- Wed Sep 16, 2015 7:31 pm
#341
KADA OSUMNJIČENI ODN. OPTUŽENI MORA IMATI BRANIOCA
Zakonodavac je predvidio da osumnjičeni odn. optuženi mora imati branioca u ove 3 situacije:
1. već prilikom prvog ispitivanja - ako je nijem ili gluh ili ako je osumnjičen za krivično djelo za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora.
2. nakon što mu je određen pritvor - za vrijeme dok pritvor traje. Dakle, osumnjičeni odn. optuženi protiv kojeg je određen pritvor (a još nije u pritvoru) ne mora imati branioca. S druge strane, čim je lišen slobode i pritvor počeo trajati – mora imati branioca.
3. nakon podizanja optužnice i to već u vrijeme dostavljanja optužnice - ako je optužen za krivično djelo za koje se može izreći 10 godina zatvora ili teža kazna. Branilac mora postojati u vrijeme dostavljanja optužnice, da bi eventualno mogao uložiti prethodni prigovor protiv optužnice i u njemu, pored ostalog, istaći povredu postupka u toku istrage, u kojoj on nije učestvovao.
Osumnjičenom odn. optuženom koji u slučaju obavezne odbrane sam ne izabere branioca, postavlja se branilac po službenoj dužnosti. Branioca postavlja sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odn. predsjednik vijeća, ali branioca maloljetniku postavlja sudija za maloljetnike.
Određivanje branioca osumnjičenom odn. optuženom obavezno je i u slučaju ako sud utvrdi da je to zbog složenosti predmeta ili mentalnog stanja osumnjičenog odn. optuženog u interesu pravde. Nesposobnost za odbranu u ovom slučaju jeste faktičko pitanje, što utvrđuje sud. Prema potrebi, provešće se psihijatrijsko vještačenje. Da li postoje razlozi pravičnosti, odlučuje sud po diskrecionoj ocjeni. Ti razlozi su mnogo širi od ostalih koje zakon predviđa za obaveznu odbranu, npr. složenost činjenične osnovice inače lakog krivičnog djela.
Naime, u svim ovim slučajevima obavezne formalne odbrane, branioca može izabrati sam osumnjičeni odn. optuženi, a ako to ne učini - sud je dužan da mu postavi branioca po službenoj dužnosti.
Advokat Sarajevo - Advokat u Sarajevu
Zakonodavac je predvidio da osumnjičeni odn. optuženi mora imati branioca u ove 3 situacije:
1. već prilikom prvog ispitivanja - ako je nijem ili gluh ili ako je osumnjičen za krivično djelo za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora.
2. nakon što mu je određen pritvor - za vrijeme dok pritvor traje. Dakle, osumnjičeni odn. optuženi protiv kojeg je određen pritvor (a još nije u pritvoru) ne mora imati branioca. S druge strane, čim je lišen slobode i pritvor počeo trajati – mora imati branioca.
3. nakon podizanja optužnice i to već u vrijeme dostavljanja optužnice - ako je optužen za krivično djelo za koje se može izreći 10 godina zatvora ili teža kazna. Branilac mora postojati u vrijeme dostavljanja optužnice, da bi eventualno mogao uložiti prethodni prigovor protiv optužnice i u njemu, pored ostalog, istaći povredu postupka u toku istrage, u kojoj on nije učestvovao.
Osumnjičenom odn. optuženom koji u slučaju obavezne odbrane sam ne izabere branioca, postavlja se branilac po službenoj dužnosti. Branioca postavlja sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odn. predsjednik vijeća, ali branioca maloljetniku postavlja sudija za maloljetnike.
Određivanje branioca osumnjičenom odn. optuženom obavezno je i u slučaju ako sud utvrdi da je to zbog složenosti predmeta ili mentalnog stanja osumnjičenog odn. optuženog u interesu pravde. Nesposobnost za odbranu u ovom slučaju jeste faktičko pitanje, što utvrđuje sud. Prema potrebi, provešće se psihijatrijsko vještačenje. Da li postoje razlozi pravičnosti, odlučuje sud po diskrecionoj ocjeni. Ti razlozi su mnogo širi od ostalih koje zakon predviđa za obaveznu odbranu, npr. složenost činjenične osnovice inače lakog krivičnog djela.
Naime, u svim ovim slučajevima obavezne formalne odbrane, branioca može izabrati sam osumnjičeni odn. optuženi, a ako to ne učini - sud je dužan da mu postavi branioca po službenoj dužnosti.
Advokat Sarajevo - Advokat u Sarajevu