- Sat Oct 17, 2020 10:30 am
#4364
Ádám and Others v. Romania
(br. 81114/17 i 5 drugih), 13.10.2020. Nema povrede člana 1. Protokola broj 12
Aplikanti su šest državljana Rumunije, Katalin-Ibolya Ádám (prijava br. 81114/17); Krisztián Petres (br. 49716/18); Ernõ Bakos (br. 50913/18); Norbert Ambrus (br. 52370/18); Csaba- Lajos Forika (br. 54444/18); i Csaba Maxem (br. 54475/18). Slučaj se tiče žalbe aplikanata zbog diskriminacije njih kao pripadnika mađarske manjine na polaganju mature.
Oni su etnički Mađari i obrazovali su se na maternjem jeziku. Da bi stekli bakaleurat (maturu), morali su polagati ispite da bi testirao njihov rumunski i mađarski jezik, odnosno morali su polagati dva ispita više nego etnički Rumuni.
Svi su pali na maturi jer nisu položili ispite iz rumunskog jezika i književnosti (gđa Ádám, g. Petres, g. Bakos, g. Forika i g. Maxem) ili mađarskog jezika i književnosti (g. Ambrus). Ponovno su polagali ispite, ali opet nisu uspjeli, iako su na ostalim ispitima u maturi postigli potrebne ocjene.
Ministarstvo obrazovanja utvrđuje raspored polaganja mature na početku svake školske godine. Pismeni ispiti se organiziraju tokom uzastopnih dana: učenici koji polažu dodatne ispite na svom maternjem jeziku imaju tri dana uzastopnih pismenih ispita, dok učenici koji ne pristupaju tim testovima imaju dan odmora između.
Pozivajući se na član 1. Protokola br. 12 uz Evropsku konvenciju, aplikanti se žale da su bili diskriminirani zbog načina na koji je matura organizirana, jer su u istom kratkom vremenskom periodu morali položiti dva dodatna ispita iz mature u odnosu na njihove vršnjake iz Rumunije. Štaviše, ispiti koje su morali polagati na rumunskom jeziku i književnosti bili su im vrlo teški.
Evropski sud je posebno utvrdio da u predmetu nije dovedena u pitanje važnost za pripadnike nacionalne manjine da proučavaju službeni jezik države i odgovarajuća potreba da se procijeni njihovo vladanje njime na maturi. Također, nije njegova uloga da odluči o tome koje predmete treba testirati ili kojim redoslijedom, što je diskreciono pravo država („slobodna procjena“).
Štaviše, dodatni testovi koje su aplikanti morali polagati rezultat su njihovog izbora da studiraju na svom maternjem jeziku. Ni sadržaj nastavnog programa ni zakazivanje ispita nisu prouzrokovali kršenje prava aplikanata.
https://www.anwalt-bih.de
(br. 81114/17 i 5 drugih), 13.10.2020. Nema povrede člana 1. Protokola broj 12
Aplikanti su šest državljana Rumunije, Katalin-Ibolya Ádám (prijava br. 81114/17); Krisztián Petres (br. 49716/18); Ernõ Bakos (br. 50913/18); Norbert Ambrus (br. 52370/18); Csaba- Lajos Forika (br. 54444/18); i Csaba Maxem (br. 54475/18). Slučaj se tiče žalbe aplikanata zbog diskriminacije njih kao pripadnika mađarske manjine na polaganju mature.
Oni su etnički Mađari i obrazovali su se na maternjem jeziku. Da bi stekli bakaleurat (maturu), morali su polagati ispite da bi testirao njihov rumunski i mađarski jezik, odnosno morali su polagati dva ispita više nego etnički Rumuni.
Svi su pali na maturi jer nisu položili ispite iz rumunskog jezika i književnosti (gđa Ádám, g. Petres, g. Bakos, g. Forika i g. Maxem) ili mađarskog jezika i književnosti (g. Ambrus). Ponovno su polagali ispite, ali opet nisu uspjeli, iako su na ostalim ispitima u maturi postigli potrebne ocjene.
Ministarstvo obrazovanja utvrđuje raspored polaganja mature na početku svake školske godine. Pismeni ispiti se organiziraju tokom uzastopnih dana: učenici koji polažu dodatne ispite na svom maternjem jeziku imaju tri dana uzastopnih pismenih ispita, dok učenici koji ne pristupaju tim testovima imaju dan odmora između.
Pozivajući se na član 1. Protokola br. 12 uz Evropsku konvenciju, aplikanti se žale da su bili diskriminirani zbog načina na koji je matura organizirana, jer su u istom kratkom vremenskom periodu morali položiti dva dodatna ispita iz mature u odnosu na njihove vršnjake iz Rumunije. Štaviše, ispiti koje su morali polagati na rumunskom jeziku i književnosti bili su im vrlo teški.
Evropski sud je posebno utvrdio da u predmetu nije dovedena u pitanje važnost za pripadnike nacionalne manjine da proučavaju službeni jezik države i odgovarajuća potreba da se procijeni njihovo vladanje njime na maturi. Također, nije njegova uloga da odluči o tome koje predmete treba testirati ili kojim redoslijedom, što je diskreciono pravo država („slobodna procjena“).
Štaviše, dodatni testovi koje su aplikanti morali polagati rezultat su njihovog izbora da studiraju na svom maternjem jeziku. Ni sadržaj nastavnog programa ni zakazivanje ispita nisu prouzrokovali kršenje prava aplikanata.
https://www.anwalt-bih.de