- Sat Apr 08, 2017 11:38 am
#1835
Početak i kraj međunarodnog oružanog sukoba;
Pravne posljedice ratnog stanja:
Primjena pravila ratnog prava u velikoj mjeri ovisi o postojanju ratnog stanja između država u sukobu. Pod ratnim stanjem, u najkraćem, podrazumijeva se odsutnost miroljubivih odnosa između zaraćenih država.
Ratno stanje nije uvijek identično sa stvarnim neprijateljstvima između država. Naime, neprijateljstva mogu prestati kapitulacijom pobijeđene države ili na drugi način, ali se ratno stanje produžuje do sklapanja i stupanja na snagu mirovnog ugovora, ili dok pobjednička država jednostano ne okonča ratno stanje.
Prije Drugog svj. rata je postojala pravna obveza prethodne objave rata, čime se nastojalo za ubuduće utvrditi trenutak izbijanja svakog rata, tj. vrijeme nastanka ratnog stanja, te položaj svih trećih država prema njemu.
Međutim, nakon što je Briand-Kelloggovim paktom iz 1928. rat postao međunarodnim pravom zabranjen kao instrument nacionalne politike država, nakon Drugog svj. rata više nije bilo poznatih primjera objave rata jedne države drugoj.
________________________________________
Međunarodni oružani sukob može početi na jedan odslijedećih načina:
a. objavom rata
b. izbijanjem oružanog sukoba između država, ako je makar jedna od njih priznala ratno stanje
c. okupacijom dijela ili čitavog područja druge države
d. u slučaju borbe naroda protiv kolonijalne dominacije i strane okupacije i rasističkih režima koristeć se pravom naroda na samoodređenje
________________________________________
Pravne posljedice ratnog stanja - odnose se na:
1. prekid diplomatskih odnosa između zaraćenih strana
2. dvostrane ugovore
i. izbijanje rata poništava dvostrane ugovore između zaraćenih država o vojnom ili političkom savezu ili saradnji
ii. za vrijeme trajanja rata svaka od zaraćenih strana je slobodna suspebdirati izvršenje dvostranih ugovora o trgovini, prometu, ekstradiciji i drugim oblicima saradnje
iii. mnogostrani dvostrani ugovori, čije odredbe predviđaju da će se izvršavati u oružanim sukobima, tek se tada počinju stvarno primjenjivati
iv. ratno stanje ne utiče na važnost ugovora o granicama i onih koji ustanovljavaju objektivne režine
3. položaj neprijateljskih državljana koji žive ili se zateknu na području druge zaraćene strane
4. trgovinske i druge slične odnose između zaraćenih strana i njihovih pravnih i fizičkih osoba. Ako između strana u sukobu nema nikakve prakse u pogledu zabrane trgovine i mjera pljenidbe javne imovine, to može biti jak dokaz odsutnosti objektivnog stanja međunarodnog oružanog sukoba između njih.
________________________________________
Međunarodni oružani sukob može se okončati na jedan od slijedećih načina:
a. prosti prestanak neprijateljstava bez posebnog ugovora
b. pokorenje (debelacija, subjugacija) osvojenje cjelokupnog teritorija druge zaraćene strane kojem slijedi aneksija, pod uslovom da prestane svaki otpor uzemlji i inozemstvu i da svaka vlast pokorene države nestane, čak i u izbjeglištvu
c. mirovni ugovor smatra se normalnim načinom okončanja ratnog stanja, a kojim ugovorom se uređuju sva pitanja proizašla iz rata i promjena u ratu
d. neki se rat može okončati i ugovorom druge vrste
e. sporazum o primirju sklapa se s namjerom okončanja neprijateljstava u očekivanju konačnog mirovnog ugovora
f. jednostrana izjava kojom pobjednička država može okončati ratno stanje s pobijeđenom državom, ako sklapanje mirovnog ugovora iz politčkih razloga nije na vidiku (npr. s njemačkom, ajustrijom i japanom nakon II svj. rata)
________________________________________
Neprijateljstva se mogu okončati na jedan od slijedećih načina:
1. primirje – obustavlja ratne operacije uzajamnim sporazumom zaraćenih strana. Može biti:
i. lokalno
ii. opće – na svim frontovima!
2. opća bezuvjetna kapitulacija – jednostran čin poražene države koji prati čin predaje svih vojnih postrojbi i dokidanje svih civilnih vlasti u njoj.
3. prekid neprijateljstava ili primirje po nalogu ili po preporuci Vijeća sigurnosti UN-a
4. ostale vrste ugovora o prekidu ili suspenziji neprijateljstava – na diplomatskim konferencijama, posredovanjem organa UN-a ili trećih država
www.medijator-prnjavorac.com
Pravne posljedice ratnog stanja:
Primjena pravila ratnog prava u velikoj mjeri ovisi o postojanju ratnog stanja između država u sukobu. Pod ratnim stanjem, u najkraćem, podrazumijeva se odsutnost miroljubivih odnosa između zaraćenih država.
Ratno stanje nije uvijek identično sa stvarnim neprijateljstvima između država. Naime, neprijateljstva mogu prestati kapitulacijom pobijeđene države ili na drugi način, ali se ratno stanje produžuje do sklapanja i stupanja na snagu mirovnog ugovora, ili dok pobjednička država jednostano ne okonča ratno stanje.
Prije Drugog svj. rata je postojala pravna obveza prethodne objave rata, čime se nastojalo za ubuduće utvrditi trenutak izbijanja svakog rata, tj. vrijeme nastanka ratnog stanja, te položaj svih trećih država prema njemu.
Međutim, nakon što je Briand-Kelloggovim paktom iz 1928. rat postao međunarodnim pravom zabranjen kao instrument nacionalne politike država, nakon Drugog svj. rata više nije bilo poznatih primjera objave rata jedne države drugoj.
________________________________________
Međunarodni oružani sukob može početi na jedan odslijedećih načina:
a. objavom rata
b. izbijanjem oružanog sukoba između država, ako je makar jedna od njih priznala ratno stanje
c. okupacijom dijela ili čitavog područja druge države
d. u slučaju borbe naroda protiv kolonijalne dominacije i strane okupacije i rasističkih režima koristeć se pravom naroda na samoodređenje
________________________________________
Pravne posljedice ratnog stanja - odnose se na:
1. prekid diplomatskih odnosa između zaraćenih strana
2. dvostrane ugovore
i. izbijanje rata poništava dvostrane ugovore između zaraćenih država o vojnom ili političkom savezu ili saradnji
ii. za vrijeme trajanja rata svaka od zaraćenih strana je slobodna suspebdirati izvršenje dvostranih ugovora o trgovini, prometu, ekstradiciji i drugim oblicima saradnje
iii. mnogostrani dvostrani ugovori, čije odredbe predviđaju da će se izvršavati u oružanim sukobima, tek se tada počinju stvarno primjenjivati
iv. ratno stanje ne utiče na važnost ugovora o granicama i onih koji ustanovljavaju objektivne režine
3. položaj neprijateljskih državljana koji žive ili se zateknu na području druge zaraćene strane
4. trgovinske i druge slične odnose između zaraćenih strana i njihovih pravnih i fizičkih osoba. Ako između strana u sukobu nema nikakve prakse u pogledu zabrane trgovine i mjera pljenidbe javne imovine, to može biti jak dokaz odsutnosti objektivnog stanja međunarodnog oružanog sukoba između njih.
________________________________________
Međunarodni oružani sukob može se okončati na jedan od slijedećih načina:
a. prosti prestanak neprijateljstava bez posebnog ugovora
b. pokorenje (debelacija, subjugacija) osvojenje cjelokupnog teritorija druge zaraćene strane kojem slijedi aneksija, pod uslovom da prestane svaki otpor uzemlji i inozemstvu i da svaka vlast pokorene države nestane, čak i u izbjeglištvu
c. mirovni ugovor smatra se normalnim načinom okončanja ratnog stanja, a kojim ugovorom se uređuju sva pitanja proizašla iz rata i promjena u ratu
d. neki se rat može okončati i ugovorom druge vrste
e. sporazum o primirju sklapa se s namjerom okončanja neprijateljstava u očekivanju konačnog mirovnog ugovora
f. jednostrana izjava kojom pobjednička država može okončati ratno stanje s pobijeđenom državom, ako sklapanje mirovnog ugovora iz politčkih razloga nije na vidiku (npr. s njemačkom, ajustrijom i japanom nakon II svj. rata)
________________________________________
Neprijateljstva se mogu okončati na jedan od slijedećih načina:
1. primirje – obustavlja ratne operacije uzajamnim sporazumom zaraćenih strana. Može biti:
i. lokalno
ii. opće – na svim frontovima!
2. opća bezuvjetna kapitulacija – jednostran čin poražene države koji prati čin predaje svih vojnih postrojbi i dokidanje svih civilnih vlasti u njoj.
3. prekid neprijateljstava ili primirje po nalogu ili po preporuci Vijeća sigurnosti UN-a
4. ostale vrste ugovora o prekidu ili suspenziji neprijateljstava – na diplomatskim konferencijama, posredovanjem organa UN-a ili trećih država
www.medijator-prnjavorac.com
- By LegaForum