- Mon Sep 07, 2015 10:11 am
#56
STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA
preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com
Pravo vlasništva se stiče na sljedeće načine:
1. po samom zakonu - originarno:
a) stvaranje nove stvari (prerada),
b) miješanje (sjedinjavanje),
c) građenje na tuđem zemljištu,
d) dosjelost,
e) sticanje od nevlasnika,
f) okupacija napuštene stvari,
g) odvajanje plodova.
2. na osnovu pravnog posla - derivativno
3. nasljeđivanjem
4. odlukom nadležnog organa
- Kod originarnog načina sticanja prava vlasništva, vlasništvo se stiče neovisno do ranijeg nosioca tog prava, tj. vlasnik svoje pravo ne izvodi se iz prava njegovog prednika. Originarno stjecanje – postaje vlasnik momentom ispunjena uslova, a presuda je samo deklarativna (da bi se npr. mogao izvršiti upis u zemljišne knjige).
- Kod derivativnog sticanja prava vlasništva, to pravo se izvodi iz prava prethodnika (npr. zaključenjem ugovora o prodaji).
- Kod nasljeđivanja, pravo vlasništva se stiče u trenutku otvaranja nasljeđa.
1. Stvaranje nove stvari (prerada)
- Ovo je originarni način sticanja prava vlasništva.
- Prerada je ljudskim radom izvršena promjena materijala, kojom postaje određena nova stvar.
- Prerada ne postoji u slučaju popravke neke stvari.
- Zakon poznaje 3 oblika prerade:
1. kada neko od svog materijala i svojim radom načini novu stvar – pa je on i vlasnik te stvari;
2. kada neko, na osnovu zaključenog ugovora, od tuđeg materijala, svojim radom načini novu stvar – pa stvar pripadne vlasniku materijala (npr. krojač za mušteriju od njenog materijala sašije odijelo)
3. kada neko od tuđeg materijala, svojim radom načini novu stvar – pa stvar pripadne licu koje je radom sačinilo tu stvar, pri čemu se moraju ispuniti 2 uslova:
- da je lice koje je radom sačinilo tu stvar savjesno (da nije znao niti je mogao znati da tuđi materijal prerađuje bez dozvole vlasnika),
- da je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala (ako su vrijednosti rada i materijala jednake, nastaje suvlasništvo na izrađenoj stvari).
2. Mješanje (spajanje i smješa stvari)
- Ovo je originarni način sticanja prava vlasništva.
- Spajanje postoji kada se pokretne stvari različitih vlasnika spoje u jedinstvenu stvar, tako da se više ne mogu odvojiti bez znatne štete ili bez nesramjernih troškova (npr. kada se u televizor ili automobilski motor ugrade dijelovi različitih vlasnika).
- Vlasnici sjedinjenih stvari postaju suvlasnici stvari koja je nastala miješanjem, srazmjerno vrijednosti pojedinih sjedinjenih stvari.
- Ako je prilikom mješanja jedan od vlasnika bio nesavjestan, drugi-savjestan vlasnik može (u roku od 1 godine od sjedinjavanja) alternativno zahtjevati:
a) da mu pripadne cijela stvar u vlasništvo, ili
b) da stvar pripadne nesavjesnom vlasniku, koji je u tom slučaju obavezan isplatiti naknadu tržišne vrijednosti njegove stvari.
3. Građenje na tuđem zemljištu
- Ovo je originarni način sticanja prava vlasništva.
- Zakon pravne situacije nastale izgradnjom objekta na tuđem zemljištu reguliše u zavisnosti od savjesnosti graditelja odn. vlasnika zemljišta.
1. Ako je graditelj bio savjestan (ako nije znao niti mogao znati da gradi na tuđem zemljištu), a vlasnik zemljišta nesavjestan (znao je za gradnju, a nije se odmah tome usprotivio) – graditelj će steći pravo vlasništva na zgradi, zemljištu na kojem je zgrada izgrađena i zemljištu koje služi za redovnu upotrebu, a vlasnik zemljišta ima pravo da traži naknadu za zemljište po prometnoj vrijednosti. Ovaj zahtjev vlasnik zemljišta može postaviti u subjektivnom roku od 3 godine od dana saznanja za završenu izgradnju ili u objektivnom roku od 10 godina od završetka gradnje.
2. Ako je graditelj bio nesavjestan, vlasnik zemljišta (bez obzira da li je savjestan ili ne), može alternativno zahtjevati:
a) da mu pripadne vlasništvo na zgradi, uz uslov da graditelju nadoknadi vrijednost zgrade u visini prosječne cijene vrijednosti građevinskog objekta u vrijeme donošenja sudske odluke,
b) da zahtjeva rušenje zgrade i vraćanje zemljišta u prvobitno stanje (ovaj zahtjev sud može odbiti ako to ne bi bilo opravdano s obzirom na vrijednost objekta ili ponašanje graditelja ili vlasnika zemlje),
c) da zahtjeva naknadu za zemljište po prometnoj vrijednosti
Vlasniku zemljišta pripada pravo izbora u roku od 3 godine od dana završetka izgradnje objekta, a nakon proteka tog roka ima pravo da tražiti samo naknadu prometne vrijednosti zemljišta.
3. Ako su i graditelj i vlasnik zemljišta savjesni – postoje 3 situacije u zavisnosti od vrijednosti građevinskog objekta i zemljišta:
a) ako je građevinski objekat znatno veće vrijednosti od zemljišta – objekat sa zemljištem pripada graditelju, ali uz obavezu da vlasniku zemljišta nadoknadi prometnu vrijednost zemljišta,
b) ako je vrijednost zemljišta veća – sud će na zahtjev vlasnika zemljišta dosuditi mu ovaj građevinski objekat i ujedno ga obvezati da graditelju naknadi vrijednost objekta. Ovaj zahtjev se može postaviti u roku od 3 godine od dana završetka izgradnje objekta (kada je objekat moguće koristiti u svrhu za koju je sagrađen).
c) ako su vrijednosti zemljišta i objekta približno jednake – sud objekat i zemljište može dosuditi ili vlasniku ili graditelju, ali u toj situaciji vodi računa o okolnostima koje opravdavaju donošenje takve odluke (npr. kome je potrebniji).
4. Dosjelost
- Dosjelost je originarni način sticanja prava vlasništva posjedovanjem stvari za određeno, zakonom predviđeno vrijeme.
- Za savjesnog i zakonitog posjednika vrijeme posjeda za sticanje prava vlasništva je:
- 3 godine – za pokretnu stvar,
- 10 godina – za nekretnine.
- Za posjednika koji je savjestan, a nije zakoniti posjednik vrijeme posjeda za sticanje prava vlasništva je:
- 6 godina – za pokretnu stvar,
- 20 godina – za nekretnine.
- Nesavjestan posjednik (koji je znao ili je mogao znati da nije vlasnik stvari) bez obzira na dužinu posjeda ne može steči pravo vlasništva po ovom osnovu.
- Posjed je zakonit ako su kumulativno ispunjena sljedeća 2 uslova:
1) ako se zasniva na nekom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasništva (ugovor o prodaji, poklonu, zamjeni) i
2) ako nije pribavljen vi, clam, precario.
- Posjed je savjestan ako posjednik nije znao i nije mogao znati da stvar koju drži u posjedu nije njegova. Savjesnost posjeda se predpostavlja, pa ako neko ističe nesavjesnost, dužan je da to i dokaže.
- Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći od dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.
- U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici posjednika vršili posjed stvari ako su u pitanju savjesni i zakoniti posjednici, odn. samo savjesni posjednici.
- Nasljednik postaje savjestan posjednik u momentu otvaranja nasljeđa i u situaciji kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan (a nasljednik nije znao niti je mogao znati za to). Dakle, u ovoj pravnoj situaciji rok dosjelosti počinje teći u trenutku otvaranja nasljeđa tj smti ostavioca.
- Posjednik će podnijeti tužbu za utvrđenje da je stekao prava vlasništva dosjelošću na određenoj nekretnini. Presuda je samo dekleratorna i služi za upis u zemljišne knjige. Tužba se može podnijeti sudu samo ako su ispunjene sve navedene zakonske pretpostavke, u protivnom sud će tužbu odbiti kao neosnovanu.
5. Stjecanje prava vlasništva na pribavljenoj stvari od nevlasnika
Zakon sadrži mogućnost sticanja prava vlasništva od nevlasnika, što je u suprotnosti sa opštim pravilom građanskog prava da niko ne može na drugoga prenijeti više prava nego što sam ima. Međutim, ne radi se o derivativnom već o originarnom načinu sticanja prava vlasništva, a opravdava se zaštitom sigurnosti pravnog prometa i zaštitom interesa trećih savjesnih lica.
Opšti uslovi za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu, koji moraju biti kumulativno ispunjeni, su:
1. mora se raditi o pokretnoj stvari (ne može nekretnina),
2. sticalac mora biti savjestan (nije znao niti je mogao znati da stvar pribavlja od nevlasnika),
3. pravni osnov pribavljanja pokretne stvari mora biti teretni, naplatni pravni posao (ne može povodom besplatnog pravnog posla, npr. poklona)
Uz navedene opšte uslove (koji moraju biti kumulativno ispunjeni), za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu, potrebno je da bude ispunjen i jedan od sljedećih uslova (alternativno):
a) da je stvar pribavljena od nevlasnika koji se inače bavi stavljanjem takvih stvari u promet (npr. zlatar koji vrši prodaju nakita),
b) da je stvar pribavljena od nevlasnika kojem je stvar pravi vlasnik predao u posjed na osnovu nekog pravnog posla koji nije osnov za sticanje vlasništva (stvar predata nevlasniku u posjed na osnovu ugovora o zakupu, posudbi, posluzi),
c) da je stvar pribavljena na javnoj dražbi.
Raniji vlasnik stvari, iako je na njoj izgubio pravo vlasništva, može zahtjevati povrat stvari samo ukoliko ona za njega ima poseban značaj (afekcionu vrijednost). npr. stvar je uspomena od oca. Ovaj zahtjev može postaviti u roku od 1 godine od dana kada je izgubio pravo vlasništva, uz obavezu da sticaocu nadoknadi prometnu vrijednost stvari.
6. Okupacija napuštene stvari
- Ovo je originarni način sticanja prava vlasništva.
- Okupacija je uzimanje u posjed napuštene pokretne stvari s namjerom da se postane vlasnik (tj. s namjerom njenog prisvajanja u svoju korist).
- Napuštene stvari su one koje su od vlasnika vidno napuštene (npr. bacanjem na smeće). Napuštenim se ne mogu smatrati izgubljene stvari.
- Okupacijom se ne može steči pravo vlasništva na nekretnini, jer napuštene nekretnine postaju državno vlasništvo.
7. Sticanje prava vlasništva odvajanjem plodova
- Plodovi su sporedne pokretne stvari koje periodično daje glavna stvar.
- Mogu biti prirodni i civilni.
- Do odvajanja, plodovi se smatraju sastavnim dijelom glave stvari i pripadaju njenom vlasniku. Kao samostalni objekt prava, plodovi se smatraju tek odvajanjem od glavne stvari.
- Pravilo je da je vlasnik stvari ujedno i vlasnik odvojenih plodova. Međutim, ako se glavna stvar nalazi kod plodouživaoca ili zakupca, po osnovu zaključenog ugovora o plodouživanju ili zakupu, onda su oni vlasnici odvojenih plodova.
8. Sticanje prava vlasništva na osnovu pravnog posla
- Ovdje se radi o derivativnom načinu sticanja prava vlasništva, gdje sticalac svoje pravo vlasništva izvodi iz prava prethodnika.
- Pravo vlasništva se u ovakvim slučajevima zasniva zaključenjem ugovora (pravna osnova), a stiče se različito, u zavisnosti da li se radi o pokretnim stvarima ili o nekretninama.
- Kada su u pitanju nekretnine, potrebno je da se zaključi pismeni ugovor i da se potpisi ugovarača ovjere kod suda. Međutim, prema Zakonu o notarima, ugovori o prodaji nekretnina podliježu notarskoj obradi i ovjeri. Ako je ugovor potpisan, a potpisi nisu ovjereni na sudu, ugovor je ništavan, ako su na osnovu takvog (ništavog) ugovora ugovorne strane ispunile svoje obaveze, pravilo je restitucije, a ako nije moguća onda se daje naknada u novcu. Kriteriji koje će sud koristiti u ovom slučaju jeste cijena u momentu donošenja odluke.
Pravo vlasništva na nekretnini se stiče u momentu upisa tog prava u zemljišnu knjigu. Ovaj upis se vrši pod uslovom da je sticalac savjestan, a savjesnost se pretpostavlja.
Ako postoji više savjesnih sticalaca (nekretnina je prodata više lica), pravo na upis u zemljišnu knjigu ima onaj kojem je stvar predata u posjed, a ako je nekretnina u posjedu prenositelja prava vlasništva, pravo na upis ima onaj koji je prvi zaključio ugovor (stekao pravnu osnovu).
- Kada su u pitanju pokretne stvari, pravni posao je punovažan i kada se zaključi u usmenoj formi, a pravo vlasništva se stiče predajom stvari u posjed sticaoca.
Predaja se smatra izvršenom i u slučaju simbolične predaje stvari:
a) predajom isprave (tovarnog lista, skladišnice i sl.),
b) uručenjem nekog dijela stvari (npr. ključeva automobila), te
c) izdvajanjem (kada su u pitanju generičke stvari – npr. sipanje određenih količina pšenice u vreće).
Izuzetak od navedenog pravila, kada se pravo vlasništva na pokretnoj stvari stiče već u trenutku zaključenja ugovora, su 3 slučaja tzv. fiktivne prodaje:
1) kada se stvar od ranije nalazi u posjedi sticaoca, ali po nekom drugom pravnom osnovu koji nije osnov za sticanje prava vlasništva (npr. po osnovu ugovora o posudbi ili čuvanju);
2) kada sticalac i dalje ostavi stvar u posjedu prenositelja prava, koji stvar nastavlja da posjeduje po nekom drugom pravnom osnovu (npr. po osnovu ugovora o čuvanju);
3) kada se stvar nalazi u posjedu trećeg lica.
9. Sticanje prava vlasništva odlukom državnog organa
- Načini sticanja prava vlasništva odlukom državnog organa su eksproprijacija, arondacija, komesacija i uzurpacija.
- U ovim slučajevima, lice postaje vlasnik u momentu pravosnažnosti rješenja ili odluke nadležnog organa.
a) EKSPROPRIJACIJA
- Ova materija je uređena Zakonom o eksproprijaciji.
- Eksproprijacija je prelaz nekretnine u privatnom vlasništvu određenog lica u državno vlasništvo, kada to zahtjeva opći interes (radi izgradnje puteva, željeznice i sl.).
- Za oduzeto pravo vlasništva, ranijem vlasniku pripada pravo na punu naknadu. Prvo se nastoji postići sporazum o visini naknade, a ako se sporazum ne postigne, spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu, koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu.
b) ARONDACIJA
- Arondacija (zaokruživanje) je oduzimanje zemljišta određenom licu i pripajanje tog zemljišta u korist drugog lica, radi racionalnije obrade zemljišta.
- Za oduzeto pravo vlasništva, ranijem vlasniku pripada pravo naknada, i to zemljoradniku ustupanjem drugog zemljišta, a nezamljoradniku naknada u novcu. Ako se korisnik arondacije i raniji vlasnik ne sporazume o naknadi, spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu, koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu.
c) KOMASACIJA
- Komasacija je način uređivanja zemljišnih površina, tako da se na određenom (tzv. komasacionom) području sačinjenom od usitnjenih i nepravilnih parcela, bez obzira u čijem su vlasništvu, formira manji broj većih i pravilnih parcela. Nakon toga se vrši raspodjela zemljišta iz komasacione mase, tako da svaki učesnik dobije zemljište približno iste površine i kulture koje je imao prije komasacije.
d) UZURPACIJA zemljišta u državnom vlasništvu
- Uzurpacija je svako samovlasno zauzimanje zemljišta ili držanje zemljišta u državnom vlasništvu.
- Uzurpantu odn. njegovim nasljednicima se pod određenim uslovima može priznati pravo vlasništva na uzurpiranom zemljištu. Postupak sprovodi nadležna opštinska služba.
10. Sticanje prava vlasništva nasljeđivanjem
- Nasljednik postaje vlasnik momentom smrti ostavioca, a tim momentom nasljednik postaje i posjednik iako de facto ne drži stvar u posjedu (što je izuzetak od pravila) i od tog momenta, pripadaju mu sva vlasnička prava i prava posjeda.
preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com
Pravo vlasništva se stiče na sljedeće načine:
1. po samom zakonu - originarno:
a) stvaranje nove stvari (prerada),
b) miješanje (sjedinjavanje),
c) građenje na tuđem zemljištu,
d) dosjelost,
e) sticanje od nevlasnika,
f) okupacija napuštene stvari,
g) odvajanje plodova.
2. na osnovu pravnog posla - derivativno
3. nasljeđivanjem
4. odlukom nadležnog organa
- Kod originarnog načina sticanja prava vlasništva, vlasništvo se stiče neovisno do ranijeg nosioca tog prava, tj. vlasnik svoje pravo ne izvodi se iz prava njegovog prednika. Originarno stjecanje – postaje vlasnik momentom ispunjena uslova, a presuda je samo deklarativna (da bi se npr. mogao izvršiti upis u zemljišne knjige).
- Kod derivativnog sticanja prava vlasništva, to pravo se izvodi iz prava prethodnika (npr. zaključenjem ugovora o prodaji).
- Kod nasljeđivanja, pravo vlasništva se stiče u trenutku otvaranja nasljeđa.
1. Stvaranje nove stvari (prerada)
- Ovo je originarni način sticanja prava vlasništva.
- Prerada je ljudskim radom izvršena promjena materijala, kojom postaje određena nova stvar.
- Prerada ne postoji u slučaju popravke neke stvari.
- Zakon poznaje 3 oblika prerade:
1. kada neko od svog materijala i svojim radom načini novu stvar – pa je on i vlasnik te stvari;
2. kada neko, na osnovu zaključenog ugovora, od tuđeg materijala, svojim radom načini novu stvar – pa stvar pripadne vlasniku materijala (npr. krojač za mušteriju od njenog materijala sašije odijelo)
3. kada neko od tuđeg materijala, svojim radom načini novu stvar – pa stvar pripadne licu koje je radom sačinilo tu stvar, pri čemu se moraju ispuniti 2 uslova:
- da je lice koje je radom sačinilo tu stvar savjesno (da nije znao niti je mogao znati da tuđi materijal prerađuje bez dozvole vlasnika),
- da je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala (ako su vrijednosti rada i materijala jednake, nastaje suvlasništvo na izrađenoj stvari).
2. Mješanje (spajanje i smješa stvari)
- Ovo je originarni način sticanja prava vlasništva.
- Spajanje postoji kada se pokretne stvari različitih vlasnika spoje u jedinstvenu stvar, tako da se više ne mogu odvojiti bez znatne štete ili bez nesramjernih troškova (npr. kada se u televizor ili automobilski motor ugrade dijelovi različitih vlasnika).
- Vlasnici sjedinjenih stvari postaju suvlasnici stvari koja je nastala miješanjem, srazmjerno vrijednosti pojedinih sjedinjenih stvari.
- Ako je prilikom mješanja jedan od vlasnika bio nesavjestan, drugi-savjestan vlasnik može (u roku od 1 godine od sjedinjavanja) alternativno zahtjevati:
a) da mu pripadne cijela stvar u vlasništvo, ili
b) da stvar pripadne nesavjesnom vlasniku, koji je u tom slučaju obavezan isplatiti naknadu tržišne vrijednosti njegove stvari.
3. Građenje na tuđem zemljištu
- Ovo je originarni način sticanja prava vlasništva.
- Zakon pravne situacije nastale izgradnjom objekta na tuđem zemljištu reguliše u zavisnosti od savjesnosti graditelja odn. vlasnika zemljišta.
1. Ako je graditelj bio savjestan (ako nije znao niti mogao znati da gradi na tuđem zemljištu), a vlasnik zemljišta nesavjestan (znao je za gradnju, a nije se odmah tome usprotivio) – graditelj će steći pravo vlasništva na zgradi, zemljištu na kojem je zgrada izgrađena i zemljištu koje služi za redovnu upotrebu, a vlasnik zemljišta ima pravo da traži naknadu za zemljište po prometnoj vrijednosti. Ovaj zahtjev vlasnik zemljišta može postaviti u subjektivnom roku od 3 godine od dana saznanja za završenu izgradnju ili u objektivnom roku od 10 godina od završetka gradnje.
2. Ako je graditelj bio nesavjestan, vlasnik zemljišta (bez obzira da li je savjestan ili ne), može alternativno zahtjevati:
a) da mu pripadne vlasništvo na zgradi, uz uslov da graditelju nadoknadi vrijednost zgrade u visini prosječne cijene vrijednosti građevinskog objekta u vrijeme donošenja sudske odluke,
b) da zahtjeva rušenje zgrade i vraćanje zemljišta u prvobitno stanje (ovaj zahtjev sud može odbiti ako to ne bi bilo opravdano s obzirom na vrijednost objekta ili ponašanje graditelja ili vlasnika zemlje),
c) da zahtjeva naknadu za zemljište po prometnoj vrijednosti
Vlasniku zemljišta pripada pravo izbora u roku od 3 godine od dana završetka izgradnje objekta, a nakon proteka tog roka ima pravo da tražiti samo naknadu prometne vrijednosti zemljišta.
3. Ako su i graditelj i vlasnik zemljišta savjesni – postoje 3 situacije u zavisnosti od vrijednosti građevinskog objekta i zemljišta:
a) ako je građevinski objekat znatno veće vrijednosti od zemljišta – objekat sa zemljištem pripada graditelju, ali uz obavezu da vlasniku zemljišta nadoknadi prometnu vrijednost zemljišta,
b) ako je vrijednost zemljišta veća – sud će na zahtjev vlasnika zemljišta dosuditi mu ovaj građevinski objekat i ujedno ga obvezati da graditelju naknadi vrijednost objekta. Ovaj zahtjev se može postaviti u roku od 3 godine od dana završetka izgradnje objekta (kada je objekat moguće koristiti u svrhu za koju je sagrađen).
c) ako su vrijednosti zemljišta i objekta približno jednake – sud objekat i zemljište može dosuditi ili vlasniku ili graditelju, ali u toj situaciji vodi računa o okolnostima koje opravdavaju donošenje takve odluke (npr. kome je potrebniji).
4. Dosjelost
- Dosjelost je originarni način sticanja prava vlasništva posjedovanjem stvari za određeno, zakonom predviđeno vrijeme.
- Za savjesnog i zakonitog posjednika vrijeme posjeda za sticanje prava vlasništva je:
- 3 godine – za pokretnu stvar,
- 10 godina – za nekretnine.
- Za posjednika koji je savjestan, a nije zakoniti posjednik vrijeme posjeda za sticanje prava vlasništva je:
- 6 godina – za pokretnu stvar,
- 20 godina – za nekretnine.
- Nesavjestan posjednik (koji je znao ili je mogao znati da nije vlasnik stvari) bez obzira na dužinu posjeda ne može steči pravo vlasništva po ovom osnovu.
- Posjed je zakonit ako su kumulativno ispunjena sljedeća 2 uslova:
1) ako se zasniva na nekom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasništva (ugovor o prodaji, poklonu, zamjeni) i
2) ako nije pribavljen vi, clam, precario.
- Posjed je savjestan ako posjednik nije znao i nije mogao znati da stvar koju drži u posjedu nije njegova. Savjesnost posjeda se predpostavlja, pa ako neko ističe nesavjesnost, dužan je da to i dokaže.
- Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći od dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.
- U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici posjednika vršili posjed stvari ako su u pitanju savjesni i zakoniti posjednici, odn. samo savjesni posjednici.
- Nasljednik postaje savjestan posjednik u momentu otvaranja nasljeđa i u situaciji kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan (a nasljednik nije znao niti je mogao znati za to). Dakle, u ovoj pravnoj situaciji rok dosjelosti počinje teći u trenutku otvaranja nasljeđa tj smti ostavioca.
- Posjednik će podnijeti tužbu za utvrđenje da je stekao prava vlasništva dosjelošću na određenoj nekretnini. Presuda je samo dekleratorna i služi za upis u zemljišne knjige. Tužba se može podnijeti sudu samo ako su ispunjene sve navedene zakonske pretpostavke, u protivnom sud će tužbu odbiti kao neosnovanu.
5. Stjecanje prava vlasništva na pribavljenoj stvari od nevlasnika
Zakon sadrži mogućnost sticanja prava vlasništva od nevlasnika, što je u suprotnosti sa opštim pravilom građanskog prava da niko ne može na drugoga prenijeti više prava nego što sam ima. Međutim, ne radi se o derivativnom već o originarnom načinu sticanja prava vlasništva, a opravdava se zaštitom sigurnosti pravnog prometa i zaštitom interesa trećih savjesnih lica.
Opšti uslovi za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu, koji moraju biti kumulativno ispunjeni, su:
1. mora se raditi o pokretnoj stvari (ne može nekretnina),
2. sticalac mora biti savjestan (nije znao niti je mogao znati da stvar pribavlja od nevlasnika),
3. pravni osnov pribavljanja pokretne stvari mora biti teretni, naplatni pravni posao (ne može povodom besplatnog pravnog posla, npr. poklona)
Uz navedene opšte uslove (koji moraju biti kumulativno ispunjeni), za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu, potrebno je da bude ispunjen i jedan od sljedećih uslova (alternativno):
a) da je stvar pribavljena od nevlasnika koji se inače bavi stavljanjem takvih stvari u promet (npr. zlatar koji vrši prodaju nakita),
b) da je stvar pribavljena od nevlasnika kojem je stvar pravi vlasnik predao u posjed na osnovu nekog pravnog posla koji nije osnov za sticanje vlasništva (stvar predata nevlasniku u posjed na osnovu ugovora o zakupu, posudbi, posluzi),
c) da je stvar pribavljena na javnoj dražbi.
Raniji vlasnik stvari, iako je na njoj izgubio pravo vlasništva, može zahtjevati povrat stvari samo ukoliko ona za njega ima poseban značaj (afekcionu vrijednost). npr. stvar je uspomena od oca. Ovaj zahtjev može postaviti u roku od 1 godine od dana kada je izgubio pravo vlasništva, uz obavezu da sticaocu nadoknadi prometnu vrijednost stvari.
6. Okupacija napuštene stvari
- Ovo je originarni način sticanja prava vlasništva.
- Okupacija je uzimanje u posjed napuštene pokretne stvari s namjerom da se postane vlasnik (tj. s namjerom njenog prisvajanja u svoju korist).
- Napuštene stvari su one koje su od vlasnika vidno napuštene (npr. bacanjem na smeće). Napuštenim se ne mogu smatrati izgubljene stvari.
- Okupacijom se ne može steči pravo vlasništva na nekretnini, jer napuštene nekretnine postaju državno vlasništvo.
7. Sticanje prava vlasništva odvajanjem plodova
- Plodovi su sporedne pokretne stvari koje periodično daje glavna stvar.
- Mogu biti prirodni i civilni.
- Do odvajanja, plodovi se smatraju sastavnim dijelom glave stvari i pripadaju njenom vlasniku. Kao samostalni objekt prava, plodovi se smatraju tek odvajanjem od glavne stvari.
- Pravilo je da je vlasnik stvari ujedno i vlasnik odvojenih plodova. Međutim, ako se glavna stvar nalazi kod plodouživaoca ili zakupca, po osnovu zaključenog ugovora o plodouživanju ili zakupu, onda su oni vlasnici odvojenih plodova.
8. Sticanje prava vlasništva na osnovu pravnog posla
- Ovdje se radi o derivativnom načinu sticanja prava vlasništva, gdje sticalac svoje pravo vlasništva izvodi iz prava prethodnika.
- Pravo vlasništva se u ovakvim slučajevima zasniva zaključenjem ugovora (pravna osnova), a stiče se različito, u zavisnosti da li se radi o pokretnim stvarima ili o nekretninama.
- Kada su u pitanju nekretnine, potrebno je da se zaključi pismeni ugovor i da se potpisi ugovarača ovjere kod suda. Međutim, prema Zakonu o notarima, ugovori o prodaji nekretnina podliježu notarskoj obradi i ovjeri. Ako je ugovor potpisan, a potpisi nisu ovjereni na sudu, ugovor je ništavan, ako su na osnovu takvog (ništavog) ugovora ugovorne strane ispunile svoje obaveze, pravilo je restitucije, a ako nije moguća onda se daje naknada u novcu. Kriteriji koje će sud koristiti u ovom slučaju jeste cijena u momentu donošenja odluke.
Pravo vlasništva na nekretnini se stiče u momentu upisa tog prava u zemljišnu knjigu. Ovaj upis se vrši pod uslovom da je sticalac savjestan, a savjesnost se pretpostavlja.
Ako postoji više savjesnih sticalaca (nekretnina je prodata više lica), pravo na upis u zemljišnu knjigu ima onaj kojem je stvar predata u posjed, a ako je nekretnina u posjedu prenositelja prava vlasništva, pravo na upis ima onaj koji je prvi zaključio ugovor (stekao pravnu osnovu).
- Kada su u pitanju pokretne stvari, pravni posao je punovažan i kada se zaključi u usmenoj formi, a pravo vlasništva se stiče predajom stvari u posjed sticaoca.
Predaja se smatra izvršenom i u slučaju simbolične predaje stvari:
a) predajom isprave (tovarnog lista, skladišnice i sl.),
b) uručenjem nekog dijela stvari (npr. ključeva automobila), te
c) izdvajanjem (kada su u pitanju generičke stvari – npr. sipanje određenih količina pšenice u vreće).
Izuzetak od navedenog pravila, kada se pravo vlasništva na pokretnoj stvari stiče već u trenutku zaključenja ugovora, su 3 slučaja tzv. fiktivne prodaje:
1) kada se stvar od ranije nalazi u posjedi sticaoca, ali po nekom drugom pravnom osnovu koji nije osnov za sticanje prava vlasništva (npr. po osnovu ugovora o posudbi ili čuvanju);
2) kada sticalac i dalje ostavi stvar u posjedu prenositelja prava, koji stvar nastavlja da posjeduje po nekom drugom pravnom osnovu (npr. po osnovu ugovora o čuvanju);
3) kada se stvar nalazi u posjedu trećeg lica.
9. Sticanje prava vlasništva odlukom državnog organa
- Načini sticanja prava vlasništva odlukom državnog organa su eksproprijacija, arondacija, komesacija i uzurpacija.
- U ovim slučajevima, lice postaje vlasnik u momentu pravosnažnosti rješenja ili odluke nadležnog organa.
a) EKSPROPRIJACIJA
- Ova materija je uređena Zakonom o eksproprijaciji.
- Eksproprijacija je prelaz nekretnine u privatnom vlasništvu određenog lica u državno vlasništvo, kada to zahtjeva opći interes (radi izgradnje puteva, željeznice i sl.).
- Za oduzeto pravo vlasništva, ranijem vlasniku pripada pravo na punu naknadu. Prvo se nastoji postići sporazum o visini naknade, a ako se sporazum ne postigne, spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu, koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu.
b) ARONDACIJA
- Arondacija (zaokruživanje) je oduzimanje zemljišta određenom licu i pripajanje tog zemljišta u korist drugog lica, radi racionalnije obrade zemljišta.
- Za oduzeto pravo vlasništva, ranijem vlasniku pripada pravo naknada, i to zemljoradniku ustupanjem drugog zemljišta, a nezamljoradniku naknada u novcu. Ako se korisnik arondacije i raniji vlasnik ne sporazume o naknadi, spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu, koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu.
c) KOMASACIJA
- Komasacija je način uređivanja zemljišnih površina, tako da se na određenom (tzv. komasacionom) području sačinjenom od usitnjenih i nepravilnih parcela, bez obzira u čijem su vlasništvu, formira manji broj većih i pravilnih parcela. Nakon toga se vrši raspodjela zemljišta iz komasacione mase, tako da svaki učesnik dobije zemljište približno iste površine i kulture koje je imao prije komasacije.
d) UZURPACIJA zemljišta u državnom vlasništvu
- Uzurpacija je svako samovlasno zauzimanje zemljišta ili držanje zemljišta u državnom vlasništvu.
- Uzurpantu odn. njegovim nasljednicima se pod određenim uslovima može priznati pravo vlasništva na uzurpiranom zemljištu. Postupak sprovodi nadležna opštinska služba.
10. Sticanje prava vlasništva nasljeđivanjem
- Nasljednik postaje vlasnik momentom smrti ostavioca, a tim momentom nasljednik postaje i posjednik iako de facto ne drži stvar u posjedu (što je izuzetak od pravila) i od tog momenta, pripadaju mu sva vlasnička prava i prava posjeda.