- Sat Feb 19, 2022 1:53 pm
#5384
Pravo na žalbu Sudu Bosne i Hercegovine protiv odluke Visokog sudskog i tužilačkog vijeća o razrješenju sudije ili tužioca od dužnosti
Član 58. stav 1., član 60. stav 7. tačke a) i b) i član 88. Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine
Podnošenje žalbe Sudu Bosne i Hercegovine dozvoljeno je samo protiv odluke Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine kojom je sudiji izrečena disciplinska mjera razrješenja od sudijske dužnosti, što se ne odnosi na predsjednika suda koji je premješten sa mjesta predsjednika na mjesto sudije (smijenjen) i koji nastavlja da obavlja sudijsku dužnost u istom sudu.
Iz obrazloženja:
Odlučujući o žalbi na odluku Drugostepene disciplinske komisije, na sjednici održanoj
16. 9. 2020. godine, Vijeće je, u skladu sa čl. 17. tačka (5) i 60. stav (6) Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), a u vezi s
odredbama člana 103. Poslovnika VSTV BiH, odluku ispitivao u dijelu koji se odnosi
na izrečenu disciplinsku mjeru i u cijelosti je prihvatilo razloge koje je u obrazloženju odluke navela Drugostepena disciplinska komisija, te je donijelo odluku broj: 04-07-7- 1133-12/2020 kojom se žalba žaliteljice odbija kao neosnovana i potvrđuje odluka Drugostepene disciplinske komisije broj: 04-07-6-1133-7/2020 od 23. 6. 2020. godine, te donio Odluku o prestanku mandata žaliteljice kao predsjednice Opštinskog suda u M. broj: 04-07-2-2387-1/2020 s danom 16. 9. 2020. godine zbog izrečene disciplinske mjere iz člana 58. stav (1) tačka e) Zakona o VSTV BiH – premještanje s mjesta predsjednika suda na mjesto sudije, a shodno tome i Odluku o imenovanju vršioca dužnosti predsjednika Opštinskog suda u M. broj: 04-07-2-2371-1/2020, za obavljanje poslova predsjednika suda od 17. 9.2020. godine, do imenovanja novog predsjednika.
Članom 60. Zakona o VSTV BiH regulisano je vođenje disciplinskog postupka od strane prvostepenih i drugostepenih komisija Vijeća, te su propisani razlozi za podnošenje žalbe Vijeću kao cjelini, odnosno Sudu Bosne i Hercegovine.
Prema stavu (6) ovog člana, žalba Vijeću se može uložiti protiv odluke Drugostepene disciplinske komisije samo u pogledu izrečene disciplinske mjere, a Vijeće može izreći drugu disciplinsku mjeru predviđenu zakonom samo ako ne potvrdi mjeru razrješenja.
Stav (7) tačke a) i b) ovog člana propisuju da sudija ili tužilac koji je razriješen dužnosti odlukom Vijeća može uložiti žalbu Sudu Bosne i Hercegovine jedino na osnovu jednog ili oba dolje navedena razloga:
a) da je Vijeće, prilikom vođenja disciplinskog postupka nakon kojeg je uslijedila odluka o mjeri razrješenja dužnosti, učinilo materijalnu povredu pravila postupka predviđenih ovim zakonom;
b) da je Vijeće prilikom vođenja disciplinskog postupka nakon kojeg je uslijedila odluka o mjeri razrješenja dužnosti, pogrešno primijenio zakon.
Po shvatanju ovog Suda navedenom odredbom je predviđen izuzetak u pogledu osporavanja disciplinskih odluka Vijeća kao cjeline, koje su konačne, na način da je podnošenje žalbe Sudu Bosne i Hercegovine dozvoljeno samo u pogledu odluke Vijeća kojom je sudiji izrečena disciplinska mjera razrješenja od sudijske dužnosti, što se ne odnosi na predsjednika suda koji je premješten sa mjesta predsjednika suda na mjesto sudije (smijenjen) i koji nastavlja da obavlja sudijsku dužnost u istom sudu.
Vrste disciplinskih mjera koje se mogu izreći sudiji propisane su odredbom člana 58. stav (1) Zakona o VSTV BiH, između ostalog tačkom e) premještanje s mjesta predsjednika suda na mjesto sudije, te tačkom f) razrješenje od dužnosti, dok se stavom
(3) propisuje da sva prava i privilegije koje proističu iz radnog odnosa sudije, predsjednika suda, glavnog tužioca, zamjenika glavnog tužioca odnosno tužioca koji je
razriješen dužnosti na osnovu provedenog disciplinskog postupka, prestaju njegovim
smjenjivanjem od strane Vijeća, te sudiji ili tužiocu koji je prema ovoj odredbi razriješen dužnosti nije dozvoljeno da dalje vrši dužnost sudije ili tužioca.
Po shvatanju ovog Suda, „razrješenje od dužnosti" je posebna disciplinska mjera kojom prestaju i sva prava i privilegije obavljanja dužnosti sudije, te u konkretnom postupku, u kojem je žaliteljici izrečena disciplinska mjera „premještanje s mjesta predsjednika suda na mjesto sudije“ i kojom joj je prestao mandat predsjednika suda kao rukovodne funkcije na koju je imenovana iz reda sudija konkretnog suda, izrečena mjera nije i razrješenje njene dužnosti sudije.
Navedeno je i u skladu s članom 88. Zakona o VSTV BiH, kojim se uređuje prestanak mandata za vršenje dužnosti sudije, a gdje je jasno precizirano stavom (3) da u slučaju prestanka mandata predsjednika suda, glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca, on bez obzira na to, nastavlja vršiti dužnost sudije ili tužioca u istom sudu ili tužilaštvu.
Odluke Vijeća, donesene u konkretnom disciplinskom predmetu, kao i one koje su posljedica konačnih i pravosnažnih odluka disciplinskih odluka, su konačne i ne postoji pravni osnov za njihovo osporavanje podnošenjem žalbe Sudu Bosne i Hercegovine, zbog čega je istu valjalo odbaciti kao nedopuštenu i odlučiti kao u izreci primjenom odredbi člana 191. stav 1. tačka 1 Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH, broj: 36/04, 84/07, 58/13 i 94/16).
(Presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 P 037157 20 Gž od 23. 12. 2020. godine)
Član 58. stav 1., član 60. stav 7. tačke a) i b) i član 88. Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine
Podnošenje žalbe Sudu Bosne i Hercegovine dozvoljeno je samo protiv odluke Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine kojom je sudiji izrečena disciplinska mjera razrješenja od sudijske dužnosti, što se ne odnosi na predsjednika suda koji je premješten sa mjesta predsjednika na mjesto sudije (smijenjen) i koji nastavlja da obavlja sudijsku dužnost u istom sudu.
Iz obrazloženja:
Odlučujući o žalbi na odluku Drugostepene disciplinske komisije, na sjednici održanoj
16. 9. 2020. godine, Vijeće je, u skladu sa čl. 17. tačka (5) i 60. stav (6) Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), a u vezi s
odredbama člana 103. Poslovnika VSTV BiH, odluku ispitivao u dijelu koji se odnosi
na izrečenu disciplinsku mjeru i u cijelosti je prihvatilo razloge koje je u obrazloženju odluke navela Drugostepena disciplinska komisija, te je donijelo odluku broj: 04-07-7- 1133-12/2020 kojom se žalba žaliteljice odbija kao neosnovana i potvrđuje odluka Drugostepene disciplinske komisije broj: 04-07-6-1133-7/2020 od 23. 6. 2020. godine, te donio Odluku o prestanku mandata žaliteljice kao predsjednice Opštinskog suda u M. broj: 04-07-2-2387-1/2020 s danom 16. 9. 2020. godine zbog izrečene disciplinske mjere iz člana 58. stav (1) tačka e) Zakona o VSTV BiH – premještanje s mjesta predsjednika suda na mjesto sudije, a shodno tome i Odluku o imenovanju vršioca dužnosti predsjednika Opštinskog suda u M. broj: 04-07-2-2371-1/2020, za obavljanje poslova predsjednika suda od 17. 9.2020. godine, do imenovanja novog predsjednika.
Članom 60. Zakona o VSTV BiH regulisano je vođenje disciplinskog postupka od strane prvostepenih i drugostepenih komisija Vijeća, te su propisani razlozi za podnošenje žalbe Vijeću kao cjelini, odnosno Sudu Bosne i Hercegovine.
Prema stavu (6) ovog člana, žalba Vijeću se može uložiti protiv odluke Drugostepene disciplinske komisije samo u pogledu izrečene disciplinske mjere, a Vijeće može izreći drugu disciplinsku mjeru predviđenu zakonom samo ako ne potvrdi mjeru razrješenja.
Stav (7) tačke a) i b) ovog člana propisuju da sudija ili tužilac koji je razriješen dužnosti odlukom Vijeća može uložiti žalbu Sudu Bosne i Hercegovine jedino na osnovu jednog ili oba dolje navedena razloga:
a) da je Vijeće, prilikom vođenja disciplinskog postupka nakon kojeg je uslijedila odluka o mjeri razrješenja dužnosti, učinilo materijalnu povredu pravila postupka predviđenih ovim zakonom;
b) da je Vijeće prilikom vođenja disciplinskog postupka nakon kojeg je uslijedila odluka o mjeri razrješenja dužnosti, pogrešno primijenio zakon.
Po shvatanju ovog Suda navedenom odredbom je predviđen izuzetak u pogledu osporavanja disciplinskih odluka Vijeća kao cjeline, koje su konačne, na način da je podnošenje žalbe Sudu Bosne i Hercegovine dozvoljeno samo u pogledu odluke Vijeća kojom je sudiji izrečena disciplinska mjera razrješenja od sudijske dužnosti, što se ne odnosi na predsjednika suda koji je premješten sa mjesta predsjednika suda na mjesto sudije (smijenjen) i koji nastavlja da obavlja sudijsku dužnost u istom sudu.
Vrste disciplinskih mjera koje se mogu izreći sudiji propisane su odredbom člana 58. stav (1) Zakona o VSTV BiH, između ostalog tačkom e) premještanje s mjesta predsjednika suda na mjesto sudije, te tačkom f) razrješenje od dužnosti, dok se stavom
(3) propisuje da sva prava i privilegije koje proističu iz radnog odnosa sudije, predsjednika suda, glavnog tužioca, zamjenika glavnog tužioca odnosno tužioca koji je
razriješen dužnosti na osnovu provedenog disciplinskog postupka, prestaju njegovim
smjenjivanjem od strane Vijeća, te sudiji ili tužiocu koji je prema ovoj odredbi razriješen dužnosti nije dozvoljeno da dalje vrši dužnost sudije ili tužioca.
Po shvatanju ovog Suda, „razrješenje od dužnosti" je posebna disciplinska mjera kojom prestaju i sva prava i privilegije obavljanja dužnosti sudije, te u konkretnom postupku, u kojem je žaliteljici izrečena disciplinska mjera „premještanje s mjesta predsjednika suda na mjesto sudije“ i kojom joj je prestao mandat predsjednika suda kao rukovodne funkcije na koju je imenovana iz reda sudija konkretnog suda, izrečena mjera nije i razrješenje njene dužnosti sudije.
Navedeno je i u skladu s članom 88. Zakona o VSTV BiH, kojim se uređuje prestanak mandata za vršenje dužnosti sudije, a gdje je jasno precizirano stavom (3) da u slučaju prestanka mandata predsjednika suda, glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca, on bez obzira na to, nastavlja vršiti dužnost sudije ili tužioca u istom sudu ili tužilaštvu.
Odluke Vijeća, donesene u konkretnom disciplinskom predmetu, kao i one koje su posljedica konačnih i pravosnažnih odluka disciplinskih odluka, su konačne i ne postoji pravni osnov za njihovo osporavanje podnošenjem žalbe Sudu Bosne i Hercegovine, zbog čega je istu valjalo odbaciti kao nedopuštenu i odlučiti kao u izreci primjenom odredbi člana 191. stav 1. tačka 1 Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH, broj: 36/04, 84/07, 58/13 i 94/16).
(Presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 P 037157 20 Gž od 23. 12. 2020. godine)