora ne donese odluku iz stava 1. ovog člana iako je upoznata sa nastupanjem nekog od uvjeta za prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti, Federalna advokatska komora je ovlaštena da neposredno donese rješenje o prestanku vršenja advokatske djelatnosti i brisanju iz Imenika advokata.
O privremenoj zabrani vršenja advokatske djelatnosti odlučuje organ određen Statutom regionalne komore, protiv koje je se može uložiti žalba Federalnoj advokatskoj komori u roku od 15 dana od primitka prvostepenog rješenja.
Protiv konačnog rješenja Federalne advokatske komore donesene po odredbma ovog člana može se uložiti tužba u upravnom sporu kod Vrhovnog suda Federacije.
Nakon donošenja rješenja o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti ili privremenoj zabrani vršenja advokatske djelatnosti Federalna advokatska komora će preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranke koja je zastupana po tom advokatu.
Član 49.
Organ koji je protiv advokata ili advokatskog pripravnika:
1) pokrenuo krivični ili prekršajni postupak, ili
2) utvrdio gubitak radne ili poslovne sposobnosti ili gubitak državljanstva,
3) utvrdio gubitak opšte zdravstvene sposobnosti,
dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti Federalnu advokatsku komoru.
VI - ADVOKATSKI PRIPRAVNICI
Član 50.
Advokatski pripravnik se osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti i stručno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu.
Advokatski pripravnik ima advokata - principala koji je upisan u Imenik advokata i koji obavlja advokatsku djelatnost duže od pet godina.
Član 51.
Svojstvo advokatskog pripravnika stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore, po istom postupku predviđenim za upis u Imenik advokata. Pravo na upis ima ona osoba koja ispunjavaju slijedeće uvjete:
1. da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu u nekoj stranoj državi shodno se primjenjuje član 18, stav 1, tačka 3. ovog zakona;
3. da posjeduje dokaz da će se zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava uvjete iz člana 50, stav 2. ovog zakona.
Član 52.
Advokatski pripravnik zasniva radni odnos i ima ista prava i dužnosti kao i pripravnik zaposlen u pravosudnim i upravnim organima.
Odredbe ovog zakona o upisu u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.
Član 53.
Advokatski pripravnici brišu se iz Imenika advokatskih pripravnika:
1. prestankom ugovora o radu,
2. na zahtjev advokatskog pripravnika,
3. izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom pripravniku zabranjuje obavljanje djelatnosti,
4. smrću advokatskog pripravnika,
5. ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog pripravnika neprekidno duže od 60 dana ,
6. ako ne položi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju uvjeta za polaganje ispita, ili
7. ako se u roku od dvije godine od dana položenog pravosudnog ispita ne upiše u Imenik advokata.
Član 54.
Advokatski pripravnici se obavezno udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore.
Organizacija advokatskih pripravnika učestvuje u radu organa Federalne advokatske komore kao i regionalnim komorama sa pravima i obavezama određenim ovim zakonom i važećim Statutima.
Član 55.
Na zahtjev advokata-principala i advokatskog pripravnika, odgovarajući organ Federalne advokatske komore, ukoliko je zahtjev opravdan, može produžiti trajanja statusa advokatskog pripravnika za još jednu godinu.
VII DISCIPLINSKA ODGOVORNOST ADVOKATA I ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA
Član 56.
Advokati, koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatski pripravnici individualno su odgovorni za savjesno vršenje svoje djelatnosti i čuvanje ugleda advokature.
Povredom obaveze smatrat će se svako ponašanje suprotno obavezama utvrđenim
ovim zakonom i opštim aktima Federalne advokatske komore.
Član 57.
Statutom Federalne advokatske komore utvrđuju se teže i lakše povrede dužnosti advokata i advokatskih pripravnika u izvršavanju njihove djelatnosti i čuvanju ugleda profesije, kao i vrste disciplinskih mjera.
Statutom i Disciplinkim pravilnikom Federalne advokatske komore određuju se organi koji će pokretati i voditi disciplinski postupak i način vođenja tog postupka.
Članove disciplinskih organa Federalne advokatske komore imenuje Skupština te komore.
Član disciplinskog organa može biti samo član Federalne advokatske komore sa najmanje deset godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.
Svako ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata podnošenjem prijave disciplinskom tužiocu regionalne komore.
Disciplinski tužilac regionalne komore, nakon što ocjeni da prijava ukazuje na povredu disciplinske odgovornosti, podiže optužnicu i predmet upućuje disciplinskom sudu regionalne komore na odlučivanje.
Federalno ministarstvo pravde i disciplinski tužilac Federalne advokatske komore pokreću postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti advokata ili advokatskog pripravnika podnošenjem optužnice neposredno disciplinskom sudu regionalne komore, koju u postupku zastupa disciplinski tužilac te komore.
Disciplinski postupak protiv advokata i advokatskih pripravnika utvrđen opštim aktima Federalne advokatske komore će uključivati pravo da se bude obaviješten o činjeničnom i pravnom sadržaju optužnog akta, pravo na pravičan postupak, pravo na prisustvovanje bilo kojem ročištu, pravo da se brani protiv optužbi sa pravnim zastupnikom po izboru, pravo na pokretanje postupka preispitivanja odluke disciplinskog organa Federalne advokatske komore pred nadležnim sudom.
Disciplinski postupak mora biti pravičan i transparentan, a pri izricanju disciplinske mjere mora biti uvažen princip proporcionalnosti.
Prilikom izricanja disciplinskih mjera za disciplinski prekršaj, disciplinski organi uzimaju u obzir slijedeće:
(1) težinu izvršenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice;
(2) stepen odgovornosti;
(3) okolnosti pod kojima je izvršen disciplinski prekršaj;
(4) prethodni rad i ponašanje prekršioca;
(5) bilo koju drugu okolnost koja može uticati na težinu i vrstu disciplinskih mjera; i
(6) da se disciplinske mjere brisanja iz Imenika izriču za teže disciplinske prekršaje ako težina tog prekršaja jasno upućuje da je prekršilac nepodoban da
vrši advokatsku djelatnost ili djelatnost advokatskog pripravnika.
Član 58.
Pod težom povredom dužnosti urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature smatra se svako teže narušavanje dužnosti, ugleda i advokatskog kodeksa etike, a naročito:
1. očigledno nesavjesno obavljanje djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika,
2. bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature,
3. povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne, i
4. zahtijevanje naknade veće od propisane Tarifom ili od ugovorene.
Lakše povrede dužnosti urednog izvršavanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature su sve povrede koje u sebi ne sadrže elemente teže povrede urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature.
Član 59.
U postupku za utvrđivanje odgovornosti za povredu advokatske dužnosti, advokatu ili advokatskom pripravniku mogu se izreći disciplinske mjere:
1. Za lakše povrede dužnosti:
a) opomena,
b) javna opomena,
c) novčana kazna, koja ne može preći 2000 KM za advokate i 1,000 KM za advokatske pripravnike.
2. Za teže povrede dužnosti:
a) novčana kazna, koja ne može preći 10,000 KM za advokate i 5,000 KM za advokatske pripravnike;
b) zabrana obavljanja djelatnosti advokatskog pripravnika u trajanju od šest mjeseci do pet godina, i
c) brisanje iz Imenika advokata ili Imenika advokatskih pripravnika u vremenu trajanja zabrane obavljanja advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskog pripravnika.
Član 60.
Prvostepeni disciplinski postupak provodi se pred disciplinskim sudom nadležne regionalne komore.
Disciplinski tužilac Federalne advokatske komore može uvijek preuzeti vođenje disciplinskog postupka pred disciplinskim sudom regionalne komore, a taj postupak može i pokrenuti.
Protiv prvostepenog rješenja o utvrđivanju disciplinske odgovornosti može se uložiti žalba disciplinskom sudu Federalne advokatske komore u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka odluke.
Protiv konačnog rješenja disciplinskog suda Federalne advokatske komore kojim je advokatu ili advokatskom pripravniku izrečena disciplinska mjera može se pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom Federacije.
Regionalna komora je obavezna da u pismenoj formi podnosi redovan izvještaj nadležnom organu Federalne advokatske komore o broju zahtjeva za pokretanje disciplinskih postupaka, broju pokrenutih postupaka pred disciplinskim sudom regionalne komore kao i o rezultatima tih postupaka.
Član 61.
Pravomoćna odluka nadležnog disciplinskog organa kojom je izrečena novčana kazna ima snagu izvršne isprave, a Statutom Federalne advokatske komore se uređuje način njenog izvršenja.
Član 62.
Pokretanje disciplinskog postupka zbog povrede dužnosti i ugleda advokature protiv advokata koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatskih pripravnika ne može se preduzeti kad protekne:
1) dvije godine od izvršenja lakše povrede dužnosti, i
2) četiri godine od izvršenja teže povrede dužnosti.
Ako povreda ima obilježje krivičnog djela zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka izjednačena je sa zastarijevanjem pokretanja krivičnog postupka prema važećem Krivičnom zakonu.
Član 63.
Zastarjelost izvršenja disciplinskih mjera nastupa po isteku dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je disciplinska mjera izrečena.
Član 64.
Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi pokretanja disciplinskog postupka ili postupka izvršenja disciplinske mjere.
Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče, ali zastarjelost nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je ovim zakonom određeno za zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka, odnosno izvršenja disciplinske mjere.
VIII - FINANSIRANJE ADVOKATSKE KOMORE
Član 65.
Federalna advokatska komora i regionalne komore se finansiraju isključivo iz vlastitih sredstava i to:
1. redovnog članskog doprinosa,
2. naknade za upis u Imenik advokata,
3. drugih izvora, kao što su novčane kazne, doprinosi i slično.
Sredstva koja obezbijede državni organi i institucije ne mogu se koristiti za finasiranje advokatskih komora ukoliko bi korištenje ovih sredstva na bilo koji način moglo ugroziti princip nezavisnosti advokature.
Član 66.
Upravni odbor Federalne advokatske komore određuje visinu naknade za upis u imenike, kao i dio članarine koja je potrebna za finansiranje Federalne advokatske komore.
Regionalne komore određuju visinu članarine za svoje članove, koja obavezno uključuje iznos utvrđen od strane Federalne advokatske komore namjenjen njenom finansiranju.
Član 67.
Sredstva potrebna za finansiranje rada Federalne advokatske komore utvrđuju se godišnjim budžetom. Svaka od regionalnih komora učestvuje u finansiranju Federalne advokatske komore srazmjerno broju advokata koji imaju sjedište kancelarija na njenom području.
Naknada za upis uplaćuje se direktno na račun Federalne advokatske komore.
Regionalne komore su dužne da prikupljaju članarinu i da organizuju način njene uredne naplate.
Ukoliko sredstva koja Federalna advokatska komora primi po osnovu naknade za upis članova bilo koje regionalne komore prelaze iznos procentualnog učešća te regionalne komore u njenom finansiranju, ona je dužna da višak sredstava vrati toj regionalnoj komori, a ukoliko je taj iznos manji od utvrđenog učešća regionalne komore, ta regionalna komora je dužna da Federalnoj advokatskoj komori doznači razliku iz sredstava prikupljenih po osnovu članarine.
IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 68.
Advokati i advokatski pripravnici kojima je priznato pravo obavljanja djelatnosti na osnovu upisa u imenike komora koje su postojale na teritoriji Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona, izjednačavaju se u pravu na vršenje advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskih pripravnika sa osobama koje su upisane u Imenik advokata i Imenik advokatskih pripravnika po odredbama ovog zakona.
Član 69.
U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona održaće se konstituirajuće sjednice skupština regionalnih komore iz člana 10. ovog zakona, koje će na osnovu odredaba ovog zakona odrediti delegate za Skupštinu Federalne advokatske komore.
U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona održaće se konstituirajuća sjednica Skupštine Federalne advokatske komore, a njenim osnivanjem prestaju da postoje advokatske komore koje su do tog momenta funkcionisale na teritoriju Federacije.
Član 70.
Materijalna sredstva postojećih advokatskih komora koje su obavljale djelatnosti na području Federacije i koje prestaju da postoje, prenose se na novoosnovane regionalne komore i to srazmjerno broju članova tih regionalnih komora koji su u momentu stupanja na snagu ovog zakona bili udruženi u advokatsku komoru čija se imovina prenosi na regionalne komore.
Sačinit će se završni bilans imovine, te prava i obaveze postojećih advokatskih komora u Federaciji, u koji će ući ukupan iznos dospjelih a nenaplaćenih obaveza po osnovu članarine. Posebno će se utvrditi stanje postojećih, neisplaćenih obaveza advokata sa područja svake novonastale regionalne komore a koje imaju pravo na učešće u imovini u smislu stava 1. ovog člana, te će se za iznos neizimirene članarine umanjiti učešće te regionalne komore u raspodjeli sredstava postojećih advokatkih komora. Novonastale regionalne komore se smatraju pravnim sljednicima komora koje prestaju da postoje u vezi naplate zaostale članarine od svojih članova.
Član 71.
Advokati i advokatski pripravnici koji su se bavili advokatskom djelatnošću na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, upisuju se u Imenik advokata i Imenik advokatskih pripravnika bez ponovne prijave u roku od tri mjeseca od dana osnivanja Federalne advokatske komore.
Član 72.
U skladu sa Zakonom o pravosudnom ispitu ("Službene novine Federacije BiH" br. 2/95 i 35/98) priznaće se pravosudni ispit položen po ranijim propisima i takva osoba ima pravo upisa u Imenik advokata ukoliko ispunjavaju uvjete navedene u članovima 18. i 46. ovog zakona.
Član 73.
Zahtjevi podneseni za upis u Imenik advokata, Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija i Imenik advokatskih pripravnika, kao i do dana stupanja na snagu ovog zakona nedovršeni disciplinski i drugi postupci pred organima advokatskih komora, upravnim organima ili nadležnim sudovima, rješavaju se po odredbama ovog zakona. Međutim, u već pokrenutim disciplinskim postupcima izricati se mogu samo disciplinske mjere predviđene propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva za njihovo pokretanje.
Član 74
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom novinama Federacije Bosne i Hercegovine".
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADVOKATURI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.
U Zakonu o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/02) u članu 8. u drugom redu, riječ "jedino" briše se, a iza riječi "advokati" dodaje se zarez i riječi: "stručni saradnici".
Član 2.
U članu 33. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"Advokatske firme mogu imati više podružnica pod uvjetom da u svakoj podružnici ima barem po jedan advokat koji je zaposlen puno radno vrijeme."
Dosadašnji st. 2., 3. i 4. postaju st. 3., 4. i 5.
Član 3.
U članu 36. stav 1. mijenja se i glasi:
"Advokatsko društvo kao pravno lice osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima kao društvo s ograničenom odgovornošću."
Član 4.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com