BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Krivično pravna pitanja
User avatar
By pravnik
#338
IZUZEĆE

Sudija ne može vršiti sudijsku dužnost:
1) ako je oštećen krivičnim djelom,
2) ako je u pitanju neki srodnički odnos (ako je sa osumnjičenim/optuženim, braniocem, tužiocem, oštećenim – u odnosu:
- zakonskog zastupnika ili punoćnika,
- bračnog odn. vanbračnog druga ili
- srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobočnoj liniji do 4. stepena, a po tazbini do 2. stepena,
- staratelja, staranika, usvojitelja, usvojenika, hranitelja ili hranjenika),
3) ako je u istom krivičnom predmetu
a) učestvovao kao SPP, ili SPS,
b) postupao kao tužilac, branilac, zakonski zastupnik ili punomoćnik oštećenog
c) saslušan kao svjedok ili kao vještak,
d) učestvovao u donošenju odluke koja se pobija pravnim lijekom, i
Navedeni, taksativno nabrojani osnovi, obavezno isključuju sudiju od vršenja sudijske dužnosti. Izuzeće se vrši u javnom interesu, a odricanje stranaka od izuzeća sudije, ne može dati sposobnost sudiji da radi u konkretnom slučaju. Učešće na glavnom pretresu sudije koji je po navedenim osnovama trebao da bude isključen, smatra se apsolutnom povredom krivičnog postupka.
4) ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost.
Postojanje ovog osnova se utvrđuje u svakom konkretnom slučaju. Ovaj fakultativni osnov izuzeća u užem smislu, predviđen je jednom opštom formulacijom. Zakon ove razloge za izuzeće ne navedi ni primjera radi. U to mogu biti (zajednički imovinski interesi, izraženo prijateljstvo ili neprijateljstvo, odnos zavisnosti odn. nadređenosti ili podređenosti; veza po susjedstvu; srodstvo u daljem stepenu, i sl). Osnov izuzeća ne može biti sumnja u sposobnost sudije.

Do pokretanja postupka za izuzeće može doći kako na zahtjev samog sudije, tako i na zahtjev krivičnoprocesne stranke.

1. Postupak za izuzeće na zahtjev sudije.
- Sudija čim sazna da postoji neki od razloga za njegovo obavezno izuzeće (isključenje) dužan je - da prekine svaki rad po tom predmetu, pa i u odnosu na neodložne radnje i da o tome obavijesti predsjednika suda, koji će nakon utvrđivanja postojanja razloga odrediti zamjenu. Pojedine neodložne radnje obaviće za to vrijeme drugi određeni sudija.
- Na isti način postupa sudija i u slučaju ako postoji razlog odn. razlozi za njegovo fakultativno izuzeće. Jedina razlika je u tome što u slučaju fakultativnog izuzeća sudija može sve do odnošenja odluke o izuzeću, da preduzima radnje za koje postoji opasnost od odlaganja, što nije slučaj kod obaveznog izuzeća (isključenja).
2. Postupak za izuzeće na zahtjev krivičnoprocesne stranke.
- Krivičnoprocesne stranke mogu staviti zahtjev kako za obavezno izuzeće (isključenje) tako i za fakultativno izuzeće sudije.
- U slučaju izuzeća u užem smislu, podnosilac zahtjeva je dužan ne samo da naznači zakonski osnov, već i da što konkretnije i sadržajnije navede razloge koji izazivaju razumnu sumnju u nepristrasnost sudije.
- U zahtjevu se moraju poimenično označiti sudija čije se izuzeće traži, kao i okolnosti zbog kojih se smatra da postoje neki od zakonskih razloga za izuzeće.
- Zahtjev za izuzeće stranke mogu podnijeti do – početka glavnog pretresa, a ako je u pitanju razlog za obavezno izuzeće (isključenje) za koji je stranka saznala docnije, zahtjev se može podnijeti i docnije, odmah po saznanju za taj razlog.
- Može se tražiti samo izuzeće sudije «koji u predmetu postupa», tj. koji vrši sudijsku dužnost u određenom predmetu.

Zakonodavac je predvidio različit je POSTUPAK u slučaju:
a) ako se radi o obaveznom izuzeću tj. isključenju - sudija čim sazna da postoji koji od razloga dužan je da obustavi svaki rad na predmetu. U ovoj situaciji sudija ne smije izvršiti ni neku hitnu radnju koja ne trpi odlaganje. Ako se utvrdi da osnov stoji, naređuje se zamjena. Zahtjev mogu postaviti stranke, ako sudija ne obavijesti predsjednika ili opšta sjednica ne uvaži zahtjev, a ako nema ni zahtjeva stranaka, opšta sjednica suda može narediti zamjenu po svojoj inicijativi.
b) ako se radi o fakultativnom izuzeću - izuzeću u užem smislu - sudija može do donošenja rješenja o zahtjevu za izuzeće da preduzima one radnje za koje postoji opasnost od odlaganja. Pošto postojanje osnova za izuzeće u ovom slučaju tek treba utvrditi, zakonodavac nije bio tako isključiv, pa nije odredio zabranu rada. Data formulacija omogućava i sudiji i predsjedniku suda da smireno i bez žurbe procijene postojanje određenih okolnosti i njihov uticaj na podobnost sudije da postupa u konkretnom predmetu. Sudija koji je prijavio predsjedniku suda postojanje ovih okolnosti nije isključen od rada na predmetu, pa svakako da može da vrši sve radnje koje ne trpe odlaganje, a nije mu zabranjeno ni da vrši redovne radnje koje nisu bitne.

O zahtjevu za izuzeće odlučuje opća sjednica odnosno kolegij sudija.
Prije donošenja rješenja o izuzeću pribavit će se izjava sudije, a po potrebi i drugi izviđaji.Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzeće žalba nije dopuštena.

Odredbe o izuzeću sudije primjenjuju se i na tužioca, zapisničare, sudske tumače, stručne osobe, kao i na vještake. O izuzeću zapisničara, sudskog tumača, stručne osobe i vještaka odlučuje vijeće, predsjednik vijeća ili sudija. O izuzeću tužioca odlučuje kolegij tužilaštva. Kada osl. preduzimaju istražne radnje, o njihovom izuzeću odlučuje tužilac.



Advokat Sarajevo - Advokat u Sarajevu

POSLOVNIK O RADU KOMISIJE ZA HARTIJE OD VRIJEDNOS[…]